3. 3
Miin ko mi Juulɗo
E innde Alla jooma yurmeende huɓtidinnde e heeriinde
H G F E D C B A @ ?﴿
[85 : ]آل ﻋﻤﺮان ﴾ KJ I
Hakkeeji muulgol e saaktugol e fulgol ndee
deftere na moftanaa kala juulɗo gorko e debbo
-3-
4. 4
Miin ko mi Juulɗo
Copyright, distribution and translation are
reserved for every Muslim
Legal Deposit No. 22274 / 2008
International Serial 977-6157-64-5
For charitable distribution call:
0020101459613
For suggestions e-mail:
anamuslim@windowslive.com
WWW.Iam-Muslim.com
-4-
5. 5
Miin ko mi Juulɗo
(1) Gooŋɗin'gol Alla (liimaan)
Miin ko mi Juulɗo …
ý Miɗo gooŋɗini Alla kaŋko tan, o alaa
denndidiijo, joomiraawo alaa si wonaa
kaŋko, o jibinaani o jibinaaka, o meeɗaa
danyde nandidiijo.
ý Tagɗo asamaanji e leydi o woni jeyɗo ɗi,
ganndo ko suuɗii e ko feenyi, guurɗo mbo
maayatah, daraniiɗo kala huunde, mbo
ɗaanotaako.
ý Mbo jogii inɗe moƴƴuɗe e sifaaji toowal,
na woodi heen inɗe capanɗe jeenayi e
jeenayi kala deenɗo ɗe o nyaagori ɗe Alla,
o naata Aljanna.
ý Na woodi heen sifaaji ngootaagu, kaŋko,
mbo senaande e toowal woodani, ko o
gooto, bajjo, teelo, paandorteeɗo, jooma
tagoore fof.
-5-
6. 6
Miin ko mi Juulɗo
ý E sifaaji mawngu, kaŋko woni nyeenyo,
kumpitiiɗo, peewnoowo, goonga, gadiiɗo,
batintooɗo (gasataa), peenyɗo, cuuɗiiɗo,
donoowo, keddotooɗo, galo, tedduɗo,
ceediiɗo, ɓadiiɗo, nyaawoowo, nuunɗuɗo,
annoora asamaan'ji e leydi, jooma
mawngu e teddungal.
ý E sifaaji teddugol, kaŋko woni ceniiɗo,
tedduɗo, mawɗo, mbo mawngu woodani,
baawɗo, cemmbolinɗo, tiiɗɗo, poolɗo,
kattanɗo, kiɓindiiɗo, ballo, toowɗo,
tiimɗo.
ý E sifaaji kattan'gol, ko o ganndo,
nanoowo, ji'oowo, guurɗo,
Naŋngitoowo, ɗaccoowo, lesɗinoowo,
ɓamtoowo, teddinoowo, koynoowo,
dokkoowo, kaɗoowo, (ɗawoowo) nafoowo,
loroowo, guurnoowo, baroowo,
gardinoowo, neeɓtinoowo.
-6-
8. 8
Miin ko mi Juulɗo
ý O okkii neɗɗo neemaaji ɗi limotaako, alaa
ko maccuɗo neemorta si wonaa tawa iwi
ko e Alla gooto o, ko kaŋko tagi mbo o
wuurni mbo, o waɗani mo nanirɗe e ji'irɗe,
o teddini ɗum, fawii heen o yeɗi mo o
moƴƴi e makko.
ý ɗuum waɗi na waɗɗii maccuɗo o nde
wooɗtinirta, Alla gooto o, dewe; ɗuum
woni jokkude yamiroore makko e accude
ko o haɗi ko, sabu alaa kaan'duɗo e
reweede si wonaa Alla.
ý Ko noon kadi, Alla na anndi kala geɗe
maccuɗo, gila e dewe
Haa e goopi, ɗuum waɗi na waɗɗii
maccuɗo nde o hebbinirta ɓernde mum
kulol Alla mbo senaande woodani o toowi,
e mawnin'de e yiɗde mo, e nde o hersirta
woopde Alla, o acca goopi, sabu Alla na
mbo yi'a embo anndi ɗi.
-8-
9. 9
Miin ko mi Juulɗo
ý O suuɗa golle makko moƴƴe ɓadtinooje
mo weleende joomiiko mbo senaande
woodani o toowi, o ɓeyda ɗe haa o yottoo
e tolno moƴƴin'gol, sabu gooŋɗin'gol na
ɓeydoroo ɗoftaade na ustoroo goopi.
ý Wota o rew belaaɗe maa tuuyo wolla
bidaa, yo o rew Alla gooto o tan, o jokka
jamirooje annabiijo (jkm) o waasa
faandaade e golle makko tuuyooji aduna,
yo o faando heen njoɓdi Alla tan.
ý Ko noon kadi Alla ko jurmotooɗo neɗɗo
ko ɓuri yurmeende neene (daada) e ɓiɗɗo
makko, yurmeende mum na yaajani kala
huunde, na waɗɗii nde maccuɗo
nyaagotoo mo, o toroo mo haajuuji mum
adunayaŋkooji e laakarayaŋkooji, wota o
nyaago tanaa makko.
ý Sabu nafoore alaa e nyaagaade mbo
wonaa Alla, sabu alaa jogiiɗo baawal
timmungal si wonaa Alla, alaa nanoowo
-9-
10. 10
Miin ko mi Juulɗo
sirru e gunndoo si wonaa Alla, alaa
jogiiɗo hoddirooji si wonaa Alla, alaa
jogiiɗo jaabawol du'aa makko si wonaa
Alla.
ý Ɗuum waɗi dagantaako juulɗo nde o
nyaagotoo yanaande (waamulde – kabru)
wolla o toroo jooma yanaande kala baawɗo
ubbeede heen, sabu o nanataa mo, holno
O jaaborta mo wolla o nafirta mo? Ko Alla
gooto o woni nafoowo lorroowo, ɗuum
waɗi na waɗɗii juulɗo o waasa mahde
juulirɗe (jamaaji) dow janaale (baamule)
sabu nelaaɗo (jkm) na haɗi ɗum.
ý Ko noon kadi, na waɗɗii maccuɗo o nde
laarata lo'ugol makko e semmbe Alla –
tedduɗo mawɗo- e baasal makko e ngalu
Alla –tedduɗo mawɗo- e majjere mum e
ganndal Alla –tedduɗo mawɗo- e koyeera
mum e teddungal Alla –tedduɗo mawɗo-.
ý O annda teddungal ko Alla woodani e
nulaaɗo mum e gooŋɗinɓe ɓe.
- 10 -
11. 11
Miin ko mi Juulɗo
ý Na haani o jeyee e ɓee gooŋɗinɓe ɓe
tuuŋnotaako si wonaa e Alla, ɓe
mballintaako si wonaa Alla, ɓe moolotaako
si wonaa e Alla, ɓe paabnotaako si wonaa
Alla, ɓe kulataa si wonaa Alla, ɓe
njoortotaako si wonaa e Alla, ɓe
nyaagotaako si wonaa Alla, ɓe kirsataa si
wonaa ngam Alla, ɓe njeertintaa si wonaa
sabu Alla, ɓe ngoondataa (mbaatataa) si
wonaa e Alla, ɓe kumotaako (kaɓɓotaako)
talki e piɓi, ɓe ngooŋɗintaa wilooɓe e
tiimooɓe, ɓe njahataa e maɓɓe.
ý Tawa kamɓe ɓe ɗamtintaako, ɓe ndeentoo
taataade ɗemɗe maɓɓe mbela ɓe mbaasa
yan'de e jayngol. Wota ɓe mbi'at "si Alla e
kaari jaɓii" e "si wonaano Alla e aan" e "mi
wakkiliima e Alla e maa" ɗii koŋnguɗi na
tolnindira Alla e jeyaaɓe makko, ɗi njeyaa
ko e sirku tokooso. Kono yo ɓe mbii: "mi
- 11 -
12. 12
Miin ko mi Juulɗo
wakkiliima e Alla tan", e "si welii Alla te
welii kaari"
ý Ko noon kadi eɗen poti gooŋɗin'de Alla,
na waɗɗii e men kadi njedden taakuut
(seyɗaane).
ý Ko seyɗaane woni hoore Taakuut, fawii
heen ko jaɓɗo reweede tanaa Alla.
ý Na jeyaa e Taakuut, ɓeen lelnooɓe laawi
karminooji ko Alla dagni, maa ɓe ndagna
ko Alla harmini.
[31: ﴾ ]اﳌﺪﺛﺮµ´ ³²± °¯﴿
ý Kala noddoowo e ɗuum kadi jeyaa ko e
Taakuut, wolla o yamira ɗum yimɓe, maa
o nyaawira ɗum, sabu tawa o bonnih o
ɓurtinii baawal tagoore, gila e nan'de e
ɗoftaade.
ý Ko Alla gooto tan woni tagɗo yimɓe, o
anndi ko moƴƴinta ɓe, hay gooto
waawataa dottan'de ɓe laawol si wonaa
kaŋko.
- 12 -
13. 13
Miin ko mi Juulɗo
(2) Gooŋɗin'gol Malaykaaji
ý Miɗo gooŋɗini malaykaaji ɓe Alla tagiri
annoora, o waɗani ɓe biirirɗe (baweeje)
ɗiɗiije tatiije nayiije, ɓe nyaamataa ɓe
njarataa, ɓe ɗaanotaako, ɓe ndesataa. O
yamiri ɓe golle e baɗe ɓe ndarii heen.
ý Malaykaaji ɗi duumoo e ɗoftaare, ɗi
ceerataa heen ɗi ngoopataa, ɗi kula jooma
maɓɓe gonɗo dow majji. Na woodi e majji
cujjuɗo gila nyande Alla tagi asamaanji e
leydi haa nyande darnga, si o imminii
hoore o wi'a: senaande woodanii ma min
ndewaani ma no haaniri.
ý Ko ɓe maccuɓe Alla, wonaa jiwɓe (sukaaɓe
rewɓe) wonaa wallidiiɓe makko, eɓe tefana
gooŋɗinɓe –e yamiroore Alla- nyande
darnga.
- 13 -
14. 14
Miin ko mi Juulɗo
ý Na woodi e maɓɓe reenooɓe: kamɓe ngoni
suranooɓe maccuɓe Alla ɓe boneeje.
ý Na woodi e maɓɓe tedduɓe winndooɓe:
kamɓe ngoni winndooɓe golle jeyaaɓe,
moƴƴi mum e bonɗi mum.
ý Na woodi e mum'en subhinooɓe: kamɓe
ngoni subhinooɓe jamma e nyalawma, ɓe
ceerataa heen haa nyande darnga.
ý Na woodi heen yiilotooɓe (haylotooɓe):
eɓe tawtoree batuuji jikru, e jaŋngugol
Kur'aana, e jolle ganndal.
ý Na woodi heen roondiiɓe Arsi joomiraaɗo:
limoore mum'en ko njeetato, ko ɓe
tagoore mawnde e tagooje Alla, sounndu
na diwira (wiirira) duuɓi teemedde jowi
hakkunde ceɓtam nofru gooto heen haa e
daande makko.
ý Na woodi heen malayka maayde: emo
soorta (wuɗɗina) pittaali jeyaaɓe, e
yamiroore Alla, omo jogii wallidiiɓe.
- 14 -
15. 15
Miin ko mi Juulɗo
ý Na woodi heen Asraafiil: wuttoowo allaadu
ndu (suur) ndeen tagoore nde fof maaya
ko adii nyande darnga, ɓaawo ɗuum o
wutta kadi gonngol ɓe ngirnyitoo eɓe
ndaara.
ý Na he maɓɓe Miika'iil: kaŋko halfinaa
toɓo,.
ý Na he maɓɓe Ridwaan: uddoowo aljanna,
ombo jogii wallooɓe dariiɓe e gollan'de
gooŋɗinɓe ɓe to aljanna.
ý Na he maɓɓe Maalik: uddoowo jahannam,
ombo jogii wallooɓe –ardiiɓe mum'en ko
ɓe sappo e njeenayo- eɓe njogii ɓoole
(cabbi) jamɗe, ɓe leɓtira ɗe heeferaaɓe to
jayngol – en mooliima heen Alla-.
ý E hoore maɓɓe na woodi Jibriil: kalfinaaɗo
wahyu
Faade he annabaaɓe e nulaaɓe.
- 15 -
16. 16
Miin ko mi Juulɗo
ý Annabiijo (jkm) tigi yi'ii mo (Jibriil) e
mbaadi makko, o suddi weeyo ngo alla e
mawnugol makko, omo jogii baweeje
(wiirirɗe) teemedde jeego'o, ko kaŋko
buɓɓirnoo wibjo makko saare Luut, ɗuum
aɗi nde diwi haa dow asamaan nde yowtii
nde hippii, nde munycii, ko wonndoo dow
wonti lees.
ý Na woodi woɓɓe heewɓe, alaa
gannduɗo koniŋkooɓe joom-maa si wonaa
kaŋko.
ý Malaykaaji ɗi na njiɗi gooŋɗinɓe ɓe Alla
yiɗi ɓe, ɓe du'anoo ɓe, ɓe yaafnanooɓe.
ý Malaykaaji ɗi e oo semmbe majji, eɗi
kaɓee e saffeeji gooŋɗinɓe ɓe.
- 16 -
17. 17
Miin ko mi Juulɗo
(3) Gooŋɗin'gol Defte ɗe
ý Miɗo gooŋɗini defte Alla ɗe o jippini dow
nulaaɓe makko, won'de –e lasli majje- ko
ɗe haala Alla ka o wahyii e maɓɓe, haa ɓe
njottina sariya o e diine o, ɓurɗe mawnude
e ɗee defte:
§ Kur'aana teddunde nde, jippinaande
dow nelaaɗo men Muhammadu (jkm).
§ E In'jiil jippinaande dow Iisaa (weleende
Alla won e makko).
§ E Tawreeta jippinaande dow Muusaa
(wawm).
§ E Jabuur jippinaande dow Daawuud
(wawm).
§ E ɗereeji jippinaaɗi dow Ibraahiima
(wawm).
- 17 -
18. 18
Miin ko mi Juulɗo
ý Na woodi heen baylaaɗe ko adii jippagol
Kur'aana.
ý Ko Kur'aana teddunde nde tiimi ɗee defte,
nde huuɓtidini sariyaaji majje e nyaawooje
majje fof, gila nde jippii nde riiwi kala ko
yahdaani e nyaawooje mayre.
ý Alla jaɓataa nyande darnga si wonaa
gollirde Kur'aana, caggal nde Kur'aana
jippinaa dow Muhammadu (jkm) o jaɓataa
gollireede defte ɓennuɗe (saaliiɗe).
ý Kur'aana ko haala Alla roŋkinka, eka jogii
teddungal, oonyaare heɓataaka wonaa
jooni wonaa ko arata, kala kaalduɗo nde
gooŋɗa, kala nyaawirɗo nde nuunɗa, kala
gollirɗo nde o feewnee laawol pooccingol,
kala naŋngitiiɗo e mayre foola daɗa, kala
ɗuurniiɗo nde jeyee e halkotooɓe.
ý Ko yimɓe Kur'aana ngoni yimɓe Alla
ɓattiiɓe ɗum, ɓurɓe muƴƴude e yimɓe
woni jaŋnguɓe Kur'aana njaŋngini nde,
- 18 -
19. 19
Miin ko mi Juulɗo
sabu nyande darnga ende tefana kala
jaŋngunooɗo nde e deenɗo nde, o golliri
nde, nde toranoo yimɓe mum aljanna.
ý Kur'aana nde laɓɓina ɓerɗe e tuundi
sikkitaade e tuuyooji, nde ɓattina ɗe e
tagɗo ɗe mbo senaande woodani o toowi,
nde nodda ɗe e golle ngam heɓde neema
nyiiɓɗo.
ý Na jeyaa e neediiji jaŋngugol Kur'aana:
v Laaɓal e naŋngugol (salligi)
v E huccitgol fuɗnaange.
v E jooɗaade e needi e teddungal.
v E waasde yaawnaade (henyaade) e
jaŋngugol makko.
v E kulol Alla.
v E fennyin'gol sunaaade e bakkatuuji
(junuub) e yeebagol.
v E wullude ngam kulol Alla e teddugol
haala makko.
- 19 -
20. 20
Miin ko mi Juulɗo
v E moƴƴinir'gol nde hito ngon.
v E waasde toownude hito ngo ngam
hulde soklin'de juulooɓe ɓe.
v E teskoraade jaŋde nde.
v E heblugol ɓernde nde.
v E miijitagol kaawaseeji Alla.
v Njanane-ɗen won'de nyiiɓnude
nyaawooje ndee deftere e yimɓe ɓe
jiyaa ko e sababuuji ɓurooji okkude
baawal e aduna e foouulde anyɓe.
Henyo faade e jooma maa aan musidɗo
juulɗo, jaggir ndee deftere semmbe, tiiɗno
tawa hay gooto adotaako ma e Alla, Alla mbo
weltora gartal maa e makko, ko ɓuri weltagol
yimɓe si jahnooɗo maɓɓe artii.
- 20 -
21. 21
Miin ko mi Juulɗo
(4) Gooŋɗin'gol Nulaaɓe
ý Miɗo gooŋɗini nulaaɓe, Alla suɓii nulaaɓe
iwde e yimɓe ɓe, o wahyii ɓe sariya makko
o, o yamiri ɓe yottin'gol mo e yimɓe he,
kala ɗoftiiɗo ɓe naata aljanna, kala mbo
woopi ɓe naata jayngol.
ý O walliri ɓe e kaawase ɗe laɓɓina
gooŋɗugol maɓɓe, haa ɓe mballitora ɗe
yeeso kala jedduɗo ɓe, ɗe ngona hujja
maɓɓe.
ý Ko Nuuhu adii he nulaaɓe, timminɗo ɓe ko
Muhammad (jkm)
ý Ko ɓe yimɓe nyaamooɓe yarooɓe, ɓe
ndesa ɓe paawee (nyawa) ɓe maaya,
kamɓe ɓuri e tagoore Alla, haɗanaaɓe
goopi.
ý Nulaaɓe Alla ɓe keewi, Alla jaŋtiima yoga e
maɓɓe nder Kur'aana: Muhammade (jkm) e
- 21 -
22. 22
Miin ko mi Juulɗo
Ibrahiima giɗo Alla, e Muusaa mo Alla
haaldi, e Iisaa koŋngol Alla, e Nuuhu,
kamɓe ngoni yimɓe pellital iwde e nulaaɓe
(jkm) e Ismaa'iil, e Ishaak, e Yaaguub, e
Haaruun, e Ayyuub, e Yuunus, e Sulemaan,
e Daawuud, e Yahyaa, e Jakariya, e Huud, e
Saalih, e Yuusuf, e Su'aybu, e Ilyaas, e
Luut, e Jul-Kifli, e Idriis, e heewɓe ɓe
ngonaa ɓee ɗo, na woodi heen ɓe Alla
jaŋtii e Kur'aana, e woɗɓe ɓe o jaŋtaaki.
ý Ko nulaaɓe adii nuddude e mum woni
woottin'gol, ko ɓe ɓuri haɗde woni sirku,
kamɓe fof ɓe ngaddi ko Lislaam e
noddugol
Woottin'de, sariyaaji maɓɓe e laabi dewe
maɓɓe Alla –mbo senaande woodani-
ceertiri tan ko seertugol yontaaji mum'en e
koɗore mum'en.
ý Nulaaɓe ɓe kaaliino garal annabiijo
Muhammadu (jkm), ɓe njamiri yimɓe
- 22 -
23. 23
Miin ko mi Juulɗo
maɓɓe yo ngooŋɗin mo (jkm) si o nulaama
e maɓɓe.
ý Seerndi nulaaɗo e annabi: nulaaɗo woni
mbo Alla wahyii sariya keso, o yamiri ɗum
yottin'gol mo faade e yimɓe he, annabi
noon woni kalfinaaɗo tabitin'gol sariya
nulaaɗo gadiiɗo mo.
ý Miɗo gooŋɗini ko nulaaɗo Muhammadu
(jkm) ɓuri he nulaaɓe, iwde e ɓiɓɓe
Ismaa'iil ɓii Ibrahiima kisal won e mabbe,
Alla neli mo e yimɓe fof, ko e annabaagu
makko o timminiri annabaagal, ko nulal
makko o timminiri nule.
ý O walliri mo kaawase, o ɓurni mo
annabaaɓe makko fof, wano o ɓurniri nulal
makko ngal dow nule goɗɗe ɗee fof, e
sariya makko o dow sariyaaji ɗii fof, e
deftere makko –Kur'aana- dow defte ɗee
fof, e lenyol makko –juulɓe- dow leƴƴi ɗii
fof.
- 23 -
24. 24
Miin ko mi Juulɗo
ý Joom makko okki mo ko o okkaani hay
gooto e annabaaɓe adiiɓe mo, na jeyaa
heen:
(1) Al-Wasiila: (jokkorgal) tolno ɓurɗo
toowde nder aljanna, Alla heblani
mbo annabiijo o (jkm).
(2) Al-Kawsara: ko caangol to aljanna,
engol doga les Arsi jooma
yurmeende huɓtidinnde
(joomiraawo).
(3) Al-Hawdu (weendu): alaa yarooɓe
heen si wonaa juulɓe nyande
darnga, nyande yimɓe ɗomɗata,
warnyeende (olwere) yottoo haa e koppi
mum'en e keeceeje e balabe mum'en –
gooto fof e golle mum- juulɓe ɓe njara
heen tawa ko nulaaɗo okkata ɓe
gendukon kon e juuɗe mum tedduɗe, ɓe
ngontaa ɗumɗe ɓaawo ɗuum.
- 24 -
25. 25
Miin ko mi Juulɗo
(4) Tefan'gol (assafaa'atu): woni
darnde teddunde nyande darnga:
kaŋko (jkm) o tefa to Alla toowɗo o
haa juulɓe woopnooɓe njalta jayngol,
hay gooto heddotaako toon si tawii
ombo wi'a deweteeɗo alaa si wonaa
Alla Muhammadu ko nulaaɗo Alla (laa
ilaaha illaa Allaah Muhammadu rasuul
Allaah) goopɗo nyiiɓataa jayngol, maa
o yaltu caggal nde o laɓɓinaa e goopi
makko.
• Kala gooŋɗinɗo annabaaɓe ɓe fof te o
gooŋɗinaani Muhammadu (jkm) o
funtataa (yaltataa) jayngol.
(5) Te Alla wallii mo, o walli konu
mum e rewɓe e makko haa nyande
darnga, nde o waɗi ɗeŋƴere e ɓerɗe
anyɓe maɓɓe fotde ko yahetee lewru,
o okkaani ɗum hay gooto ko adii
nulaaɗo (jkm).
- 25 -
26. 26
Miin ko mi Juulɗo
(6) O waɗanaa lesdi ndii kam e juulɓe
fof, ndi woni juulirde (jakka), laaɓnde,
ndi waɗanaaka nii annabaaɓe adiiɓe
mo.
(7) Alla nuli mo faade e yimɓe e
jinneeji fof, o nuli annabi fuu e yimɓe
mum heeriiɓe.
(8) Ko kaŋko yanaande (kabru) adotoo
seekanaade, gadotooɗo tefan'de,
gadotooɗo tefneede, gadotooɗo
hoŋkude damal aljanna, oon tuma
Ridwaan (uddoowo aljanna) wi'a :
hombo woni aan? O wi'a: Muhammadu.
Ridwaan wi'a: mi yamiraama mi
udditantaa hay gooto ado maa.
Na jiyaa e kaawaseeji makko (jkm):
ý Seekagol lewru ndu.
- 26 -
27. 27
Miin ko mi Juulɗo
ý O ruttuno yitere Kataada caggal nde nde
ɗoofaa nyande Uhud, nde wonti ɓurnde
sellude e gite makko.
ý O rutti (jaŋi) koyngal Ibnu Al-Hakam
caggal ngal helaama nyande Badri.
ý O seedini lekki ki, ki seedii seedanfaaji
ɗiɗi laabi tati, ɗuum wonnoo ko yeeso
keefeero gooto, ɗuum waɗi o jebbilii.
ý Wullugol rotere (fooɓre) lekki ɗoo
kutbatnoo (jkm) nde o acci nde, nde
deƴƴaani haa o fawi juŋngo makko dow
mayre.
ý Ko noon kadi hebbin'de nyaametee e
juuɗe mum (jkm), haa jaawtannde juuɗe
mum nyammini ko ɓuri worɓe capanɗe
njeetato haa ɓe kaari.
ý Ko noon kadi hebbin'de ndiyam nyande
Hudeybiya, tawii konu ngu heddoraani si
wonaa horde ndiyam wootere, annabiijo
(jkm) fawi heen juuɗe makko tan ɗam
- 27 -
28. 28
Miin ko mi Juulɗo
woni e suppitaade haa juulɓe ɓe fof njari
heen naŋngi, ɓe tolnotonoo worɓe ujunere
e teemedde nayo.
ý Roƴeede mo faade jamaa Aksaa (baytil
makdas), e safeede mo faade dow
asamaanji haa to jaaɓi-haaɗtirde.
ý Na jeyaa e kaawase makko (jkm) habrude
ɗum leƴƴi jawtuɗi e annabaaɓe maɓɓe,
O wonndoo ko humam'binne o waawaano
jaŋngude wonaa winndude, ko noon kadi
o habriino ko arata e udditgol Faaris e
Room e helgol laamu Kisraa, oon
ceeknooɗo ɓataake mbo nulaaɗo (jkm)
neldunoo ɗum. E kaawase goɗɗe keewɗe.
ý Ko ɓuri mawnude e kaawase makko woni
Al-Kur'aana teddunde nde, kamnde woni
kaawase keddiiɗo haa nyalngu njoɓdiiji.
ý Fawii heen Alla ɓamtii innde makko, o
nawdi innde nulaaɗo e mum ceniiɗo
toowɗo, o waɗi seedagol deweteeɗo alaa
- 28 -
29. 29
Miin ko mi Juulɗo
si wonaa Alla e won'de Muhammadu ko
nulaaɗo Alla, ko ɗuum maccuɗo adotoo
naatirde Lislaam, ko ɗuum o haaniri
watindaade haalde e aduna, kala
batindorɗo wiide "deweteeɗo alaa si
wonaa Alla" o naatat aljanna.
.[80:﴿! " #$% &' ﴾ ]اﻟﻨﺴﺎء
ý Na waɗɗii en e annabiijo, wota en ngardin
haala hay gooto dow maaku (hadiis)
makko, wolla ardin'de miijo goɗɗo dow
yamiroore makko, si tawii woɗɓe
ngadinooma ma ferdude e makko, aan yaa
feran sunna makko o e geɗe maa fof, wota
jokku tanaa makko.
Enen fof yo en naŋngondir e yamiroore
mum, ɗofto-ɗen mo (jkm) sabu kala
ɗoftiiɗo nulaaɗo ko Alla ɗoftii.
ý Wota en noddir mo si wonaa "nulaaɗo Alla
(jkm)", wota en mbii "Muhammadu" tan.
- 29 -
30. 30
Miin ko mi Juulɗo
ý Yo en nehoro needi makko, nyemmben mo
e geɗe makko fof (jkm) ɗaanagol mum, e
nyaamgol mum, yahdu mum, njuulu mum,
koorka (suumaye) mum, sakkorgol mum, e
jihaad mum (jkm).
ý Yo en njiɗ-mo ɓuri ko njiɗ-ɗen ko'e men
e ɓiɓɓe men e jibnaaɓe men e yimɓe ɓee
fof.
ý Njiɗen kala njiɗɗo nulaaɗo (jkm) o
nyemmbi mo, nganyen kala ganyɗo
nulaaɗo (jkm) te o jokkataa sariya makko.
ý Na waɗɗi juulɗo nde o yiɗata gooŋɗinɓe
ɓe, o walla ɓe, o nannda e maɓɓe, o
himmira geɗe maɓɓe, o wallondira e
maɓɓe dow ɗiggere, o suɓoo e maɓɓe
yahdiiɓe (sehelaaɓe).
ý Ombo haani anyde heeferaaɓe e keefeeru
maɓɓe, o waasa ɗoftaade ɓe, taa o renndu
e maɓɓe dow juulɓe, taa o wallu ɓe e
bonɗi maɓɓe, taa o renndu e juulɗe
- 30 -
31. 31
Miin ko mi Juulɗo
(feetuuji) maɓɓe, toonyde ɓe na harmani
mbo, kono yo o nuunɗu e maɓɓe.
ý Na waɗɗii en njiɗen yummiraaɓe
gooŋɗinɓe; rewɓe annabiijo (jkm), nji-ɗen
sahabaaɓe makko (jkm), sabu kamɓe ɓuri
e yimɓe caggal annabaaɓe ɓe.
ý Ko noon kadi wuurnugol sunna makko
(jkm) na waɗɗii en, e fennyin'gol sariya
makko, e yottin'gol noddaandu makko
faade e yimɓe ɓe fof. Fawii heen njogo-
ɗen munyal e kala mette ɗe kawre-ten
heen, alaa e sago.
ý Sabu Sunna Alla e tagoore makko woni
kala annabi maa waliyu nodduɗo e oo
goonga o anyanooma o leɓtaa.
ý Aan juulɗo maandito, wota leɓte heeferɓe
accin-ma diine maa, nelaaɗo (jkm)
leɓtanooma tawii sahabaaɓe makko ko
seeɗa, sahabaaɓe ɓe leɓtaa ɓe munyi.
- 31 -
32. 32
Miin ko mi Juulɗo
ý Wota ustu pellital maaɗa ngam wiide ɓe ko
a duuytuɗo, maa uddiiɗo, maa jahruɗo
caggal, wolla ɓe mbi'a: hakkille maa
nyeŋngaama (yaraama). Yo nelaaɗo Alla
won nyemmbo maa moƴƴo, o wi'anooma
ko o jimoomo wolla kaangaaɗo (jinnaaɗo).
ý Wota mettin si a wi'aama ko a majjuɗo
ɓurtinɗo. ko nii heeferaaɓe ngonndiri e
juulɓe:
.[32:﴾ ] اﳌﻄﻔﻔﲔÜÛÚÙØ×﴿
{si ɓe nji'ii ɓe, ɓe mbi'a ɓee yimɓe ko
majjuɓe} (simoore Muttafifiina: 32)
ý Mbela si yimɓe pecciima pecce ɗiɗi aan a
won'dataa e feccere won'dunde e annabiijo
maa Muhammadu (jkm)?!
ý Accid-ɓe e nyande toonyoowo ŋatata
juuɗe mum o wi'a: haaniino tawa mi
suɓinooma gooto e laabi nulaaɗo.
- 32 -
33. 33
Miin ko mi Juulɗo
ý Wota haawe si ɓe mbi'ii ma ko a kunƴuɗo
(tererist) wolla bonɗo, ɗuum ko nodditaali
toonyooɓe juulɓe aduna e laakara, nde
malaykaaji coggi ɓe faade jahannama ɓe
ndaari toon ɓe mbii:
.[62:﴿! " #$ %&' () *﴾ ] ص
{ɓe mbii ko waɗi en nji'aani worɓe ɓe
cikkatno-ɗen ko bonɓe} (simoore Saad: 62)
ý Ko ɗoo gooŋɗinɓe ɓee noddiri ɓe (ɓe ɓe
mbi'atnoo bonɓe) iwde e nokkuuji toowɗi
nder Firdawsa:
.[44:﴿&'()*+,﴾ ]اﻷﻋﺮاف
{sellih min tawii ko Alla fodannoo min ko
goonga} (simoore Al-Aaraaf: 44)
- 33 -
34. 34
Miin ko mi Juulɗo
(5) Gooŋɗin'gol nyalngu wattan
ý Miɗo gooŋɗini nyalngu wattan, ko e
maggu aduna o gasata (saare golle) heen
darnga darotoo (saare njoɓdi) ɗiggunooɓe
njoɓee aljanna, bonnooɓe njoɓee jayngol.
ý E nyalngu darnga ɓetirgal lelnee, kala
maccuɗo weeɗee deftere mum, kala
ɓamirɗo deftere mum nyaamo won'da e
annbiijo (jkm) to aljanna, kala ɓamirɗo
deftere mum nano won'da e Fir'awna –
kuɗaaɗo o- nder jayngol.
ý Siraatu fortee, kala ɓennuɗo ngol yottoyoo
aljanna, kala heen mbo coŋngooji naŋngiri
sabu golle makko bonɗe o yana ndeer
jayngol.
ý Nyalngu darnga na jogii teskorɗe e
maandeeji tokoosi e mawɗi.
- 34 -
35. 35
Miin ko mi Juulɗo
ý Na e ɗiin maandeeji tokoosi: nattude
hoolaare, heewde warngooji, faasike
laamora doole, ɗaayɓe ngona e haalde he
geɗe kimmuɗe.
ý Na e ɗiin maandeeji mawɗi: feenygol
Mahdiyu, e laamu peewngu e laawol
annabaagu ko adii darnga daraade,
yaltugol Masiihu mbileejo o.
ý E jippagol (tellagol) Iisaa (kisal won e
mum) ngam o ardoo juulɓe o haɓoo
heeferɓe,
O hela caccal saliib (croi), o wara mbabba
tugal (cochon) o jaɓataa si wonaa Lislaam.
ý Hay galle gooto gonɗo to saare maa dowri
heddotaako si wonaa Alla naatna ɓe he oo
diine.
ý E yaltugol Yaajuuju e Maajuuju, e yaltugol
muumunte (daabaa) omo haalda e yimɓe
ɓe, e feerdugol naange nge hirnaange, e
- 35 -
36. 36
Miin ko mi Juulɗo
safde (ƴawnude) Kur'aana, e ko wonaa ɗii
maandeeji.
ý Kala golluɗo ko foti no gabbel Jarra (atom)
e moƴƴere maa bonannde o yi'at ɗum he
deftere mum nde nyande darnga.
ý Kooni ngadondiree e dewe Alla ko adii
gasgol waktu winndude ɗe, sabu maayde
maccuɗo o, ko Alla tan humpitii dottoore
nde e lajal ngal.
ý Ndeen yimɓe mum loota mo, ɓe kasaŋka
mo (muura) ɓe njuula mo, ɓe ubba mo,
malaykaaji ɗiɗi ngara e makko, Munnakiri
e Nakiiri, ɓe njoɗɗina mo ɓe laɓndoo mo
(ƴama): hombo woni jooma maa? Hoɗe
woni diine maa? hombo woni annabi maa?
ý Si o jaabiima: ko Alla woni jooma am,
Lislaam woni diine am, Muhammadu (jkm)
woni annabi e nulaaɗo am – Alla waawni
mo ɗuum- o udditanee baafal to aljanna,
o yi'a toon galle makko, e kuɓeeje e laamu
- 36 -
37. 37
Miin ko mi Juulɗo
makko, o innira Alla weltaare, o yajjinanee
yanaande (kabru) makko fotde ndaarɗe
yitere.
ý Si tawii ko o keefeero, o jaabotaako hay
huunde, jaabagol nyande heen wonaa e
ƴoƴre, maa seeɓde hakkille.
ý Kono e oon waktu Alla wallirta gooŋɗinɓe
ko ɓe mbaɗi e moƴƴereeji e woottin'gol, e
tottirde farillaaji, e Jihaad, e ɗiggere, e
yamirde ko moƴƴi e haɗde ko boni, e
sakkorde, e jaŋngugol Kur'aana, e hoorde
nyalaaɗe nguli, e daragol jammaaji juutɗi
ɓuuɓɗi.
ý Si tawii o jeyaa ko e heeferaaɓe, kabru
mum maa faaɗan mbo haa birɗe makko
naatta nder ɓanndu, yanaande makko nde
wonta gayka jayngol sabu bon'de golle
mum.
- 37 -
38. 38
Miin ko mi Juulɗo
ý Yaa tiiɗno musidɗo juulɗo, hannde ko
golle wonaa njoɓdi, jaŋngo ko njoɓdi
wonaa golle.
ý Nyande heen naatata aljanna tan ko juulɓe
ɗoftiiɓe ɓe, sabu nyande darnga Alla
jaɓataa sinaa Lislaam.
ý To aljanna na woodi neemaaji ɗi nofru
meeɗaa nan'de, ɗi yitere yi'aani, ɗi neɗɗo
meeɗaa miijaade. Neema o heddoo pooma
taƴataa, yimɓe mum maayataa, neema
ɓurɗo mawnude woni laarde yeeso jooma
binne ɗe.
ý Woopnooɓe e bonnunooɓe e heeferɓe
naata jayngol, na woodi toon leɓte ɗe
mbaawataa munyeede, Alla heblani ɗe
heeferɓe, ɗe pelle (kaaƴe) nyiiɓɗe
mbaawataa roondaade, leɓte maɓɓe toon
dartotaako.
ý Ko ɗoo rewnooɓe e Taaguut (seytaane)
ɗaɓɓata yo leɓte ɓeyde
- 38 -
39. 39
Miin ko mi Juulɗo
dow mawɓe majjinnooɓe ɓe, Alla yamira
kamɓe fof yo ɓe ɓeydane leɓte.
ý Daro -aan musidɗo am juulɗo- dow oo
goonga, wota heewgol saliiɓe hoomtu-ma,
si a ɗoftiima ɓurɓe heewde ɓee ɓe majjin-
maa laawol Alla, yahdu e faaɓe to Alla.
ý Maa fedde e lenyol Muhammadu (jkm)
heddo he goonga, ɓe peenya haa nyande
darnga, caliiɗo ɓe maa pennuɗo ɓe
waawataa bonnan'de ɓe.
ý Holno toowal heɓirtee, e no daɗirtee e
sakkaade les, holno yawtuɓe ɓaditinaaɓe
keɓtortee, e no salaaɓe halkaaɓe
woɗɗitortee, ɗum wonirta ko e tuubgol
laaɓngol moƴƴinatngol ko yawti, e golle
moƴƴe moƴƴinooje ko heddii e
nguurndam, pellitaa ko tiiɗi won'de maa a
feew a oonyotaako.
- 39 -
40. 40
Miin ko mi Juulɗo
ý Won'du e yimɓe ɓe, aɗa yeeya aɗa sooda,
aɗa resa aɗa feewnira leydi ndi ko Alla
daginan-maa.
ý Wota feewnu ɓernde maa e geɗe aduna,
naw-nde to nde haani won'de, les arsi
joomiraaɗo, sujjir ɓernde maa nde waasa
immitaade haa nyande darnga.
- 40 -
41. 41
Miin ko mi Juulɗo
(6) Gooŋɗin'gol nyaawoore e hoddiro
ý Ɗuum woni nde ngooŋɗin-ten Alla mo
anndi kala ko woni e winndere he, ko
woodi e ko arata haa nyande ummital, hay
gabbel jarra majjaani ɗum. Embo andi
golle jiyaaɓe makko, e njeɗuuji mum'en, e
happoore (lajal) maɓɓe, e mbo woni heen
neɗɗo aljanna e neɗɗo jayngol, ko adii
nde o tagata ɓe.
ý Alla tigi winndii ɗii njeɗuuji to alluwal
deenangal (lawil mahfuuj) ado tageede
asamaanji e lesdi fotde duuɓi ujunnaaje
capanɗe jowi, ngal alluwal deenangal hay
malayka ɓadiiɗo holletaake ngal, naa
annabi nulaaɗo.
ý So ɓiŋngel wonii nder reedu yumma mum
Alla yamira malaykaaji yo mbinndu ngel
gorko maa debbo, ɗi mbinnda njeɗu mum,
e golle mum, e happo mum, e battane
- 41 -
42. 42
Miin ko mi Juulɗo
mum (aljanna wolla jayngol), ɗi mbinnda
ko o hawrata e moƴƴi e bonɗi.
ý Si jamma leylatul Kadiri yontii hoddirooji
hitaande nde fof telloo iwde e alluwal
deenangal ngal, gila e kappooje e njeɗuuji,
e hajjoyooɓe ndeen hitaande, e ko wonaa
ɗuum, geɗe hitaande nde fof pewjee heen.
ý Rewa heen, njeɗuuji nyalaande fof njippoo
e waktuuji mum e yimɓe mum, Alla ɓamta
heen yimɓe leesɗina woɗɓe.
ý Ngooŋɗi-nen ko weleende Alla woodi, ko
o welaa wona ko o welaaka
Wonataa, alaa mbo foolondirta e Alla,
kaŋko woni bayloowo ɓerɗe, o feewna
mbo o yiɗi e ɓural e yurmeende makko, o
majjina mbo o welaa ngam nuunɗal e
nyeenyal makko, kaŋko anndi kaan'duɗo e
peewal e kaanduɗo e majjere.
ý Alla laɓndetaake (ƴametaake) ko waɗata,
kono yimɓe ɓe na naamnee.
- 42 -
43. 43
Miin ko mi Juulɗo
ý Ngooŋɗi-nen ko Alla tagi kala huunde,
kala gabbel jarra ko Alla tagi ngel, o tagi
dille e deeƴre maggel.
ý O tagi maccuɓe ɓee e golle maɓɓe, o
tagani ɓe baawal e muuyaande ngam ɓe
cuɓoo golleeji maɓɓe.
ý Kam mbo senaande woodani o toowi, o
yamiri tagoore makko ɗoftagol mo, o
fodani ɓe aljanna, o haɗi ɓe goopi, o
sappii ɓe jayngol makko, o fawaani ɓe
golle ɗe ɓe kattanaani, ɓe peccii pecce
ɗiɗi: gooŋɗinɓe e heeferɓe, ɗuum ko e
suɓaade ɓe e weleede ɓe, e baawal
maɓɓe, ɗum fof ko Alla tagi ɗum e maɓɓe.
ý Baraaji e leɓte (lette) fawii ko rewde sariya
o, wonaa e ganndal Alla gadingal e maɓɓe,
kala golluɗo moƴƴere ko foti no gabbel
jarra o yoɓee ɗuum, kala golluɗo
bonannde ko foti no gabbel jarra o
leɓtiree ɗuum.
- 43 -
44. 44
Miin ko mi Juulɗo
ý Ko battane golle ɗee tesketee, won'de kala
maccuɗo na newnanaa
e ko o taganaa e malu to aljanna, wolla
malkiseede to jayngol.
ý ɗuum waɗi maccuɗo na foti hulde battane
bonɗe, o duumoo e toraade Alla e
haajorde mo ngam o feewna mo laawol
pooccingol, o duumoo e wallinagol mo e
ɗoftagol mo, o mooloo e makko e goopi,
sabu maccuɗo waawaa hattanaani ɗuum fof
si wonaa e hoddiro Alla.
ý Gooŋɗinɓe ɓee na mbelee nyaawoore Alla
e hoddiro makko, ko moƴƴi heen e ko
boni, gila e jarrabuye e dokke, ɓe
njananee hay gooto waawaa nafde ɓe si
wonaa e hoddiro Alla, alaa ko lorata ɓe si
wonaa ko Alla winndi ko.
ý Maccuɗo heɓataa mbeleeki liimaneegal
haa o annda won'de kala ko o heɓi maa
- 44 -
45. 45
Miin ko mi Juulɗo
kala ko heɓi mo ko Alla nyaawi, e kala ko
daɗi mo ko Alla nyaawi.
ý E wattannde, miɗo yetta Alla miɗo
nyaagoo ɗum o naatna-mi aljanna, miin e
juulɓe fof, o dannda-mi jayngol miin e
juulɓe fof, aamiin.
Alla yurme Muhammadu (mbo jam e
kise ngoni e makko) e koreeji mum e
sahabaaɓe makko o hisna ɓe.
Wattannde noddaandu amen ko jettooje
ngoodanii Alla jooma binnde ɗe
- 45 -
47. 47
Miin ko mi Juulɗo
ﻻ
E D C B A @ ?﴿
﴾ K J I H G F
[85: ]آل ﻋﻤﺮان
0020101459613
anamuslim@windowslive.com
WWW.Iam-Muslim.com
2010 ﻫ1431
ﺴﻠﻢ و ﺴﻠﻤﺔ ﻴﻊ ا ﻘﻮق ﻜﻔﻮﻟﺔ
200922274
0120152908 :0105013151
- 47 -
48. 84
Miin ko mi Juulɗo
ﺑﺎﻟﻠﻐﺔ ﺍﻟﻔﻮﻻﻧﻴﺔ
ﺗﻮﺯﻳــﻊ
ﺍﻹﺳﻜﻨﺪﺭﻳﺔ ــ ﻣﺼﻄﻔﻰ ﻛﺎﻣﻞ ﺍﻹﺳﻜﻨﺪﺭﻳﺔ ـ ﺃﺑﻮ ﺳﻠﻴﻤﺎﻥ ـ ﺵ ﻋﻤﺮ
ﺑﺠﻮﺍﺭ ﻣﺴﺠﺪ ﺍﻟﻔﺘﺢ ﺍﻹﺳﻼﻣﻲ ﺃﻣﺎﻡ ﻣﺴﺠﺪ ﺍﻟﺨﻠﻔﺎﺀ ﺍﻟﺮﺍﺷﺪﻳﻦ
4754385210 8674176010
- 84 -