SlideShare a Scribd company logo
1 of 48
Download to read offline
Miin ko mi Juulɗo


    Hebli nde ko:
Muhammad Asraf Salaah
2

Miin ko mi Juulɗo




      -2-
3

                  Miin ko mi Juulɗo




     E innde Alla jooma yurmeende huɓtidinnde e heeriinde



    H G F E D C B A @ ?﴿

                    [85 : ‫]آل ﻋﻤﺮان‬   ﴾ KJ I

     Hakkeeji muulgol e saaktugol e fulgol ndee
    deftere na moftanaa kala juulɗo gorko e debbo




                             -3-
4

           Miin ko mi Juulɗo




                    

Copyright, distribution and translation are
       reserved for every Muslim

   Legal Deposit No.         22274 / 2008

  International Serial     977-6157-64-5


    For charitable distribution call:
            0020101459613
        For suggestions e-mail:
     anamuslim@windowslive.com
        WWW.Iam-Muslim.com




                  -4-
5

                Miin ko mi Juulɗo



       (1)      Gooŋɗin'gol Alla (liimaan)
    Miin ko mi Juulɗo …
    ý Miɗo gooŋɗini Alla kaŋko tan, o alaa
      denndidiijo, joomiraawo alaa si wonaa
      kaŋko, o jibinaani o jibinaaka, o meeɗaa
      danyde nandidiijo.
    ý Tagɗo asamaanji e leydi o woni jeyɗo ɗi,
      ganndo ko suuɗii e ko feenyi, guurɗo mbo
      maayatah, daraniiɗo kala huunde, mbo
      ɗaanotaako.
    ý Mbo jogii inɗe moƴƴuɗe e sifaaji toowal,
      na woodi heen inɗe capanɗe jeenayi e
      jeenayi kala deenɗo ɗe o nyaagori ɗe Alla,
      o naata Aljanna.
    ý Na woodi heen sifaaji ngootaagu, kaŋko,
      mbo senaande e toowal woodani, ko o
      gooto, bajjo, teelo, paandorteeɗo, jooma
      tagoore fof.


                          -5-
6

            Miin ko mi Juulɗo

ý E sifaaji mawngu, kaŋko woni nyeenyo,
  kumpitiiɗo, peewnoowo, goonga, gadiiɗo,
  batintooɗo (gasataa), peenyɗo, cuuɗiiɗo,
  donoowo, keddotooɗo, galo, tedduɗo,
  ceediiɗo, ɓadiiɗo, nyaawoowo, nuunɗuɗo,
  annoora asamaan'ji e leydi, jooma
  mawngu e teddungal.
ý E sifaaji teddugol, kaŋko woni ceniiɗo,
  tedduɗo, mawɗo, mbo mawngu woodani,
  baawɗo, cemmbolinɗo, tiiɗɗo, poolɗo,
  kattanɗo, kiɓindiiɗo, ballo,   toowɗo,
  tiimɗo.
ý E sifaaji kattan'gol, ko      o   ganndo,
  nanoowo, ji'oowo, guurɗo,
  Naŋngitoowo, ɗaccoowo, lesɗinoowo,
  ɓamtoowo,    teddinoowo,  koynoowo,
  dokkoowo, kaɗoowo, (ɗawoowo) nafoowo,
  loroowo,     guurnoowo,     baroowo,
  gardinoowo, neeɓtinoowo.


                  -6-
7

                 Miin ko mi Juulɗo

    ý Sifaaji tagugol, kaŋko woni tagoowo,
      baawɗo,     potndoowo,     goodinoowo,
      puɗɗoowo,      puɗɗotooɗo,   duttoowo,
      ummitinoowo, denndinoowo, dokkoowo,
      udditoowo     (maɓɓitoowo),   jeɗoowo,
      galɗinoowo,      toŋngoowo,     kuufɗo,
      deenoowo,       tommbiiɗo,    puɗɗuɗo
      asamaanji ɗi e leydi ndi.
    ý Sifaaji Yurmeende, kam tigi woni jooma
      yurmeende huɓtidinnde, e yurmeende
      heeriinde, newiiɗo, jiɗanɗo, kecco ɓernde,
      ɗigguɗo,     gaccanoowo,        jaafotooɗo,
      tuuboowo,       kisnoowo,        gooŋɗuɗo,
      jurmotooɗo,       jettoowo,        tedduɗo,
      neeminoowo,          duunyiiɗo,       ballo,
      jaabantooɗo,       jaajɗo,      munyoowo,
      peewnoowo,          jiɗanɗo,        newiiɗo,
      tuuŋneteeɗo,     balloowo,     ballinteeɗo,
      jaɓoowo tuububuya.



                         -7-
8

            Miin ko mi Juulɗo

ý O okkii neɗɗo neemaaji ɗi limotaako, alaa
  ko maccuɗo neemorta si wonaa tawa iwi
  ko e Alla gooto o, ko kaŋko tagi mbo o
  wuurni mbo, o waɗani mo nanirɗe e ji'irɗe,
  o teddini ɗum, fawii heen o yeɗi mo o
  moƴƴi e makko.
ý ɗuum waɗi na waɗɗii maccuɗo o nde
  wooɗtinirta, Alla gooto o, dewe; ɗuum
  woni jokkude yamiroore makko e accude
  ko o haɗi ko, sabu alaa kaan'duɗo e
  reweede si wonaa Alla.
ý Ko noon kadi, Alla na anndi kala geɗe
  maccuɗo, gila e dewe
  Haa e goopi, ɗuum waɗi na waɗɗii
  maccuɗo nde o hebbinirta ɓernde mum
  kulol Alla mbo senaande woodani o toowi,
  e mawnin'de e yiɗde mo, e nde o hersirta
  woopde Alla, o acca goopi, sabu Alla na
  mbo yi'a embo anndi ɗi.


                   -8-
9

                Miin ko mi Juulɗo

    ý O suuɗa golle makko moƴƴe ɓadtinooje
      mo weleende joomiiko mbo senaande
      woodani o toowi, o ɓeyda ɗe haa o yottoo
      e tolno moƴƴin'gol, sabu gooŋɗin'gol na
      ɓeydoroo ɗoftaade na ustoroo goopi.
    ý Wota o rew belaaɗe maa tuuyo wolla
      bidaa, yo o rew Alla gooto o tan, o jokka
      jamirooje annabiijo (jkm) o waasa
      faandaade e golle makko tuuyooji aduna,
      yo o faando heen njoɓdi Alla tan.
    ý Ko noon kadi Alla ko jurmotooɗo neɗɗo
      ko ɓuri yurmeende neene (daada) e ɓiɗɗo
      makko, yurmeende mum na yaajani kala
      huunde,    na  waɗɗii nde     maccuɗo
      nyaagotoo mo, o toroo mo haajuuji mum
      adunayaŋkooji e laakarayaŋkooji, wota o
      nyaago tanaa makko.
    ý Sabu nafoore alaa e nyaagaade mbo
      wonaa Alla, sabu alaa jogiiɗo baawal
      timmungal si wonaa Alla, alaa nanoowo

                       -9-
10

            Miin ko mi Juulɗo

  sirru e gunndoo si wonaa    Alla, alaa
  jogiiɗo hoddirooji si wonaa Alla, alaa
  jogiiɗo jaabawol du'aa makko si wonaa
  Alla.
ý Ɗuum waɗi dagantaako juulɗo nde o
  nyaagotoo yanaande (waamulde – kabru)
  wolla o toroo jooma yanaande kala baawɗo
  ubbeede heen, sabu o nanataa mo, holno
  O jaaborta mo wolla o nafirta mo? Ko Alla
  gooto o woni nafoowo lorroowo, ɗuum
  waɗi na waɗɗii juulɗo o waasa mahde
  juulirɗe (jamaaji) dow janaale (baamule)
  sabu nelaaɗo (jkm) na haɗi ɗum.
ý Ko noon kadi, na waɗɗii maccuɗo o nde
  laarata lo'ugol makko e semmbe Alla –
  tedduɗo mawɗo- e baasal makko e ngalu
  Alla –tedduɗo mawɗo- e majjere mum e
  ganndal Alla –tedduɗo mawɗo- e koyeera
  mum e teddungal Alla –tedduɗo mawɗo-.
ý O annda teddungal ko Alla woodani e
  nulaaɗo mum e gooŋɗinɓe ɓe.

                 - 10 -
11

                  Miin ko mi Juulɗo

     ý Na haani o jeyee e ɓee gooŋɗinɓe ɓe
       tuuŋnotaako si wonaa e Alla, ɓe
       mballintaako si wonaa Alla, ɓe moolotaako
       si wonaa e Alla, ɓe paabnotaako si wonaa
       Alla, ɓe kulataa si wonaa        Alla, ɓe
       njoortotaako si wonaa         e Alla, ɓe
       nyaagotaako si wonaa Alla, ɓe kirsataa si
       wonaa ngam Alla, ɓe njeertintaa si wonaa
       sabu Alla, ɓe ngoondataa (mbaatataa) si
       wonaa e Alla, ɓe kumotaako (kaɓɓotaako)
       talki e piɓi, ɓe ngooŋɗintaa wilooɓe e
       tiimooɓe, ɓe njahataa e maɓɓe.
     ý Tawa kamɓe ɓe ɗamtintaako, ɓe ndeentoo
       taataade ɗemɗe maɓɓe mbela ɓe mbaasa
       yan'de e jayngol. Wota ɓe mbi'at "si Alla e
       kaari jaɓii" e "si wonaano Alla e aan" e "mi
       wakkiliima e Alla e maa" ɗii koŋnguɗi na
       tolnindira Alla e jeyaaɓe makko, ɗi njeyaa
       ko e sirku tokooso. Kono yo ɓe mbii: "mi



                         - 11 -
12

            Miin ko mi Juulɗo

  wakkiliima e Alla tan", e "si welii Alla te
  welii kaari"
ý Ko noon kadi eɗen poti gooŋɗin'de Alla,
  na waɗɗii e men kadi njedden taakuut
  (seyɗaane).
ý Ko seyɗaane woni hoore Taakuut, fawii
  heen ko jaɓɗo reweede tanaa Alla.
ý Na jeyaa e Taakuut, ɓeen lelnooɓe laawi
  karminooji ko Alla dagni, maa ɓe ndagna
  ko Alla harmini.
       [31:‫ ﴾ ]اﳌﺪﺛﺮ‬µ´ ³²± °¯﴿
ý Kala noddoowo e ɗuum kadi jeyaa ko e
  Taakuut, wolla o yamira ɗum yimɓe, maa
  o nyaawira ɗum, sabu tawa o bonnih o
  ɓurtinii baawal tagoore, gila e nan'de e
  ɗoftaade.
ý Ko Alla gooto tan woni tagɗo yimɓe, o
  anndi ko moƴƴinta ɓe, hay gooto
  waawataa dottan'de ɓe laawol si wonaa
  kaŋko.

                  - 12 -
13

                 Miin ko mi Juulɗo


              (2) Gooŋɗin'gol Malaykaaji


     ý Miɗo gooŋɗini malaykaaji ɓe Alla tagiri
       annoora, o waɗani ɓe biirirɗe (baweeje)
       ɗiɗiije tatiije nayiije, ɓe nyaamataa ɓe
       njarataa, ɓe ɗaanotaako, ɓe ndesataa. O
       yamiri ɓe golle e baɗe ɓe ndarii heen.
     ý Malaykaaji ɗi duumoo e ɗoftaare, ɗi
       ceerataa heen ɗi ngoopataa, ɗi kula jooma
       maɓɓe gonɗo dow majji. Na woodi e majji
       cujjuɗo gila nyande Alla tagi asamaanji e
       leydi haa nyande darnga, si o imminii
       hoore o wi'a: senaande woodanii ma min
       ndewaani ma no haaniri.
     ý Ko ɓe maccuɓe Alla, wonaa jiwɓe (sukaaɓe
       rewɓe) wonaa wallidiiɓe makko, eɓe tefana
       gooŋɗinɓe –e yamiroore Alla- nyande
       darnga.




                        - 13 -
14

            Miin ko mi Juulɗo

ý Na woodi e maɓɓe reenooɓe: kamɓe ngoni
  suranooɓe maccuɓe Alla ɓe boneeje.
ý Na woodi e maɓɓe tedduɓe winndooɓe:
  kamɓe ngoni winndooɓe golle jeyaaɓe,
  moƴƴi mum e bonɗi mum.
ý Na woodi e mum'en subhinooɓe: kamɓe
  ngoni subhinooɓe jamma e nyalawma, ɓe
  ceerataa heen haa nyande darnga.
ý Na woodi heen yiilotooɓe (haylotooɓe):
  eɓe tawtoree batuuji jikru, e jaŋngugol
  Kur'aana, e jolle ganndal.
ý Na woodi heen roondiiɓe Arsi joomiraaɗo:
  limoore mum'en ko njeetato, ko ɓe
  tagoore mawnde e tagooje Alla, sounndu
  na diwira (wiirira) duuɓi teemedde jowi
  hakkunde ceɓtam nofru gooto heen haa e
  daande makko.
ý Na woodi heen malayka maayde: emo
  soorta (wuɗɗina) pittaali jeyaaɓe, e
  yamiroore Alla, omo jogii wallidiiɓe.

                 - 14 -
15

                 Miin ko mi Juulɗo

     ý Na woodi heen Asraafiil: wuttoowo allaadu
       ndu (suur) ndeen tagoore nde fof maaya
       ko adii nyande darnga, ɓaawo ɗuum o
       wutta kadi gonngol ɓe ngirnyitoo eɓe
       ndaara.
     ý Na he maɓɓe Miika'iil: kaŋko halfinaa
       toɓo,.
     ý Na he maɓɓe Ridwaan: uddoowo aljanna,
       ombo jogii wallooɓe dariiɓe e gollan'de
       gooŋɗinɓe ɓe to aljanna.
     ý Na he maɓɓe Maalik: uddoowo jahannam,
       ombo jogii wallooɓe –ardiiɓe mum'en ko
       ɓe sappo e njeenayo- eɓe njogii ɓoole
       (cabbi) jamɗe, ɓe leɓtira ɗe heeferaaɓe to
       jayngol – en mooliima heen Alla-.
     ý E hoore maɓɓe na woodi Jibriil: kalfinaaɗo
       wahyu
       Faade he annabaaɓe e nulaaɓe.




                        - 15 -
16

             Miin ko mi Juulɗo

ý     Annabiijo (jkm) tigi yi'ii mo (Jibriil) e
 mbaadi makko, o suddi weeyo ngo alla e
 mawnugol makko, omo jogii baweeje
 (wiirirɗe) teemedde jeego'o, ko kaŋko
 buɓɓirnoo wibjo makko saare Luut, ɗuum
 aɗi nde diwi haa dow asamaan nde yowtii
 nde hippii, nde munycii, ko wonndoo dow
 wonti lees.
ý    Na woodi woɓɓe heewɓe, alaa
 gannduɗo koniŋkooɓe joom-maa si wonaa
 kaŋko.
ý     Malaykaaji ɗi na njiɗi gooŋɗinɓe ɓe Alla
 yiɗi ɓe, ɓe du'anoo ɓe, ɓe yaafnanooɓe.
ý    Malaykaaji ɗi e oo semmbe majji, eɗi
 kaɓee e saffeeji gooŋɗinɓe ɓe.




                   - 16 -
17

                  Miin ko mi Juulɗo


              (3) Gooŋɗin'gol Defte ɗe


     ý Miɗo gooŋɗini defte Alla ɗe o jippini dow
       nulaaɓe makko, won'de –e lasli majje- ko
       ɗe haala Alla ka o wahyii e maɓɓe, haa ɓe
       njottina sariya o e diine o, ɓurɗe mawnude
       e ɗee defte:
         § Kur'aana teddunde nde, jippinaande
            dow nelaaɗo men Muhammadu (jkm).
         § E In'jiil jippinaande dow Iisaa (weleende
             Alla won e makko).
         § E Tawreeta jippinaande dow Muusaa
            (wawm).
         § E Jabuur jippinaande dow Daawuud
            (wawm).
         § E ɗereeji jippinaaɗi dow Ibraahiima
            (wawm).




                         - 17 -
18

             Miin ko mi Juulɗo

ý Na woodi heen baylaaɗe ko adii jippagol
  Kur'aana.
ý Ko Kur'aana teddunde nde tiimi ɗee defte,
  nde huuɓtidini sariyaaji majje e nyaawooje
  majje fof, gila nde jippii nde riiwi kala ko
  yahdaani e nyaawooje mayre.
ý Alla jaɓataa nyande darnga si wonaa
  gollirde Kur'aana, caggal nde Kur'aana
  jippinaa dow Muhammadu (jkm) o jaɓataa
  gollireede defte ɓennuɗe (saaliiɗe).
ý Kur'aana ko haala Alla roŋkinka, eka jogii
  teddungal, oonyaare heɓataaka wonaa
  jooni wonaa ko arata, kala kaalduɗo nde
  gooŋɗa, kala nyaawirɗo nde nuunɗa, kala
  gollirɗo nde o feewnee laawol pooccingol,
  kala naŋngitiiɗo e mayre foola daɗa, kala
  ɗuurniiɗo nde jeyee e halkotooɓe.
ý Ko yimɓe Kur'aana ngoni yimɓe Alla
  ɓattiiɓe ɗum, ɓurɓe muƴƴude e yimɓe
  woni jaŋnguɓe Kur'aana njaŋngini nde,

                   - 18 -
19

                 Miin ko mi Juulɗo

       sabu nyande darnga ende tefana kala
       jaŋngunooɗo nde e deenɗo nde, o golliri
       nde, nde toranoo yimɓe mum aljanna.
     ý Kur'aana nde laɓɓina ɓerɗe e tuundi
       sikkitaade e tuuyooji, nde ɓattina ɗe e
       tagɗo ɗe mbo senaande woodani o toowi,
       nde nodda ɗe e golle ngam heɓde neema
       nyiiɓɗo.
     ý Na jeyaa e neediiji jaŋngugol Kur'aana:
       v Laaɓal e naŋngugol (salligi)
       v E huccitgol fuɗnaange.
       v E jooɗaade e needi e teddungal.
       v E waasde yaawnaade (henyaade) e
         jaŋngugol makko.
       v E kulol Alla.
       v E fennyin'gol sunaaade e bakkatuuji
         (junuub) e yeebagol.
       v E wullude ngam kulol Alla e teddugol
         haala makko.

                         - 19 -
20

            Miin ko mi Juulɗo

  v E moƴƴinir'gol nde hito ngon.
  v E waasde toownude hito ngo ngam
    hulde soklin'de juulooɓe ɓe.
  v E teskoraade jaŋde nde.
  v E heblugol ɓernde nde.
  v E miijitagol kaawaseeji Alla.
  v Njanane-ɗen     won'de     nyiiɓnude
    nyaawooje ndee deftere e yimɓe ɓe
    jiyaa ko e sababuuji ɓurooji okkude
    baawal e aduna e foouulde anyɓe.
Henyo faade e jooma maa aan musidɗo
juulɗo, jaggir ndee deftere semmbe, tiiɗno
tawa hay gooto adotaako ma e Alla, Alla mbo
weltora gartal maa e makko, ko ɓuri weltagol
yimɓe si jahnooɗo maɓɓe artii.




                  - 20 -
21

                   Miin ko mi Juulɗo


             (4)    Gooŋɗin'gol Nulaaɓe


     ý Miɗo gooŋɗini nulaaɓe, Alla suɓii nulaaɓe
       iwde e yimɓe ɓe, o wahyii ɓe sariya makko
       o, o yamiri ɓe yottin'gol mo e yimɓe he,
       kala ɗoftiiɗo ɓe naata aljanna, kala mbo
       woopi ɓe naata jayngol.
     ý O walliri ɓe e kaawase ɗe laɓɓina
       gooŋɗugol maɓɓe, haa ɓe mballitora ɗe
       yeeso kala jedduɗo ɓe, ɗe ngona hujja
       maɓɓe.
     ý Ko Nuuhu adii he nulaaɓe, timminɗo ɓe ko
       Muhammad (jkm)
     ý Ko ɓe yimɓe nyaamooɓe yarooɓe, ɓe
       ndesa ɓe paawee (nyawa) ɓe maaya,
       kamɓe ɓuri e tagoore Alla, haɗanaaɓe
       goopi.
     ý Nulaaɓe Alla ɓe keewi, Alla jaŋtiima yoga e
       maɓɓe nder Kur'aana: Muhammade (jkm) e


                         - 21 -
22

            Miin ko mi Juulɗo

  Ibrahiima giɗo Alla, e Muusaa mo Alla
  haaldi, e Iisaa koŋngol Alla, e Nuuhu,
  kamɓe ngoni yimɓe pellital iwde e nulaaɓe
  (jkm) e Ismaa'iil, e Ishaak, e Yaaguub, e
  Haaruun, e Ayyuub, e Yuunus, e Sulemaan,
  e Daawuud, e Yahyaa, e Jakariya, e Huud, e
  Saalih, e Yuusuf, e Su'aybu, e Ilyaas, e
  Luut, e Jul-Kifli, e Idriis, e heewɓe ɓe
  ngonaa ɓee ɗo, na woodi heen ɓe Alla
  jaŋtii e Kur'aana, e woɗɓe ɓe o jaŋtaaki.
ý Ko nulaaɓe adii nuddude e mum woni
  woottin'gol, ko ɓe ɓuri haɗde woni sirku,
  kamɓe fof ɓe ngaddi ko Lislaam e
  noddugol
  Woottin'de, sariyaaji maɓɓe e laabi dewe
  maɓɓe Alla –mbo senaande woodani-
  ceertiri tan ko seertugol yontaaji mum'en e
  koɗore mum'en.
ý Nulaaɓe ɓe kaaliino garal annabiijo
  Muhammadu (jkm), ɓe njamiri yimɓe

                  - 22 -
23

                 Miin ko mi Juulɗo

       maɓɓe yo ngooŋɗin mo (jkm) si o nulaama
       e maɓɓe.
     ý Seerndi nulaaɗo e annabi: nulaaɗo woni
       mbo Alla wahyii sariya keso, o yamiri ɗum
       yottin'gol mo faade e yimɓe he, annabi
       noon woni kalfinaaɗo tabitin'gol sariya
       nulaaɗo gadiiɗo mo.
     ý Miɗo gooŋɗini ko nulaaɗo Muhammadu
       (jkm) ɓuri he nulaaɓe, iwde e ɓiɓɓe
       Ismaa'iil ɓii Ibrahiima kisal won e mabbe,
       Alla neli mo e yimɓe fof, ko e annabaagu
       makko o timminiri annabaagal, ko nulal
       makko o timminiri nule.
     ý O walliri mo kaawase, o ɓurni mo
       annabaaɓe makko fof, wano o ɓurniri nulal
       makko ngal dow nule goɗɗe ɗee fof, e
       sariya makko o dow sariyaaji ɗii fof, e
       deftere makko –Kur'aana- dow defte ɗee
       fof, e lenyol makko –juulɓe- dow leƴƴi ɗii
       fof.

                        - 23 -
24

            Miin ko mi Juulɗo

ý Joom makko okki mo ko o okkaani hay
  gooto e annabaaɓe adiiɓe mo, na jeyaa
  heen:
     (1) Al-Wasiila: (jokkorgal) tolno ɓurɗo
         toowde nder aljanna, Alla heblani
         mbo annabiijo o (jkm).
     (2) Al-Kawsara: ko caangol to aljanna,
         engol doga les Arsi jooma
         yurmeende            huɓtidinnde
         (joomiraawo).
     (3) Al-Hawdu (weendu): alaa yarooɓe
         heen si wonaa juulɓe nyande
   darnga,     nyande yimɓe ɗomɗata,
   warnyeende (olwere) yottoo haa e koppi
   mum'en e keeceeje e balabe mum'en –
   gooto fof e golle mum- juulɓe ɓe njara
   heen tawa ko nulaaɗo okkata ɓe
   gendukon kon e juuɗe mum tedduɗe, ɓe
   ngontaa ɗumɗe ɓaawo ɗuum.


                  - 24 -
25

                 Miin ko mi Juulɗo

     (4)      Tefan'gol      (assafaa'atu): woni
           darnde teddunde nyande darnga:
           kaŋko (jkm) o tefa to Alla toowɗo o
           haa juulɓe woopnooɓe njalta jayngol,
           hay gooto heddotaako toon si tawii
           ombo wi'a deweteeɗo alaa si wonaa
           Alla Muhammadu ko nulaaɗo Alla (laa
           ilaaha illaa Allaah Muhammadu rasuul
           Allaah) goopɗo nyiiɓataa jayngol, maa
           o yaltu caggal nde o laɓɓinaa e goopi
           makko.
     •     Kala gooŋɗinɗo annabaaɓe ɓe fof te o
           gooŋɗinaani Muhammadu (jkm) o
           funtataa (yaltataa) jayngol.
     (5)      Te Alla wallii mo, o walli konu
           mum e rewɓe e makko haa nyande
           darnga, nde o waɗi ɗeŋƴere e ɓerɗe
           anyɓe maɓɓe fotde ko yahetee lewru,
           o okkaani ɗum hay gooto ko adii
           nulaaɗo (jkm).


                       - 25 -
26

               Miin ko mi Juulɗo

   (6)       O waɗanaa lesdi ndii kam e juulɓe
         fof, ndi woni juulirde (jakka), laaɓnde,
         ndi waɗanaaka nii annabaaɓe adiiɓe
         mo.
   (7)      Alla nuli mo faade e yimɓe e
         jinneeji fof, o nuli annabi fuu e yimɓe
         mum heeriiɓe.
   (8)      Ko kaŋko yanaande (kabru) adotoo
         seekanaade, gadotooɗo tefan'de,
         gadotooɗo    tefneede,  gadotooɗo
         hoŋkude damal aljanna, oon tuma
         Ridwaan (uddoowo aljanna) wi'a :
   hombo woni aan? O wi'a: Muhammadu.
   Ridwaan    wi'a:  mi   yamiraama mi
   udditantaa hay gooto ado maa.
   Na jiyaa e kaawaseeji makko (jkm):
ý Seekagol lewru ndu.




                     - 26 -
27

                 Miin ko mi Juulɗo

     ý O ruttuno yitere Kataada caggal nde nde
       ɗoofaa nyande Uhud, nde wonti ɓurnde
       sellude e gite makko.
     ý O rutti (jaŋi) koyngal Ibnu Al-Hakam
       caggal ngal helaama nyande Badri.
     ý O seedini lekki ki, ki seedii seedanfaaji
       ɗiɗi laabi tati, ɗuum wonnoo ko yeeso
       keefeero gooto, ɗuum waɗi o jebbilii.
     ý Wullugol rotere (fooɓre) lekki ɗoo
       kutbatnoo (jkm) nde o acci nde, nde
       deƴƴaani haa o fawi juŋngo makko dow
       mayre.
     ý Ko noon kadi hebbin'de nyaametee e
       juuɗe mum (jkm), haa jaawtannde juuɗe
       mum nyammini ko ɓuri worɓe capanɗe
       njeetato haa ɓe kaari.
     ý Ko noon kadi hebbin'de ndiyam nyande
       Hudeybiya, tawii konu ngu heddoraani si
       wonaa horde ndiyam wootere, annabiijo
       (jkm) fawi heen juuɗe makko tan ɗam

                        - 27 -
28

            Miin ko mi Juulɗo

  woni e suppitaade haa juulɓe ɓe fof njari
  heen naŋngi, ɓe tolnotonoo worɓe ujunere
  e teemedde nayo.
ý Roƴeede mo faade jamaa Aksaa (baytil
  makdas), e safeede mo faade dow
  asamaanji haa to jaaɓi-haaɗtirde.
ý Na jeyaa e kaawase makko (jkm) habrude
  ɗum leƴƴi jawtuɗi e annabaaɓe maɓɓe,
  O wonndoo ko humam'binne o waawaano
  jaŋngude wonaa winndude, ko noon kadi
  o habriino ko arata e udditgol Faaris e
  Room e helgol laamu Kisraa, oon
  ceeknooɗo ɓataake mbo nulaaɗo (jkm)
  neldunoo ɗum. E kaawase goɗɗe keewɗe.
ý Ko ɓuri mawnude e kaawase makko woni
  Al-Kur'aana teddunde nde, kamnde woni
  kaawase keddiiɗo haa nyalngu njoɓdiiji.
ý Fawii heen Alla ɓamtii innde makko, o
  nawdi innde nulaaɗo e mum ceniiɗo
  toowɗo, o waɗi seedagol deweteeɗo alaa

                 - 28 -
29

                 Miin ko mi Juulɗo

       si wonaa Alla e won'de Muhammadu ko
       nulaaɗo Alla, ko ɗuum maccuɗo adotoo
       naatirde Lislaam, ko ɗuum o haaniri
       watindaade haalde e aduna, kala
       batindorɗo wiide "deweteeɗo alaa si
       wonaa Alla" o naatat aljanna.
         .[80:‫﴿! " #$% &' ﴾ ]اﻟﻨﺴﺎء‬
     ý Na waɗɗii en e annabiijo, wota en ngardin
       haala hay gooto dow maaku (hadiis)
       makko, wolla ardin'de miijo goɗɗo dow
       yamiroore makko, si tawii woɗɓe
       ngadinooma ma ferdude e makko, aan yaa
       feran sunna makko o e geɗe maa fof, wota
       jokku tanaa makko.
       Enen fof yo en naŋngondir e yamiroore
       mum, ɗofto-ɗen mo (jkm) sabu kala
       ɗoftiiɗo nulaaɗo ko Alla ɗoftii.
     ý Wota en noddir mo si wonaa "nulaaɗo Alla
       (jkm)", wota en mbii "Muhammadu" tan.


                        - 29 -
30

            Miin ko mi Juulɗo

ý Yo en nehoro needi makko, nyemmben mo
  e geɗe makko fof (jkm) ɗaanagol mum, e
  nyaamgol mum, yahdu mum, njuulu mum,
  koorka (suumaye) mum, sakkorgol mum, e
  jihaad mum (jkm).
ý Yo en njiɗ-mo ɓuri ko njiɗ-ɗen ko'e men
  e ɓiɓɓe men e jibnaaɓe men e yimɓe ɓee
  fof.
ý Njiɗen kala njiɗɗo nulaaɗo (jkm) o
  nyemmbi mo, nganyen kala ganyɗo
  nulaaɗo (jkm) te o jokkataa sariya makko.
ý Na waɗɗi juulɗo nde o yiɗata gooŋɗinɓe
  ɓe, o walla ɓe, o nannda e maɓɓe, o
  himmira geɗe maɓɓe, o wallondira e
  maɓɓe dow ɗiggere, o suɓoo e maɓɓe
  yahdiiɓe (sehelaaɓe).
ý Ombo haani anyde heeferaaɓe e keefeeru
  maɓɓe, o waasa ɗoftaade ɓe, taa o renndu
  e maɓɓe dow juulɓe, taa o wallu ɓe e
  bonɗi maɓɓe, taa o renndu e juulɗe

                  - 30 -
31

                 Miin ko mi Juulɗo

       (feetuuji) maɓɓe, toonyde ɓe na harmani
       mbo, kono yo o nuunɗu e maɓɓe.
     ý Na waɗɗii en njiɗen yummiraaɓe
       gooŋɗinɓe; rewɓe annabiijo (jkm), nji-ɗen
       sahabaaɓe makko (jkm), sabu kamɓe ɓuri
       e yimɓe caggal annabaaɓe ɓe.
     ý Ko noon kadi wuurnugol sunna makko
       (jkm) na waɗɗii en, e fennyin'gol sariya
       makko, e yottin'gol noddaandu makko
       faade e yimɓe ɓe fof. Fawii heen njogo-
       ɗen munyal e kala mette ɗe kawre-ten
       heen, alaa e sago.
     ý Sabu Sunna Alla e tagoore makko woni
       kala annabi maa waliyu nodduɗo e oo
       goonga o anyanooma o leɓtaa.
     ý Aan juulɗo maandito, wota leɓte heeferɓe
       accin-ma diine maa, nelaaɗo (jkm)
       leɓtanooma tawii sahabaaɓe makko ko
       seeɗa, sahabaaɓe ɓe leɓtaa ɓe munyi.


                        - 31 -
32

             Miin ko mi Juulɗo

ý Wota ustu pellital maaɗa ngam wiide ɓe ko
  a duuytuɗo, maa uddiiɗo, maa jahruɗo
  caggal, wolla ɓe mbi'a: hakkille maa
  nyeŋngaama (yaraama). Yo nelaaɗo Alla
  won nyemmbo maa moƴƴo, o wi'anooma
  ko o jimoomo wolla kaangaaɗo (jinnaaɗo).
ý Wota mettin si a wi'aama ko a majjuɗo
  ɓurtinɗo. ko nii heeferaaɓe ngonndiri e
  juulɓe:
   .[32:‫﴾ ] اﳌﻄﻔﻔﲔ‬ÜÛÚÙØ×﴿
    {si ɓe nji'ii ɓe, ɓe mbi'a ɓee yimɓe ko
     majjuɓe} (simoore Muttafifiina: 32)
ý Mbela si yimɓe pecciima pecce ɗiɗi aan a
  won'dataa e feccere won'dunde e annabiijo
  maa Muhammadu (jkm)?!
ý Accid-ɓe e nyande toonyoowo ŋatata
  juuɗe mum o wi'a: haaniino tawa mi
  suɓinooma gooto e laabi nulaaɗo.



                   - 32 -
33

                 Miin ko mi Juulɗo

     ý Wota haawe si ɓe mbi'ii ma ko a kunƴuɗo
       (tererist) wolla bonɗo, ɗuum ko nodditaali
       toonyooɓe juulɓe aduna e laakara, nde
       malaykaaji coggi ɓe faade jahannama ɓe
       ndaari toon ɓe mbii:
       .[62:‫﴿! " #$ %&' () *﴾ ] ص‬
         {ɓe mbii ko waɗi en nji'aani worɓe ɓe
      cikkatno-ɗen ko bonɓe} (simoore Saad: 62)
     ý Ko ɗoo gooŋɗinɓe ɓee noddiri ɓe (ɓe ɓe
       mbi'atnoo bonɓe) iwde e nokkuuji toowɗi
       nder Firdawsa:
           .[44:‫﴿&'()*+,﴾ ]اﻷﻋﺮاف‬
      {sellih min tawii ko Alla fodannoo min ko
     goonga} (simoore Al-Aaraaf: 44)




                        - 33 -
34

            Miin ko mi Juulɗo

       (5) Gooŋɗin'gol nyalngu wattan


ý Miɗo gooŋɗini nyalngu wattan, ko e
  maggu aduna o gasata (saare golle) heen
  darnga darotoo (saare njoɓdi) ɗiggunooɓe
  njoɓee aljanna, bonnooɓe njoɓee jayngol.
ý E nyalngu darnga ɓetirgal lelnee, kala
  maccuɗo weeɗee deftere mum, kala
  ɓamirɗo deftere mum nyaamo won'da e
  annbiijo (jkm) to aljanna, kala ɓamirɗo
  deftere mum nano won'da e Fir'awna –
  kuɗaaɗo o- nder jayngol.
ý Siraatu fortee, kala ɓennuɗo ngol yottoyoo
  aljanna, kala heen mbo coŋngooji naŋngiri
  sabu golle makko bonɗe o yana ndeer
  jayngol.
ý Nyalngu darnga na jogii teskorɗe        e
  maandeeji tokoosi e mawɗi.



                  - 34 -
35

                 Miin ko mi Juulɗo

     ý Na e ɗiin maandeeji tokoosi: nattude
       hoolaare, heewde warngooji, faasike
       laamora doole, ɗaayɓe ngona e haalde he
       geɗe kimmuɗe.
     ý Na e ɗiin maandeeji mawɗi: feenygol
       Mahdiyu, e laamu peewngu e laawol
       annabaagu ko adii darnga daraade,
       yaltugol Masiihu mbileejo o.
     ý E jippagol (tellagol) Iisaa (kisal won e
       mum) ngam o ardoo juulɓe o haɓoo
       heeferɓe,
       O hela caccal saliib (croi), o wara mbabba
       tugal (cochon) o jaɓataa si wonaa Lislaam.
     ý Hay galle gooto gonɗo to saare maa dowri
       heddotaako si wonaa Alla naatna ɓe he oo
       diine.
     ý E yaltugol Yaajuuju e Maajuuju, e yaltugol
       muumunte (daabaa) omo haalda e yimɓe
       ɓe, e feerdugol naange nge hirnaange, e


                        - 35 -
36

             Miin ko mi Juulɗo

   safde (ƴawnude) Kur'aana, e ko wonaa ɗii
   maandeeji.
ý Kala golluɗo ko foti no gabbel Jarra (atom)
  e moƴƴere maa bonannde o yi'at ɗum he
  deftere mum nde nyande darnga.
ý Kooni ngadondiree e dewe Alla ko adii
  gasgol waktu winndude ɗe, sabu maayde
  maccuɗo o, ko Alla tan humpitii dottoore
  nde e lajal ngal.
ý Ndeen yimɓe mum loota mo, ɓe kasaŋka
  mo (muura) ɓe njuula mo, ɓe ubba mo,
  malaykaaji ɗiɗi ngara e makko, Munnakiri
  e Nakiiri, ɓe njoɗɗina mo ɓe laɓndoo mo
  (ƴama): hombo woni jooma maa? Hoɗe
  woni diine maa? hombo woni annabi maa?
ý Si o jaabiima: ko Alla woni jooma am,
  Lislaam woni diine am, Muhammadu (jkm)
  woni annabi e nulaaɗo am – Alla waawni
  mo ɗuum- o udditanee baafal to aljanna,
  o yi'a toon galle makko, e kuɓeeje e laamu

                   - 36 -
37

                  Miin ko mi Juulɗo

        makko, o innira Alla weltaare, o yajjinanee
        yanaande (kabru) makko fotde ndaarɗe
        yitere.
     ý Si tawii ko o keefeero, o jaabotaako hay
       huunde, jaabagol nyande heen wonaa e
       ƴoƴre, maa seeɓde hakkille.
     ý Kono e oon waktu Alla wallirta gooŋɗinɓe
       ko ɓe mbaɗi e moƴƴereeji e woottin'gol, e
       tottirde farillaaji, e Jihaad, e ɗiggere, e
       yamirde ko moƴƴi e haɗde ko boni, e
       sakkorde, e jaŋngugol Kur'aana, e hoorde
       nyalaaɗe nguli, e daragol jammaaji juutɗi
       ɓuuɓɗi.
     ý Si tawii o jeyaa ko e heeferaaɓe, kabru
       mum maa faaɗan mbo haa birɗe makko
       naatta nder ɓanndu, yanaande makko nde
       wonta gayka jayngol sabu bon'de golle
       mum.




                         - 37 -
38

            Miin ko mi Juulɗo

ý Yaa tiiɗno musidɗo juulɗo, hannde ko
  golle wonaa njoɓdi, jaŋngo ko njoɓdi
  wonaa golle.
ý Nyande heen naatata aljanna tan ko juulɓe
  ɗoftiiɓe ɓe, sabu nyande darnga Alla
  jaɓataa sinaa Lislaam.
ý To aljanna na woodi neemaaji ɗi nofru
  meeɗaa nan'de, ɗi yitere yi'aani, ɗi neɗɗo
  meeɗaa miijaade. Neema o heddoo pooma
  taƴataa, yimɓe mum maayataa, neema
  ɓurɗo mawnude woni laarde yeeso jooma
  binne ɗe.
ý Woopnooɓe e bonnunooɓe e heeferɓe
  naata jayngol, na woodi toon leɓte ɗe
  mbaawataa munyeede, Alla heblani ɗe
  heeferɓe, ɗe pelle (kaaƴe) nyiiɓɗe
  mbaawataa roondaade, leɓte maɓɓe toon
  dartotaako.
ý Ko ɗoo rewnooɓe e Taaguut (seytaane)
  ɗaɓɓata yo leɓte ɓeyde

                  - 38 -
39

                 Miin ko mi Juulɗo

       dow mawɓe majjinnooɓe ɓe, Alla yamira
       kamɓe fof yo ɓe ɓeydane leɓte.
     ý Daro -aan musidɗo am juulɗo- dow oo
       goonga, wota heewgol saliiɓe hoomtu-ma,
       si a ɗoftiima ɓurɓe heewde ɓee ɓe majjin-
       maa laawol Alla, yahdu e faaɓe to Alla.
     ý Maa fedde e lenyol Muhammadu (jkm)
       heddo he goonga, ɓe peenya haa nyande
       darnga, caliiɗo ɓe maa pennuɗo ɓe
       waawataa bonnan'de ɓe.
     ý Holno toowal heɓirtee, e no daɗirtee e
       sakkaade les, holno yawtuɓe ɓaditinaaɓe
       keɓtortee, e no salaaɓe halkaaɓe
       woɗɗitortee, ɗum wonirta ko e tuubgol
       laaɓngol moƴƴinatngol ko yawti, e golle
       moƴƴe     moƴƴinooje      ko   heddii   e
       nguurndam, pellitaa ko tiiɗi won'de maa a
       feew a oonyotaako.




                        - 39 -
40

            Miin ko mi Juulɗo

ý Won'du e yimɓe ɓe, aɗa yeeya aɗa sooda,
  aɗa resa aɗa feewnira leydi ndi ko Alla
  daginan-maa.
ý Wota feewnu ɓernde maa e geɗe aduna,
  naw-nde to nde haani won'de, les arsi
  joomiraaɗo, sujjir ɓernde maa nde waasa
  immitaade haa nyande darnga.




                 - 40 -
41

                 Miin ko mi Juulɗo


       (6) Gooŋɗin'gol nyaawoore e hoddiro


     ý Ɗuum woni nde ngooŋɗin-ten Alla mo
       anndi kala ko woni e winndere he, ko
       woodi e ko arata haa nyande ummital, hay
       gabbel jarra majjaani ɗum. Embo andi
       golle jiyaaɓe makko, e njeɗuuji mum'en, e
       happoore (lajal) maɓɓe, e mbo woni heen
       neɗɗo aljanna e neɗɗo jayngol, ko adii
       nde o tagata ɓe.
     ý Alla tigi winndii ɗii njeɗuuji to alluwal
       deenangal (lawil mahfuuj) ado tageede
       asamaanji e lesdi fotde duuɓi ujunnaaje
       capanɗe jowi, ngal alluwal deenangal hay
       malayka ɓadiiɗo holletaake ngal, naa
       annabi nulaaɗo.
     ý So ɓiŋngel wonii nder reedu yumma mum
       Alla yamira malaykaaji yo mbinndu ngel
       gorko maa debbo, ɗi mbinnda njeɗu mum,
       e golle mum, e happo mum, e battane

                        - 41 -
42

             Miin ko mi Juulɗo

   mum (aljanna wolla jayngol), ɗi mbinnda
   ko o hawrata e moƴƴi e bonɗi.
ý Si jamma leylatul Kadiri yontii hoddirooji
  hitaande nde fof telloo iwde e alluwal
  deenangal ngal, gila e kappooje e njeɗuuji,
  e hajjoyooɓe ndeen hitaande, e ko wonaa
  ɗuum, geɗe hitaande nde fof pewjee heen.
ý Rewa heen, njeɗuuji nyalaande fof njippoo
  e waktuuji mum e yimɓe mum, Alla ɓamta
  heen yimɓe leesɗina woɗɓe.
ý Ngooŋɗi-nen ko weleende Alla woodi, ko
  o welaa wona ko o welaaka
   Wonataa, alaa mbo foolondirta e Alla,
   kaŋko woni bayloowo ɓerɗe, o feewna
   mbo o yiɗi e ɓural e yurmeende makko, o
   majjina mbo o welaa ngam nuunɗal e
   nyeenyal makko, kaŋko anndi kaan'duɗo e
   peewal e kaanduɗo e majjere.
ý Alla laɓndetaake (ƴametaake) ko waɗata,
  kono yimɓe ɓe na naamnee.

                   - 42 -
43

                  Miin ko mi Juulɗo

     ý Ngooŋɗi-nen ko Alla tagi kala huunde,
       kala gabbel jarra ko Alla tagi ngel, o tagi
       dille e deeƴre maggel.
     ý O tagi maccuɓe ɓee e golle maɓɓe, o
       tagani ɓe baawal e muuyaande ngam ɓe
       cuɓoo golleeji maɓɓe.
     ý Kam mbo senaande woodani o toowi, o
       yamiri tagoore makko ɗoftagol mo, o
       fodani ɓe aljanna, o haɗi ɓe goopi, o
       sappii ɓe jayngol makko, o fawaani ɓe
       golle ɗe ɓe kattanaani, ɓe peccii pecce
       ɗiɗi: gooŋɗinɓe e heeferɓe, ɗuum ko e
       suɓaade ɓe e weleede ɓe, e baawal
       maɓɓe, ɗum fof ko Alla tagi ɗum e maɓɓe.
     ý Baraaji e leɓte (lette) fawii ko rewde sariya
       o, wonaa e ganndal Alla gadingal e maɓɓe,
       kala golluɗo moƴƴere ko foti no gabbel
       jarra o yoɓee ɗuum, kala golluɗo
       bonannde ko foti no gabbel jarra o
       leɓtiree ɗuum.

                          - 43 -
44

            Miin ko mi Juulɗo

ý Ko battane golle ɗee tesketee, won'de kala
  maccuɗo na newnanaa
  e ko o taganaa e malu to aljanna, wolla
  malkiseede to jayngol.
ý ɗuum waɗi maccuɗo na foti hulde battane
  bonɗe, o duumoo e toraade Alla e
  haajorde mo ngam o feewna mo laawol
  pooccingol, o duumoo e wallinagol mo e
  ɗoftagol mo, o mooloo e makko e goopi,
  sabu maccuɗo waawaa hattanaani ɗuum fof
  si wonaa e hoddiro Alla.
ý Gooŋɗinɓe ɓee na mbelee nyaawoore Alla
  e hoddiro makko, ko moƴƴi heen e ko
  boni, gila e jarrabuye e dokke, ɓe
  njananee hay gooto waawaa nafde ɓe si
  wonaa e hoddiro Alla, alaa ko lorata ɓe si
  wonaa ko Alla winndi ko.
ý Maccuɗo heɓataa mbeleeki liimaneegal
  haa o annda won'de kala ko o heɓi maa


                  - 44 -
45

                 Miin ko mi Juulɗo

       kala ko heɓi mo ko Alla nyaawi, e kala ko
       daɗi mo ko Alla nyaawi.
     ý E wattannde, miɗo yetta Alla miɗo
       nyaagoo ɗum o naatna-mi aljanna, miin e
       juulɓe fof, o dannda-mi jayngol miin e
       juulɓe fof, aamiin.


         Alla yurme Muhammadu (mbo jam e
         kise ngoni e makko) e koreeji mum e
             sahabaaɓe makko o hisna ɓe.
      Wattannde noddaandu amen ko jettooje
         ngoodanii Alla jooma binnde ɗe




                       - 45 -
46

Miin ko mi Juulɗo




     - 46 -
47

                           Miin ko mi Juulɗo



                             ‫ﻻ‬
         E D C B A @ ?﴿
        ﴾ K J I H G F
      [85: ‫]آل ﻋﻤﺮان‬
      0020101459613 
         anamuslim@windowslive.com
                       WWW.Iam-Muslim.com
                                     

                          2010 ‫ﻫ‬1431
                       ‫ﺴﻠﻢ و ﺴﻠﻤﺔ‬    ‫ﻴﻊ ا ﻘﻮق ﻜﻔﻮﻟﺔ‬
                    200922274

           0120152908 :0105013151         

                                    - 47 -
‫84‬

                 ‫‪Miin ko mi Juulɗo‬‬

               ‫‪‬‬




                      ‫ﺑﺎﻟﻠﻐﺔ ﺍﻟﻔﻮﻻﻧﻴﺔ‬




                           ‫ﺗﻮﺯﻳــﻊ‬
                           ‫‪ ‬‬
‫ﺍﻹﺳﻜﻨﺪﺭﻳﺔ ــ ﻣﺼﻄﻔﻰ ﻛﺎﻣﻞ‬    ‫‪ ‬‬       ‫ﺍﻹﺳﻜﻨﺪﺭﻳﺔ ـ ﺃﺑﻮ ﺳﻠﻴﻤﺎﻥ ـ ﺵ ﻋﻤﺮ‬
 ‫ﺑﺠﻮﺍﺭ ﻣﺴﺠﺪ ﺍﻟﻔﺘﺢ ﺍﻹﺳﻼﻣﻲ‬               ‫ﺃﻣﺎﻡ ﻣﺴﺠﺪ ﺍﻟﺨﻠﻔﺎﺀ ﺍﻟﺮﺍﺷﺪﻳﻦ‬
    ‫4754385210‬             ‫‪ ‬‬            ‫8674176010‬

                           ‫- 84 -‬

More Related Content

What's hot

Nahjul xadaail-haaji-wolof
Nahjul xadaail-haaji-wolofNahjul xadaail-haaji-wolof
Nahjul xadaail-haaji-woloffalloug
 
786 the message of god to iran part 2
786 the message of god to iran part 2786 the message of god to iran part 2
786 the message of god to iran part 2AsadHoseiny
 
الدكتور عبد الغفار سليمان البنداري
الدكتور عبد الغفار سليمان البنداريالدكتور عبد الغفار سليمان البنداري
الدكتور عبد الغفار سليمان البنداريssuser2e4a96
 
Akei bible genesis 1
Akei bible   genesis 1Akei bible   genesis 1
Akei bible genesis 1EternalWord
 
Islamhudaa june 2020 arabic archive
Islamhudaa june 2020 arabic archiveIslamhudaa june 2020 arabic archive
Islamhudaa june 2020 arabic archivetunibooks6
 
اغتنم شبابك قبل هرمك
اغتنم شبابك قبل هرمكاغتنم شبابك قبل هرمك
اغتنم شبابك قبل هرمكabdou abousofiane
 
تأویل ترجمه فارسی دعای سحر از آثار منتشر نشده استاد علی اکبر خانجانی
تأویل ترجمه فارسی دعای سحر از آثار منتشر نشده استاد علی اکبر خانجانیتأویل ترجمه فارسی دعای سحر از آثار منتشر نشده استاد علی اکبر خانجانی
تأویل ترجمه فارسی دعای سحر از آثار منتشر نشده استاد علی اکبر خانجانیalireza behbahani
 
عین الیقین از آثار منتشر نشده استاد علی اکبر خانجانی
عین الیقین از آثار منتشر نشده استاد علی اکبر خانجانیعین الیقین از آثار منتشر نشده استاد علی اکبر خانجانی
عین الیقین از آثار منتشر نشده استاد علی اکبر خانجانیalireza behbahani
 
ميزگرد خودكفايي در صنعت ریلی
ميزگرد خودكفايي در صنعت ریلیميزگرد خودكفايي در صنعت ریلی
ميزگرد خودكفايي در صنعت ریلیMajid Babaie, MBA, PMP
 
Awọn ipilẹ mẹta ẹsin islam ati awọn ẹri wọn
Awọn ipilẹ mẹta ẹsin islam ati awọn ẹri wọnAwọn ipilẹ mẹta ẹsin islam ati awọn ẹri wọn
Awọn ipilẹ mẹta ẹsin islam ati awọn ẹri wọnIslamhouse.com
 
الواسطة بين الحق و الخلق
الواسطة بين الحق و الخلقالواسطة بين الحق و الخلق
الواسطة بين الحق و الخلقغايتي الجنة
 
TUSHE UKU NA MUSULUNCI
TUSHE UKU NA MUSULUNCITUSHE UKU NA MUSULUNCI
TUSHE UKU NA MUSULUNCIIslamhouse.com
 
تيسير المنعم في شرح عقيدة المسلم
تيسير المنعم في شرح عقيدة المسلمتيسير المنعم في شرح عقيدة المسلم
تيسير المنعم في شرح عقيدة المسلممبارك الدوسري
 

What's hot (19)

simaye piambar
simaye piambarsimaye piambar
simaye piambar
 
1666
16661666
1666
 
Nahjul xadaail-haaji-wolof
Nahjul xadaail-haaji-wolofNahjul xadaail-haaji-wolof
Nahjul xadaail-haaji-wolof
 
1665
16651665
1665
 
786 the message of god to iran part 2
786 the message of god to iran part 2786 the message of god to iran part 2
786 the message of god to iran part 2
 
4564
45644564
4564
 
الدكتور عبد الغفار سليمان البنداري
الدكتور عبد الغفار سليمان البنداريالدكتور عبد الغفار سليمان البنداري
الدكتور عبد الغفار سليمان البنداري
 
Akei bible genesis 1
Akei bible   genesis 1Akei bible   genesis 1
Akei bible genesis 1
 
Islamhudaa june 2020 arabic archive
Islamhudaa june 2020 arabic archiveIslamhudaa june 2020 arabic archive
Islamhudaa june 2020 arabic archive
 
اغتنم شبابك قبل هرمك
اغتنم شبابك قبل هرمكاغتنم شبابك قبل هرمك
اغتنم شبابك قبل هرمك
 
تأویل ترجمه فارسی دعای سحر از آثار منتشر نشده استاد علی اکبر خانجانی
تأویل ترجمه فارسی دعای سحر از آثار منتشر نشده استاد علی اکبر خانجانیتأویل ترجمه فارسی دعای سحر از آثار منتشر نشده استاد علی اکبر خانجانی
تأویل ترجمه فارسی دعای سحر از آثار منتشر نشده استاد علی اکبر خانجانی
 
عین الیقین از آثار منتشر نشده استاد علی اکبر خانجانی
عین الیقین از آثار منتشر نشده استاد علی اکبر خانجانیعین الیقین از آثار منتشر نشده استاد علی اکبر خانجانی
عین الیقین از آثار منتشر نشده استاد علی اکبر خانجانی
 
ميزگرد خودكفايي در صنعت ریلی
ميزگرد خودكفايي در صنعت ریلیميزگرد خودكفايي در صنعت ریلی
ميزگرد خودكفايي در صنعت ریلی
 
قرآن و تحريف
قرآن و تحريفقرآن و تحريف
قرآن و تحريف
 
Awọn ipilẹ mẹta ẹsin islam ati awọn ẹri wọn
Awọn ipilẹ mẹta ẹsin islam ati awọn ẹri wọnAwọn ipilẹ mẹta ẹsin islam ati awọn ẹri wọn
Awọn ipilẹ mẹta ẹsin islam ati awọn ẹri wọn
 
الواسطة بين الحق و الخلق
الواسطة بين الحق و الخلقالواسطة بين الحق و الخلق
الواسطة بين الحق و الخلق
 
TUSHE UKU NA MUSULUNCI
TUSHE UKU NA MUSULUNCITUSHE UKU NA MUSULUNCI
TUSHE UKU NA MUSULUNCI
 
Lastday2
Lastday2Lastday2
Lastday2
 
تيسير المنعم في شرح عقيدة المسلم
تيسير المنعم في شرح عقيدة المسلمتيسير المنعم في شرح عقيدة المسلم
تيسير المنعم في شرح عقيدة المسلم
 

More from iam-muslim

الحب في الله
الحب في الله الحب في الله
الحب في الله iam-muslim
 
من عرف الله أحبه
من عرف الله أحبه من عرف الله أحبه
من عرف الله أحبه iam-muslim
 
كم أحبك ياربي
كم أحبك ياربي كم أحبك ياربي
كم أحبك ياربي iam-muslim
 
وإسلاماه
وإسلاماه وإسلاماه
وإسلاماه iam-muslim
 
Iam muslim urdu
Iam muslim urduIam muslim urdu
Iam muslim urduiam-muslim
 
Iam muslim persian
Iam muslim persianIam muslim persian
Iam muslim persianiam-muslim
 
Hokm almabtoor-shatem-alrasool ara
Hokm almabtoor-shatem-alrasool araHokm almabtoor-shatem-alrasool ara
Hokm almabtoor-shatem-alrasool araiam-muslim
 
Iam muslim eng
Iam muslim engIam muslim eng
Iam muslim engiam-muslim
 
Iam muslim greek
Iam muslim greekIam muslim greek
Iam muslim greekiam-muslim
 
Iam muslim french
Iam muslim frenchIam muslim french
Iam muslim frenchiam-muslim
 
Iam muslim ger
Iam muslim gerIam muslim ger
Iam muslim geriam-muslim
 
Iam muslim ara
Iam muslim araIam muslim ara
Iam muslim araiam-muslim
 
Iam muslim hausa
Iam muslim hausaIam muslim hausa
Iam muslim hausaiam-muslim
 
Iam muslim chin
Iam muslim chinIam muslim chin
Iam muslim chiniam-muslim
 
Abwab almagfera ara
Abwab almagfera araAbwab almagfera ara
Abwab almagfera araiam-muslim
 
Iam muslim ital
Iam muslim italIam muslim ital
Iam muslim italiam-muslim
 
Iam muslim amharic
Iam muslim amharicIam muslim amharic
Iam muslim amhariciam-muslim
 
Iam muslim malay
Iam muslim malayIam muslim malay
Iam muslim malayiam-muslim
 
Iam muslim sawhilil
Iam muslim sawhililIam muslim sawhilil
Iam muslim sawhililiam-muslim
 
العبادات القلبية
العبادات القلبية العبادات القلبية
العبادات القلبية iam-muslim
 

More from iam-muslim (20)

الحب في الله
الحب في الله الحب في الله
الحب في الله
 
من عرف الله أحبه
من عرف الله أحبه من عرف الله أحبه
من عرف الله أحبه
 
كم أحبك ياربي
كم أحبك ياربي كم أحبك ياربي
كم أحبك ياربي
 
وإسلاماه
وإسلاماه وإسلاماه
وإسلاماه
 
Iam muslim urdu
Iam muslim urduIam muslim urdu
Iam muslim urdu
 
Iam muslim persian
Iam muslim persianIam muslim persian
Iam muslim persian
 
Hokm almabtoor-shatem-alrasool ara
Hokm almabtoor-shatem-alrasool araHokm almabtoor-shatem-alrasool ara
Hokm almabtoor-shatem-alrasool ara
 
Iam muslim eng
Iam muslim engIam muslim eng
Iam muslim eng
 
Iam muslim greek
Iam muslim greekIam muslim greek
Iam muslim greek
 
Iam muslim french
Iam muslim frenchIam muslim french
Iam muslim french
 
Iam muslim ger
Iam muslim gerIam muslim ger
Iam muslim ger
 
Iam muslim ara
Iam muslim araIam muslim ara
Iam muslim ara
 
Iam muslim hausa
Iam muslim hausaIam muslim hausa
Iam muslim hausa
 
Iam muslim chin
Iam muslim chinIam muslim chin
Iam muslim chin
 
Abwab almagfera ara
Abwab almagfera araAbwab almagfera ara
Abwab almagfera ara
 
Iam muslim ital
Iam muslim italIam muslim ital
Iam muslim ital
 
Iam muslim amharic
Iam muslim amharicIam muslim amharic
Iam muslim amharic
 
Iam muslim malay
Iam muslim malayIam muslim malay
Iam muslim malay
 
Iam muslim sawhilil
Iam muslim sawhililIam muslim sawhilil
Iam muslim sawhilil
 
العبادات القلبية
العبادات القلبية العبادات القلبية
العبادات القلبية
 

Recently uploaded

TUYỂN TẬP 20 ĐỀ THI KHẢO SÁT HỌC SINH GIỎI MÔN TIẾNG ANH LỚP 6 NĂM 2020 (CÓ Đ...
TUYỂN TẬP 20 ĐỀ THI KHẢO SÁT HỌC SINH GIỎI MÔN TIẾNG ANH LỚP 6 NĂM 2020 (CÓ Đ...TUYỂN TẬP 20 ĐỀ THI KHẢO SÁT HỌC SINH GIỎI MÔN TIẾNG ANH LỚP 6 NĂM 2020 (CÓ Đ...
TUYỂN TẬP 20 ĐỀ THI KHẢO SÁT HỌC SINH GIỎI MÔN TIẾNG ANH LỚP 6 NĂM 2020 (CÓ Đ...Nguyen Thanh Tu Collection
 
TUYỂN TẬP 25 ĐỀ THI HỌC SINH GIỎI MÔN TIẾNG ANH LỚP 6 NĂM 2023 CÓ ĐÁP ÁN (SƯU...
TUYỂN TẬP 25 ĐỀ THI HỌC SINH GIỎI MÔN TIẾNG ANH LỚP 6 NĂM 2023 CÓ ĐÁP ÁN (SƯU...TUYỂN TẬP 25 ĐỀ THI HỌC SINH GIỎI MÔN TIẾNG ANH LỚP 6 NĂM 2023 CÓ ĐÁP ÁN (SƯU...
TUYỂN TẬP 25 ĐỀ THI HỌC SINH GIỎI MÔN TIẾNG ANH LỚP 6 NĂM 2023 CÓ ĐÁP ÁN (SƯU...Nguyen Thanh Tu Collection
 
French Revolution (फ्रेंच राज्यक्रांती)
French Revolution  (फ्रेंच राज्यक्रांती)French Revolution  (फ्रेंच राज्यक्रांती)
French Revolution (फ्रेंच राज्यक्रांती)Shankar Aware
 
30 ĐỀ PHÁT TRIỂN THEO CẤU TRÚC ĐỀ MINH HỌA BGD NGÀY 22-3-2024 KỲ THI TỐT NGHI...
30 ĐỀ PHÁT TRIỂN THEO CẤU TRÚC ĐỀ MINH HỌA BGD NGÀY 22-3-2024 KỲ THI TỐT NGHI...30 ĐỀ PHÁT TRIỂN THEO CẤU TRÚC ĐỀ MINH HỌA BGD NGÀY 22-3-2024 KỲ THI TỐT NGHI...
30 ĐỀ PHÁT TRIỂN THEO CẤU TRÚC ĐỀ MINH HỌA BGD NGÀY 22-3-2024 KỲ THI TỐT NGHI...Nguyen Thanh Tu Collection
 
أَسَانِيدُ كُتُبِ وَأُصُولِ النَّشْرِ لِابْنِ الْجَزَرِيِّ وَالْوَصْلُ بِهَا....
أَسَانِيدُ كُتُبِ وَأُصُولِ النَّشْرِ لِابْنِ الْجَزَرِيِّ وَالْوَصْلُ بِهَا....أَسَانِيدُ كُتُبِ وَأُصُولِ النَّشْرِ لِابْنِ الْجَزَرِيِّ وَالْوَصْلُ بِهَا....
أَسَانِيدُ كُتُبِ وَأُصُولِ النَّشْرِ لِابْنِ الْجَزَرِيِّ وَالْوَصْلُ بِهَا....سمير بسيوني
 

Recently uploaded (6)

TUYỂN TẬP 20 ĐỀ THI KHẢO SÁT HỌC SINH GIỎI MÔN TIẾNG ANH LỚP 6 NĂM 2020 (CÓ Đ...
TUYỂN TẬP 20 ĐỀ THI KHẢO SÁT HỌC SINH GIỎI MÔN TIẾNG ANH LỚP 6 NĂM 2020 (CÓ Đ...TUYỂN TẬP 20 ĐỀ THI KHẢO SÁT HỌC SINH GIỎI MÔN TIẾNG ANH LỚP 6 NĂM 2020 (CÓ Đ...
TUYỂN TẬP 20 ĐỀ THI KHẢO SÁT HỌC SINH GIỎI MÔN TIẾNG ANH LỚP 6 NĂM 2020 (CÓ Đ...
 
TUYỂN TẬP 25 ĐỀ THI HỌC SINH GIỎI MÔN TIẾNG ANH LỚP 6 NĂM 2023 CÓ ĐÁP ÁN (SƯU...
TUYỂN TẬP 25 ĐỀ THI HỌC SINH GIỎI MÔN TIẾNG ANH LỚP 6 NĂM 2023 CÓ ĐÁP ÁN (SƯU...TUYỂN TẬP 25 ĐỀ THI HỌC SINH GIỎI MÔN TIẾNG ANH LỚP 6 NĂM 2023 CÓ ĐÁP ÁN (SƯU...
TUYỂN TẬP 25 ĐỀ THI HỌC SINH GIỎI MÔN TIẾNG ANH LỚP 6 NĂM 2023 CÓ ĐÁP ÁN (SƯU...
 
LAR MARIA MÃE DE ÁFRICA .
LAR MARIA MÃE DE ÁFRICA                 .LAR MARIA MÃE DE ÁFRICA                 .
LAR MARIA MÃE DE ÁFRICA .
 
French Revolution (फ्रेंच राज्यक्रांती)
French Revolution  (फ्रेंच राज्यक्रांती)French Revolution  (फ्रेंच राज्यक्रांती)
French Revolution (फ्रेंच राज्यक्रांती)
 
30 ĐỀ PHÁT TRIỂN THEO CẤU TRÚC ĐỀ MINH HỌA BGD NGÀY 22-3-2024 KỲ THI TỐT NGHI...
30 ĐỀ PHÁT TRIỂN THEO CẤU TRÚC ĐỀ MINH HỌA BGD NGÀY 22-3-2024 KỲ THI TỐT NGHI...30 ĐỀ PHÁT TRIỂN THEO CẤU TRÚC ĐỀ MINH HỌA BGD NGÀY 22-3-2024 KỲ THI TỐT NGHI...
30 ĐỀ PHÁT TRIỂN THEO CẤU TRÚC ĐỀ MINH HỌA BGD NGÀY 22-3-2024 KỲ THI TỐT NGHI...
 
أَسَانِيدُ كُتُبِ وَأُصُولِ النَّشْرِ لِابْنِ الْجَزَرِيِّ وَالْوَصْلُ بِهَا....
أَسَانِيدُ كُتُبِ وَأُصُولِ النَّشْرِ لِابْنِ الْجَزَرِيِّ وَالْوَصْلُ بِهَا....أَسَانِيدُ كُتُبِ وَأُصُولِ النَّشْرِ لِابْنِ الْجَزَرِيِّ وَالْوَصْلُ بِهَا....
أَسَانِيدُ كُتُبِ وَأُصُولِ النَّشْرِ لِابْنِ الْجَزَرِيِّ وَالْوَصْلُ بِهَا....
 

Iam muslim fulani

  • 1. Miin ko mi Juulɗo Hebli nde ko: Muhammad Asraf Salaah
  • 2. 2 Miin ko mi Juulɗo -2-
  • 3. 3 Miin ko mi Juulɗo E innde Alla jooma yurmeende huɓtidinnde e heeriinde H G F E D C B A @ ?﴿ [85 : ‫]آل ﻋﻤﺮان‬ ﴾ KJ I Hakkeeji muulgol e saaktugol e fulgol ndee deftere na moftanaa kala juulɗo gorko e debbo -3-
  • 4. 4 Miin ko mi Juulɗo   Copyright, distribution and translation are reserved for every Muslim Legal Deposit No. 22274 / 2008 International Serial 977-6157-64-5 For charitable distribution call: 0020101459613 For suggestions e-mail: anamuslim@windowslive.com WWW.Iam-Muslim.com -4-
  • 5. 5 Miin ko mi Juulɗo (1) Gooŋɗin'gol Alla (liimaan) Miin ko mi Juulɗo … ý Miɗo gooŋɗini Alla kaŋko tan, o alaa denndidiijo, joomiraawo alaa si wonaa kaŋko, o jibinaani o jibinaaka, o meeɗaa danyde nandidiijo. ý Tagɗo asamaanji e leydi o woni jeyɗo ɗi, ganndo ko suuɗii e ko feenyi, guurɗo mbo maayatah, daraniiɗo kala huunde, mbo ɗaanotaako. ý Mbo jogii inɗe moƴƴuɗe e sifaaji toowal, na woodi heen inɗe capanɗe jeenayi e jeenayi kala deenɗo ɗe o nyaagori ɗe Alla, o naata Aljanna. ý Na woodi heen sifaaji ngootaagu, kaŋko, mbo senaande e toowal woodani, ko o gooto, bajjo, teelo, paandorteeɗo, jooma tagoore fof. -5-
  • 6. 6 Miin ko mi Juulɗo ý E sifaaji mawngu, kaŋko woni nyeenyo, kumpitiiɗo, peewnoowo, goonga, gadiiɗo, batintooɗo (gasataa), peenyɗo, cuuɗiiɗo, donoowo, keddotooɗo, galo, tedduɗo, ceediiɗo, ɓadiiɗo, nyaawoowo, nuunɗuɗo, annoora asamaan'ji e leydi, jooma mawngu e teddungal. ý E sifaaji teddugol, kaŋko woni ceniiɗo, tedduɗo, mawɗo, mbo mawngu woodani, baawɗo, cemmbolinɗo, tiiɗɗo, poolɗo, kattanɗo, kiɓindiiɗo, ballo, toowɗo, tiimɗo. ý E sifaaji kattan'gol, ko o ganndo, nanoowo, ji'oowo, guurɗo, Naŋngitoowo, ɗaccoowo, lesɗinoowo, ɓamtoowo, teddinoowo, koynoowo, dokkoowo, kaɗoowo, (ɗawoowo) nafoowo, loroowo, guurnoowo, baroowo, gardinoowo, neeɓtinoowo. -6-
  • 7. 7 Miin ko mi Juulɗo ý Sifaaji tagugol, kaŋko woni tagoowo, baawɗo, potndoowo, goodinoowo, puɗɗoowo, puɗɗotooɗo, duttoowo, ummitinoowo, denndinoowo, dokkoowo, udditoowo (maɓɓitoowo), jeɗoowo, galɗinoowo, toŋngoowo, kuufɗo, deenoowo, tommbiiɗo, puɗɗuɗo asamaanji ɗi e leydi ndi. ý Sifaaji Yurmeende, kam tigi woni jooma yurmeende huɓtidinnde, e yurmeende heeriinde, newiiɗo, jiɗanɗo, kecco ɓernde, ɗigguɗo, gaccanoowo, jaafotooɗo, tuuboowo, kisnoowo, gooŋɗuɗo, jurmotooɗo, jettoowo, tedduɗo, neeminoowo, duunyiiɗo, ballo, jaabantooɗo, jaajɗo, munyoowo, peewnoowo, jiɗanɗo, newiiɗo, tuuŋneteeɗo, balloowo, ballinteeɗo, jaɓoowo tuububuya. -7-
  • 8. 8 Miin ko mi Juulɗo ý O okkii neɗɗo neemaaji ɗi limotaako, alaa ko maccuɗo neemorta si wonaa tawa iwi ko e Alla gooto o, ko kaŋko tagi mbo o wuurni mbo, o waɗani mo nanirɗe e ji'irɗe, o teddini ɗum, fawii heen o yeɗi mo o moƴƴi e makko. ý ɗuum waɗi na waɗɗii maccuɗo o nde wooɗtinirta, Alla gooto o, dewe; ɗuum woni jokkude yamiroore makko e accude ko o haɗi ko, sabu alaa kaan'duɗo e reweede si wonaa Alla. ý Ko noon kadi, Alla na anndi kala geɗe maccuɗo, gila e dewe Haa e goopi, ɗuum waɗi na waɗɗii maccuɗo nde o hebbinirta ɓernde mum kulol Alla mbo senaande woodani o toowi, e mawnin'de e yiɗde mo, e nde o hersirta woopde Alla, o acca goopi, sabu Alla na mbo yi'a embo anndi ɗi. -8-
  • 9. 9 Miin ko mi Juulɗo ý O suuɗa golle makko moƴƴe ɓadtinooje mo weleende joomiiko mbo senaande woodani o toowi, o ɓeyda ɗe haa o yottoo e tolno moƴƴin'gol, sabu gooŋɗin'gol na ɓeydoroo ɗoftaade na ustoroo goopi. ý Wota o rew belaaɗe maa tuuyo wolla bidaa, yo o rew Alla gooto o tan, o jokka jamirooje annabiijo (jkm) o waasa faandaade e golle makko tuuyooji aduna, yo o faando heen njoɓdi Alla tan. ý Ko noon kadi Alla ko jurmotooɗo neɗɗo ko ɓuri yurmeende neene (daada) e ɓiɗɗo makko, yurmeende mum na yaajani kala huunde, na waɗɗii nde maccuɗo nyaagotoo mo, o toroo mo haajuuji mum adunayaŋkooji e laakarayaŋkooji, wota o nyaago tanaa makko. ý Sabu nafoore alaa e nyaagaade mbo wonaa Alla, sabu alaa jogiiɗo baawal timmungal si wonaa Alla, alaa nanoowo -9-
  • 10. 10 Miin ko mi Juulɗo sirru e gunndoo si wonaa Alla, alaa jogiiɗo hoddirooji si wonaa Alla, alaa jogiiɗo jaabawol du'aa makko si wonaa Alla. ý Ɗuum waɗi dagantaako juulɗo nde o nyaagotoo yanaande (waamulde – kabru) wolla o toroo jooma yanaande kala baawɗo ubbeede heen, sabu o nanataa mo, holno O jaaborta mo wolla o nafirta mo? Ko Alla gooto o woni nafoowo lorroowo, ɗuum waɗi na waɗɗii juulɗo o waasa mahde juulirɗe (jamaaji) dow janaale (baamule) sabu nelaaɗo (jkm) na haɗi ɗum. ý Ko noon kadi, na waɗɗii maccuɗo o nde laarata lo'ugol makko e semmbe Alla – tedduɗo mawɗo- e baasal makko e ngalu Alla –tedduɗo mawɗo- e majjere mum e ganndal Alla –tedduɗo mawɗo- e koyeera mum e teddungal Alla –tedduɗo mawɗo-. ý O annda teddungal ko Alla woodani e nulaaɗo mum e gooŋɗinɓe ɓe. - 10 -
  • 11. 11 Miin ko mi Juulɗo ý Na haani o jeyee e ɓee gooŋɗinɓe ɓe tuuŋnotaako si wonaa e Alla, ɓe mballintaako si wonaa Alla, ɓe moolotaako si wonaa e Alla, ɓe paabnotaako si wonaa Alla, ɓe kulataa si wonaa Alla, ɓe njoortotaako si wonaa e Alla, ɓe nyaagotaako si wonaa Alla, ɓe kirsataa si wonaa ngam Alla, ɓe njeertintaa si wonaa sabu Alla, ɓe ngoondataa (mbaatataa) si wonaa e Alla, ɓe kumotaako (kaɓɓotaako) talki e piɓi, ɓe ngooŋɗintaa wilooɓe e tiimooɓe, ɓe njahataa e maɓɓe. ý Tawa kamɓe ɓe ɗamtintaako, ɓe ndeentoo taataade ɗemɗe maɓɓe mbela ɓe mbaasa yan'de e jayngol. Wota ɓe mbi'at "si Alla e kaari jaɓii" e "si wonaano Alla e aan" e "mi wakkiliima e Alla e maa" ɗii koŋnguɗi na tolnindira Alla e jeyaaɓe makko, ɗi njeyaa ko e sirku tokooso. Kono yo ɓe mbii: "mi - 11 -
  • 12. 12 Miin ko mi Juulɗo wakkiliima e Alla tan", e "si welii Alla te welii kaari" ý Ko noon kadi eɗen poti gooŋɗin'de Alla, na waɗɗii e men kadi njedden taakuut (seyɗaane). ý Ko seyɗaane woni hoore Taakuut, fawii heen ko jaɓɗo reweede tanaa Alla. ý Na jeyaa e Taakuut, ɓeen lelnooɓe laawi karminooji ko Alla dagni, maa ɓe ndagna ko Alla harmini. [31:‫ ﴾ ]اﳌﺪﺛﺮ‬µ´ ³²± °¯﴿ ý Kala noddoowo e ɗuum kadi jeyaa ko e Taakuut, wolla o yamira ɗum yimɓe, maa o nyaawira ɗum, sabu tawa o bonnih o ɓurtinii baawal tagoore, gila e nan'de e ɗoftaade. ý Ko Alla gooto tan woni tagɗo yimɓe, o anndi ko moƴƴinta ɓe, hay gooto waawataa dottan'de ɓe laawol si wonaa kaŋko. - 12 -
  • 13. 13 Miin ko mi Juulɗo (2) Gooŋɗin'gol Malaykaaji ý Miɗo gooŋɗini malaykaaji ɓe Alla tagiri annoora, o waɗani ɓe biirirɗe (baweeje) ɗiɗiije tatiije nayiije, ɓe nyaamataa ɓe njarataa, ɓe ɗaanotaako, ɓe ndesataa. O yamiri ɓe golle e baɗe ɓe ndarii heen. ý Malaykaaji ɗi duumoo e ɗoftaare, ɗi ceerataa heen ɗi ngoopataa, ɗi kula jooma maɓɓe gonɗo dow majji. Na woodi e majji cujjuɗo gila nyande Alla tagi asamaanji e leydi haa nyande darnga, si o imminii hoore o wi'a: senaande woodanii ma min ndewaani ma no haaniri. ý Ko ɓe maccuɓe Alla, wonaa jiwɓe (sukaaɓe rewɓe) wonaa wallidiiɓe makko, eɓe tefana gooŋɗinɓe –e yamiroore Alla- nyande darnga. - 13 -
  • 14. 14 Miin ko mi Juulɗo ý Na woodi e maɓɓe reenooɓe: kamɓe ngoni suranooɓe maccuɓe Alla ɓe boneeje. ý Na woodi e maɓɓe tedduɓe winndooɓe: kamɓe ngoni winndooɓe golle jeyaaɓe, moƴƴi mum e bonɗi mum. ý Na woodi e mum'en subhinooɓe: kamɓe ngoni subhinooɓe jamma e nyalawma, ɓe ceerataa heen haa nyande darnga. ý Na woodi heen yiilotooɓe (haylotooɓe): eɓe tawtoree batuuji jikru, e jaŋngugol Kur'aana, e jolle ganndal. ý Na woodi heen roondiiɓe Arsi joomiraaɗo: limoore mum'en ko njeetato, ko ɓe tagoore mawnde e tagooje Alla, sounndu na diwira (wiirira) duuɓi teemedde jowi hakkunde ceɓtam nofru gooto heen haa e daande makko. ý Na woodi heen malayka maayde: emo soorta (wuɗɗina) pittaali jeyaaɓe, e yamiroore Alla, omo jogii wallidiiɓe. - 14 -
  • 15. 15 Miin ko mi Juulɗo ý Na woodi heen Asraafiil: wuttoowo allaadu ndu (suur) ndeen tagoore nde fof maaya ko adii nyande darnga, ɓaawo ɗuum o wutta kadi gonngol ɓe ngirnyitoo eɓe ndaara. ý Na he maɓɓe Miika'iil: kaŋko halfinaa toɓo,. ý Na he maɓɓe Ridwaan: uddoowo aljanna, ombo jogii wallooɓe dariiɓe e gollan'de gooŋɗinɓe ɓe to aljanna. ý Na he maɓɓe Maalik: uddoowo jahannam, ombo jogii wallooɓe –ardiiɓe mum'en ko ɓe sappo e njeenayo- eɓe njogii ɓoole (cabbi) jamɗe, ɓe leɓtira ɗe heeferaaɓe to jayngol – en mooliima heen Alla-. ý E hoore maɓɓe na woodi Jibriil: kalfinaaɗo wahyu Faade he annabaaɓe e nulaaɓe. - 15 -
  • 16. 16 Miin ko mi Juulɗo ý Annabiijo (jkm) tigi yi'ii mo (Jibriil) e mbaadi makko, o suddi weeyo ngo alla e mawnugol makko, omo jogii baweeje (wiirirɗe) teemedde jeego'o, ko kaŋko buɓɓirnoo wibjo makko saare Luut, ɗuum aɗi nde diwi haa dow asamaan nde yowtii nde hippii, nde munycii, ko wonndoo dow wonti lees. ý Na woodi woɓɓe heewɓe, alaa gannduɗo koniŋkooɓe joom-maa si wonaa kaŋko. ý Malaykaaji ɗi na njiɗi gooŋɗinɓe ɓe Alla yiɗi ɓe, ɓe du'anoo ɓe, ɓe yaafnanooɓe. ý Malaykaaji ɗi e oo semmbe majji, eɗi kaɓee e saffeeji gooŋɗinɓe ɓe. - 16 -
  • 17. 17 Miin ko mi Juulɗo (3) Gooŋɗin'gol Defte ɗe ý Miɗo gooŋɗini defte Alla ɗe o jippini dow nulaaɓe makko, won'de –e lasli majje- ko ɗe haala Alla ka o wahyii e maɓɓe, haa ɓe njottina sariya o e diine o, ɓurɗe mawnude e ɗee defte: § Kur'aana teddunde nde, jippinaande dow nelaaɗo men Muhammadu (jkm). § E In'jiil jippinaande dow Iisaa (weleende Alla won e makko). § E Tawreeta jippinaande dow Muusaa (wawm). § E Jabuur jippinaande dow Daawuud (wawm). § E ɗereeji jippinaaɗi dow Ibraahiima (wawm). - 17 -
  • 18. 18 Miin ko mi Juulɗo ý Na woodi heen baylaaɗe ko adii jippagol Kur'aana. ý Ko Kur'aana teddunde nde tiimi ɗee defte, nde huuɓtidini sariyaaji majje e nyaawooje majje fof, gila nde jippii nde riiwi kala ko yahdaani e nyaawooje mayre. ý Alla jaɓataa nyande darnga si wonaa gollirde Kur'aana, caggal nde Kur'aana jippinaa dow Muhammadu (jkm) o jaɓataa gollireede defte ɓennuɗe (saaliiɗe). ý Kur'aana ko haala Alla roŋkinka, eka jogii teddungal, oonyaare heɓataaka wonaa jooni wonaa ko arata, kala kaalduɗo nde gooŋɗa, kala nyaawirɗo nde nuunɗa, kala gollirɗo nde o feewnee laawol pooccingol, kala naŋngitiiɗo e mayre foola daɗa, kala ɗuurniiɗo nde jeyee e halkotooɓe. ý Ko yimɓe Kur'aana ngoni yimɓe Alla ɓattiiɓe ɗum, ɓurɓe muƴƴude e yimɓe woni jaŋnguɓe Kur'aana njaŋngini nde, - 18 -
  • 19. 19 Miin ko mi Juulɗo sabu nyande darnga ende tefana kala jaŋngunooɗo nde e deenɗo nde, o golliri nde, nde toranoo yimɓe mum aljanna. ý Kur'aana nde laɓɓina ɓerɗe e tuundi sikkitaade e tuuyooji, nde ɓattina ɗe e tagɗo ɗe mbo senaande woodani o toowi, nde nodda ɗe e golle ngam heɓde neema nyiiɓɗo. ý Na jeyaa e neediiji jaŋngugol Kur'aana: v Laaɓal e naŋngugol (salligi) v E huccitgol fuɗnaange. v E jooɗaade e needi e teddungal. v E waasde yaawnaade (henyaade) e jaŋngugol makko. v E kulol Alla. v E fennyin'gol sunaaade e bakkatuuji (junuub) e yeebagol. v E wullude ngam kulol Alla e teddugol haala makko. - 19 -
  • 20. 20 Miin ko mi Juulɗo v E moƴƴinir'gol nde hito ngon. v E waasde toownude hito ngo ngam hulde soklin'de juulooɓe ɓe. v E teskoraade jaŋde nde. v E heblugol ɓernde nde. v E miijitagol kaawaseeji Alla. v Njanane-ɗen won'de nyiiɓnude nyaawooje ndee deftere e yimɓe ɓe jiyaa ko e sababuuji ɓurooji okkude baawal e aduna e foouulde anyɓe. Henyo faade e jooma maa aan musidɗo juulɗo, jaggir ndee deftere semmbe, tiiɗno tawa hay gooto adotaako ma e Alla, Alla mbo weltora gartal maa e makko, ko ɓuri weltagol yimɓe si jahnooɗo maɓɓe artii. - 20 -
  • 21. 21 Miin ko mi Juulɗo (4) Gooŋɗin'gol Nulaaɓe ý Miɗo gooŋɗini nulaaɓe, Alla suɓii nulaaɓe iwde e yimɓe ɓe, o wahyii ɓe sariya makko o, o yamiri ɓe yottin'gol mo e yimɓe he, kala ɗoftiiɗo ɓe naata aljanna, kala mbo woopi ɓe naata jayngol. ý O walliri ɓe e kaawase ɗe laɓɓina gooŋɗugol maɓɓe, haa ɓe mballitora ɗe yeeso kala jedduɗo ɓe, ɗe ngona hujja maɓɓe. ý Ko Nuuhu adii he nulaaɓe, timminɗo ɓe ko Muhammad (jkm) ý Ko ɓe yimɓe nyaamooɓe yarooɓe, ɓe ndesa ɓe paawee (nyawa) ɓe maaya, kamɓe ɓuri e tagoore Alla, haɗanaaɓe goopi. ý Nulaaɓe Alla ɓe keewi, Alla jaŋtiima yoga e maɓɓe nder Kur'aana: Muhammade (jkm) e - 21 -
  • 22. 22 Miin ko mi Juulɗo Ibrahiima giɗo Alla, e Muusaa mo Alla haaldi, e Iisaa koŋngol Alla, e Nuuhu, kamɓe ngoni yimɓe pellital iwde e nulaaɓe (jkm) e Ismaa'iil, e Ishaak, e Yaaguub, e Haaruun, e Ayyuub, e Yuunus, e Sulemaan, e Daawuud, e Yahyaa, e Jakariya, e Huud, e Saalih, e Yuusuf, e Su'aybu, e Ilyaas, e Luut, e Jul-Kifli, e Idriis, e heewɓe ɓe ngonaa ɓee ɗo, na woodi heen ɓe Alla jaŋtii e Kur'aana, e woɗɓe ɓe o jaŋtaaki. ý Ko nulaaɓe adii nuddude e mum woni woottin'gol, ko ɓe ɓuri haɗde woni sirku, kamɓe fof ɓe ngaddi ko Lislaam e noddugol Woottin'de, sariyaaji maɓɓe e laabi dewe maɓɓe Alla –mbo senaande woodani- ceertiri tan ko seertugol yontaaji mum'en e koɗore mum'en. ý Nulaaɓe ɓe kaaliino garal annabiijo Muhammadu (jkm), ɓe njamiri yimɓe - 22 -
  • 23. 23 Miin ko mi Juulɗo maɓɓe yo ngooŋɗin mo (jkm) si o nulaama e maɓɓe. ý Seerndi nulaaɗo e annabi: nulaaɗo woni mbo Alla wahyii sariya keso, o yamiri ɗum yottin'gol mo faade e yimɓe he, annabi noon woni kalfinaaɗo tabitin'gol sariya nulaaɗo gadiiɗo mo. ý Miɗo gooŋɗini ko nulaaɗo Muhammadu (jkm) ɓuri he nulaaɓe, iwde e ɓiɓɓe Ismaa'iil ɓii Ibrahiima kisal won e mabbe, Alla neli mo e yimɓe fof, ko e annabaagu makko o timminiri annabaagal, ko nulal makko o timminiri nule. ý O walliri mo kaawase, o ɓurni mo annabaaɓe makko fof, wano o ɓurniri nulal makko ngal dow nule goɗɗe ɗee fof, e sariya makko o dow sariyaaji ɗii fof, e deftere makko –Kur'aana- dow defte ɗee fof, e lenyol makko –juulɓe- dow leƴƴi ɗii fof. - 23 -
  • 24. 24 Miin ko mi Juulɗo ý Joom makko okki mo ko o okkaani hay gooto e annabaaɓe adiiɓe mo, na jeyaa heen: (1) Al-Wasiila: (jokkorgal) tolno ɓurɗo toowde nder aljanna, Alla heblani mbo annabiijo o (jkm). (2) Al-Kawsara: ko caangol to aljanna, engol doga les Arsi jooma yurmeende huɓtidinnde (joomiraawo). (3) Al-Hawdu (weendu): alaa yarooɓe heen si wonaa juulɓe nyande darnga, nyande yimɓe ɗomɗata, warnyeende (olwere) yottoo haa e koppi mum'en e keeceeje e balabe mum'en – gooto fof e golle mum- juulɓe ɓe njara heen tawa ko nulaaɗo okkata ɓe gendukon kon e juuɗe mum tedduɗe, ɓe ngontaa ɗumɗe ɓaawo ɗuum. - 24 -
  • 25. 25 Miin ko mi Juulɗo (4) Tefan'gol (assafaa'atu): woni darnde teddunde nyande darnga: kaŋko (jkm) o tefa to Alla toowɗo o haa juulɓe woopnooɓe njalta jayngol, hay gooto heddotaako toon si tawii ombo wi'a deweteeɗo alaa si wonaa Alla Muhammadu ko nulaaɗo Alla (laa ilaaha illaa Allaah Muhammadu rasuul Allaah) goopɗo nyiiɓataa jayngol, maa o yaltu caggal nde o laɓɓinaa e goopi makko. • Kala gooŋɗinɗo annabaaɓe ɓe fof te o gooŋɗinaani Muhammadu (jkm) o funtataa (yaltataa) jayngol. (5) Te Alla wallii mo, o walli konu mum e rewɓe e makko haa nyande darnga, nde o waɗi ɗeŋƴere e ɓerɗe anyɓe maɓɓe fotde ko yahetee lewru, o okkaani ɗum hay gooto ko adii nulaaɗo (jkm). - 25 -
  • 26. 26 Miin ko mi Juulɗo (6) O waɗanaa lesdi ndii kam e juulɓe fof, ndi woni juulirde (jakka), laaɓnde, ndi waɗanaaka nii annabaaɓe adiiɓe mo. (7) Alla nuli mo faade e yimɓe e jinneeji fof, o nuli annabi fuu e yimɓe mum heeriiɓe. (8) Ko kaŋko yanaande (kabru) adotoo seekanaade, gadotooɗo tefan'de, gadotooɗo tefneede, gadotooɗo hoŋkude damal aljanna, oon tuma Ridwaan (uddoowo aljanna) wi'a : hombo woni aan? O wi'a: Muhammadu. Ridwaan wi'a: mi yamiraama mi udditantaa hay gooto ado maa. Na jiyaa e kaawaseeji makko (jkm): ý Seekagol lewru ndu. - 26 -
  • 27. 27 Miin ko mi Juulɗo ý O ruttuno yitere Kataada caggal nde nde ɗoofaa nyande Uhud, nde wonti ɓurnde sellude e gite makko. ý O rutti (jaŋi) koyngal Ibnu Al-Hakam caggal ngal helaama nyande Badri. ý O seedini lekki ki, ki seedii seedanfaaji ɗiɗi laabi tati, ɗuum wonnoo ko yeeso keefeero gooto, ɗuum waɗi o jebbilii. ý Wullugol rotere (fooɓre) lekki ɗoo kutbatnoo (jkm) nde o acci nde, nde deƴƴaani haa o fawi juŋngo makko dow mayre. ý Ko noon kadi hebbin'de nyaametee e juuɗe mum (jkm), haa jaawtannde juuɗe mum nyammini ko ɓuri worɓe capanɗe njeetato haa ɓe kaari. ý Ko noon kadi hebbin'de ndiyam nyande Hudeybiya, tawii konu ngu heddoraani si wonaa horde ndiyam wootere, annabiijo (jkm) fawi heen juuɗe makko tan ɗam - 27 -
  • 28. 28 Miin ko mi Juulɗo woni e suppitaade haa juulɓe ɓe fof njari heen naŋngi, ɓe tolnotonoo worɓe ujunere e teemedde nayo. ý Roƴeede mo faade jamaa Aksaa (baytil makdas), e safeede mo faade dow asamaanji haa to jaaɓi-haaɗtirde. ý Na jeyaa e kaawase makko (jkm) habrude ɗum leƴƴi jawtuɗi e annabaaɓe maɓɓe, O wonndoo ko humam'binne o waawaano jaŋngude wonaa winndude, ko noon kadi o habriino ko arata e udditgol Faaris e Room e helgol laamu Kisraa, oon ceeknooɗo ɓataake mbo nulaaɗo (jkm) neldunoo ɗum. E kaawase goɗɗe keewɗe. ý Ko ɓuri mawnude e kaawase makko woni Al-Kur'aana teddunde nde, kamnde woni kaawase keddiiɗo haa nyalngu njoɓdiiji. ý Fawii heen Alla ɓamtii innde makko, o nawdi innde nulaaɗo e mum ceniiɗo toowɗo, o waɗi seedagol deweteeɗo alaa - 28 -
  • 29. 29 Miin ko mi Juulɗo si wonaa Alla e won'de Muhammadu ko nulaaɗo Alla, ko ɗuum maccuɗo adotoo naatirde Lislaam, ko ɗuum o haaniri watindaade haalde e aduna, kala batindorɗo wiide "deweteeɗo alaa si wonaa Alla" o naatat aljanna. .[80:‫﴿! " #$% &' ﴾ ]اﻟﻨﺴﺎء‬ ý Na waɗɗii en e annabiijo, wota en ngardin haala hay gooto dow maaku (hadiis) makko, wolla ardin'de miijo goɗɗo dow yamiroore makko, si tawii woɗɓe ngadinooma ma ferdude e makko, aan yaa feran sunna makko o e geɗe maa fof, wota jokku tanaa makko. Enen fof yo en naŋngondir e yamiroore mum, ɗofto-ɗen mo (jkm) sabu kala ɗoftiiɗo nulaaɗo ko Alla ɗoftii. ý Wota en noddir mo si wonaa "nulaaɗo Alla (jkm)", wota en mbii "Muhammadu" tan. - 29 -
  • 30. 30 Miin ko mi Juulɗo ý Yo en nehoro needi makko, nyemmben mo e geɗe makko fof (jkm) ɗaanagol mum, e nyaamgol mum, yahdu mum, njuulu mum, koorka (suumaye) mum, sakkorgol mum, e jihaad mum (jkm). ý Yo en njiɗ-mo ɓuri ko njiɗ-ɗen ko'e men e ɓiɓɓe men e jibnaaɓe men e yimɓe ɓee fof. ý Njiɗen kala njiɗɗo nulaaɗo (jkm) o nyemmbi mo, nganyen kala ganyɗo nulaaɗo (jkm) te o jokkataa sariya makko. ý Na waɗɗi juulɗo nde o yiɗata gooŋɗinɓe ɓe, o walla ɓe, o nannda e maɓɓe, o himmira geɗe maɓɓe, o wallondira e maɓɓe dow ɗiggere, o suɓoo e maɓɓe yahdiiɓe (sehelaaɓe). ý Ombo haani anyde heeferaaɓe e keefeeru maɓɓe, o waasa ɗoftaade ɓe, taa o renndu e maɓɓe dow juulɓe, taa o wallu ɓe e bonɗi maɓɓe, taa o renndu e juulɗe - 30 -
  • 31. 31 Miin ko mi Juulɗo (feetuuji) maɓɓe, toonyde ɓe na harmani mbo, kono yo o nuunɗu e maɓɓe. ý Na waɗɗii en njiɗen yummiraaɓe gooŋɗinɓe; rewɓe annabiijo (jkm), nji-ɗen sahabaaɓe makko (jkm), sabu kamɓe ɓuri e yimɓe caggal annabaaɓe ɓe. ý Ko noon kadi wuurnugol sunna makko (jkm) na waɗɗii en, e fennyin'gol sariya makko, e yottin'gol noddaandu makko faade e yimɓe ɓe fof. Fawii heen njogo- ɗen munyal e kala mette ɗe kawre-ten heen, alaa e sago. ý Sabu Sunna Alla e tagoore makko woni kala annabi maa waliyu nodduɗo e oo goonga o anyanooma o leɓtaa. ý Aan juulɗo maandito, wota leɓte heeferɓe accin-ma diine maa, nelaaɗo (jkm) leɓtanooma tawii sahabaaɓe makko ko seeɗa, sahabaaɓe ɓe leɓtaa ɓe munyi. - 31 -
  • 32. 32 Miin ko mi Juulɗo ý Wota ustu pellital maaɗa ngam wiide ɓe ko a duuytuɗo, maa uddiiɗo, maa jahruɗo caggal, wolla ɓe mbi'a: hakkille maa nyeŋngaama (yaraama). Yo nelaaɗo Alla won nyemmbo maa moƴƴo, o wi'anooma ko o jimoomo wolla kaangaaɗo (jinnaaɗo). ý Wota mettin si a wi'aama ko a majjuɗo ɓurtinɗo. ko nii heeferaaɓe ngonndiri e juulɓe: .[32:‫﴾ ] اﳌﻄﻔﻔﲔ‬ÜÛÚÙØ×﴿ {si ɓe nji'ii ɓe, ɓe mbi'a ɓee yimɓe ko majjuɓe} (simoore Muttafifiina: 32) ý Mbela si yimɓe pecciima pecce ɗiɗi aan a won'dataa e feccere won'dunde e annabiijo maa Muhammadu (jkm)?! ý Accid-ɓe e nyande toonyoowo ŋatata juuɗe mum o wi'a: haaniino tawa mi suɓinooma gooto e laabi nulaaɗo. - 32 -
  • 33. 33 Miin ko mi Juulɗo ý Wota haawe si ɓe mbi'ii ma ko a kunƴuɗo (tererist) wolla bonɗo, ɗuum ko nodditaali toonyooɓe juulɓe aduna e laakara, nde malaykaaji coggi ɓe faade jahannama ɓe ndaari toon ɓe mbii: .[62:‫﴿! " #$ %&' () *﴾ ] ص‬ {ɓe mbii ko waɗi en nji'aani worɓe ɓe cikkatno-ɗen ko bonɓe} (simoore Saad: 62) ý Ko ɗoo gooŋɗinɓe ɓee noddiri ɓe (ɓe ɓe mbi'atnoo bonɓe) iwde e nokkuuji toowɗi nder Firdawsa: .[44:‫﴿&'()*+,﴾ ]اﻷﻋﺮاف‬ {sellih min tawii ko Alla fodannoo min ko goonga} (simoore Al-Aaraaf: 44) - 33 -
  • 34. 34 Miin ko mi Juulɗo (5) Gooŋɗin'gol nyalngu wattan ý Miɗo gooŋɗini nyalngu wattan, ko e maggu aduna o gasata (saare golle) heen darnga darotoo (saare njoɓdi) ɗiggunooɓe njoɓee aljanna, bonnooɓe njoɓee jayngol. ý E nyalngu darnga ɓetirgal lelnee, kala maccuɗo weeɗee deftere mum, kala ɓamirɗo deftere mum nyaamo won'da e annbiijo (jkm) to aljanna, kala ɓamirɗo deftere mum nano won'da e Fir'awna – kuɗaaɗo o- nder jayngol. ý Siraatu fortee, kala ɓennuɗo ngol yottoyoo aljanna, kala heen mbo coŋngooji naŋngiri sabu golle makko bonɗe o yana ndeer jayngol. ý Nyalngu darnga na jogii teskorɗe e maandeeji tokoosi e mawɗi. - 34 -
  • 35. 35 Miin ko mi Juulɗo ý Na e ɗiin maandeeji tokoosi: nattude hoolaare, heewde warngooji, faasike laamora doole, ɗaayɓe ngona e haalde he geɗe kimmuɗe. ý Na e ɗiin maandeeji mawɗi: feenygol Mahdiyu, e laamu peewngu e laawol annabaagu ko adii darnga daraade, yaltugol Masiihu mbileejo o. ý E jippagol (tellagol) Iisaa (kisal won e mum) ngam o ardoo juulɓe o haɓoo heeferɓe, O hela caccal saliib (croi), o wara mbabba tugal (cochon) o jaɓataa si wonaa Lislaam. ý Hay galle gooto gonɗo to saare maa dowri heddotaako si wonaa Alla naatna ɓe he oo diine. ý E yaltugol Yaajuuju e Maajuuju, e yaltugol muumunte (daabaa) omo haalda e yimɓe ɓe, e feerdugol naange nge hirnaange, e - 35 -
  • 36. 36 Miin ko mi Juulɗo safde (ƴawnude) Kur'aana, e ko wonaa ɗii maandeeji. ý Kala golluɗo ko foti no gabbel Jarra (atom) e moƴƴere maa bonannde o yi'at ɗum he deftere mum nde nyande darnga. ý Kooni ngadondiree e dewe Alla ko adii gasgol waktu winndude ɗe, sabu maayde maccuɗo o, ko Alla tan humpitii dottoore nde e lajal ngal. ý Ndeen yimɓe mum loota mo, ɓe kasaŋka mo (muura) ɓe njuula mo, ɓe ubba mo, malaykaaji ɗiɗi ngara e makko, Munnakiri e Nakiiri, ɓe njoɗɗina mo ɓe laɓndoo mo (ƴama): hombo woni jooma maa? Hoɗe woni diine maa? hombo woni annabi maa? ý Si o jaabiima: ko Alla woni jooma am, Lislaam woni diine am, Muhammadu (jkm) woni annabi e nulaaɗo am – Alla waawni mo ɗuum- o udditanee baafal to aljanna, o yi'a toon galle makko, e kuɓeeje e laamu - 36 -
  • 37. 37 Miin ko mi Juulɗo makko, o innira Alla weltaare, o yajjinanee yanaande (kabru) makko fotde ndaarɗe yitere. ý Si tawii ko o keefeero, o jaabotaako hay huunde, jaabagol nyande heen wonaa e ƴoƴre, maa seeɓde hakkille. ý Kono e oon waktu Alla wallirta gooŋɗinɓe ko ɓe mbaɗi e moƴƴereeji e woottin'gol, e tottirde farillaaji, e Jihaad, e ɗiggere, e yamirde ko moƴƴi e haɗde ko boni, e sakkorde, e jaŋngugol Kur'aana, e hoorde nyalaaɗe nguli, e daragol jammaaji juutɗi ɓuuɓɗi. ý Si tawii o jeyaa ko e heeferaaɓe, kabru mum maa faaɗan mbo haa birɗe makko naatta nder ɓanndu, yanaande makko nde wonta gayka jayngol sabu bon'de golle mum. - 37 -
  • 38. 38 Miin ko mi Juulɗo ý Yaa tiiɗno musidɗo juulɗo, hannde ko golle wonaa njoɓdi, jaŋngo ko njoɓdi wonaa golle. ý Nyande heen naatata aljanna tan ko juulɓe ɗoftiiɓe ɓe, sabu nyande darnga Alla jaɓataa sinaa Lislaam. ý To aljanna na woodi neemaaji ɗi nofru meeɗaa nan'de, ɗi yitere yi'aani, ɗi neɗɗo meeɗaa miijaade. Neema o heddoo pooma taƴataa, yimɓe mum maayataa, neema ɓurɗo mawnude woni laarde yeeso jooma binne ɗe. ý Woopnooɓe e bonnunooɓe e heeferɓe naata jayngol, na woodi toon leɓte ɗe mbaawataa munyeede, Alla heblani ɗe heeferɓe, ɗe pelle (kaaƴe) nyiiɓɗe mbaawataa roondaade, leɓte maɓɓe toon dartotaako. ý Ko ɗoo rewnooɓe e Taaguut (seytaane) ɗaɓɓata yo leɓte ɓeyde - 38 -
  • 39. 39 Miin ko mi Juulɗo dow mawɓe majjinnooɓe ɓe, Alla yamira kamɓe fof yo ɓe ɓeydane leɓte. ý Daro -aan musidɗo am juulɗo- dow oo goonga, wota heewgol saliiɓe hoomtu-ma, si a ɗoftiima ɓurɓe heewde ɓee ɓe majjin- maa laawol Alla, yahdu e faaɓe to Alla. ý Maa fedde e lenyol Muhammadu (jkm) heddo he goonga, ɓe peenya haa nyande darnga, caliiɗo ɓe maa pennuɗo ɓe waawataa bonnan'de ɓe. ý Holno toowal heɓirtee, e no daɗirtee e sakkaade les, holno yawtuɓe ɓaditinaaɓe keɓtortee, e no salaaɓe halkaaɓe woɗɗitortee, ɗum wonirta ko e tuubgol laaɓngol moƴƴinatngol ko yawti, e golle moƴƴe moƴƴinooje ko heddii e nguurndam, pellitaa ko tiiɗi won'de maa a feew a oonyotaako. - 39 -
  • 40. 40 Miin ko mi Juulɗo ý Won'du e yimɓe ɓe, aɗa yeeya aɗa sooda, aɗa resa aɗa feewnira leydi ndi ko Alla daginan-maa. ý Wota feewnu ɓernde maa e geɗe aduna, naw-nde to nde haani won'de, les arsi joomiraaɗo, sujjir ɓernde maa nde waasa immitaade haa nyande darnga. - 40 -
  • 41. 41 Miin ko mi Juulɗo (6) Gooŋɗin'gol nyaawoore e hoddiro ý Ɗuum woni nde ngooŋɗin-ten Alla mo anndi kala ko woni e winndere he, ko woodi e ko arata haa nyande ummital, hay gabbel jarra majjaani ɗum. Embo andi golle jiyaaɓe makko, e njeɗuuji mum'en, e happoore (lajal) maɓɓe, e mbo woni heen neɗɗo aljanna e neɗɗo jayngol, ko adii nde o tagata ɓe. ý Alla tigi winndii ɗii njeɗuuji to alluwal deenangal (lawil mahfuuj) ado tageede asamaanji e lesdi fotde duuɓi ujunnaaje capanɗe jowi, ngal alluwal deenangal hay malayka ɓadiiɗo holletaake ngal, naa annabi nulaaɗo. ý So ɓiŋngel wonii nder reedu yumma mum Alla yamira malaykaaji yo mbinndu ngel gorko maa debbo, ɗi mbinnda njeɗu mum, e golle mum, e happo mum, e battane - 41 -
  • 42. 42 Miin ko mi Juulɗo mum (aljanna wolla jayngol), ɗi mbinnda ko o hawrata e moƴƴi e bonɗi. ý Si jamma leylatul Kadiri yontii hoddirooji hitaande nde fof telloo iwde e alluwal deenangal ngal, gila e kappooje e njeɗuuji, e hajjoyooɓe ndeen hitaande, e ko wonaa ɗuum, geɗe hitaande nde fof pewjee heen. ý Rewa heen, njeɗuuji nyalaande fof njippoo e waktuuji mum e yimɓe mum, Alla ɓamta heen yimɓe leesɗina woɗɓe. ý Ngooŋɗi-nen ko weleende Alla woodi, ko o welaa wona ko o welaaka Wonataa, alaa mbo foolondirta e Alla, kaŋko woni bayloowo ɓerɗe, o feewna mbo o yiɗi e ɓural e yurmeende makko, o majjina mbo o welaa ngam nuunɗal e nyeenyal makko, kaŋko anndi kaan'duɗo e peewal e kaanduɗo e majjere. ý Alla laɓndetaake (ƴametaake) ko waɗata, kono yimɓe ɓe na naamnee. - 42 -
  • 43. 43 Miin ko mi Juulɗo ý Ngooŋɗi-nen ko Alla tagi kala huunde, kala gabbel jarra ko Alla tagi ngel, o tagi dille e deeƴre maggel. ý O tagi maccuɓe ɓee e golle maɓɓe, o tagani ɓe baawal e muuyaande ngam ɓe cuɓoo golleeji maɓɓe. ý Kam mbo senaande woodani o toowi, o yamiri tagoore makko ɗoftagol mo, o fodani ɓe aljanna, o haɗi ɓe goopi, o sappii ɓe jayngol makko, o fawaani ɓe golle ɗe ɓe kattanaani, ɓe peccii pecce ɗiɗi: gooŋɗinɓe e heeferɓe, ɗuum ko e suɓaade ɓe e weleede ɓe, e baawal maɓɓe, ɗum fof ko Alla tagi ɗum e maɓɓe. ý Baraaji e leɓte (lette) fawii ko rewde sariya o, wonaa e ganndal Alla gadingal e maɓɓe, kala golluɗo moƴƴere ko foti no gabbel jarra o yoɓee ɗuum, kala golluɗo bonannde ko foti no gabbel jarra o leɓtiree ɗuum. - 43 -
  • 44. 44 Miin ko mi Juulɗo ý Ko battane golle ɗee tesketee, won'de kala maccuɗo na newnanaa e ko o taganaa e malu to aljanna, wolla malkiseede to jayngol. ý ɗuum waɗi maccuɗo na foti hulde battane bonɗe, o duumoo e toraade Alla e haajorde mo ngam o feewna mo laawol pooccingol, o duumoo e wallinagol mo e ɗoftagol mo, o mooloo e makko e goopi, sabu maccuɗo waawaa hattanaani ɗuum fof si wonaa e hoddiro Alla. ý Gooŋɗinɓe ɓee na mbelee nyaawoore Alla e hoddiro makko, ko moƴƴi heen e ko boni, gila e jarrabuye e dokke, ɓe njananee hay gooto waawaa nafde ɓe si wonaa e hoddiro Alla, alaa ko lorata ɓe si wonaa ko Alla winndi ko. ý Maccuɗo heɓataa mbeleeki liimaneegal haa o annda won'de kala ko o heɓi maa - 44 -
  • 45. 45 Miin ko mi Juulɗo kala ko heɓi mo ko Alla nyaawi, e kala ko daɗi mo ko Alla nyaawi. ý E wattannde, miɗo yetta Alla miɗo nyaagoo ɗum o naatna-mi aljanna, miin e juulɓe fof, o dannda-mi jayngol miin e juulɓe fof, aamiin. Alla yurme Muhammadu (mbo jam e kise ngoni e makko) e koreeji mum e sahabaaɓe makko o hisna ɓe. Wattannde noddaandu amen ko jettooje ngoodanii Alla jooma binnde ɗe - 45 -
  • 46. 46 Miin ko mi Juulɗo - 46 -
  • 47. 47 Miin ko mi Juulɗo ‫ﻻ‬ E D C B A @ ?﴿  ﴾ K J I H G F [85: ‫]آل ﻋﻤﺮان‬  0020101459613    anamuslim@windowslive.com WWW.Iam-Muslim.com     2010 ‫ﻫ‬1431 ‫ﺴﻠﻢ و ﺴﻠﻤﺔ‬ ‫ﻴﻊ ا ﻘﻮق ﻜﻔﻮﻟﺔ‬  200922274 0120152908 :0105013151   - 47 -
  • 48. ‫84‬ ‫‪Miin ko mi Juulɗo‬‬ ‫‪‬‬ ‫ﺑﺎﻟﻠﻐﺔ ﺍﻟﻔﻮﻻﻧﻴﺔ‬ ‫ﺗﻮﺯﻳــﻊ‬ ‫‪ ‬‬ ‫ﺍﻹﺳﻜﻨﺪﺭﻳﺔ ــ ﻣﺼﻄﻔﻰ ﻛﺎﻣﻞ‬ ‫‪ ‬‬ ‫ﺍﻹﺳﻜﻨﺪﺭﻳﺔ ـ ﺃﺑﻮ ﺳﻠﻴﻤﺎﻥ ـ ﺵ ﻋﻤﺮ‬ ‫ﺑﺠﻮﺍﺭ ﻣﺴﺠﺪ ﺍﻟﻔﺘﺢ ﺍﻹﺳﻼﻣﻲ‬ ‫ﺃﻣﺎﻡ ﻣﺴﺠﺪ ﺍﻟﺨﻠﻔﺎﺀ ﺍﻟﺮﺍﺷﺪﻳﻦ‬ ‫4754385210‬ ‫‪ ‬‬ ‫8674176010‬ ‫- 84 -‬