Warhol's art used many types of media, including hand drawing, painting, printmaking, photography, silk screening, sculpture, film, and music

1. ANDY WARHOL - CAMPBELL'S SOUP CANSANDY WARHOL - CAMPBELL'S SOUP CANS
Profesori: dr. sc. Ivo Babić Student: Marija Matijašević
Ivana Meštrov, prof.
Split
Akademska godina 2014. /2015.
SVEUČILIŠTE U SPLIT
FILOZOFSKI FAKULTET
Odjel za povijest umjetnosti

2. Generalije o djelu:
Naziv: Campbell's soup cans (limenke Campbell juhe)
Slikar: Andy Warhol
Godina nastanka: 1962. godine
Tehnika: sintetički polimer na platnu, sitotisak
Dimenzije: 51cm x 41cm (za svaku limenku koja je raspoređena
8 x 4 u nizu)
Lokacija: Museum of Modern Art, New York

3. FORMALNA ANALIZA
Njegovo najpoznatije djelo su Limenke juhe Campbell koje je izradio u
32 slike za svoju prvu izložbu 1962. godine u Galeriji Ferus u Los
Angelesu.
-Campbell je u ono vrijeme nudio 32 različite juhe, pa stoga i 32
slike koje je Andy izveo postupkom sitotiska (svilotisak, serigrafija).
-Warhol je postavio djela najmonotonije što je mogao, ostavljajući
jednak razmak između i postavljajući ih baš onako kako bi limenke
juhe bile poslagane u trgovini.
-Kao što je juha stizala sa tekuće vrpce masovne proizvodnje, Warhol
je masovno proizvodio i svoje slike u ateljeu koji je nazvao „Tvornica“.
-Jezik i tehnike pop-arta su jednostavne, jasne i izravane.
-Warhol vrlo rado prihvaća smione, izravne tehnike komercijalne
umjetnost rabeći šablonu kako bi lakše nanosio boju.
-Jarkim, plošnim bojama i čistim linijama daje joj izgled plakata.

4. • Sve limenke su prikazane na isti način, ponavljanjem u
kombinaciji crvene i bijele boje na bijeloj podlozi. Sitne
varijacije su vidljive na natpisima, te se tradicionalna
konzerva od rajčice prikazuje nešto niže od ostalih. Na
djelu nema neke posebno izražene dominacije, jer se
radi o ponavljanjima čime je slika svedena na
jedinstvenu cjelinu.

5. Semantička i ikonološka analizaSemantička i ikonološka analiza
• Campbell juhe ikonološki zapravo ne prikazuju ništa
drugo doli konzumerizma u SAD-u i kritiku zapadnog
kapitalizma. Gestom poput Duchampove, Warhol
nam poručuje da su slike roba i da ljudi kupuju slike sa
imenom, ne obazirući se na tehniku ili vještinu nego
na ideju.
• On pomalo prihvaća sebe kao ikonu koja predstavlja
modernu eru komercijalizacije i „istosti“.
• Warhol pop-art smatra kao odnos minimalnog u
umjetnosti u smislu da pokušava prikazati predmete u
većini kao jednostavan, odmah prepoznatljiv oblik.
Pop-art eliminira dodatna pojašnjenja koja su
inače povezana sa ostalim stilskim razdobljima i
pravcima.

6. Andy Warhol kupuje limenke Campbell juhe,Andy Warhol kupuje limenke Campbell juhe,
1965. godine1965. godine
-Warhol neprofitno odabire motiv Campbell limenke za
svoja platna zbog čegavlasnik postiže trostruko veći profit.
-Kasnije se tvrtka uključuje i anonimno kupuje platna sa
svojim proizvodima kako bi suptilno sufinancirala umjetnika.

7. Gdje djelo nastaje?Gdje djelo nastaje?

8. WARHOLOVA”TVORNICAWARHOLOVA”TVORNICA””
• Njegov studio, atelje na Manhattanu poznat kao Factory, bio je
glavna točka scene šezdesetih, mjesto gdje je stvorio velika
platna s limenkama juhe i kulturnim simbolima koji su definirali
pop-art. Tamo su također snimljene i Djevojke iz Chelseaja i
ostali Warholovi filmski klasici. Šezdesete je označila kulturna
šarolikost, od pop-arta, psihodelije, Boba Dylana do
underground filmova, a u New Yorku je u središtu bio Andy
Warhol.

10. • „Tvornica“ je bila top
svratište za sve
umjetničke tipove, od
korisnika speeda do
Warholovih superzvijezda.

11. -The Velvet Underground and Nico:
A Symphony of Sound
-Salvador Dalí
-The Chelsea Girls
-Imitation of Christ
-I, a Man
-The Loves of Ondine
-Bike Boy
-Afternoon
-Beauty No. 1
-Beauty No. 2
Warhol poziva razne filmske zvijezde,
managere i povjesničare umjetnosti u
Factory.
Oni mu pomažu pri komercijalizaciji
glumeći u njegovim underground
filmovima čime tvore atmosferu zbog
koje je „Tvornica“ postala legendarna
pojava.
„Tijekom čitave 64., snimali smo
filmove bez zvuka. Filmove, još
filmova. Snimili smo ih toliko da
nam se mnogima nije dalo ni
izmislit ime. Ljudi bi nam došli u
posjet i završili pred kamerom,
postali zvijezde tog popodneva”.

12. „Kad ljudi opisuju tko sam ja, ako ne kažu „pop-slikar Andy
Warhol, kažu „underground filmaš Andy Warhol”. Ili je barem
bilo tako. No ja ni ne znam što znači pojam underground,
osim ako ne znači da želiš da itko sazna za tebe ni da te
uznemirava, kao što je bilo pod Staljinom i Hitlerom. Ako je to
slučaj, ne znam kako bi se mene moglo svrstati u
„underground”, budući da sam uvijek želi da me ljudi
zamijete.”

13. Andy Warhol i njegova bliska prijateljica
Candy Darling
• Prijatelj mi je rekao da je tu riječ u tisku prvi upotrijebio
kritičar Manny Farber, u članku za časopis o
zapostavljenim redateljima niskobudžetnih holivudskih
filmova i da je zatim M. Duchamp na nekom otvorenju u
Philadelphiji održao govor u kome je spomenuo kako je
„silazak u podzemlje” jedini način na koji umjetnici mogu
ostvariti nešto značajno.”
„Jedino po čemu su američki
underground filmovi bili zaista
„podzemni”- mislim u strogo političkom
smislu skrivanja pred zakonom- bilo je
njihovo nepoštivanje strogih cenzorskih
odredbi koje su početkom šezdesetih
vrijedile za golotinju.”

14. • Na prijelazu iz 1965. u 1966.
godinu najveća novost u
Factoryu bila je grupa
glazbenika koji su se zvali
The Velvet Underground.
• Bend su osnovali Lou Reed
(vokal, gitara) i Sterling
Morrison (gitara).
Nico, Andy Warhol i the Velvet Underground,
Los Angeles, 1965. godine.

15. Klub Bizarre, mjesto gdje
Andy susreće Lou Reeda.

16. Andy Warhol i Nico
• Nico, pravim imenom Christa
Päffgen (Köln, 16. listopada
1938. – Ibiza, 18. srpnja
1988.)
• Warhol predlaže Nico
Velvetima za pjevačicu
nekonvencionalnog karaktera
i glasa.
• Ljudi su opisivali njezin glas
kao sablastan, i kao uglađen,
i kao ugodan, i kao „IBM-ov
kompjuter s naglaskom Grete
Garbo“. Jednako čudno je
zvučala i dok je pjevala. Bila
je tajanstvena Europljanka i
nova vrsta ženske
superzvijezde.

17. Rano ujutro 3. lipnja 1968. godine u „Tvornicu“ dolazi jedna
od djevojaka koju nije primio u svoju grupu glumačkih
zvijezda, Valerie Solanis, i ispaljuje u njega tri metka iz
pištolja. Warhol je u bolnici proglašen klinički mrtvim, ali ga
liječnici ipak uspijevaju oživjeti. No, od atentata mu je
zdravlje bilo vidno narušeno pa umire 22. veljače 1987.
godine od srčanog udara. Pokopan je uz svoje roditelje u
Pittsburgu, a u njegovu rodnom gradu otvoren je muzej koja
danas nosi njegovo ime.
Andy pozira
nakon atentata

18. LITERATURA:LITERATURA:
• Janson, H.W,. Povijest umjetnosti, Varaždin,
2008.
• Škec, Aleksandra Stella, Umjetnost, Slovačka,
travanj 2012.
• Warhol, Andy, Filozofija Andyja Warhola od A do
B i natrag, rujan 2001.
• Warhol, Andy i Hackett, Pat, POPizam, Naklada
Ljevak, Zagreb 2009.
• http://youtu.be/Z8sptsjCk18 - pogledati za kraj!