Utjecaj pitagorejske filozofije na planiranje gradova i gradski raster

1. „MALENE KUĆICE” NA PADINI: GRČKO PLANIRANJE
GRADOVA, HIPODAM I IDEOLOGIJA POLISA
Profesori: prof.dr. sc. Jasna Jeličić-Radonić Studenti: Marija Matijašević
Ana Torlak, prof. Marko Delić
Jure Ivić
Split
Akademska godina 2014. / 2015.

2. PITAGORA I PITAGOREJSKA ŠKOLA
otok Samos, oko 582. god. pr. Kr - Mezopotamija oko 496. god.pr. Kr.
 PITAGORA
- Matematičar (Pitagorin teorem) i filozof
- Rođen je u VI. st. pr. Kr. na otoku Samosu (uz
maloazijsku obalu Egejskog mora).
- Pitagora nije pisao, a djela sačuvana pod
njegovim imenom (Zlatne riječi, Pitagorine
zabilješke i još neke) kasnije su krivotvorine.
- Poznatiji Pitagorejci su, uz samog osnivača,
Hipaz, Petron, Ekfant, Hiketa, Arhita i
posebno Filolaj.

3. - Pitagora i Pitagorejci napoznatiji su po matematičkim i astronomskim
otkrićima, filozofiji i glazbi.
- Matematička i glazbena proučavanja su počivala na utemeljenosti
harmonije (ἁρμονία / harmonía).
- Brojevi imaju neovisnu stvarnost i mističnu strukturu, oni su
božansko načelo koje harmonično upravlja strukturom svijeta.
- Brojevi su objašnjenje fizičkog svijeta, ali i simboli koji zastupaju
moralne kvalitete i druge apstrakcije.
- Aristotel u Metafizici (14. 1090 a 20) piše da se pitagorejsko učenje o
brojevima pojavljuje u tri oblika: stvari su brojevi, stvari oponašaju ili
predstavljaju brojeve i načela brojeva su načela stvari:
„A Pitagorejci, zbog toga što bijahu vidjeli kako su mnoge trpnosti
brojeva prisutne u osjetilnim tjelesima, postaviše da su bića brojevi,
doduše ne izdvojivi, nego da se bića sastoje od brojeva. „
"Kvadrat nad hipotenuzom jednak je zbroju kvadrata
nad katetama"

4.  Broj tri je bio važan jer se u njemu sabiru sve stvari i
cijeli svijet, a početak, sredina i kraj daju broj cjeline
koji je trojstvo.
 Broj tri je preuzet iz prirode kao njezin zakon.
 U broju deset je također prepoznata zakonitost
prirode jer je otkriveno da se osnovni intervali grčke
glazbe mogu predstaviti omjerima 1:2, 3:2 i 4:3
(oktava, kvinta i kvarta) i da kósmos, poredak i
ljepota, uređuju kaotični raspon zvuka putem prva
četiri cijela broja čija je suma 10 (1+2+3+4=10).
Tetrakis se za Pitagoru sastoji od deset točkica, koje su poredane
u obliku trokuta (1+2+3+4=10)

5. „SVE JE BROJ!”
 Sveobuhvatna harmonija svijeta raspoređena je u idealne matematičke
odnose, pa se Pitagorina temeljna ideja zapravo zasniva na matematičkoj
harmoniji.
 Utjecaj broja u političkom i društvenom obliku pronaći ćemo u arhitekta
Hipodama iz Mileta, utemeljitelja Roda i obnovitelja Pireja, čije je
“pravokutničke” četvrti i konstruirao.
Pitagorejsko planiranje?
 Odnos između stranice i njezine dijagonale može se izraziti kroz omjere 5:9,
7:6 ili 9:5.
 Hoepfner i Schwander – dokaz o utjecaju Pitagorejske škole na urbanizam
(das hippodamischptyhägorische Stadt).
 Različite veličine gradova – cilj jedinstvenosti svakog grada
 Uporaba različitih omjera, sa odstupanjem među poleisima, podsjeća na čestu
uporabu brojeva u političkim reformama tijekom Arhajskog perioda.

6.  Joannes Stobaeus- Stobaeusovi fragmenti sadrže
Hipodamov zapis „O državi” (Peri politeias).
 Snažno isticanje trijade
 Nejasni dokazi za Hipodamovo povezivanje sa
pitagorejskim karakteristikama.

7. Hipodamov doprinos planiranju grada
 „zoniranje“ - smještanje pojedinih elemenata poput javnih građevina na
namjerno izabranim lokacijama unutar grada ili stvaranje gradskih
područja sa različitim karakteristikama.
 Urbano planiranje i prije Hipodama? - Megara Hyblaia,7. st.
- Poseidonia(3 plateiai-a)

8.  Smještanje entiteta unutar polisa ili zoniranje pojedinačnih djelova u
cjelokupnoj shemi

10. -
- horoi za razgraničavanje
- Široki arterijalni putevi za integraciju različitih djelova grada
Rhodos

11. PIREJ

12.  ''Pheidon of Corinth, jedan od prvih
zakonodavaca''
 -Platon specificira da zemlja treba biti
podjeljena po parcelama, jedna svakom čuvjeku.
ARISTOTEL:
 Podjela države u klase je nužna, sa borilačkom
klasom i ratarskom klasom. U istom poglavlju
on kaže da bi borci građani trebali posjedovati
zemlju, a ostali ljudi bi trebali biti farmeri.
PYTHEOS:
 Sagradio Atenski hram u Prieni, sagradio ili
pomogao sagraditi Mauzolej u Halikarnassos, i
pisao o profesiji arhitekture i Dorskom redu.
VITRUVIJE:
 crpi tako snažno iz Helenističkih izvora da ga
gotovo možemo smatrati grčkim autorom.
ARISTOTEL (Stagira u Traciji, 384. pr. Kr.
- Halkida, 322. pr. Kr.)

13.  Raspored Rhodesa- za njega se mislilo da reflektira gradsku
komercijalnu ulogu.
 Racionalnost, funkcionalnost, kozmologija i politička kultura nisu se
međusobno isključivale.
 Grčko planiranje gradova bilo je velikim dijelom praktično i
funkcionalno radije nego estetično i ideologično.

14. LITERATURA:
 Shipley G., Little Boxes on the Hillside: Greek Town Planning,
Hippodamos, and Polis Ideology, u M. H. Hansen (ur.), The Imaginary
Polis (Copenhagen, 2005), str. 365. – 378.
 Coplestone F., Istorija filozofije, Tom I, Grčka i Rim, Beogradski
izdavačko-grafički zavod, Beograd, 1988., str. 65.-73.