SlideShare a Scribd company logo
1 of 34
DELATNOSTI
• Pod uticajem stalno rastućih potreba ljudi i težnje da
se one što lakše i brže podmiruju, nastala je tzv.
DRUŠTVENA PODELA RADA.
• Ona omogućava specijalizaciju ljudi, sredstava i
tehnologije za pojedine vrste poslova.
Pojedini delovi jedinstvenog procesa reprodukcije su
se osamostalili.
• DPR se ispoljava kao :
 Opšta – OBLASTI
 Posebna (GRUPE, GRANE, PODGRUPE)
 Pojedinačna (preduzeća)
• Opšta DPR – raščlanjavanje društvene
proizvodnje na pojedine oblasti. Odvijala se u
nekoliko faza:
1. Stočarstvo i zemljoradnja
2. Zanatstvo
3. Izdvajanje industrije
4. Razvoj industrije, koja je povukla razvoj
saobraćaja i građevinarstva.
Privredne - proizvodne Privredne - neproizvodne Neprivredne
 industrija
 zanatstvo
 poljoprivreda
 šumarstvo
 građevinarstvo
 kućna radinost
 saobraćaj
 turizam
 trgovina
 ugostiteljstvo
 zdravstvo
 školstvo
 stambeno-
komunalne delatnosti
 nauka
 kultura
Značaj DPR:
 Specijalizacija radnika (raste stepen umešnosti, znanja
i rutine u obavljanju poslova, pa se rad obavlja za kraće
vreme)
 Specijalizacija SR (skraćuje se vreme za proizvodnju
jedinice proizvoda i smanjuju se T)
 Uvođenje novih materijala u proizvodnju (zamena
skupih materijala)
 Proizvodnja novih i kvalitetnijih proizvoda (olakšava se
prodaja većih količina proizvoda po višim cenama, što
utiče na prihod i dobit).
• Posebna DPR sastoji se u raščlanjavanju pojedinih privrednih oblasti na grane,
grupe i podgrupe
X X OBLAST
X X GRANA
X GRUPA
X PODGRUPA
Sagledavanje broja povreda na radu i drugih zdravstvenih oštećenja po oblastima,
granama, grupama i podgrupama je važno iz sledećih razloga:
1. Zajednička obeležja povreda na radu se bolje uočavaju, evidentiraju,
kontrolišu i upoređuju,
2. Veze između delatnosti se lakše prate, usmeravaju i kontrolišu,
3. Klasifikacija povreda na radu po delatnostima omogućava upotrebu
informacionih sistema, čime se obezbeđuje ažurnost i tačnost
informacija u vezi sa povredama na radu.
• Detaljna podela preduzeća prema zadacima u reprodukciji u
našoj zemlji izvršena je na osnovu Jedinstvene klasifikacije
delatnosti, 1976. godine, koja je regulisana zakonom –
raspored privrednih i neprivrednih aktivnosti u zemlji po
kriterijumu prirode poslova koji se obavljaju .
• Osnovni cilj klasifikacije delatnosti je da zadovolji potrebe
grupisanja podataka iz raznih statističkih istraživnja i evidencije
od interesaza celu zemlju.
• Mora biti JEDINSTVENA (obavezna na teritoriji države)i
POSTOJANA (dok se ne dese promene u podeli rada kada
nastaju nove delatnosti).
• Prema Uredbi o klasifikaciji delatnosti iz 2010. sve
delatnosti su razvrstane na sektore (21), oblasti (88),
grane (272) i grupe (615), sa šiframa delatnosti.
• Sektor A - Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo
• Sektor B - Rudarstvo
• Sektor C - Prerađivačka industrija
• Sektor D - Snabdevanje električnom energijom,
gasom, parom i klimatizacija
• Sektor E - Snabdevanje vodom; upravljanje otpadnim
vodama, kontrolisanje procesa uklanjanja otpada i
slične aktivnosti
• Sektor F - Građevinarstvo
• Sektor G - Trgovina na veliko i trgovina na malo; popravka motornih vozila i
motocikala
• Sektor H - Saobraćaj i skladištenje
• Sektor I - Usluge smeštaja i ishrane
• Sektor J - Informisanje i komunikacije
• Sektor K - Finansijske delatnosti i delatnost osiguranja
• Sektor L - Poslovanje nekretninama
• Sektor M - Stručne, naučne, inovacione i tehničke delatnosti
• Sektor N - Administrativne i pomoćne uslužne delatnosti
• Sektor O - Državna uprava i odbrana; Obavezno socijalno osiguranje
• Sektor P - Obrazovanje
• Sektor Q - Zdravstvena i socijalna zaštita
• Sektor R - Umetnost; Zabava i rekreacija
• Sektor S - Ostale uslužne delatnosti
• Sektor T - Delatnost domaćinstva kao poslodavca; Delatnost domaćinstava
koja proizvode robu i usluge za sopstvene potrebe
• Sektor U - Delatnost eksteritorijalnih organizacija i tela
Ti sektori su:
Rudarstvo
(sektor B) Prerađivačka
industrija
(sektor C)
Snabdevanje
el. energijom,
gasom, parom i
klimatizacija
(sektor D)
•Oblast 05 - Eksploatacija uglja
•Oblast 06 - Eksploatacija sirove nafte i
prirodnog gasa
•Oblast 07 - Eksploatacija ruda metala
•Oblast 08 - Ostalo rudarstvo
•Oblast 09 - Uslužne delatnosti u rudarstvu
i geološkim istraživanjima
• Oblast 10 - Proizvodnja prehrambenih proizvoda
• Oblast 11 - Proizvodnja pića
• Oblast 12 - Proizvodnja duvanskih proizvoda
• Oblast 13 - Proizvodnja tekstila
• Oblast 14 - Proizvodnja odevnih predmeta
• Oblast 15 - Proizvodnja kože i predmeta od kože
• Oblast 16 - Prerada drveta i proizvodi od drveta, plute, slame i pruća, osim nameštaja
• Oblast 17 - Proizvodnja papira i proizvoda od papira
• Oblast 18 - Štampanje i umnožavanje audio i video zapisa
• Oblast 19 - Proizvodnja koksa i derivata nafte
• Oblast 20 - Proizvodnja hemikalija i hemijskih proizvoda
• Oblast 21 - Proizvodnja osnovnih farmaceutskih proizvoda i preparata
• Oblast 22 - Proizvodnja proizvoda od gume i plastike
• Oblast 23 - Proizvodnja proizvoda od ostalih nemetalnih minerala
• Oblast 24 - Proizvodnja osnovnih metala
• Oblast 25 - Proizvodnja metalnih proizvoda, osim mašina i uređaja
• Oblast 26 - Proizvodnja računara, elektronskih i optičkih proizvoda
• Oblast 27 - Proizvodnja električne opreme
• Oblast 28 - Proizvodnja nepomenutih mašina i nepomenute opreme
• Oblast 29 - Proizvodnja motornih vozila, prikolica i poluprikolica
• Oblast 30 - Proizvodnja ostalih saobraćajnih sredstava
• Oblast 31 - Proizvodnja nameštaja
• Oblast 32 - Ostale prerađivačke delatnosti
Proizvodnja prehrambenih proizvoda:
• Grana 10.1 - Prerada i konzervisanje mesa i proizvoda od mesa
• Grana 10.2 - Prerada i konzervisanje ribe, ljuskara i mekušaca
• Grana 10.3 - Prerada i konzervisanje voća i povrća
• Grana 10.4 - Proizvodnja biljnih i životinjskih ulja i masti
• Grana 10.5 - Proizvodnja mlečnih proizvoda
• Grana 10.6 - Proizvodnja mlinskih proizvoda, skroba i skrobnih proizvoda
• Grana 10.7 - Proizvodnja pekarskih proizvoda i testenine
• Grana 10.8 - Proizvodnja ostalih prehrambenih proizvoda
• Grana 10.9 - Proizvodnja gotove hrane za životinje
PROIZVODNJA
1. Proizvodnja kao transformacioni proces
2. Opšta pitanja upravljanja proizvodnjom
Čovek, kao svesno biće, oduvek je težio da stvara... da zadovoljava
svoje materijalne potrebe.
Potrebe su brojne, stalno se uvećavaju i postaju raznovrsnije, pa je
neophodno da se obim proizvodnje materijalnih dobara stalno
uvećava, a proizvodnja sve više diverzifikuje.
Uspešno ostvarivanje proizvodnje nije moguće bez efikasnog
upravljanja proizvodnjom - treba da definiše buduće ponašanje
proizvodnog sistema - nesmetano odvijanje procesa proizvodnje,
stabilnost u procesu i ostvarivanje optimalnih efekata.
Upravljanje proizvodnjom je doživljavalo transformaciju, počev od
faze kontrole, preko faze planiranja, pa sve do savremenih
koncepata.
1. Proizvodnja kao transformacioni
proces
• Materijalna proizvodnja - proces
svesnog i organizovanog delovanja
čoveka na prirodu u cilju njenog stalnog
menjanja i prilagođavanja svojim
potrebama.
• U tom procesu učestvuju: ljudski rad,
sredstva za rad, predmeti rada i
informacije.
• proces u koji ulaze određeni elementi
(INPUT-i). Oni se transformišu u izlazne
elemente (OUTPUT-i) koji, ili idu u
naredne procese ili direktno u
potrošnju.
• cilj proizvodnje - racionalna
transformacija INPUT-a u OUTPUT-e.
Materijali
Procedure
Metode
Informacije
Kadrovi
Kvalifikacije
Znanje
Osposobljavanje
Oprema
Proizvodi
Usluge
Informacije
Dokumentacija
PROCES
ULAZI IZLAZI
Ulazni elementi u proces proizvodnje:
a. materijalni elementi - predmeti rada i sredstva za rad,
b. nematerijalni elementi - čovek sa svojom bioenergijom i informacije.
optimalno kombinovanje ulaznih elemenata.
Osnovni cilj proizvodnje - "... proizvoditi kvalitetan proizvod po zahtevu i na
vreme, uz najmanje moguće troškove.“
Ostvarivanje osnovnog cilja proizvodnje vrši se putem ostvarivanja većeg broja
parcijalnih ciljeva, koji su definisani politikom proizvodnje.
Izlazni elementi iz
procesa proizvodnje –
proizvodi koji moraju
posedovati odgovarajući
kvalitet, kako bi mogli da
zadovolje čovekove
potrebe.
• Proces proizvodnje polazi od konstrukcijske
zamisli i rešenja, nastavlja se planiranjem i
pripremom, tj. samom izradom proizvoda, a
završava kontrolom.
• Između proizvodnje i potrošnje dobara
postoji zatvorena povratna sprega u kojoj su
ljudski rad i ljudske potrebe uslov i
pretpostavka za svaki proces stvaranja nove
proizvodnje.
• Potrebe su motiv proizvodnje i njen
preduslov.
POTREBE DRUŠTVA
PREMA
SUŠTINI
PREMA
KORISNICIMA
• PRIRODNE
• ISTORIJSKE:
 (duhovno-kulturne,
 potrebe za SP,
 potrebe za materijalnim i
nematerijalnim uslugama)
 Individualne,
 Zajedničke i
 Opštedruštvene
Osnovne karakteristike proizvodnje su:
• Svrsishodna delatnost
• Karakteriše je određeni TT postupak
• Ima društveni karakter
• Planirana je aktivnost (šta, kako i za koga
proizvoditi)
Mehanizam prema čijim zahtevima se mora
usklađivati proizvodnja je tržište
POSLOVANJE - UPRAVLJANJE PROIZVODNJOM
 Upravljanje proizvodnjom - donošenje
odluka u funkciji proizvodnje.
 To je dinamički proces i obuhvata skup aktivnosti,
koje omogućavaju njegovo adekvatno vođenje i
ostvarivanje optimalnih rezultata:
• priprema odluke,
• usvajanje odluke,
• organizacija sprovođenja odluke,
• regulisanje i
• kontrola.
Podsistemi upravljanja proizvodnjom
• Svaki proizvodni proces je kompleksan.
• Upravljanje proizvodnjom se može posmatrati
kao sistem koji se sastoji iz većeg broja
funkcionalnih podsistema.
• Oni se najčešće svrstavaju u 4 osnovne grupe:
 upravljanje neposrednim procesom
proizvodnje,
 upravljanje kvalitetom,
 upravljanje zalihama i
 upravljanje troškovima.
• Upravljanje procesom proizvodnje - najsloženiji
podistem celokupnog sistema upravljanja.
Nivoi upravljanja proizvodnjom
• Proizvodni proces se odvija u sistemu - proizvodnom
preduzeću.
• U skladu sa hijerahijskim nivoima organizacije proizvodnje
u preduzeću (nivo preduzeća, nivo pogona i nivo radne
jedinice i radnog mesta), upravljanje proizvodnjom
obuhvata tri nivoa, i to:
 upravljanje proizvodnjom na nivou preduzeća,
 upravljanje proizvodnjom na nivou pogona,
 upravljanje proizvodnjom na nivou radne jedinice i radnog
mesta.
• Upravljanje proizvodnjom na
nivou preduzeća je najviši oblik
upravljanja proizvodnjom - poslovi
grubog planiranja - prodaje,
nabavke, kapaciteta.
• Kao rezultat dobijaju se operativni
planovi - zadaci za pojedine delove
i aktivnosti u preduzeću.
• Ima za cilj da povezuje i usklađuje
niže nivoe upravljanja
proizvodnjom, kako bi se održala
organizovanost sistema.
• Putem povratnih informacija, prati
se realizacija postavljenih zadataka.
Osnovni zadaci:
1. obezbeđenje potrebnog alata,
2. usklađivanje protočnog vremena proizvoda sa mogućnostima kapaciteta
radnih mesta,
3. određivanje početnih i krajnjih termina izrade proizvoda.
- treba da obezbedi da se sve operacije u proizvodnji optimalno odvijaju,
da se prihvate sve povratne informacije i da se dostave višem nivou
upravljanja.
Na nivou pogona sprovodi se
operativna priprema
proizvodnje.
Osnovni poslovi upravljanja
proizvodnjom su:
1. deo grubog planiranja,
2. fino planiranje - terminiranje i
3. deo dirigovanja proizvodnjom.
• Upravljanje proizvodnjom na nivou
radnih jedinica i radnih mesta je najniži
nivo upravljanja proizvodnjom.
• posao koji se sastoji u dirigovanju
proizvodnjom.
Osnovni zadatak – da se:
1. upravljanje prenese na radna mesta,
2. proizvodnja sinhronizuje sa unutrašnjim
transportom,
3. povratne informacije što pre dostave
prethodnom nivou upravljanja.
c. SMED – sistem racionalizacije proizvodnje
(Singldigit Minite Exchange of Die) - jednocifreno minutno podešavanje alata.
OTED (One Touch Exchange of Die) - izmena alata na pritisak dugmeta.
Da bi se ostvarivala takva proizvodnja, - izvršiti standardizaciju oblika i
dimenzija alata.
Osnovna ideja SMED metode je razdvajanje poslova podešavanja koji se mogu
vršiti samo kad mašina miruje IED ("Inside Exchange of Die") od OED poslova
podešavanja alata koji se mogu vršiti u toku rada mašine ("Outside Exchange
of Die") .
Argumenti za primenu SMED metode su:
o Prazan hod je aktivnost koja ne dodaje vrednost
o Veća iskorišćenost mašina
o Poboljšanje isporuka i smanjenje troškova.
-Više varijanti proizvoda u malim serijama
Odgovor na sve zahtevnije potrebe kupaca jeste fleksibilna
proizvodnja u malim serijama - organizaciono-tehnički problem:
vreme promene alata na fleksibilnim postrojenjima i opremi
(mašinama).
Reč je o vremenu koje protekne od trenutka proizvodnje poslednje komponente ili
proizvoda A do trenutka otpočinjanja proizvodnje komponente ili proizvoda B.
Postupci zamene alata moraju se dokumentovati i standardizovati
- ostvarenje potpunih koristi od primene SMED tehnike:
unapređenje odvijanja procesa, smanjenje zaliha i bolji kvalitet.
SMED – sistem racionalizacije proizvodnje
Poslovanje preduzeća obuhvata:
1. Pripremu proizvodnje (Tehničku –
projektovanje i konstruisanje
proizvodnje i priprema tehnološkog
procesa i Operativnu)
2. Tehnološki proces
3. Unutrašnji transport
4. Održavanje SR
5. Kontrolu
1. Projektovanje i konstrukcija je proces
utvrđivanja tehničkih karakteristika budućeg
proizvoda, zbog čega se mora voditi računa o
sledećim činjenicama:
• Izbor vrste proizvoda - asortimana
• Izbor tehničkih (primena standarda) i upotrebnih
karakteristika proizvoda (posebno sigurnost )
• Izbor osnovnog i pomoćnih materijala
• Izrada nomenklature i tehničkih normativa
materijala
• Normativ – unapred određena količina utroška osnovnog i
pomoćnog materijala po jedinici proizvoda
• Proizvodna orijentacija preduzeća - orijentacija na proizvodnju proizvoda po
određenom tehn. procesu i postupku, sa određenim kvalitetom radne snage, tj.:
 a. izbor u proizvodnom asortimanu (pri izgradnji preduzeća – zavisi od potrebe
tržišta, ostvarenih rezultata kod dr. preduzeća, mogućnosti obezbeđenja sirovina,
ljudskih resursa, po kvalitetu i kvantitetu)i
 b. izbor tehnologije proizvodnje.
Kod preduzeća mogu da se jave proizvodi koji su:
 novi sa stanovišta zemlje (najefikasniji put razvoja) ili
 novi sa stanovišta preduzeća.
Brojna preduzeća se orijentišu na proizvode koje već neko proizvodi i ostvaruju povoljne
efekte (ali se grade paralelni kapaciteti – nelojalna konkurencija).
- Utiče na stabilizaciju privrede i ekonomiju poslovanja preduzeća- korišćenje sredstava,
ljudi, investicija
- Skoro da nem zemlje koja ekonomskim merama ne utiče na izbor PO.
Kod razrade tehnološkog procesa mora se voditi
računa o:
• Svim komponentama proizvoda
• Međusobnoj funkciji pojedinih celina
• Sredstvima za rad na kojima se obavljaju pojedine
operacije
• Vrsti materijala od koje se proizvod izrađuje
• Zaštiti na radu.
OPERATIVNA PRIPREMA => (1) operaciono planiranje i (2)
administrativno sprovođenje operativnog plana – izdavanje
dokumentacije za pokretanje, održavanaje i kontrolu
proizvodnje)
2. Tehnološki proces – njegovo organizovanje obuhvata:
raspoređivanje poslova, obezbeđivanje: ritma
proizvodnje, kvaliteta proizvoda, ekonomičnog trošenja i
zaštite na radu.
3. Unutrašnji transport – njegova organizacija obuhvata:
organizaciju transportne službe, izbor transportnih
sredstava i njihovo održavanje i adekvatnu zaštitu na
radu.
4. Održavanje SR – posebna služba održavanja u velikim
preduzećima, posebno posvećena zaštiti na radu.
5. Tehnička kontrola – deo aktivnosti poslovanja, koja
treba da obezbedi primenu standarda i normativa u
procesu izrade proizvoda, posebno se posvećuje zaštiti
na radu.
Poslovanje preduzeća, u najkraćem,
obuhvata:
 Strateško planiranje proizvodnje
(priprema proizvodnje, tehnološki
proces, unutrašnji transport,
održavanje SR i tehnička kontrola)
 Operativno planiranje
proizvodnje (razrada strateškog
plana na neposredne zadatke po
navedenim segmentima).

More Related Content

More from Johan244492

Psihofiziologija rada
Psihofiziologija radaPsihofiziologija rada
Psihofiziologija radaJohan244492
 
Siromaštvo - socijalna zaštita
Siromaštvo - socijalna zaštitaSiromaštvo - socijalna zaštita
Siromaštvo - socijalna zaštitaJohan244492
 
Metod sociološkog istraživanja
Metod sociološkog istraživanjaMetod sociološkog istraživanja
Metod sociološkog istraživanjaJohan244492
 
Sociološki aspekti ponašanja potrošača
Sociološki aspekti ponašanja potrošačaSociološki aspekti ponašanja potrošača
Sociološki aspekti ponašanja potrošačaJohan244492
 
Sociološki i profesionalni aspekti računarstva
Sociološki i profesionalni aspekti računarstvaSociološki i profesionalni aspekti računarstva
Sociološki i profesionalni aspekti računarstvaJohan244492
 
Teorije konflikta
Teorije konfliktaTeorije konflikta
Teorije konfliktaJohan244492
 
Građanska participacija
Građanska participacijaGrađanska participacija
Građanska participacijaJohan244492
 
Ponašanje potrošača
Ponašanje potrošačaPonašanje potrošača
Ponašanje potrošačaJohan244492
 
Ekološki marketing
Ekološki marketingEkološki marketing
Ekološki marketingJohan244492
 
Privreda i kultura srednjevekovne Srbije
Privreda i kultura srednjevekovne SrbijePrivreda i kultura srednjevekovne Srbije
Privreda i kultura srednjevekovne SrbijeJohan244492
 
Širenje kulture različitosti
Širenje kulture različitostiŠirenje kulture različitosti
Širenje kulture različitostiJohan244492
 
Masmediji i kultura
Masmediji i kulturaMasmediji i kultura
Masmediji i kulturaJohan244492
 
Protivpožarna bezbednost domaćinstva
Protivpožarna bezbednost domaćinstvaProtivpožarna bezbednost domaćinstva
Protivpožarna bezbednost domaćinstvaJohan244492
 
Zaštitni uređaji
Zaštitni uređajiZaštitni uređaji
Zaštitni uređajiJohan244492
 
Zaštita na radu
Zaštita na raduZaštita na radu
Zaštita na raduJohan244492
 
Upravljanje rizikom
Upravljanje rizikomUpravljanje rizikom
Upravljanje rizikomJohan244492
 
4.godina - Sistemi obezbjedjenja i zastite lica i imovine
4.godina - Sistemi obezbjedjenja i zastite lica i imovine4.godina - Sistemi obezbjedjenja i zastite lica i imovine
4.godina - Sistemi obezbjedjenja i zastite lica i imovineJohan244492
 
Zelena sredstva za gašenje požara
Zelena sredstva za gašenje požaraZelena sredstva za gašenje požara
Zelena sredstva za gašenje požaraJohan244492
 

More from Johan244492 (20)

Psihofiziologija rada
Psihofiziologija radaPsihofiziologija rada
Psihofiziologija rada
 
Siromaštvo - socijalna zaštita
Siromaštvo - socijalna zaštitaSiromaštvo - socijalna zaštita
Siromaštvo - socijalna zaštita
 
Metod sociološkog istraživanja
Metod sociološkog istraživanjaMetod sociološkog istraživanja
Metod sociološkog istraživanja
 
Sociološki aspekti ponašanja potrošača
Sociološki aspekti ponašanja potrošačaSociološki aspekti ponašanja potrošača
Sociološki aspekti ponašanja potrošača
 
Sociološki i profesionalni aspekti računarstva
Sociološki i profesionalni aspekti računarstvaSociološki i profesionalni aspekti računarstva
Sociološki i profesionalni aspekti računarstva
 
Teorije konflikta
Teorije konfliktaTeorije konflikta
Teorije konflikta
 
Siromašni
SiromašniSiromašni
Siromašni
 
Građanska participacija
Građanska participacijaGrađanska participacija
Građanska participacija
 
Ponašanje potrošača
Ponašanje potrošačaPonašanje potrošača
Ponašanje potrošača
 
Kulturno pravo
Kulturno pravoKulturno pravo
Kulturno pravo
 
Ekološki marketing
Ekološki marketingEkološki marketing
Ekološki marketing
 
Privreda i kultura srednjevekovne Srbije
Privreda i kultura srednjevekovne SrbijePrivreda i kultura srednjevekovne Srbije
Privreda i kultura srednjevekovne Srbije
 
Širenje kulture različitosti
Širenje kulture različitostiŠirenje kulture različitosti
Širenje kulture različitosti
 
Masmediji i kultura
Masmediji i kulturaMasmediji i kultura
Masmediji i kultura
 
Protivpožarna bezbednost domaćinstva
Protivpožarna bezbednost domaćinstvaProtivpožarna bezbednost domaćinstva
Protivpožarna bezbednost domaćinstva
 
Zaštitni uređaji
Zaštitni uređajiZaštitni uređaji
Zaštitni uređaji
 
Zaštita na radu
Zaštita na raduZaštita na radu
Zaštita na radu
 
Upravljanje rizikom
Upravljanje rizikomUpravljanje rizikom
Upravljanje rizikom
 
4.godina - Sistemi obezbjedjenja i zastite lica i imovine
4.godina - Sistemi obezbjedjenja i zastite lica i imovine4.godina - Sistemi obezbjedjenja i zastite lica i imovine
4.godina - Sistemi obezbjedjenja i zastite lica i imovine
 
Zelena sredstva za gašenje požara
Zelena sredstva za gašenje požaraZelena sredstva za gašenje požara
Zelena sredstva za gašenje požara
 

Delatnosti

  • 2. • Pod uticajem stalno rastućih potreba ljudi i težnje da se one što lakše i brže podmiruju, nastala je tzv. DRUŠTVENA PODELA RADA. • Ona omogućava specijalizaciju ljudi, sredstava i tehnologije za pojedine vrste poslova. Pojedini delovi jedinstvenog procesa reprodukcije su se osamostalili. • DPR se ispoljava kao :  Opšta – OBLASTI  Posebna (GRUPE, GRANE, PODGRUPE)  Pojedinačna (preduzeća)
  • 3. • Opšta DPR – raščlanjavanje društvene proizvodnje na pojedine oblasti. Odvijala se u nekoliko faza: 1. Stočarstvo i zemljoradnja 2. Zanatstvo 3. Izdvajanje industrije 4. Razvoj industrije, koja je povukla razvoj saobraćaja i građevinarstva.
  • 4. Privredne - proizvodne Privredne - neproizvodne Neprivredne  industrija  zanatstvo  poljoprivreda  šumarstvo  građevinarstvo  kućna radinost  saobraćaj  turizam  trgovina  ugostiteljstvo  zdravstvo  školstvo  stambeno- komunalne delatnosti  nauka  kultura
  • 5. Značaj DPR:  Specijalizacija radnika (raste stepen umešnosti, znanja i rutine u obavljanju poslova, pa se rad obavlja za kraće vreme)  Specijalizacija SR (skraćuje se vreme za proizvodnju jedinice proizvoda i smanjuju se T)  Uvođenje novih materijala u proizvodnju (zamena skupih materijala)  Proizvodnja novih i kvalitetnijih proizvoda (olakšava se prodaja većih količina proizvoda po višim cenama, što utiče na prihod i dobit).
  • 6. • Posebna DPR sastoji se u raščlanjavanju pojedinih privrednih oblasti na grane, grupe i podgrupe X X OBLAST X X GRANA X GRUPA X PODGRUPA Sagledavanje broja povreda na radu i drugih zdravstvenih oštećenja po oblastima, granama, grupama i podgrupama je važno iz sledećih razloga: 1. Zajednička obeležja povreda na radu se bolje uočavaju, evidentiraju, kontrolišu i upoređuju, 2. Veze između delatnosti se lakše prate, usmeravaju i kontrolišu, 3. Klasifikacija povreda na radu po delatnostima omogućava upotrebu informacionih sistema, čime se obezbeđuje ažurnost i tačnost informacija u vezi sa povredama na radu.
  • 7. • Detaljna podela preduzeća prema zadacima u reprodukciji u našoj zemlji izvršena je na osnovu Jedinstvene klasifikacije delatnosti, 1976. godine, koja je regulisana zakonom – raspored privrednih i neprivrednih aktivnosti u zemlji po kriterijumu prirode poslova koji se obavljaju . • Osnovni cilj klasifikacije delatnosti je da zadovolji potrebe grupisanja podataka iz raznih statističkih istraživnja i evidencije od interesaza celu zemlju. • Mora biti JEDINSTVENA (obavezna na teritoriji države)i POSTOJANA (dok se ne dese promene u podeli rada kada nastaju nove delatnosti).
  • 8. • Prema Uredbi o klasifikaciji delatnosti iz 2010. sve delatnosti su razvrstane na sektore (21), oblasti (88), grane (272) i grupe (615), sa šiframa delatnosti. • Sektor A - Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo • Sektor B - Rudarstvo • Sektor C - Prerađivačka industrija • Sektor D - Snabdevanje električnom energijom, gasom, parom i klimatizacija • Sektor E - Snabdevanje vodom; upravljanje otpadnim vodama, kontrolisanje procesa uklanjanja otpada i slične aktivnosti • Sektor F - Građevinarstvo
  • 9. • Sektor G - Trgovina na veliko i trgovina na malo; popravka motornih vozila i motocikala • Sektor H - Saobraćaj i skladištenje • Sektor I - Usluge smeštaja i ishrane • Sektor J - Informisanje i komunikacije • Sektor K - Finansijske delatnosti i delatnost osiguranja • Sektor L - Poslovanje nekretninama • Sektor M - Stručne, naučne, inovacione i tehničke delatnosti • Sektor N - Administrativne i pomoćne uslužne delatnosti • Sektor O - Državna uprava i odbrana; Obavezno socijalno osiguranje • Sektor P - Obrazovanje • Sektor Q - Zdravstvena i socijalna zaštita • Sektor R - Umetnost; Zabava i rekreacija • Sektor S - Ostale uslužne delatnosti • Sektor T - Delatnost domaćinstva kao poslodavca; Delatnost domaćinstava koja proizvode robu i usluge za sopstvene potrebe • Sektor U - Delatnost eksteritorijalnih organizacija i tela
  • 10. Ti sektori su: Rudarstvo (sektor B) Prerađivačka industrija (sektor C) Snabdevanje el. energijom, gasom, parom i klimatizacija (sektor D) •Oblast 05 - Eksploatacija uglja •Oblast 06 - Eksploatacija sirove nafte i prirodnog gasa •Oblast 07 - Eksploatacija ruda metala •Oblast 08 - Ostalo rudarstvo •Oblast 09 - Uslužne delatnosti u rudarstvu i geološkim istraživanjima
  • 11. • Oblast 10 - Proizvodnja prehrambenih proizvoda • Oblast 11 - Proizvodnja pića • Oblast 12 - Proizvodnja duvanskih proizvoda • Oblast 13 - Proizvodnja tekstila • Oblast 14 - Proizvodnja odevnih predmeta • Oblast 15 - Proizvodnja kože i predmeta od kože • Oblast 16 - Prerada drveta i proizvodi od drveta, plute, slame i pruća, osim nameštaja • Oblast 17 - Proizvodnja papira i proizvoda od papira • Oblast 18 - Štampanje i umnožavanje audio i video zapisa • Oblast 19 - Proizvodnja koksa i derivata nafte • Oblast 20 - Proizvodnja hemikalija i hemijskih proizvoda • Oblast 21 - Proizvodnja osnovnih farmaceutskih proizvoda i preparata • Oblast 22 - Proizvodnja proizvoda od gume i plastike • Oblast 23 - Proizvodnja proizvoda od ostalih nemetalnih minerala • Oblast 24 - Proizvodnja osnovnih metala • Oblast 25 - Proizvodnja metalnih proizvoda, osim mašina i uređaja • Oblast 26 - Proizvodnja računara, elektronskih i optičkih proizvoda • Oblast 27 - Proizvodnja električne opreme • Oblast 28 - Proizvodnja nepomenutih mašina i nepomenute opreme • Oblast 29 - Proizvodnja motornih vozila, prikolica i poluprikolica • Oblast 30 - Proizvodnja ostalih saobraćajnih sredstava • Oblast 31 - Proizvodnja nameštaja • Oblast 32 - Ostale prerađivačke delatnosti
  • 12. Proizvodnja prehrambenih proizvoda: • Grana 10.1 - Prerada i konzervisanje mesa i proizvoda od mesa • Grana 10.2 - Prerada i konzervisanje ribe, ljuskara i mekušaca • Grana 10.3 - Prerada i konzervisanje voća i povrća • Grana 10.4 - Proizvodnja biljnih i životinjskih ulja i masti • Grana 10.5 - Proizvodnja mlečnih proizvoda • Grana 10.6 - Proizvodnja mlinskih proizvoda, skroba i skrobnih proizvoda • Grana 10.7 - Proizvodnja pekarskih proizvoda i testenine • Grana 10.8 - Proizvodnja ostalih prehrambenih proizvoda • Grana 10.9 - Proizvodnja gotove hrane za životinje
  • 13. PROIZVODNJA 1. Proizvodnja kao transformacioni proces 2. Opšta pitanja upravljanja proizvodnjom
  • 14. Čovek, kao svesno biće, oduvek je težio da stvara... da zadovoljava svoje materijalne potrebe. Potrebe su brojne, stalno se uvećavaju i postaju raznovrsnije, pa je neophodno da se obim proizvodnje materijalnih dobara stalno uvećava, a proizvodnja sve više diverzifikuje. Uspešno ostvarivanje proizvodnje nije moguće bez efikasnog upravljanja proizvodnjom - treba da definiše buduće ponašanje proizvodnog sistema - nesmetano odvijanje procesa proizvodnje, stabilnost u procesu i ostvarivanje optimalnih efekata. Upravljanje proizvodnjom je doživljavalo transformaciju, počev od faze kontrole, preko faze planiranja, pa sve do savremenih koncepata.
  • 15. 1. Proizvodnja kao transformacioni proces • Materijalna proizvodnja - proces svesnog i organizovanog delovanja čoveka na prirodu u cilju njenog stalnog menjanja i prilagođavanja svojim potrebama. • U tom procesu učestvuju: ljudski rad, sredstva za rad, predmeti rada i informacije. • proces u koji ulaze određeni elementi (INPUT-i). Oni se transformišu u izlazne elemente (OUTPUT-i) koji, ili idu u naredne procese ili direktno u potrošnju. • cilj proizvodnje - racionalna transformacija INPUT-a u OUTPUT-e.
  • 16. Materijali Procedure Metode Informacije Kadrovi Kvalifikacije Znanje Osposobljavanje Oprema Proizvodi Usluge Informacije Dokumentacija PROCES ULAZI IZLAZI Ulazni elementi u proces proizvodnje: a. materijalni elementi - predmeti rada i sredstva za rad, b. nematerijalni elementi - čovek sa svojom bioenergijom i informacije. optimalno kombinovanje ulaznih elemenata. Osnovni cilj proizvodnje - "... proizvoditi kvalitetan proizvod po zahtevu i na vreme, uz najmanje moguće troškove.“ Ostvarivanje osnovnog cilja proizvodnje vrši se putem ostvarivanja većeg broja parcijalnih ciljeva, koji su definisani politikom proizvodnje. Izlazni elementi iz procesa proizvodnje – proizvodi koji moraju posedovati odgovarajući kvalitet, kako bi mogli da zadovolje čovekove potrebe.
  • 17. • Proces proizvodnje polazi od konstrukcijske zamisli i rešenja, nastavlja se planiranjem i pripremom, tj. samom izradom proizvoda, a završava kontrolom. • Između proizvodnje i potrošnje dobara postoji zatvorena povratna sprega u kojoj su ljudski rad i ljudske potrebe uslov i pretpostavka za svaki proces stvaranja nove proizvodnje. • Potrebe su motiv proizvodnje i njen preduslov.
  • 18. POTREBE DRUŠTVA PREMA SUŠTINI PREMA KORISNICIMA • PRIRODNE • ISTORIJSKE:  (duhovno-kulturne,  potrebe za SP,  potrebe za materijalnim i nematerijalnim uslugama)  Individualne,  Zajedničke i  Opštedruštvene
  • 19. Osnovne karakteristike proizvodnje su: • Svrsishodna delatnost • Karakteriše je određeni TT postupak • Ima društveni karakter • Planirana je aktivnost (šta, kako i za koga proizvoditi) Mehanizam prema čijim zahtevima se mora usklađivati proizvodnja je tržište
  • 20. POSLOVANJE - UPRAVLJANJE PROIZVODNJOM  Upravljanje proizvodnjom - donošenje odluka u funkciji proizvodnje.  To je dinamički proces i obuhvata skup aktivnosti, koje omogućavaju njegovo adekvatno vođenje i ostvarivanje optimalnih rezultata: • priprema odluke, • usvajanje odluke, • organizacija sprovođenja odluke, • regulisanje i • kontrola.
  • 21. Podsistemi upravljanja proizvodnjom • Svaki proizvodni proces je kompleksan. • Upravljanje proizvodnjom se može posmatrati kao sistem koji se sastoji iz većeg broja funkcionalnih podsistema. • Oni se najčešće svrstavaju u 4 osnovne grupe:  upravljanje neposrednim procesom proizvodnje,  upravljanje kvalitetom,  upravljanje zalihama i  upravljanje troškovima. • Upravljanje procesom proizvodnje - najsloženiji podistem celokupnog sistema upravljanja.
  • 22. Nivoi upravljanja proizvodnjom • Proizvodni proces se odvija u sistemu - proizvodnom preduzeću. • U skladu sa hijerahijskim nivoima organizacije proizvodnje u preduzeću (nivo preduzeća, nivo pogona i nivo radne jedinice i radnog mesta), upravljanje proizvodnjom obuhvata tri nivoa, i to:  upravljanje proizvodnjom na nivou preduzeća,  upravljanje proizvodnjom na nivou pogona,  upravljanje proizvodnjom na nivou radne jedinice i radnog mesta.
  • 23. • Upravljanje proizvodnjom na nivou preduzeća je najviši oblik upravljanja proizvodnjom - poslovi grubog planiranja - prodaje, nabavke, kapaciteta. • Kao rezultat dobijaju se operativni planovi - zadaci za pojedine delove i aktivnosti u preduzeću. • Ima za cilj da povezuje i usklađuje niže nivoe upravljanja proizvodnjom, kako bi se održala organizovanost sistema. • Putem povratnih informacija, prati se realizacija postavljenih zadataka.
  • 24. Osnovni zadaci: 1. obezbeđenje potrebnog alata, 2. usklađivanje protočnog vremena proizvoda sa mogućnostima kapaciteta radnih mesta, 3. određivanje početnih i krajnjih termina izrade proizvoda. - treba da obezbedi da se sve operacije u proizvodnji optimalno odvijaju, da se prihvate sve povratne informacije i da se dostave višem nivou upravljanja. Na nivou pogona sprovodi se operativna priprema proizvodnje. Osnovni poslovi upravljanja proizvodnjom su: 1. deo grubog planiranja, 2. fino planiranje - terminiranje i 3. deo dirigovanja proizvodnjom.
  • 25. • Upravljanje proizvodnjom na nivou radnih jedinica i radnih mesta je najniži nivo upravljanja proizvodnjom. • posao koji se sastoji u dirigovanju proizvodnjom. Osnovni zadatak – da se: 1. upravljanje prenese na radna mesta, 2. proizvodnja sinhronizuje sa unutrašnjim transportom, 3. povratne informacije što pre dostave prethodnom nivou upravljanja.
  • 26. c. SMED – sistem racionalizacije proizvodnje (Singldigit Minite Exchange of Die) - jednocifreno minutno podešavanje alata. OTED (One Touch Exchange of Die) - izmena alata na pritisak dugmeta. Da bi se ostvarivala takva proizvodnja, - izvršiti standardizaciju oblika i dimenzija alata. Osnovna ideja SMED metode je razdvajanje poslova podešavanja koji se mogu vršiti samo kad mašina miruje IED ("Inside Exchange of Die") od OED poslova podešavanja alata koji se mogu vršiti u toku rada mašine ("Outside Exchange of Die") . Argumenti za primenu SMED metode su: o Prazan hod je aktivnost koja ne dodaje vrednost o Veća iskorišćenost mašina o Poboljšanje isporuka i smanjenje troškova.
  • 27. -Više varijanti proizvoda u malim serijama Odgovor na sve zahtevnije potrebe kupaca jeste fleksibilna proizvodnja u malim serijama - organizaciono-tehnički problem: vreme promene alata na fleksibilnim postrojenjima i opremi (mašinama). Reč je o vremenu koje protekne od trenutka proizvodnje poslednje komponente ili proizvoda A do trenutka otpočinjanja proizvodnje komponente ili proizvoda B. Postupci zamene alata moraju se dokumentovati i standardizovati - ostvarenje potpunih koristi od primene SMED tehnike: unapređenje odvijanja procesa, smanjenje zaliha i bolji kvalitet. SMED – sistem racionalizacije proizvodnje
  • 28.
  • 29. Poslovanje preduzeća obuhvata: 1. Pripremu proizvodnje (Tehničku – projektovanje i konstruisanje proizvodnje i priprema tehnološkog procesa i Operativnu) 2. Tehnološki proces 3. Unutrašnji transport 4. Održavanje SR 5. Kontrolu
  • 30. 1. Projektovanje i konstrukcija je proces utvrđivanja tehničkih karakteristika budućeg proizvoda, zbog čega se mora voditi računa o sledećim činjenicama: • Izbor vrste proizvoda - asortimana • Izbor tehničkih (primena standarda) i upotrebnih karakteristika proizvoda (posebno sigurnost ) • Izbor osnovnog i pomoćnih materijala • Izrada nomenklature i tehničkih normativa materijala • Normativ – unapred određena količina utroška osnovnog i pomoćnog materijala po jedinici proizvoda
  • 31. • Proizvodna orijentacija preduzeća - orijentacija na proizvodnju proizvoda po određenom tehn. procesu i postupku, sa određenim kvalitetom radne snage, tj.:  a. izbor u proizvodnom asortimanu (pri izgradnji preduzeća – zavisi od potrebe tržišta, ostvarenih rezultata kod dr. preduzeća, mogućnosti obezbeđenja sirovina, ljudskih resursa, po kvalitetu i kvantitetu)i  b. izbor tehnologije proizvodnje. Kod preduzeća mogu da se jave proizvodi koji su:  novi sa stanovišta zemlje (najefikasniji put razvoja) ili  novi sa stanovišta preduzeća. Brojna preduzeća se orijentišu na proizvode koje već neko proizvodi i ostvaruju povoljne efekte (ali se grade paralelni kapaciteti – nelojalna konkurencija). - Utiče na stabilizaciju privrede i ekonomiju poslovanja preduzeća- korišćenje sredstava, ljudi, investicija - Skoro da nem zemlje koja ekonomskim merama ne utiče na izbor PO.
  • 32. Kod razrade tehnološkog procesa mora se voditi računa o: • Svim komponentama proizvoda • Međusobnoj funkciji pojedinih celina • Sredstvima za rad na kojima se obavljaju pojedine operacije • Vrsti materijala od koje se proizvod izrađuje • Zaštiti na radu. OPERATIVNA PRIPREMA => (1) operaciono planiranje i (2) administrativno sprovođenje operativnog plana – izdavanje dokumentacije za pokretanje, održavanaje i kontrolu proizvodnje)
  • 33. 2. Tehnološki proces – njegovo organizovanje obuhvata: raspoređivanje poslova, obezbeđivanje: ritma proizvodnje, kvaliteta proizvoda, ekonomičnog trošenja i zaštite na radu. 3. Unutrašnji transport – njegova organizacija obuhvata: organizaciju transportne službe, izbor transportnih sredstava i njihovo održavanje i adekvatnu zaštitu na radu. 4. Održavanje SR – posebna služba održavanja u velikim preduzećima, posebno posvećena zaštiti na radu. 5. Tehnička kontrola – deo aktivnosti poslovanja, koja treba da obezbedi primenu standarda i normativa u procesu izrade proizvoda, posebno se posvećuje zaštiti na radu.
  • 34. Poslovanje preduzeća, u najkraćem, obuhvata:  Strateško planiranje proizvodnje (priprema proizvodnje, tehnološki proces, unutrašnji transport, održavanje SR i tehnička kontrola)  Operativno planiranje proizvodnje (razrada strateškog plana na neposredne zadatke po navedenim segmentima).