Referat na naučnom skupu "Kultura i kriza", posvećenom životu i delu prof. dr Jasne Janićijević. Skup je održan 2014. godine na Filološkom fakultetu u Beogradu. Izlaganje je bilo posvećeno uticaju prevoda na jezičku kulturu u malim jezičkim sredinama (tj. u jezičkim sredinama koje nemaju veliki broj pripadnika), koje po prirodi stvari imaju ograničenu produkciju na vlastitom jeziku, dok njihovi pripadnici recipiraju veliki broj prevoda.

1. Prevođenje i kriza jezičke kulture.
Interferencija u prevodima i njen
uticaj na srpski jezik
Prof. dr Jelena Kostić-Tomović, Filološki fakultet u Beogradu
Doc. dr Nenad Tomović, Filološki fakultet u Beogradu
Memorijalni naučni skup KULTURA I KRIZA
posvećen životu i delu prof. dr Jasne Janićijević
Filološki fakultet u Beogradu, 15. april 2014.

2. Kako usvajamo jezik
i razvijamo jezičku kulturu?
• Komunikacija s neposrednim okruženjem → osposobljava za
elementarnu svakodnevnu komunikaciju.
• Formalno obrazovanje (školovanje) → osposobljava za
složenije vidove komunikacije i za profesionalni život.
• Recepcija književnih, stručnih i medijskih tekstova i sl. →
omogućava održavanje i dalji razvoj jezičkih sposobnosti i
nakon okončanja formalnog obrazovanja.
2

3. Recepcija
književnih, stručnih i medijskih tekstova
i razvoj jezičke kulture
Dominacija prevedenih tekstova (i tekstova sročenih na osnovu
predloška na stranom jeziku):
• književnost,
• naučna i stručna literatura,
• medijski tekstovi,
• filmovi, televizijske i radijske emisije,
• internet itd.
3

4. Neizbežna posledica
dominacije prevoda
Prevodi na jezičku kulturu danas utiču
snažnije nego izvorni tekstovi
na srpskom jeziku!
Uticaj prevoda pritom pojačavaju tekstovi napisani prema predlošku na
stranom jeziku i direktan kontakt s tekstovima na stranom jeziku
(interferencija).
4

5. Zašto?
Više razloga:
• globalizacija,
• smanjenje i siromašenje tržišta,
• smanjenje jezičke zajednice,
• dostupniji sadržaji na stranom jeziku,
• bolje vladanje stranim jezicima,
• „demokratizacija“ medijskog prostora itd.
5

6. Problem
dominacija osrednjih, pa čak i veoma loših prevoda
• potpuno zanemarivanje kvaliteta prevoda,
• gubljenje sveti o kvalitetu prevoda i o njegovom značaju,
• neadekvatni uslovi rada i nerealni zahtevi,
• obezvređenost prevođenja,
• prepuštanje izdavaštva samom sebi i zakonima tržišta − de facto
izjednačavanje s bilo kojom drugom oblašću proizvodnje i trgovine
itd.
6

7. Primeri 1
• Ništa od ovoga nije ostalo neprimećeno za Dženis.
• Njih dvoje imali su aferu.
• Šojble: „Mi držimo našu reč“.
• Obični radnici su zarađivali više od profesionalaca...
• post-ratni urbani egzodus
• Kada se 1967. godine njena slika pojavila na naslovnicama, prvi
ženski oslobodilački poreti još nisu formirani.
• U gradu gde je započela koledž...
7

8. Primeri 2
„Godine 1995. našli su se na razgovoru savremenoj nemačkoj
književnosti održanom u Amsterdamu u okviru šireg razgovora
vođenog u istom zdanju (doduše u različitim slušaonicama), a
koji je obuhvatao i motive iz francuske, engleske i italijanske
književnosti.“
konferencija
španski: conferencia
razgovor
8

9. Primeri 3
„Video je lice jednog belgijskog ministra. Video je ostatke jednog
aviona koji se nagnut na stranu dimio na nekoj pisti za ateriranje,
okružen ambulantnim i vatrogasnim kolima. Pozvao je
Nortonovu urlikom.“
španski: pista para aterrizar aerodromska pista
9

10. Posledica
SNAŽAN NEGATIVAN UTICAJ LOŠIH PREVODA
NA USVAJANJE JEZIKA
(OSOBITO NA SLOŽENE JEZIČKE KOMPETENCIJE)
I NA RAZVOJ JEZIČKE KULTURE
10

11. Nivoi interferencije - pregled
• Morfološki – upotreba stranih konstrukcija, npr. učenici na
gimnazijama (prema auf)
• Sintaksički – promene strukture imenica + imenica (obrnut red
reči ili upotreba imenice u službi atributa): Asus tablet, Jelen
pivo (šoping vodič, Windows operativni sistem)
• Leksički – učitavanje značenja na osnovu modela (počinili ste
kriminalno delo)
• Pravopisni – npr. pisanje naslova velikim slovima (Sve Tajne
Savršenih Obrva)
11

12. Jezička kultura
„Kultura govora je vid duhovne kulture čovjekove.
To je stepen usavršenosti vlastitoga govora, tj.
ovladavanja vještinom pravilnog, tačnog i tečnog
iskazivanja vlastitih misli i osjećanja i uspješne
komunikacije s drugim članovima govorne
zajednice. Tako definisana, kultura govora isto je
što i pismenost u najširem smislu te riječi.“
Milan Šipka (2008). Kultura govora. 3. izdanje. Novi Sad: Prometej. 12

13. Šta nam omogućava
jezička kultura?
Jezička nam kultura omogućava:
• poznavanje i poštovanje jezičke norme
(= svi govornici se upravljaju prema istim pravilima),
• jasno izražavanje,
• precizno izražavanje i
• sažeto izražavanje.
13

14. Zašto je to važno?
Da bismo se izražavali razumljivo,
u pisanoj i usmenoj formi.
Odlike razumljivog izražavanja:
• jednostavnost,
• sažetost,
• preglednost i
• dodatni podsticaji poput primera = konkretnost.
Friedemann Schulz von Thun (1981). Miteinander reden 1. Reinbek: Rowolt.
14

15. A zašto je važno
razumljivo izražavanje?
Razumljivo izražavanje danas je važnije nego ikada do sada ─
zahtevi života u savremenom društvu:
• brzo i uspešno prenošenje informacija,
• obrazovanje (za mnoge),
• stalno usavršavanje (celoživotno učenje),
• samostalno usavršavanje,
• ovladavanje novim tehnologijama
• racionalno korišćenje resursa (vreme, novac i sl.) itd.
15

16. Tekstovi poput ovog
sve to ne obezbeđuju.
16

17. Primer - pseudodeterminatori
17

18. Hvala na pažnji.
18