SlideShare a Scribd company logo
1 of 10
 Prekursor za sintezu ugljenih hidrata u
našem organizmu je glukoza. Kod životinja
ugljeni hidrati se čuvaju u obliku glikogena,
najveći dio je uskladišten u jetri i skeletnim
mišićima.
 Razgranata struktura glikogena omogućava
bržu sintezu i razgradnju jer je omogućeno
djelovanje enzima na više lanaca.
Struktura glikogena
 Sinteza glikogena zahtjeva energiju.
Glikogen se sintetiše iz glukoze koja se
prevodi u UDP-glukozu (uridindifosfat),
aktivan oblik glukoze koji je neophodan za
ovaj proces.
 Enzim sinteze glikogena je glikogen-sintaza,
a enzim razgradnje glikogena je glikogen-
fosforilaza.
 Aktivnost ovih enzima je regulisana
recipročno kovalentnom modifikacijom
(fosforilacija/defosforilacija) i alosteričkim
efektorima (aktivatori/inhibitori). Takođe se
reguliše djelovanjem hormona (insulin,
glukagon, kateholamini).
 Za vrijeme gladovanja ili fizičkog napora jetra
razgrađuje glikogen i prenosi glukozu u
krvotok, da bi mozak imao dovoljno energije.
Ovaj proces se dešava pod dejstvom
hormona glukagona.
 Glukoneogeneza je proces sinteze glukoze iz ne-
ugljenohidrantnih prekursora.
 Rezerve glukoze (u jetri, mišićima i tjelesnim
tečnostima) dovoljne su za jedan dan potrošnje. U
uslovima nedovoljnog unosa ugljenih hidrata
glukoza se sintetiše procesom glukoneogeneze u
jetri, a manjim dijelom u bubrezima.
 Glavni prekursori u ovom procesu su: laktat,
piruvat, glicerol, aminokiseline (posebno alanin).
 Glukoneogeneza je proces suprotan procesu
glikolize.
 U ovom procesu javljaju se 3 reakcije koje se
razlikuju od reakcija glikolize.
 Prva reakcija je prevođenje piruvata u
fosfoenolpiruvat. Ovaj proces se odvija u
dvije faze.
Prvu fazu katališu piruvat
karboksilaza uz ATP, pri
čemu piruvat prelazi u oksal-
acetat reakcijom
karboksilacije.
U drugoj fazi oksal-acetat u
procesu dekarboksilacije i
uz prisustvo GTP-a
(guanozin trifosfat) prelazi u
fosfoenolpiruvat.
Prva faza
Druga faza
 Ostale reakcije koje se razlikuju su
prevođenje fruktozo-1,6 difosfata u fruktozo-
6-fosfat, i glukozo-6-fosfata u glukozu. Ove
reakcije se dešavaju u prsustvu enzima koji
katališu hidrolizu fosfatnih grupa.
 Za sintezu jednog molekula glukoze
procesom glukoneogeneze ćelija troši 4
molekula ATP-a i 2 molekula GTP-a.

More Related Content

What's hot

What's hot (20)

Homeostaza.pdf
Homeostaza.pdfHomeostaza.pdf
Homeostaza.pdf
 
Metabolizam
MetabolizamMetabolizam
Metabolizam
 
Sistem organa za izlučivanje
Sistem organa za izlučivanjeSistem organa za izlučivanje
Sistem organa za izlučivanje
 
Sistem organa za varenje
Sistem organa za varenjeSistem organa za varenje
Sistem organa za varenje
 
Svetla faza fotosinteze
Svetla faza fotosintezeSvetla faza fotosinteze
Svetla faza fotosinteze
 
Deoba ćelije
Deoba ćelijeDeoba ćelije
Deoba ćelije
 
Disanje i transpiracija
Disanje i transpiracijaDisanje i transpiracija
Disanje i transpiracija
 
BIOLOGIJA
BIOLOGIJABIOLOGIJA
BIOLOGIJA
 
Jednoćelijski i višećelijski organizmi
Jednoćelijski i višećelijski organizmiJednoćelijski i višećelijski organizmi
Jednoćelijski i višećelijski organizmi
 
Fotosinteza
FotosintezaFotosinteza
Fotosinteza
 
Ćelijske organele ribozomi, endoplazmatična mreža, Goldžijev aparat
Ćelijske organele ribozomi, endoplazmatična mreža, Goldžijev aparatĆelijske organele ribozomi, endoplazmatična mreža, Goldžijev aparat
Ćelijske organele ribozomi, endoplazmatična mreža, Goldžijev aparat
 
Mozak
MozakMozak
Mozak
 
Regulacija aktivnosti gena
Regulacija aktivnosti genaRegulacija aktivnosti gena
Regulacija aktivnosti gena
 
Deoba ćelije
Deoba ćelijeDeoba ćelije
Deoba ćelije
 
Čulni sistem čoveka
Čulni sistem čovekaČulni sistem čoveka
Čulni sistem čoveka
 
Organogeneza
OrganogenezaOrganogeneza
Organogeneza
 
Celijska membrana 2011
Celijska membrana 2011Celijska membrana 2011
Celijska membrana 2011
 
7. Promet materije i energije u celiji
7.  Promet materije i energije u celiji7.  Promet materije i energije u celiji
7. Promet materije i energije u celiji
 
9. Gradja i uloge celijske membrane
9. Gradja i uloge celijske membrane9. Gradja i uloge celijske membrane
9. Gradja i uloge celijske membrane
 
Filogenetska klasifikacija
Filogenetska klasifikacijaFilogenetska klasifikacija
Filogenetska klasifikacija
 

Similar to Biosinteza ugljenih hidrata (6)

Regulacija homeostaze glukoze
Regulacija homeostaze glukozeRegulacija homeostaze glukoze
Regulacija homeostaze glukoze
 
Regulacija homeostaze glukoze
Regulacija homeostaze glukozeRegulacija homeostaze glukoze
Regulacija homeostaze glukoze
 
Regulacija homeostaze glukoze
Regulacija homeostaze glukozeRegulacija homeostaze glukoze
Regulacija homeostaze glukoze
 
Ishrana
Ishrana Ishrana
Ishrana
 
Tomasevic jelena iii 4
Tomasevic jelena iii 4Tomasevic jelena iii 4
Tomasevic jelena iii 4
 
Ishrana
IshranaIshrana
Ishrana
 

Biosinteza ugljenih hidrata

  • 1.
  • 2.  Prekursor za sintezu ugljenih hidrata u našem organizmu je glukoza. Kod životinja ugljeni hidrati se čuvaju u obliku glikogena, najveći dio je uskladišten u jetri i skeletnim mišićima.  Razgranata struktura glikogena omogućava bržu sintezu i razgradnju jer je omogućeno djelovanje enzima na više lanaca.
  • 4.  Sinteza glikogena zahtjeva energiju. Glikogen se sintetiše iz glukoze koja se prevodi u UDP-glukozu (uridindifosfat), aktivan oblik glukoze koji je neophodan za ovaj proces.  Enzim sinteze glikogena je glikogen-sintaza, a enzim razgradnje glikogena je glikogen- fosforilaza.
  • 5.  Aktivnost ovih enzima je regulisana recipročno kovalentnom modifikacijom (fosforilacija/defosforilacija) i alosteričkim efektorima (aktivatori/inhibitori). Takođe se reguliše djelovanjem hormona (insulin, glukagon, kateholamini).  Za vrijeme gladovanja ili fizičkog napora jetra razgrađuje glikogen i prenosi glukozu u krvotok, da bi mozak imao dovoljno energije. Ovaj proces se dešava pod dejstvom hormona glukagona.
  • 6.  Glukoneogeneza je proces sinteze glukoze iz ne- ugljenohidrantnih prekursora.  Rezerve glukoze (u jetri, mišićima i tjelesnim tečnostima) dovoljne su za jedan dan potrošnje. U uslovima nedovoljnog unosa ugljenih hidrata glukoza se sintetiše procesom glukoneogeneze u jetri, a manjim dijelom u bubrezima.  Glavni prekursori u ovom procesu su: laktat, piruvat, glicerol, aminokiseline (posebno alanin).  Glukoneogeneza je proces suprotan procesu glikolize.
  • 7.
  • 8.  U ovom procesu javljaju se 3 reakcije koje se razlikuju od reakcija glikolize.  Prva reakcija je prevođenje piruvata u fosfoenolpiruvat. Ovaj proces se odvija u dvije faze.
  • 9. Prvu fazu katališu piruvat karboksilaza uz ATP, pri čemu piruvat prelazi u oksal- acetat reakcijom karboksilacije. U drugoj fazi oksal-acetat u procesu dekarboksilacije i uz prisustvo GTP-a (guanozin trifosfat) prelazi u fosfoenolpiruvat. Prva faza Druga faza
  • 10.  Ostale reakcije koje se razlikuju su prevođenje fruktozo-1,6 difosfata u fruktozo- 6-fosfat, i glukozo-6-fosfata u glukozu. Ove reakcije se dešavaju u prsustvu enzima koji katališu hidrolizu fosfatnih grupa.  Za sintezu jednog molekula glukoze procesom glukoneogeneze ćelija troši 4 molekula ATP-a i 2 molekula GTP-a.