Govor tela predstavlja način komunikacije koji sva živa bića nesvesno koriste tokom celog života, i isto tako ga i tumače na nesvesnoj bazi. Ovaj vodič će Vam pružiti dodatne informacije i omogućiti da bolje tumačite ono što opažate.
2. GOVOR TELA
mail: alexin.stefan@gmail.com Stefan Aleksin
1. UVOD
Svaki dan dok pričate sa drugaricama, drugovima, roditeljima, nastavnicima i drugim ljudima iz
okoline sa kojima se družite, pored toga što koristite reči, u obraćanju koristite i neke dodatne signale
(mašete rukama, “slažete face”, kolutate očima,…) koji bolje objašnjavaju izgovorene reči. Ti znakovi
se zovu govor tela.
O govoru tela, odnosno gestovima koje pokazujete sagovornicima, ne razmišljate puno i koristite ih
jako mnogo. Iskreno, koristite ih po default-u što bi rekli ljudi iz IT-a, odnosno po navici, automatski.
Govor tela je komponenta razgovora koja odredjuje da li će vaš drug/drugarica poverovati u ono što
govorite, ili neće. Da li će vaš sagovornik „provaliti“ da u trenutku dok priča nešto što je njemu
izuzetno bitno (recimo vožnja snowboard-om niz Frušku Goru) vi:
1. razmišljate kako da razgovor s njim završite što pre jer vas snowboard uopšte ne zanima, ili ga
2. pažljivo slušate i razumete njegovo oduševljenje za ono što govori jer ste toliko cool, ljubazni,
dobri i obzirni prema njemu, ili
3. imate ista interesovanja kao i on (volite snowboarding), pa vam je njegova priča zanimljiva.
Što odredjuje samo vaš stav koji imate dok slušate njegovo/njeno izlaganje. Dovoljno je da vas
posmatra i sazna šta mislite o onome o čemu trenutno priča.
Kad već toliko govore, onda je bolje naučiti šta gestovi koje činite vi I ljudi sa kojima se družite
znače, I kako ih tumačiti nego ih koristiti bez svesnog znanja (a može vam pomoći I kod nastavnika I
roditelja).
1.1. ŠTA JE „GEST“?
Gest je pokret koji Vi ili vaš drug, drugarica, sestra, brat, neko drugi iz vaše okoline pravite celim
telom, licem ili rukom pri govoru. Gest je i delo koje neko učini namerno da bi izazvao dopadanje
(lep gest – pomaganje drugarici da pokupi knjige, sveske i olovke koje su joj ispale iz otvorene torbe),
ili nedopadanje (ružan gest – mahanje rukom i pruženim prstom jednog dečka dok se obraća drugom
dečku ) kod drugih. Gestovima se daje neki vidljivi znak sagovorniku, i mogu se koristiti zajedno sa
izgovorenim rečima, ili bez upotrebe govora.
2. KAKO PRAVILNO TUMAČITI GOVOR TELA
Postoje 3 pravila u tumačenju signala koje vam drug/drugarica šalju svojim telom:
1. Gestove tumačite u grupama od minimum 3 gesta
3. GOVOR TELA
mail: alexin.stefan@gmail.com Stefan Aleksin
2. Obratite pažnju na slaganje onoga što se govori i gestova sagovornika
3. Obratite pažnju na kontekst u kome se drugarica/drug nalaze
2.1. GESTOVE TUMAČITE U GRUPAMA OD MINIMUM 3 GESTA
Reči imaju neko odredjeno značenje tek kada se stave u grupu sa još nekim rečima, a najjasnije su kad
se nalaze u nekoj rečenici. Na primer, kada neko kaže „kosa“, na šta on misli? Na planinsku strminu,
na kosu na glavi, na kosu liniju, na alatku koja se nekad koristila za kositi travu (isto se zvala kosa),
na devojku po imenu Kosa,... Kao deca koja znaju za sva ova značenja reči „kosa“, logično ćete
upitati sagovornika:
„Šta kosa?“,
na šta će on odgovoriti:
„Kosa ti je u haosu, vidi se da si noćas učio.“
Ili
„Ova linija ti je kosa, a treba da bude prava, ovako treba da bude rešen zadatak iz geometrije.“.
Već sa ova dva odgovora vama je jasno na koje značenje reči kosa je sagovornik mislio.
Ista situacija je i sa gestovima. Jedan gest sam za sebe može da ima više značenja, isto kao i jedna reč.
Na primer: drug se počeše po glavi. Ovo može da znači da mu je kosa prljava, da ima perut, da je
napet, da ne zna šta da vam odgovori,... Koje je njegovo pravo značenje, znamo tek kada ga
posmatramo u kombinaciji sa još par gestova (kao kada stavimo reč u rečenicu iz koje vidimo koje je
njeno pravo značenje). Na primer: Posmatrate drugaricu koji stoji pred vama oborenih ramena,
oborene glave i oborenih očiju, tužnog i napetog izraza lica, i češe se po glavi. U ovom slučaju
češanje po glavi znači da drugarica ne zna šta da odgovori i da je napeta.
Napomena za ovo pravilo:
Kao što imamo prosto proširene i prosto ne proširene rečenice, tako i kod skupova gestova imamo
skupove sa više i manje gestova. Skupovi gestova počinju od minimum 3 gesta, s tim da mogu da
imaju, i poželjno je da imaju, više od 3 gesta.
2.2. OBRATITE PAŽNJU NA SLAGANJE ONOGA ŠTO SE GOVORI I GESTOVA SAGOVORNIKA
4. GOVOR TELA
mail: alexin.stefan@gmail.com Stefan Aleksin
U govoru se obraća pažnja na ono što je izrečeno – ako ste dečak. Ako ste devojčica, intuitivno pratite
i govor tela druga ili drugarice. To vam je prirodno. To radite nesvesno.
Ovo pravilo vam predlaže da obratite pažnju na slaganje izgovorenih reči sa govorom tela vašeg
druga/drugarice, odnosno sa skupom gestova koje vidite na vašem sagovorniku dok vam nešto govori.
U slučaju da se govor tela razlikuje od onoga što je izgovoreno, predlažem vam da uradite isto što
rade i devojčice – verujte govoru tela a ne rečima.
Ukoliko bi vam devojka sa ove slike rekla da joj je baš drago što vas vidi, da li biste joj poverovali?
2.3. OBRATITE PAŽNJU NA KONTEKST U KOME SE DRUGARICA/DRUG NALAZE
2.3.1. ŠTA JE TO „KONTEKST“?
Kontekst u značenju u kojem ga koristimo je skup svega što se dešava oko osobe, ili sa osobom
zajedno sa sredinom i situacijom u kojoj se osoba nalazi.
Praktično kontekst je sledeće: sedite za stolom i preko puta vas posmatrate drugaricu u školskom
dvorištu, prethodno ste imali kontrolni iz matematike koji je loše uradila, a ima stroge roditelje kod
kuće, i zabrinuta je kako će proći na kontrolnom. Na ovoj slici ova devojčica, s obzirom da ovo sve
znamo, izgleda tužno i zabrinuto.
Da samo posmatrate sliku i niste upoznati sa kontekstom – rekli bi ste da umorna devojčica sedi za
stolom i drema.
Okruženje, sredina i situacija u kojoj se sagovornik nalazi, veoma su bitni za tumačenje govora tela.
5. GOVOR TELA
mail: alexin.stefan@gmail.com Stefan Aleksin
3. ŠTA VAM OČI GOVORE?
“Oči su ogledalo duše”
Verujem da ste ovo čuli više puta do sada, čak I na časovima maternjeg jezika. Ovo je rečenica koja u
stvari znači da oči sve govore, hteli vi to iil ne. Oči su jedan od delova vašeg tela koji nije pod vašom
svesnom kontrolom. Pokazuju ono što vi mislite I osećate bez vaše mogućnosti da svesno utičete na
to.
Na primer, kada vam se neko ili nešto svidja, vaše zenice će da se šire – nesvesno. Isto tako, kada
neku osobu ili sport, ili bilo šta drugo ne simpatišete, ne volite, vaše zenice će se skupljati. Širenje
vaših zenica osoba sa kojom razgovarate primećuje na podsvesnoj bazi, I automatski oseća prema
vama veću simpatiju I bliskost. Isto se dešava I kod vas kada gledate osobu koja oseća sreću I
zadovoljstvo zbog nečega, pa dolazi do širenja njenih zenica.
Jeste primetili kako svi odmah uoče osobe sa svetlim očima (svetlo plavim, svetlo zelenim). Osobe sa
ovakvim očima su redje, I automatski prema njima imate osećanje kao da su vam simpatične, drage.
Osobe sa svetlim očima su po pravilu privlačnije ljudima neko osobe sa tamnim očima (nemojte ovo
reći vašem momku ili devojci – može se naljutiti).
Ovde bih istakao da su osobe sa krupnim očima privlačnije od osoba sa “sitnijim” očima. Ovo je
takodje jedna od karakteristika koje su genetski I telesno definisane. Ovo je poznato I proizvodjačima
igračaka, I to je razlog što većinu igračaka namenjenih mladjem uzrastu prave tako da imaju velike,
ovalne ili okrugle oči koje dominiraju licem – efekat svidjanja I za roditelje I za decu.
Znate li da I oči imaju svoj govor? Zavisno od položaja očiju, možemo protumačiti šta se dešava u
mislima osobe, što je prikazano na donjoj slici.
6. GOVOR TELA
mail: alexin.stefan@gmail.com Stefan Aleksin
4. KAKO NAM STIL RUKOVANJA GOVORI O KAKVOJ SE OSOBI RADI?
U rimsko doba, nošenje oružja skrivenog u rukavu bila je uobičajena praksa – za ličnu zaštitu. Zbog
toga su rimljani, da bi proverili ima li sagovornik skriveno oružje u rukavu, uobičajili da se
pozdravljaju hvatanjem za doručje.
U XIX veku rukovanje (stisak I protresanje dlanova) koristilo se da se zapečate trgovačke transakcije
izmedju ljudi jednakog statusa.
Danas je rukovanje preraslo u opšteprihvaćen običaj u većini zemalja širom sveta koji se upražnjava
prilikom prvog susreta s nekom osobom.
Rukovanjem se takodje prenose I stavovi ljudi. Najčešće je reč o sledeća tri stave:
- Stav dominacije, koji se izražava u pružanju ruke sagovorniku sa dlanom okrenutim na dole.
Ovim stavom sagovornik saopštava: “Ja sam glavni. Jači sam od tebe.”
- Stav potčinjavanja, koji se izražava u pružanju ruke sagovorniku tako da je dlan okrenut na
gore. Sagovornik nam ovim stavom govori: “Priznajem da sam slabiji od tebe, I pokoravam
se tvom vodjstvu.”
- Stav jednakosti. Ovaj stav se saopštava pružanjem šake u vertikalnom položaju, okrenutom na
kant. Stav koji se saopštava na ovaj način je: ”Ti I ja smo jednake snage I statusa. Poštujem
to.”
7. GOVOR TELA
Naravno, niko ne voli da mu neko naredjuje, niti da bude u potčinjenom položaju. Zato je
preporučeno da prilikom rukovanja se koristi položaj dlana kojim se izražava stav jednakosti, I da se
koristi ista jačina stiska ruke koju koristi I osoba sa kojom se rukujemo. Takvo rukovanje se smatra
društveno najprihvatljivije.
Napomena uz rukovanje:
Prilikom rukovanja, osoba sa kojom se rukujete staće bliže ili dalje od vas, zavisno od toga gde živi.
Osobe koje žive u gradu prilaze bliže jedna drugoj prilikom rukovanja, dok osobe koje žive na selu
stajaće na malo većem rastojanju. Ovo vam ilustruje sledeća slika.
8. GOVOR TELA
mail: alexin.stefan@gmail.com Stefan Aleksin
5. POLOŽAJ NOGU, STOPALA I RUKU, I STAVOVI
Noge I stopala su deo tela koji je gledajući u osobu najdalje smešten od mozga, I samim tim osoba je
najmanje svesna pri razgovoru šta njene noge I stopala pokazuju. Neka osoba može da izgleda veoma
smireno, I da pri tom ispod stola trese nogom, ili da trese stopalom.
Neprekrštene noge pokazuju otvoren I samouveren stav, a prekršteni položaji nogu otkrivaju
zatvorene stavove ili nesigurnost.
Osoba koja stoji sa raširenim nogama, čvrsto oslonjena na oba stopala koja stoje paralelno pokazuje
tim stavom da je samouverena i dominantna.
9. GOVOR TELA
mail: alexin.stefan@gmail.com Stefan Aleksin
Često vidjate osobe oslonjene na jednu nogu, sa isturenim stopalom druge noge u nekom pravcu.
Pažljivijim posmatranjem otkrićete da je to stopalo okrenuto ili prema osobi sa kojom razgovara, ili
ako joj je razgovor dosadan – prema najbližim vratima, ili mestu gde bi ta osoba radije bila.
Osoba koja stoji sa prekrštenim nogama u položaju makaza ili sa jednom nogom prekrštenom preko
druge prema studijama pokazuje da joj nedostaje samopouzdanja I da je povučena.
Položaj ruku se poklapa sa požajem nogu, I govori isto što I položaj nogu zavisno od položaja koji
zauzimaju.
Kad je reč o celokupnom telesnom stavu, on se poklapa sa položajima ruku I nogu. Najčešće pri
razgovorima susrećete dve poze:
- Otvorena poza u kojoj su ruke I noge raskrštene
- Zatvorena poza u kojoj su ruke I noge prekrštene
Ovo najbolje ilustruje sledeća slika:
10. GOVOR TELA
mail: alexin.stefan@gmail.com Stefan Aleksin
6. REZIME
Ovom radionicom upoznali ste se s nekim osnovnim stavovima I gestikulacijama u govoru tela.
Proširenje vaših znanja o ovoj temi možete ostvariti na narednim radionicama.