2. Barok u Flandriji – Piter Paul Rubens
Najveći predstavnik flandrijske umetnosti u XVII veku bio je Rubens.
Umetnički se obrazovao višegodišnjim boravkom u Italiji.
Upoznao se sa delima italijanskih majstora koji su trajno uticali na njegovo
stvaralaštvo.
Bio je najtraženiji slikar svoga vremena.
Piter Paul Rubens,
autoportret 1639.
3. Barok u Flandriji – Podizanje krsta
Podizanje krsta je Rubensovo delo koje je naslikao za Antverpensku
katedralu.
4. Barok u Flandriji – Otmica Leukipovih kćeri
Pored slike Podizanje
krsta, u Rubensovom
opusu se izdvaja i
kompozicija Otmica
Leukipovih kćeri.
Ova raskošna dinamična
kompozicija obezbeđuje
Rubensu zasluženu
slavu u dvorskim
krugovima.
5. Konjančki portret vojvode od Lerma
Rubens je naslikao sebe i Izabel Brant
ubrzo nakon njihovog venčanja.
6. Obožavanje device, 1608. ulje na leguri
i bakru, Rubens
Iskrcavanje Marije de Mediči u Marselju,
1622—25., ulje na platnu
7. Barok u Flandriji – Antoan van Dajk
Van Dajk je bio portretista
visoke aristokratije, a slavu je
stekao kao slikar engleskog
kralja Čarlsa I.
Na portretima evropske
aristokratije Van Dajk je
uspevao da zabeleži karakter
pojedinaca, a naročitu veštinu
pokazivao je u prikazu
materijalizacije predmeta i
tkanina
8. Antoan van Dajk – Lovački portret Čarlsa I
Van Dajk je kralja Čarlsa I
naslikao u pozi u trenutku kada
je vladar sjahao s konja.
Činjenica da je kralj prikazan u
prirodi i u pratnji dvojice
konjušara svedoči o želji slikara
da ovekoveči neformalni
trenutak iz vladarevog
svakodnevnog života.
Naslikavši kralja bez
karakterističnih vladarskih
simbola i u pratnji običnih ljudi
Van Dajk je istakao njegovu
običnu, ljudsku stranu.
9. Česta tema holandskog slikarstva bio
je portret— pojedinačni i grupni.
Franc Hals - predstavnik harlemske
slikarske škole
Slikajući model, Hals nije isticao
njegove stalne osobine, već realnost
trenutnog izraza, pokreta i
osvetljenja.
Barok u Holandiji – Franc Hals
Svirač frikcionog bubnja Dečak sa flautom Veštica iz Harlema
Franc Hals
10. Barok u Holandiji – Rembrant van Rejn
Najveći slikar Holandije u 17.
veku bio je Rembrant.
U rodnom Lajdenu počeo je da
slika biblijske prizore na kojima
je rešavao probleme
osvetljenja, zajedničke svim
baroknim slikarima.
Prešavši iz Lajdena u
Amsterdam, u kojem je ostao
do kraja života, Rembrant daje
sve dublji smisao svetlo-
tamnom a razvoj njegove
umetnosti obeležen je sve
ličnijim i slobodnijim izrazom.
Rembrant
11. Na prvim radovima nastalim u Amsterdamu, kakav je Čas anatomije doktora
Tulpa, realizmom je zadovoljio modele.
U prvom planu je naturalistički osvetljen leš, a portretisani su
usredsređeni na zajedničku tačku interesovanja u makazama
anatoma.
Rembrant – Čas anatomije kod profesora Tulpa
12. Čovek sa Zlatnim
šlemom, pokazuje malo
iskošenu bistu čoveka sa
šlemom i perjanicom na
glavi.
Poprsje figure i pozadina
su u punoj tami, lice u
polusenci, a samo
metalni šlem sa bogatim
ornamentima bleštavo
sija.
Jedna tačka svetlosti na
ramenu čoveka, koja se
kao kap vode rasprsla u
tačkice, sija još jače, jer
je mala mrlja u prostoru
tame.
Rembrant – Čovek sa zlatnim šlemom
13. Rembrant – Noćna straža
Dočaravajući bojom najrazličitija psihološka stanja, naglašavajući pritom
detalje uz pomoć svetla, Rembrant je slikao ponore ljudske duše sa
kojima je malo ko želeo da se suoči.
14. Rembrant – Povratak bludnog sina
Rembrant je slikao i mitološke slike
i pejzaže.
Povratak bludnog sina je jedna
parabola iz jevanđelja koju je slikar
uzdigao na nivo univerzalne drame
o kajanju i praštanju.
Kompozicija je asimetrična ne
samo zbog razmeštaja figura već i
zbog tretmana osvetljenja, kojim ,
desno, slikar dubi prostor, dok u
vertikali na levoj strani pokazuje
sve njene nijanse, dostižući blistav
sjaj na čelu oca.
15. Posebno mesto u holandskom
slikarstvu pripada Janu Vermeru.
On je uglavnom slikao enterijer
gradjanskog doma kao prostor
prisnog i mirnog života.
Vermer prikazuje jednu ili dve
osobe u zatvorenom prostoru, a
suptilnim korišćenjem svetlosti i
boja svakodnevni dogadjaj
pretvara u tajanstveni prizor.
Barok u Holandiji – Jan Vermer
16. Jan Vermer – Devojka sa bisernom minđušom
Slika Devojka sa bisernom
mindjušom spada u red
najlepših baroknih intimnih
portreta.
Portret obične devojke Vermer
je izdigao u poetičan doživljaj
mladosti i ljupkosti.
Ni do danas nije utvrdjeno ko
je devojka sa ove kompozicije.
Svelost kolorita nadoknađena
je bogatim rasponom nijansi i
sjajno dočaranom svetlošću,
kojom umetnik otkriva
zagonetno čulno lice devojke.
17. Otkrivena tek u 19. Veku, slika Umetnik u ateljeu, poznata i pod
imenom Alegorija umetnosti, bila je, po nekim saznanjima, jedna od
omiljenih Vermerovih slika.
Jan Vermer – Alegorija umetnosti
18. Mnogi slikari Holandije 17. veka istakli su se kao slikari pejzaža i
mrtve prirode.
Pejzaž posoji samo na holandskim slikama, ca nebom, drvećem i
vodom.
Barok u Holandiji
Rojzdal, Dvorac Benhtajm Vermer, Pogled na Delft