2. SISTEM ZAŠTITE LICA I IMOVINE KAO NOVA NASTAVNO-
NAUČNA DISCIPLINA
• Oblast bezbednosti u prošlosti nije dovoljno naučno i
teorijski izučavana
• Tek posle Drugog svetskog rata pojavljuju se prva dela
iz ove oblasti
• Malo je nastavno-naučnih disciplina koje su u
poslednjoj deceniji doživele takvu ekspanziju, kao što je
to oblast bezbednosti
• Različite nastavno-naučne discipline, kao: Osnovi
bezbednosti; Sistem bezbednosti; Nacionalna
bezbednost; Bezbednosni menadžment; i dr.
3. • Može se očekivati nastanak novih nastavno-naučnih
disciplina iz oblasti bezbednosti
• Prema tome, sistem zaštite ličnosti i objekata je
nastavno-naučna disciplina u nastajanju i razvoju
• Ugrožavanjem najviših predstavnika države može doći
do:
1. destabilizacije države do nivoa njenog nestanka;
2. destabilizacije države u smislu promene državnog
uređenja;
3. destabilizacije države u ekonomskom i političkom
smislu;
4. destabilizacije međunarodnog položaja države;
5. destabilizacije međunarodnih odnosa na regionalnom
i globalnom planu
4. • Značaj naučnog proučavanja problematike zaštite
ličnosti i objekata može biti:
1. društveni (očuvanje bezbednosti društva,
politička stabilnost, ekonomski prosperitet,
očuvanje ugleda države u svetu);
2. teorijski (teorija oblikuje praksu);
3. praktični (praksa proverava i menja teoriju) i
4. pedagoški ( da studenti usvoje naučni pogled na
sve izvore i oblike ugrožavanja države, građana i
imovine, kao i na principe, faktore i subjekte
sistema zaštite ličnosti i objekata.
5. 2. PREDMET I CILJ SISTEMA ZAŠTITE LIČNOSTI I OBJEKATA
2. PREDMET IZUČAVANJA:
• Osnovni oblici ugrožavanja bezbednosti ličnosti;
• Subjekti zaštite ličnosti;
• Specifičnosti zaštite određenih ličnosti;
• Uloga telohranitelja u zaštiti ličnosti;
• Mere zaštite određenih ličnosti;
• Bezbednosna procena ugroženosti određenih
ličnosti;
• Zaštita ličnosti u određenim situacijama;
• Zaštita rezidencijalnih objekata;
• Iskustva nekih zemalja u zaštiti ličnosti.
6. 2. CILJ IZUČAVANJA:
• Naučno definisanje značenja, obima i sadržaja sistema zaštite
ličnosti;
• Sistematizacija znanja o štićenju ličnosti kao specifičnom
društvenom i bezbednosnom problemu;
• Ukazivanje na istorijski razvoj i značaj štićenja ličnosti;
• Sticanje novih znanja o menadžmentu sistema zaštite
ličnosti;
• Povećanje znanja, samoodgovornosti i samoinicijativnosti
pripadnika pojedinih subjekata bezbednosti;
• Identifikovanje specifičnosti bezbednosne kulture određenih
subjekata bezbednosti u funkciji zaštite ličnosti;
• Sagledavanje sistema zaštite ličnosti sa aspekta uzročno-
posledičnih odnosa sa pojavama u društvenom životu;
• Davanje podstreka daljem naučnom proučavanju sistema
zaštite ličnosti.
7. 3. ODNOS SISTEMA ZAŠTITE LIČNOSTI I OBJEKATA
I DRUGIH NASTAVNO-NAUČNIH DISCIPLINA
• Kompatibilan odnos sa:
1. Bezbednosnim naukama
- Osnovi bezbednosti;
- Sistem bezbednosti;
- Nacionalna bezbednost;
- Bezbednosni menadžment i dr.;
2. Kriminalističkim, kriminološkim i policijskim
naukama;
3. Drugim naukama: sociologijom, etikom, psihologijom
i dr.
8. Zadatak sistema zaštite lica i imovine jeste da se izučavanjem
relevantnih sadržaja te naučno-nastavne discipline:
• konkretnije upoznaju aktuelni činioci i procesi koji
ugrožavaju bezbednost štićenih ličnosti i objekata, samim
tim i bezbednost države i njenih građana, a posebno da
se stekne svest o kompleksnosti, izvorima i oblicima tog
ugrožavanja;
• bliže sagledaju suština, sadržaj, organizacija i funkcionisanje
sistema zaištite lica i objekata, odnosno privatnog i državnog
sektora bezbednosti u našoj državi i drugim zemljama; i
• prošire i prodube prethodno stečena znanja izučavanjem
drugih nastavno-naučnih disciplina koje se bave
problematikom bezbednosti.
9. - Pod subjektima sistema bezbednosti države u širem
smislu podrazumevaju se svi ljudski i materijalni
potencijali koje država može angažovati za bezbednost.
- Ljudske mogućnosti se u bezbednosti države ispoljavaju
kao: fizička moć, borbena veština (obučenost i
osposobljenost za izvršavanje opasnih zadataka),
psihološka moć (sposobnost savladananja teškoća), te
moralna snaga (pozitivan odnos prema društvenim
vrednostima koje se štite i sl.).
- Pod subjektima sistema bezbednosti države u užem
smislu podrazumevaju se one snage čija organizacija,
sastav, oprema i osposobljenost odgovaraju tom zadatku.
- Kad su u pitanju određena ili štićena ličnost, najpre
treba istaći da se pod pojmom određene ličnosti
podrazumevaju ličnosti, odnosno funkcioneri koji su
određeni odlukama nadležnih organa
10. • Ličnosti kojima je potrebna bezbednosna zaštita potiču iz
različitih slojeva društva i bave se različitim poslovima.To
mogu da budu poslovni ljudi, „kontraverzni biznismeni",
političari, zabavljači, sportisti, a u poslednje vreme i verske
vođe.
• Najčešći cilj napadača na ovu grupu štićenih ličnosti jeste
da napravi „buku i galamu" kako bi skrenuli pažnju na
sebe i da bi događaji bili što bolje medijski propraćeni
• Pod pojmom određenog objekta podrazumevaju se svi
oni objekti u kojima borave ili rade određene ličnosti. Ti
objekti su rezidencijalnog karaktera i mogu da se koriste
stalno, privremeno ili povremeno
• U objekte od posebnog značaja za međunarodne odnose
spadaju strana diplomatsko-konzularna predstavništva
(ambasade, konzulati, rezidencije) i zgrade u kojima su
smeštena prestavništva međunarodnih organizacija.
11. Objekti od posebnog značaja mogu se štititi:
- fizičkim obezbeđenjem, koje podrazumeva angažovanje
pripadnika nadležnih organizacionih jedinica policije i službi
bezbednosti;
- mehaničkim obezbeđenjem, odnosno primenom naprava i
uređaja koji omogućavaju zaštitu štićenog objekta;
- elektronskim obezbeđenjem, tj. korišćenjem uređaja koji
najavljuju ili sprečavaju pristup u zatvoreni prostor ili ulaz u
objekat pod zaštitom.
Po metodu primene i korišćenja mera i radnji, sredstava i
snaga, obezbeđenje objekata od posebnog značaja može biti
tajno, prikriveno, javno ili kombinovano.
Pod neposrednom okolinom određenog objekta smatramo teren
i objekte koji se nalaze na njemu, u zahvatu koji se graniči s
tim objektom, tj. takav reon na kojem se zavodi bezbednosni
režim
12. U neposrednoj okolini tih objekata sprovode se stalne
prenentivne mere zaštite koje obuhvataju:
-ograničenje izgradnje, naročito visokih objekata;
-otkupljivanje pojedinih objekata ili se po mogućnosti iseljavaju
nepoželjna lica,
- striktno sprovode propisi o prijavljivanju lica kojima se
izdaje objekat (rođaci. podstanari), a proverenim licima se
dodeljuje objekt koji dominira okolinom;
- zabranjuje se parkiranje, zadržavanje ili saobraćaj za
vozila uz sam objekat, a ako je saobraćaj dozvoljen
ograničava se njihova brzina.
- preduzimaju se redovne mere kontrole lica i materijala
prilikom pojedinih radova koji se vrše na objektu ili u
njemu i preduzimaju protivpožarne mere zaštite.
13. Pod pojmom obezbeđenja u bezbednosne zaštite objekata od
posebnog značaja podrazumeva se skup mera i radnji koje
planiraju i preduzimaju nadležni državni organi i službe
bezbednosti s ciljem njihove zaštite. kao i zaštite lica koja u
njima borave po bilo kom osnovu.
- zaštite objekta, uređaja, opreme, instalacija, prevoznih
sredstava i okoline štićenog objekta od uništenja, oštećenja i
drugih oblika ugrožavanja;
- zaštite lica koja no bilo kom osnovu borave u objektu od
posebnog značaja (zaposleni, stranke, gosti, delegacije i
dr-);
- sprečavanja pristupa nepozvanih i nepoželjnih lica štićenom
objektu;
- sprečavanja osmatranja i snimanja štićenog objekta i njegove
neposredne okoline;
14. - sprečavanja izvođenja terorističkih akcija;
- sprečavanja ugrađivanja, odnosno unošenja prislušnih
sredstava i uređaja u objekte od posebnog značaja;
- zaštite od tajnog ili nasilnog upada u objekat ili određene
prostorije u njemu;
- čuvanja poverljive dokumentacije i arhive, novčanih i drugih
vrednosti;
- omogućavanja nesmetanog i bezbednog dolaska lica u objekat,
odnosno njihovog odlaska iz štićenog objekta;
- sprečavanja narušavanja javnog reda i mira u neposrednoj
blizini objekta od posebnog značaja;
- kontrole kretanja i zadržavanja lica u neposrednoj blizini
štićenog objekta;
- kontrole prilaza i parking prostora u okolini objekta;
- ostvarivanja uvida i kontrole izvođenja radova oko objekta, tj.
u njegovoj neposrednoj blizini.
15. • Telohranitelj (pratilac) je visokoobučeni profesionalac,
osposobljen da odgovori na sve zahteve koji se od njega
očekuju u izabranom poslu. U sklopu njegove odgovornosti
nalaze se bezbednost, zaštita života i zdravlja, zaštita
materijalnih vrednosti, kako samih šgićenih ličnosti tako i
njihovih porodica.
• Telohranitelj obavlja neposrednu zaštitu određenih ličisti, pod
kojom se podrazumeva skup mera i radnji koje se preduzimaju
radi sprečavanja svakog pokušaja ugrožavanja njihove lične
bezbednosti.
• Telohranitelji preduzimaju sledeće mere:
• operativno-preventivne mere; preventivno-tehničke mere;
mere protivpožarne zaštite; mere zdravstvene zaštite;
mere zaštite objekata i mere neposredne zaštite.
16. Ugrožavanje ličnosti fizičkim nasiljem
• Pojam ugrožavanje najčešće podrazumeva opšti izraz za
situaciju u kojoj se javlja opasnost da će nekome ili nečemu
biti oduzet život, oštećeno zdravlje, uništena ili oštećena
materijalna, finansijska ili neka druga imovina
• Ugrožavanje može biti moguće, verovatno i izvesno
• Atentat (od latinske reči attentare, što znači pokušati napad
na nešto ili nekoga) najčešće znači umišljajno ubistvo ili
pokušaj ubistva neke istaknute ličnosti
• Kidnapovanje nije forma atentata, ali podrazumeva napad
na određenu ličnost.Tokom kidnapovanja ne postoji namera
izvršilaca da se žrtva ubije
17. Oružani oblici ugrožinanja ličnosti
• Nova tehničko-tehiološka dostignuća doprinela su širokom
spektru načina izvršelja terorističkih akata, računajući i atentate
• Pri tome su tradicionalna sredstva izvršenja, kao što su otrov i
hladno oružje (nož, sablja), napuštena u korist vatrenog oružja
i eksploziva u gotovo svim varijantama („paklena mašina",
„automobil-bomba"...)
• Vatreno oružje se ipak najčešće koristi, pošto je približno 80%
izvršenih atentata u svetu izvršeno upravo vatrenim oružjem
• Vatrena oružja kratkog dometa pogodna za atentate su pištolji,
revolveri,
• Oružje daljnskog dometa pogodno za izvođenje atentata su
puške, snajperske puške, sačmarice
• Ručni bacači raketa su prvenstveno namenjeni za upotrebu u
pokušajima atentata na lica koja se kreću blindiranim vozilima
18. Ugrožavanje ličnosti minsko-eksplozivnim
sredstvima i drugim improvizovanim napravama
• Eksplozivi spadaju u najčešće primenjivana sredstva za
izvršenje atentata, jer upotreba eksploziva ima neke prednosti
u odnosu na ostala sredstva izvršenja:
• lako se nabavljaju, relativno male količine mogu naneti
ogromne ljudske gubitke i materijalnu štetu, mogu se aktivirati
sa distance ili nesvesnim aktiviranjem upaljača od strane same
žrtve ili lica u neposrednoj blizini štićene ličnosti, što
napadačima daje mogućnost da ne budu izloženi neposrednoj
opasnosti od strane službi bezbednosti itd.
• Nedostaci eksploziva kao sredstva ogledaju se u činjenici da
rukovanje eksplozivom zahteva veliku stručnost i iskustvo.
19. Neoružani oblici ugrožavanja
• Neoružani oblici ugrožavanja štićene ličnosti predstavljaju bilo
koje oblike ugrožavanja koji nisu izvršeni vatrenim oružjem i
minsko-eksplozivnim sredstvima.
• Ovde je reč o napadima na štićenu ličnost otrovima, hladnim
oružjem i fizičkom snagom.
• U poslednje vreme prisutno je i namerno izazivanje
saobraćajnih nezgoda, naročito kad su u pitanju napadi na
određene ličnosti u blindiranim vozilima.
• Otrovi su tokom istorije često bili sredstva za izvršenje
atentata zahvaljujući njihovim smrtonosnim svojstvima i lakoj
manipulaciji, pa su i danas, razvojem tehnologije, vrlo
aktuelni.
• Mogu biti hemijskog, biljnog, životinjskog ili mikrobiološkog
porekla. Atentat otrovom se može izvršiti na više načina:
putem gasa, hrane, vode i dr.
20. Oblici suprotstavljanja i mere državnih organa u
zaštiti određene ličnosti (prvi, drugi, treći i četvrti
stepen mera zaštite)
• Predviđena su četiri stepena mera obezbeđenja, a koji će
konkretno biti primenjen zavisi od akata nadležnih organa,
kojima se imenuju ličnosti koje se obezbeđuju i štite, od
procene bezbednosne situacije, te od drugih činjenica i
okolnosti koje su od značaja za bezbednosnu zaštitu
određenih ličnosti.
• Prvi stepen mera obezbeđenja podrazumeva maksimalno
angažovanje snaga i sredstava, te primenu mera i radnji
nadležnih organa.
Operativno-preventivne mere obuhvataju:
- praćenje namera, planova i istraživanje sredstava i metoda
delovanja unutrašnjih ekstremista i terorista, stranih
obaveštajnih službi i međunarodnih terorističkih organizacija
radi prikupljanja podataka
21. • blagovremeno obaveštavanje nadležnih organizacionih jedinica
odgovarajućih ministarstava i drugih organa o programu
boravka i putovanja
• operativno-bezbednosno snimanje i preduzimanje operativno-
preventivnih i bezbednosnih mera u odnosu na lica, objekte,
trase i područja;
• preventivno delovanje i ostvarivanje nadzora nad određenim
grupama i kategorijama lica
• preduzimanje mera prema pojedincima za koje se oceni da
mogu ugroziti ličnu bezbednost određenih ličnosti
• organizovanje i vršenje bezbednosne zaštite lica zaposlenih u
objektima koje određene ličnosti stalno ili povremeno koriste
• proveravanje podataka za lica koja se stalno ili povremeno
angažuju na poslovima od značaja za obezbeđenje
• bezbednosnu pripremu lica koja se angažuju na zadacima
obezbeđenja;
22. - korišćenje posebnih propusnih dokumenata;
- sačinjavanje procene bezbednosne situacije i plana
obezbeđenja i staranje o njegovom sprovođenju;
- saradnju i usaglašavanje mera obezbeđenja sa predstavnicima
stranih službi bezbednosti;
- pojačanu kontrolu prelaženja državne granice;
- pojačanu kontrolu prevoznih sredstava, lica i prtljaga u svim
vrstama saobraćaja;
- kontrolu prijavljivanja prebivališta i boravišta;
- kontrolu nabavljanja, držanja i nošenja oružja i municije i
prenošenja oružja preko državne granice;
- kontrolu proizvodnje, prometa i čuvanja eksploziva, zapaljivih
tečnosti i gasova.
23. • Mere fizičkog obezbeđenja obuhvataju :
- fizičko obezbeđenje objekata koji se stalno ili povremeno
koriste, i to njihove uže i šire okoline,
- fizičko obezbeđenje trase kretanja, objekata na trasi i terena,
tako da se ostvari potpuni uvid u zoni dometa savremenog
oružja i eksplozivnih sredstava
- fizičko obezbeđenje prevoznih sredstava;
- regulisanje i kontrolu saobraćaja i obezbeđenje kretanja vozila
pod pratnjom
- mere fizičkog obezbeđenja u zavisnosti od različitih prevoznih
sredstava koja se koriste (automobil, specijalni voz, brod,
avion i sl.).
• Protiv diverzione, preventivno-tehničke i protivpožarne mere,
• Biološko-hemijske mere,
• Mere zdravstvene zaštite
24. • Drugi stepen mera obezbeđenja podrazumeva primenu
svih potrebnih operativno-preventivnih mera, obezbeđenje
glaviih pravaca kretanja i punktova sa smanjenim snagama u
odnosu na prvi stepen
• Operativno-preventivne mere obuhvataju:
- praćenje delovanja i blagovremeno preduzimanje odgovarajućih
bezbedmosnih mera u odnosu na određena lica za koja postoje osnovi da
mogu ugroziti ličnu bezbednost određenih ličnosti;
- blagovremeno obaveštavanje nadležiih organizacnonih jedinica
ministarstva i drugih organa o programu boravka i putovanja radi
preduzimanja mera bezbednosne zaštite;
- operativno-bezbednosno snimanje i preduzimanje operativno-preventivnih
mera u odnosu na određena lica i objekte
- preduzimanje mera prema pojedincima za koje postoji osnovana sumnja
da mogu ugroziti ličnu bezbednost određenih ličnosti;
- proveravanje podataka za lica koja se stalno ili povremeno angažuju na
poslovima od značaja za obezbeđenje
- organizovanje i vršenje bezbednosne provere lica u radnom odnosu na
objektima koje određene ličnosti stalno ili povremeno koriste
25. • bezbednosnu proveru lica koja se angažuju na zadacima obezbeđenja;
• sačinjavanje procene bezbednosne situacije i plana obezbeđenja i
staranje o njegovom sprovođenju;
• saradnju i usaglašavanje mera obezbeđenja sa predstavnicima stranih
službi bezbednosti;
• kontrolu prevoznih sredstava lica i prtljaga; i
• kontrolu prijavljivanja prebivališta i boravišta lica u neposrednoj okolini
objekata koje određene ličnosti stalno ili povremeno koriste.
26. • Mere fizičkog obezbeđenja obuhvataju:
- neposredno fizičko obezbeđenje - pratilac;
- fizičko obezbeđenje objekata koje određene ličnosti sgalno ili povremeno
koriste;
- pojačano angažovanje pozorničke i patrolne delatnosti u neposrednoj
okolini objekata koje određene ličnosti koriste;
- fizičko obezbeđenje objekata i dominantnih tačaka na trasi kretanja
(mostovi, tuneli, nadvožnjaci, podvožnjaci, naplatne rampe i sl.). kao i
trase kretanja za ona mesta gde se oceni da je to potrebno;
- fizičko obezbeđenje prevoznih sredstava;
- regulisanje i kontrolu saobraćaja i obezbeđenje kretanja vozila pod
pratnjom po potrebi, a obavezno pri obezbeđenju određenih stranih
ličnosti i delegacija.
• Tpeći stepen mera obezbeđenja podrazumeva primenu svih potrebnih
operativno-preventivnih mera, mera fizičkog obezbeđenja, obezbeđenja
glavnih pravaca kretanja i punktova sa smanjenim snagama u odnosu na
drugi stepen,
27. • Mere fizičkog obezbeđenja obuhvataju:
-obezbeđenje objekata koje koriste određene ličnosti i delegacije
(stražarska služba, odnosno dežurstvo kod apartmana);
-pojačano angažovanje pozorničke i patrolne delatnosti u neposrednoj
okolini objekata koje koriste određene ličnosti;
-pojačanu kontrolu na trasi kretanja i mestima zadržavanja, angažovanjem
redovnih patrola i drugih radnika na tim poslovima; i
-po potrebi, neposredno obezbeđenje - pratilac.
Četvrti stepen mera obezbeđenja podrazumeva primenu svih potrebnih
operativno - preventivnih mera, mera fizičkog obezbeđenja, obezbeđenja
glavnih pravaca kretanja i punktova sa smanjenim snagama u odnosu na
treći stepen,
• Mere fizičkog obezbeđenja obuhvataju:
– pojačano angažovanje pozorničke i patrolne delatnosti u neposrednoj
okolini objekata koje koriste određene ličnosti;i
– kontrolu na trasi kretanja i mestima zadržavanja, angažovanjem
redovnih patrola i drugih radnika na tim poslovima.
28. Policija kao subjekt zaštite ličnosti
• Policija, kao najbrojniji deo Ministarstva unutrašnjih poslova, i kao
zaokružena oblast rada, odgovorna je za ostvarivanje bezbednosti u
skladu sa zakonom. Ona tu aktivnost sprovodi na dva načina, kroz
preventivnu i represivnu delatnost.
• Policijske poslove obavljaju policijski službenici.
• Policijski službenici su zaposleni koji rade na poslovima na kojima
opasnost po život i zdravlje, odgovornost i težina, priroda i posebni uslovi
rada bitno utiču na smanjenje radne sposobnosti.
• Policijski poslovi obavljaju se tako da se svakom licu obezbedi jednaka
zaštita bezbednosti, prava i sloboda, primeni zakon i podrži vladavina
prava.
• Obavljanje policijskih poslova zasniva se na načelima: profesionalizma,
saradnje, zakonitosti u radu i srazmernosti u primeni policijskih
ovlašćenja, kao i na principu supsidijarnosti, odnosno rada sa najmanjim
štetnim posledicama.
29. • Policijski poslovi su:
• bezbednosna zaštita života, prava, sloboda i ličnog integriteta lica, kao i
podrška vladavini prava;
• bezbednosna zaštita imovine;
• sprečavanje, otkrivanje i rasvetljavanje krivičnih dela, prekršaja i drugih
delikata i drugi vidovi borbe protiv kriminala i otklanjanje njegovih
organizovanih i drugih oblika; otkrivanje i hvatanje izvršilaca krivičnih
dela i prekršaja i drugih lica za kojima se traga i njihovo privođenje
nadležnim organima;
• održavanje javnog reda, pružanje pomoći u slučaju opasnosti i pružanje
druge bezbednosne pomoći onima kojima je ona neophodna;
• regulisanje, kontrola, pružanje pomoći i nadzor u saobraćaju na
putevima;
• obezbeđivanje određenih javnih skupova, ličnosti, organa, objekata i
prostora,
• nadzor i obezbeđivanje državne graniice, kontrola prelaženja državne
granice,
• izvršavanje zadataka utvrđenih propisima o strancima; kao i
• izvršavanje drugih zadataka utvrđenih zakonom i podzakonskim aktima.
30. Mere i radnje policije u zaštiti ličnosti
• Prevencija (lat. preventio) označava termin preteći, preticaj, preticati
određenu pojavu, preduprediti nastanak neke pojave.
Preventivne policijske i kriminalističke taktičko-tehničke mere
obuhvataju:
• otkrivanje, praćenje i presecanje aktivnosti ekstremnih terorističkih
grupa i pojedinaca;
• operativno-bezbednosne mere prema određenim kategorijama
međunarodnih kriminalaca i njihovu identifikaciju;
• operativni nadzor i kontrolu lica sklonih vršenju krivičnih dela ili lica koja
mogu ugroziti određenu ličnost, ili izražavaju ozbiljne pretnje prema
određenoj ličnosti;
• operativno nadziranje i bezbednosiu zaštitu zaposlenih
• lica u objektima koji se bezbednosno štite;
• proveru i nadzor lica po mestu stanovanja, pojačanu kontrolu
prebivališta ili boravka građana, kao i lica na trasi kretanja određene
ličnosti;
• evidenciju, kontrolu i nadzor nad proizvodnjom, prometom, držanjem ili
nošenjem vatrenog oružja;
31. • evidenciju, kontrolu i nadzor nad proizvodnjom, prometom i transportom
opasnih materija, zapaljivih tečnosti i gasova;
• pojačanu kontrolu vozača, vozila i ostalih lica i prtljaga u saobraćaju;
• pojačanu kontrolu putnih komunikacija prema granici ili kontrolu lica u
graničnom pojasu;
• pojačanu kontrolu putnih isprava i lica na graničnim prelazima;
• fizičko-tehničko obezbeđenje (kontrola ulaska i izlaska u objekat,
spoljašnje i unutrašnje obezbeđenje, zabrana prolaza [parkiranja] vozila,
video-nadzor i sl.), te zaštitu vitalnih objekata;
• obezbeđenje javnih skupova i drugih sportskih ili kulturnih manifestacija
kojima prisustvuje određena ličnost;
• izradu i korišćenje bezbednosno-identifikacionih dokumenata
(akreditacije, bedževi, propusnice i sl.); i
• kontraobaveštajnu zaštizu i druge bezbednosne mere za zaštitu lica koja
se angažuju na poslovima obezbeđenja i zaštite određenih ličnosti.
32. • Represivne mere
• Pod represivnim policijskim merama podrazumevaju se:
• lišenja slobode
• (zadržavanja lica) ili ograničenja kretanja osumnjičenih lica,
• racije,
• blokade,
• ograničenje kretanja na određenom prostoru,
• izolacija,
• razbijanje eventualnih demonstracija i štrajkova,
• Vozila pod pratnjom su ona vozila kojima je dodeljena pratnja pripadnika
policije uz korišćenje posebnih motornih vozila koja su snabdevena
uređajima za davanje posebnih svetlosnih i zvučnih signala.
• Neretko se dešava da policija preventivno liši slobode lica za koja se
sumnja da bi mogla pokušati da dođu u kontakt sa (određenom)
štićenom ličnosti
33. 5. POJMOVNO ODREĐENJE BEZBEDNOSTI
• Bezbednost je nastala kada i i čovek, jer svako živo
biće ima svoju preokupaciju, kako opstati
(preživeti), kako se razvijati i kako obezbediti
nastavak svoje vrste
• Mnogo hiljada godina kasnije, bezbednost se
proširila na bezbednost čitave društvene zajednice,
odnosno države
• Današnje shvatanje pojma bezbednosti je mnogo
šire i od toga
• Bezbednost treba shvatiti i kao uslov opstanka i
razvoja (države, društva, nacije, ljudi i živog sveta
na planeti)
34. • Bezbednost sama po sebi ništa ne stvara (naročito
ne materijalna dobra), ali omogućava mnogo toga
(život, zdravlje, slobodu i sl), a time i stvaranje
materijalnih dobara
• Bezbednost je jedna, jedina i nedeljiva u vremenu i
prostoru
• Za razliku od bezbednosti, ugrožavanje je
raznovrsno i raznorodno, kako po vremenu i
prostoru, tako i po intenzitetu, oblicima i nosiocima
• Pri određivanju pojma bezbednosti, polazi se
uglavnom od stava da je bezbednost osnovni
atribut svake države i da je vezan za njenu zaštitnu
funkciju
35. • U Vojnom leksikonu bezbednost se može definisati
kao: stanje, organizacija i funkcija bezbednosti
• S obzirom na opasnosti koje sa sobom nose
delatnosti spoljneg i unutrašnjeg neprijatelja,
bezbednost može biti spoljna i untrašnja
• Spoljna bezbednost se odnosi na nezavisnost,
suverenitet i teritorijalni integritet države, a
unutrašnja na nesmetano funkcionisanje
konkretnog ustavnog poretka i društveno-
političkog, ekonomskog i pravnog sistema
• Prema objektu zaštite razlikuju se:
1. nacionalna bezbednost
2. javna bezbednost
3. kolektivna bezbednost
4. lična i imovinska bezbednost
36. •“Čovek je bezbedan:
- ako nije izložen opasnosti,
- kada je od ugrožavanja i povređivanja zaštićen
njegov fizički integritet, njegova privatnost,
dostojanstvo i sigurnost,
- kada su zaštićene njegove slobode i prava,
posebno i pravo svojine, tj. kada mu je imovina
zaštićena od otuđenja, uništenja ili oštećenja protiv
njegove volje”.
•Bezbednost države je stanje zaštićenosti države od
opasnosti, tj, od ugrožavanja i povređivanja, i to
državne vlasti, stanovništva, teritorije, pravnog poretka
i dr.
37. • “Bezbednost građana nije moguća bez bezbednosti
njihove države i obrnuto, bezbednost države nije
moguća bez bezbednosti njenih građana”.
• Danas je prevaziđeno gledanje da se zaštitna
funkcija države ostvaruje samo preko subjekata
bezbednosti (policije i vojske, na prvom mestu)
• Podruštvljavanje poslova bezbednosti – što
podrazumeva delatnost društvenih subjekata
kojima bavljenje poslovima bezbednosti nije
primaran zadatak
38. 6. PROCENA STANJA BEZBEDNOSTI
• Procena stanja bezbednosti je uslov za uspešno
vladanje bezbednosnom situacijom i za pravilno,
sistematično i sveobuhvatno angažovanje
subjekata bezbednosti ka ostvarivanju
bezbednosnih ciljeva u zaštiti ličnosti
• Pretežno se odnosi na sadašnje vreme, obrazlaže
se činjenicama iz neposredne prošlosti i delimično
ukazuje na tendenciju u budućem vremenu
• Izražava se opisno (stabilno, povoljno,
zadovoljavajuće, nepovoljno, nestabilno, složeno ili
kritično)
• Procena – predviđanje daljeg razvoja
bezbednosnog stanja, pojava i događaja
39. • Ocena bezbednosnog stanja podrazumeva:
1. Sintetičku ocenu (povoljno, nepovoljno i sl.) i
karakteristike stanja bezbednosti sa odgovarajućim
pokazateljima i njihovim poređenjem sa
prethodnim periodom po različitim oblastima od
značaja za bezbednost;
2. Preduzete mere u oblasti bezbednosti;
3. Stanje subjekta bezbednosti i njegova saradnja
sa drugim subjektima na zajedničkim
bezbednosnim pitanjima
40. • Zajednički elementi za sve konkretne bezbednosne
procene:
1. Konstatacija da li subjekti bezbednosti raspolažu
konkretnim podacima i saznanjima koja ukazuju na
mogućnost direktnog ili indirektnog ugrožavanja
ličnosti;
2. Političko-bezbednosna situacija u zemlji,
posebno u delu gde boravi štićena ličnost;
3. Stanje kriminaliteta u zemlji, odnosno na
području gde se nalazi štićena ličnost;
41. 4. Analiza prethodnih oblika ugrožavanja štićene
ličnosti;
5. Procena mogućih posledica u slučaju
eventualnog ugrožavanja štićene ličnosti;
6. Procena stepena ugroženosti ličnosti, objekata i
okoline od opasnih materija;
7. Opasnost od izbijanja požara i izazivanja
eksplozija , odnosno podmetanja eksplozivnih
naprava i dr.
42. 7. PLANOVI ZAŠTITE LIČNOSTI I OBJEKATA
• Planiranje i izrada planova zaštite ličnosti, rezidencijalnih i
drugih objekata i prostora u kojima ličnosti i njihova porodica
i saradnici borave – jedna je od osnovnih funkcija
bezbednosnog menadžmenta u sistemu zaštite
• Planiranje je jedna od najvažnijih funkcija, na koju se
nastavljaju druge – odlučivanje, naređivanje, koordinacija,
kontrola i dr.
• Planiranje se definiše kao svesna, misaono-stvaralačka
aktivnost koja prethodi izvršenju svakog zadatka, a obuhvata
utvrđivanje ciljeva i pronalaženje najboljeg načina za njihovo
ostvarenje
43. • Planiranjem se utvrđuje šta treba uraditi sutra na osnovu
onoga što znamo danas
• U planove se unose svi elementi odluke (ciljevi, zadaci,
snage, sredstva, prostor, rokovi, mere bezbednosti...)
• Nosioci izrade planova su rukovodioci, odnosno njihovi timovi
• Planiranje obuhvata sledeće faze:
1. Predviđanje (procena bezbednosne ssituacije)
2. Odlučivanje (donošenje odluka i prenošenje na potčinjene)
3. Izrada planova (izrada planskih dokumenata na osnovu
odluke rukovodioca)
44. • Po vremenu, planiranje može biti:
1. dnevno,
2. periodično (mesečno, godišnje)
3. ad hok planiranje
• Po sadržaju, planovi mogu biti:
1. planovi rada,
2. planovi angažovanja subjekata,
3. planovi koordinacije,
4. planovi kontrole,
5. planovi obuke,
6. planovi opremanja i finansiranja,
7. planovi informisanja,
8. planovi korišćenja godišnjih odmora i dr.
45. • Po svojoj prirodi, planovi mogu biti:
1. Opšti (odnose se na sve oblasti zaštite ličnosti – fizičko
obezbeđenje, tehničko obezbeđenje, zaštita tajnih podataka i
sl.),
2. Posebni ( za slučaj terorističkog napada, za slučaj požara,
kriminalnog ugrožavanja i sl.),
3. Konkretni ( za zaštitu pri putovanju, za vreme boravka u
inostranstvu, prilikom političkog skupa i dr.).
46. • Prema organizacionom nivou, planiranje može biti:
1. Strategijsko (sprovode ga najviši rukovodioci sistema
zaštite) i
2. Operativno (sprovode ga neposredni rukovodioci za svaku
konkretnu situaciju).
• U zavisnosti od strategijskih i operativnih potreba,
planovi mogu biti:
1. Tekstualni,
2. Tabelarni,
3. Grafički,
4. Kombinovani
47. • Plan za potčinjene mora biti: realan, racionalan,
nedvosmislen, jasan, pregledan i pogodan za korišćenje
• Plan ima svoju:
1. Vremensku dimenziju (kada će se koja aktivnost odvijati –
tačan početak i završetak aktivnosti),
2. Prostornu dimenziju (oblast ili prostor koji je obuhvaćen
planiranjem, npr. zaustavljanje saobraćaja, zabrana pristupa i
sl.),
3. Kvantitativnu dimenziju (koliko je snaga i sredstava
potrebno za izvršenje zadatka) i
4. Kvalitativnu dimenziju (koji stepen kvaliteta rada je
potreban za izvršenje zadatka).
48. • Plan zaštite ličnosti i objekata podrazumeva:
1. Zaštitu objekata, uređaja, opreme, prevoznih
sredstava i dokumenata,
2. Zaštitu ličnosti i drugih lica koja po bilo kom
osnovu borave u rezidencijalnim objektima,
3. Sprečavanje pristupa objektu,
4. Sprečavanje osmatranja i snimanja objekta,
5. Sprečavanje terorističkih i diverzantskih akcija,
6. Sprečavanje krađa,
7. Sprečavanje narušavanja JRM oko objekta,
8. Kontrola parkiranja i odvijanja saobraćaja oko
objekta i dr.
49. • Plan mera zaštite (obezbeđenja) mora da sadrži:
1. Cilj i zadatak,
2. Bezbednosnu procenu,
3. Rukovođenje merama zaštite,
4. Operativno-preventivne mere,
5. Mere fizičke zaštite,
6. Protivdiverzione, preventivno-tehničke i
protivpožarne mere,
7. Mere sanitarne, biološke, radiološke i hemijske
zaštite,
8. Mere zdravstvene zaštite,
50. 9
9. Koordinacija i saradnja sa drugim subjektima,
2. 10. Plan veze,
11. Logistika,
12. Način informisanja i izveštavanja,
13. Rekapitulaciju angažovanih snaga i sredstava,
14. Podnošenje izveštaja,
15. Analiza mera zaštite (obezbeđenja),
16. Rezervne snage i sredstva,
17. Prilozi.
1. Zadatak i cilj (koja lica i objekti se štite, u kom vremenu i
na kom prostoru i šta je cilj mera zaštite)
2. Bezbednosna procena (podrazumeva sva saznanja od
značaja za bezbednost štićenih ličnosti i objekata)
51. 3. Rukovođenje merama zaštite (rukovodilac pojedinac ili se
formira štab za rukovođenje merama zaštite)
4. Operativno-preventivne mere
- bezbednosna priprema određenih kategorija lica zaduženih
za mere zaštite (obezbeđenje);
- mere za kontrolu određenih kategorija bezbednosno -
interesantnih lica i neposredne okoline štićenog objekta
52. 5. Mere fizičke zaštite (fizičko obezbeđenje)
1. Mere unutrašnjeg obezbeđenja
- propusna služba,
- režim kretanja,
- kontrola ulaza-izlaza,
- neposredno obezbeđenje određenih prostorija,
- kontrola pošiljki,
- neposredno štićenje ličnosti koje borave u objektu
54. 6. Protivdiverzione, preventivno-tehničke i
protivpožarne mere i radnje
1. Protivterorističke i protivdiverzione mere i radnje,
2. Mere za zaštitu od provala i krađa,
3. Mere za otkrivanje eksplozivnih i drugih opasnih
materija (radioloških, bioloških i hemijskih),
4. Mere za otkrivanje prislušnih sredstava,
5. Mere za otkrivanje prisustva drugih osoba,
6. Protivpožarne mere,
7. Mere za zaštitu od napada oružjem sa distance,
8. Svetlosno obezbeđenje,
9. Spoljnje tehničko obezbeđenje.
55. 7. Mere sanitarne, biološke, radiološke i hemijske
zaštite
U praksi se najčešće primenjuju sledeće mere:
- sanitarni pregled pribora i hrane,
- sanitarni pregled osoblja,
- kontrola higijene transporta i uskladištenja
životnih namirnica,
- biološko hemijska kontrola životnih namirnica,
vode, vazduha i predmeta opšte upotrebe,
- mere dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije
(DDD zaštita).
56. 8. Mere zdravstvene zaštite
Preduzimaju se radi zaštite života i zdravlja ličnosti:
- mere preventivne medicinske zaštite,
- pružanje opšte medicinske pomoći na licu mesta
ili prilikom transporta do smeštaja u zdravstvenu
ustanovu,
- ambulantno polikliničke usluge,
- stacionarno ispitivanje,
- lečenje i rehabilitacija u zdravstvenim
ustanovama,
- zdravstveno obezbeđenje za vreme sednica,
političkih skupova, putovanja i sl.
57. 9. Koordinacija i saradnja sa drugim subjektima
- U planu obezbeđenja navode se i ostali subjekti
koji učestvuju u izvršenju zadatka, kao i način
koordinacije (BIA, Vojni organi bezbednosti,
Inspekcijski i drugi organi itd.)
10. Plan veze
- Učesnici u obezbeđenju određenih ličnosti
moraju imati odgovarajući razrađeni plan veze u
svim prilikama
11. Logistika
- Ko i na koji način organizuje logističku podršku
58. 12. Način informisanja i izveštavanja
- Planom mera zaštite predviđa se način
informisanja i izveštavanja rukovodioca koji
rukovodi obezbeđenjem ili štaba akcije od strane
svih učesnika u obezbeđenju
13. Rekapitulacija angažovanih snaga i sredstava
- Sastavni deo svakog plana mora da sadrži tačnu
rekapitulaciju svih angažovanih snaga i sredstava
koja su uključena u mere zaštite
59. 14. Podnošenje izveštaja
- Učesnici u obezbeđenju određene ličnosti
podnose neposrednom rukovodiocu izveštaj o
preduzetim merama i zapažanjima za vreme
obezbeđenja
15. Analiza mera zaštite (obezbeđenja)
- Nakon podnošenja pojedinačnih izveštaja svih
učesnika u obezbeđenju, vrši se celovita analiza
preduzetih mera zaštite, o čemu se sačinjava
poseban izveštaj, koji se dostavlja nadležnom
rukovodiocu
- Analizom mera zaštite posebna pažnja se poklanja
uočenim propustima i nedostacima
60. Bezbednosno-propusna dokumenta
• Radi efikasnijeg i potpunijeg obezbeđenja koriste
se bezbednosno-propusna dokumenta (značke,
bedževi, kartice, nalepnice, propusnice)
• Funkcija dokumenata je kontrola, odnosno
registracija ulaska svih lica u štićeni objekat
• Dokumenta se izrađuju, čuvaju i distribuiraju pod
posebnim bezbednosnim režimom
• Izdaju se na lično zaduženje
61. POLOŽAJ I ULOGA PRIPADNIKA SISTEMA ZAŠTITE
LICA I OBJEKATA
Uloga telohranitelja kroz istoriju
• Zaštita ličnosti predstavlja jedan od najstarijih vidova bezbednosne
funkcije,
• U rodovsko-plemenskom društvu, razvoj zaštite ličnosti, uporedo sa
razvojem praoblika policije, kretao se od najjednostavnijih formi,
kao što je kolektivna reakcija na kršenje zabrana, prema formama u
kojima ova funkcija pripada svim ratnicima.
• U sledećoj fazi postepeno se formiraju grupacije u čiji su sastav ušle
plemenske starešine i njihovi pomoćnici, koji su preuzeli obaveze,
očuvanja uspostavljene strukture vlasti.
• Razvijanje prakse formiranja jedinica i službi za zaštitu ličnosti
uslovljeno je različitim razlozima i potrebama, kako u miru, tako i u
ratu.
• istaknute ličnosti su oduvek bile na meti nosilaca različitih oblika
ugrožavanja i napada,
62. • Danas se može konstatovati da sve zemlje sveta organizuju
odgovarajuće službe, koje se bave zaštitom određenih ličnosti i
objekata i u tesnoj su vezi sa drugim službama (obaveštajnom,
kontraobaveštajnom, kriminalističkom službom, službom
bezbednosti u vojsci).
63. Opšti i posebni uslovi za prijem telohranitelja
(pratioca)
• od njih se očekuje da poseduju:
- odgovarajuću stručnu obuku;
- visok stepen inteligencije, koja im je potrebna da u složenim
situacijama izvrše pravilnu procenu i donesu odluku o svom
delovanju;
- da su psihofizički zdrave ličnosti i da poseduju razvijenu moć
zapažanja, prepoznavanja, pamćenja, kako lica takoi predmeta i
objekata;
- da su osposobljeni da koriste savremena tehnička sredstva, voze
automobil, upotrebljavaju sredstva veze i sredstva tajnog
dokumentovanja (korišćenje kamere, foto-aparata, poznavanje
računara itd.).
64. • Prilikom regrutovanja i izbora kadrova zaštitnog osoblja posebna
pažnja se usmerava ka njihovom psihološkom profile, fizičkim
karakteristikama i poreklu.
– Psihološki profil ličnosti podrazumeva da je ona:
- pametna;
- „agresivna";
- sposobna da se jasno izražava;
- odlučna;
- zrela;
- orijentisana ka timskom radu;
- zainteresovana za poslove zaštite; i
- bez mentalnih oboljenja.
65. • Fizičke karakteristake ličnosti su:
- da poseduje odličnu fizičku kondiciju;
- da je fizički pouzdana (da se suprotstavi pretnji bez oklevanja); i
- da poseduje prethodno iskustvo ili obuku (vojno, policijsko,
specijalna obuka iz oblasti komunikacija, eksploziva, pilotiranja,
vatrenog oružja, vožnje čamaca, plivanja, ronjenja, prve pomoći
itd.).
• Karakteristike vezane za poreklo su da ličnost:
- ima usvojene političke poglede;
- da je dostojna poverenja;
- dajelojalna;
• da nije osuđivana i da je finansijski stabilna.
66. Poželjne vrline pratioca u sistemu zaštite lica i
objekata (psihološko-radni i etički kriterijumi)
• Telohranitelj (agent obezbeđenja, bodigard, pratilac) mora biti
vieokoobučeni profesionalac, osposobljen da odgovori na sve
zahteve koji se od njega očekuju u izabranom poslu.
• Pored štićene ličnosti, telohranitelj ne treba ni sebe posebno da
ističe,
• Telohranitelj mora biti obučen i osposobljen tako da izbegne svaku
konfliktnu situaciju.
• Telohranitelj može negativno da utiče na položaj štićene ličnosti,
zbog čega gubi popularnost radi svog lošeg i neprimerenog
ponašanja.
• Telohranitelj, prilikom putovanja i uopšte u svakodnevnom radu,
mora biti upoznat za zakonima i pravilnicima,
• Prilikom putovanja telohranitelj mora da vodi računa o tome da
prtljag štićene ličnosti, njene familije i prijatelja stigne na pravo
odredište,
• Bitne osobine telohranitelja su poverljivost, sveobuhvatpost i
tajnost.
67. Obuka pripadnika službi obezbeđenja: prvi (osnovna obuka),
drugi i treći (specijalistički) nivo
• Efikasno obavljanje poslova zaštite ličnosti i objekata umnogome
zavisi od kvalitetne i permanentne obuke i edukacije pripadnika
službi, angažovanih na ovim zadacima,
• Mere edukacije imaju značaj za podizanje ukupnog nivoa
bezbednosti,
• Permanentna edukacija profesionalnog kadra u službama koje se
bave poslovima zaštite ličnosti i objekata sprovodi se putem
stručnog osposobljavanja i usavršavanja na rukovodnom i
operativno-izvršnom nivou,
• Telohranitelj se postaje, a ne rađa se.
68. • Telohranitelji posebno treba da se obuče za:
- korišćenje određenih tehničkih sredstava i opreme za preduzimanje
određenih preventivno-tehničkih mera zaštite (metal-detektori,
portabl rendgen uređaji, IC-uređaji, sredstva za foto-dokumentaciju
itd.;
- korišćenje UKT radio-veze i kriptozaštite;
- poznavanje stranih jezika;
- bonton.
• Sama obuka zavisi od mesta koje telohranitelj ima u timu za
obezbeđenje, u smislu da li je lični pratilac štićene ličnosti, član tima
za obezbeđenje, vozač i sl.
69. • Učesnici (subjekti) u zaštiti određenih ličnosti i
objekata
• I Osnovni subjekti:
1. Organi MUP-a – Javna bezbednost,
2. Bezbednosno-informativna agencija,
3. Organi vojne bezbednosti,
70. • II Ostali subjekti
1. Drugi državni organi organi (razni inspekcijski
organi, državno tužilaštvo, carinski organi,
pravosudni organi, zdravstvene ustanove i razni
instituti i dr.),
2. Razne službe za fizičko-tehničko obezbeđenje
lica i objekata,
3. Detektivske službe i agencije,
4. Građani.
• Obezbeđenje ličnosti i objekata obavljaju više
organa i službi bezbednosti, svako u okviru svoje
nadležnosti i ovlašćenja, ali uz međusobnu
saradnju i koordinaciju, tako da se obezbeđuje
funkcionalno jedinstvo u sprovođenju mera zaštite
71. • MUP - Policija kao subjekt zaštite
• Ministar unutrašnjih polova donosi Uputstvo o
načinu obavljanja poslova obezbeđenja određenih
ličnosti i objekata (2003.)
• Obezbeđenjem, u smislu ovog uputstva, smatra
skup mera i radnji koje Ministarstvo preduzima radi
ostvarivanja lične bezbednosti određenih ličnosti i
zaštite određenih objekata
• Određenim ličnostima i objektima smatraju se
ličnosti i objekti određeni aktima:
1. Narodne skupštine Republike Srbije,
2. Predsednika Republike Srbije i
3. Vlade Republike Srbije
72. • Obezbeđenje određenih ličnosti (štićene ličnosti)
vrši se:
1. po mestu rada,
2. stanovanja i
3. prilikom putovanja
• Nosilac poslova organizovanja rada, usklađivanja i
koordiniranja mera i radnji u obavljanju poslova
obezbeđenja je Uprava za obezbeđenje
• MUP organizuje i vrši obezbeđenje štićenih ličnosti
i za vreme njihovog putovanja i boravka u
inostranstvu
• Poslove obezbeđenja štićenih ličnosti i objekata
MUP planira, organizuje i obavlja na način kojim se
ostvaruje efikasna bezbednosna zaštita tih ličnosti i
objekata
73. • U skladu sa propisima, MUP vrši obezbeđenje:
1. predstavnika stranih država ili vlada i
predstavnika stranih vlasti prilikom njihovih
službenih poseta Republici Srbiji,
2. predstavnika stranih državnih organa i najviših
predstavnika međunarodnih organizacija kada su u
službenoj poseti Republici Srbiji i kada to zahtevaju
bezbednosni razlozi,
3. drugih lica kada na osnovu procene
bezbednosne situacije i stepena moguće
ugroženosti to odluči Narodna skupština Republike
Srbije, predsednik republike Srbije i Vlada
Republike Srbije
74. • Saradnja MUP-a i BIA ostvaruje se posebno u
odnosu na:
1. Bezbednosnu procenu,
2. Operativno-preventivne mere,
3. Mere fizičkog obezbeđenja,
2. Protivdiverzione, preventivno-tehničke i
protivpožarne mere i radnje,
3. Biološko-hemijske mere zaštite,
4. Mere zdravstvene zaštite.
75. • U obavljanju poslova obezbeđenja MUP preduzima
sledeće mere i radnje:
1. U saradnji sa BIA i drugim bezbednosnim
organima prati namere, planove i istražuje
sredstva i metode delovanja unutrašnjih
ekstremista i terorista, stranih obaveštajnih službi i
međunarodnih terorističkih organizacija,
2. Obaveštava nadležne organizacione jedinice
MUP-a i druge organe o programu boravka i
putovanja štićenih ličnosti,
3. Vrši operativno-bezbednosno snimanje i
preduzima operativno-preventivne mere u odnosu
na lica, objekte, trase kretanja i područja,
76. 4. Vrši proveru podataka za lica koja se stalno ili
povremeno angažuju na poslovima od značaja za
obezbeđenje i lica koja žive ili privremeno borave
u neposrednoj blizini objekta koje koriste štićene
ličnosti,
5. Organizuje i vrši bezbednosnu zaštitu lica
zaposlenih u objektima koje štićene ličnosti stalno
ili povremeno koriste i određenih kategorija lica
koja po svojoj profesionalnoj aktivnosti dolaze u
neposredni kontakt sa njima,
6. Organizuje i vrši poslove biološke, hemijske i
zdravstvene zaštite štićenih ličnosti i objekata,
7. Vrši bezbednosnu pripremu lica koja se angažuju
na zadacima obezbeđenja,
77. 8. Sačinjava procenu bezbednosne situacije,
predlaže stepen bezbednosnih mera, sačinjava
Plan obezbeđenja i stara se o njegovom
sprovođenju,
9. Sarađuje i koordinira mere obezbeđenja sa
predstavnicima drugih službi bezbednosti,
10. Primenjuje zaštitna protivprislušna operativno-
tehnička sredstva i preduzima mere za sprečavanje
ugradnje i otkrivanje ugrađenih prislušnih
sredstava,
11. Učestvuje u pregledu ispravnosti objekta,
električnih i drugih instalacija i u otklanjanju
utvrđenih nedostataka,
78. 12. Preduzima mere na zaštiti od tajnog ili nasilnog
prodiranja u objekte, prostorije, kase i sl.,
13. Ostvaruje nadzor nad određenim kategorijama
bezbednosno interesantnih lica,
14. Prikuplja podatke i obaveštenja od značaja za
bezbednost štićenih lica i objekata,
15. Vrši operativno-bezbednosna snimanja i fizičko
obezbeđenje štićenog objekta, njegove uže i šire
okoline, trase kretanja i prevoznih sredstava,
16. Vrši pojačanu kontrolu prevoznih sredstava, lica
i prtljaga u svim vrstama saobraćaja,
79. 17. Vrši pojačanu kontrolu prelaženja državne
granice,
18. Vrši pojačanu kontrolu prijavljivanja prebivališta
i boravišta,
19. Vrši pojačanu kontrolu nabavljanja, držanja i
nošenja oružja i municije i prenošenja oružja preko
državne granice,
20. Vrši pojačanu kontrolu proizvodnje, prometa i
čuvanja eksploziva, zapaljivih tečnosti i gasova,
21. Vrši prevoz sredstava protivdiverzione,
preventivno-tehničke i protivpožarne zaštite,
22. Daje bezbednosni eskort.
80. • STEPENOVANJE MERA OBEZBEĐENJA
• U obavljanju poslova obezbeđenja, u skladu sa
propisima, na osnovu procene bezbednosne
situacije i drugih činilaca i okolnosti od značaja za
bezbednosnu zaštitu štićenih ličnosti, primenjuj se:
prvi, drugi, treći i četvrti stepen mera bezbednosti.
1. PRVI STEPEN
- To je najveći stepem mera bezbednosti koji
podrazumeva maksimalno angažovanje snaga i
sredstava i primenu mera i radnji MUP-a
• Po PRVOM STEPENU štite se:
1. predsednik strane države za vreme zvanične
posete,
2. grupna putovanja većeg broja štićenih ličnosti,
3. politički skupovi i druge javne manifestacije
(samiti, kongresi, međunarodne konferencije itd.)
81. • Maksimalno angažovanje snaga i sredstava
obuhvata:
1. operativno-preventivne mere,
2. mere fizičke zaštite,
3. fizička zaštita prevoznih sredstava,
4. protivdiverzione, preventivno-tehničke i
protivpožarne mere,
5. biološko-hemijske mere i mere zdravstvene
zaštite
• Operativno-preventivne mere
• Ove mere obuhvataju praćenje namera, planova, i
istraživanje sredstava i metoda delovanja svih onih
grupacija i organizacija koje mogu da imaju interes
da ugroze bezbednost određene ličnosti
82. • Mere fizičkog obezbeđenja
1. Fizičko obezbeđenje trase kretanja, objekata na
trasi i terena, tako da se ostvari potpuni uvid u
zoni dometa savremenog oružja i eksplozivnih
sredstava koje teroristi koriste za vršenje atentata,
a po potrebi i šire po dubini, s tim što se pri
vršenju fizičkog obezbeđenja objekata, trase
kretanja i terena koriste naoružanje, oprema i
tehnička sredstva koja obezbeđuju blagovremeno
otkrivanje i sprečavanje svih terorističkih akata,
2. Fizičko obezbeđenje prevoznih sredstava,
83. 3. Regulisanje i kontrola saobraćaja i obezbeđenje
kretanja vozila pod pratnjom (zatvaranje
saobraćaja, čišćenje trase kretanja, prethodnica i
zaštitnica, po potrebi bezbednosni eskort,
4. Mere fizičkog obezbeđenja zavisne od različitih
prevoznih sredstava koja se koriste (automobil,
specijalni voz, brod, avion i dr.),
84. • Protivdiverzione, preventivno-tehničke i
protivpožarne mere
1. Pregled objekata i njihove uže okoline, sredstava
prevoza i trase kretanja, radi otkrivanja,
deaktiviranja i uklanjanja zapaljivih i eksplozivnih
naprava,
2. Pregled objekata, sredstava prevoza i trase
kretanja, radi otkrivanja i uklanjanja radioaktivnih,
hemijskih i drugih opasnih materija,
3. Pregled paketa i druge mere
85. • 2. DRUGI STEPEN
• Drugi stepen mera obezbeđenja podrazumeva
primenu svih potrebnih operativno-preventivnih
mera, obezbeđenje glavnih pravaca kretanja i
punktova sa smanjenim snagama u odnosu na prvi
stepen, a zavisno od konkretne situacije i primenu
protivdiverzionih, preventivno-tehničkih,
protivpožarnih, biološko-hemijskih i zdravstvenih
mera.
• Po DRUGOM STEPENU štite se:
1. predsednik države,
2. predsednik vlade,
3. strane ličnosti (premijeri, prestolonaslednici,
potpredsednici država, čelni ljudi značajnih
međunarodnih organizacija)
86. 4. strane stranačke delegacije za vreme posete,
5. grupna putovanja većeg broja visokih ličnosti,
6. politički skupovi i druge javne manifestacije,
• TREĆI I ČETVRTI STEPEN
1. određene strane ličnosti za vreme boravka u
našoj zemlji (predsednici parlamenata, vođe
stranaka, ministri inostranih i unutrašnjih poslova
itd.,
2. određene stranačke i državne delegacije za
vreme zvanične posete
• Podrazumevaju znatno manje mere obezbeđenja
po svim oblastima
87. • Planovi obezbeđenja, pored procene bezbednosne
situacije i stepena mera bezbednosti, sadrže:
1. skice objekata, područja i trase kretanja,
2. raspored snaga neposrednog fizičkog
obezbeđenja (operativno, fizičko, saobraćajno,
protivdiverziono, preventivno-tehničko,
protivpožarno, biloško-hemijsko, zdravstveno i sl.) i
3. materijalno-tehnička sredstva
• Za štićene ličnosti sačinjavaju se stalni planovi
obezbeđenja. Ove planove sačinjava Uprava za
obezbeđenje u saradnji sa Policijskim upravama
88. • Planove obezbeđenja određenih ličnosti, delegacija
i određenih objekata, sačinjava Uprava za
obezbeđenje u saradnji sa PU gde oni borave,
odnosno gde se objekti nalaze
• Pri putovanju štićenih ličnosti i delegacija u
inostranstvo, u zavisnosti od procene bezbednosne
situacije, Uprava za obezbeđenje sačinjava
posebne planove obezbeđenja
• Procene bezbednosne situacije, u takvim
slučajevima treba da sadrže i sledeće mere:
1. bezbednosna situacija u zemlji posete,
2. efikasnost i spremnost službe bezbednosti
zemlje posete i naše iskustvo u dosadašnjoj
saradnji sa njima na poslovima bezbednosti,
89. 3. režim i kontrola stranaca (evidencija, prijavno-
odjavna služba, aktivnost međunarodnih
terorističkih organizacija), režim viza,
4. sistem kontrole i obezbeđenja granice,
5. zakonska ovlašćenja organa bezbednosti zemlje
domaćina za preduzimanje određenih mera
(privođenje, hapšenje, zabrana ulaska u zemlju,
zabrana kretanja, obavezno javljanje policiji i sl.)
• Sa procenom bezbednosne situacije i preduzetim
merama bezbednosne zaštite, upoznaje se štićena
ličnost, odnosno šef delegacije pri putovanju u
inostranstvo
90. • Planove obezbeđenja odobrava Direktor policije
• Direktor policije, na predlog Uprave za
obezbeđenje odlučuje o:
1. otvaranju akcije o obezbeđenju štićenih ličnosti i
delegacija,
2. formiranju štaba akcije i
3. određivanju stepena mera bezbednosti.
• Rešenjem o formiranju štaba akcije određuju se
njegov sastav i zadaci
• Ako u akciji učestvuju i službe bezbednosti u
drugim organima, može da se formira zajednički
štab
91. • Pri putovanju štićenih ličnosti, radi njihove lične
bezbednosti, zavisno od procene bezbednosne
situacije, može se formirati bezbednosni eskort
• Bezbednosni eskort sastoji se od određenog broja
posebno opremljenih motornih vozila, sa
ovlašćenim službenim licima, čiji se sastav i
rapored utvrđuje planom obezbeđenja
• Pri putovanju štićenih ličnosti u inostranstvo,
ostvaruje se saradnja sa predstavnicima stranih
službi bezbednosti
• Radi efikasnog obezbeđenja štićenih ličnosti,
delegacija i objekata, koriste se bezbednosna,
odnosno propusna dokumenta (značke,
propusnice, nalepnice i sl.)
92. • U vršenju poslova obezbeđenja štićenih ličnosti,
delegacija i objekata, koristi se jedinstveni sistem
UKT veze
• Jedinstveni sistem UKT veze podrazumeva:
1. istovetno označavanje radio kanala,
2. jedinstvo sistema identifikacije učesnika u
saobraćaju, prevoznih sredstava, objekata, mesta i
punktova
3. primenu istovetnih mera zaštite
• Kada se primenjuju mere obezbeđenja po Prvom
stepenu, izrađuje se poseban plan UKT veza i
utvrđuje režim korišćenja
• Planove UKT veza izrađuje Uprava za obezbeđenje
u saradnji sa Upravom za vezu u PU
93. • BEZBEDNOSNA KULTURA U SISTEMU ZAAŠTITE
LIČNOSTI I OBJEKATA
• Štićene ličnosti su danas ugroženije nego ranije
• Porast broja organizacija, grupa i pojedinaca koji
imaju interes da ugroze ličnosti
• Tradicionalno shvatanje da je samo policija
zadužena za bezbednost, uveliko je napuštena
• Društvu je ostavljeno da se stara o manje opasnim
ugrožavanjima bezbednosti, dok je policija
zadužena za “opasnije” oblike ugrožavanja
• Mnoga ugrožavanja bezbednosti štićenih ličnosti
desila su se upravo zbog nepoštovanja principa i
pravila bezbednosne kulture
94. • Elemente bezbednosne kulture ne poštuju ni same
štićene ličnosti, tražeći da profesionalne norme ne
poštuju ni službe obezbeđenja
• Najčešća greška je što štićene ličnosti najčešće
insistiraju na obezbeđenju koje od ranije poznaju,
a koje nije dovoljno obučeno (stranačko
obezbeđenje)
• Neprofesionalna obezbeđenja ne poštuju principe i
pravila bezbednosne kulture
95. • Kao najčešće greške pojavljuju se:
- nedovoljna obučenost i nespremnost da se to
prizna,
- mešanje privatnog i službenog u obavljanju
poslova obezbeđenja,
- nedovoljno poznavanje principa tajnosti i
sredstava rada i komunikacije,
- želja za nepotrebnim isticanjem,
- prepotentnost,
- predrasude,
- iluzije o stručnosti,
- osećaj neustrašivosti,
- rutinsko, šablonsko obavljanje posla,
- želja za samostalnim, a ne timskim radom i dr.
96. • Bezbednosna kultura podrazumeva skup usvojenih
stavova, znanja, veština, principa i pravila iz oblasti
bezbednosti i njihovo primenjivanje u
svakodnevnom životu i radu
• Osnovne karakteristike bezbednosne kulture su:
- bezbednosna kultura je deo opšte kulture,
- obuhvata stavove, znanja i veštine iz oblasti
bezbednosti u najširem smislu,
- da se stavovi odnose na pozitivan (proaktivan)
pristup potrebi zaštite bezbednosti uopšte,
- da ima, pre svega, preventivnu ulogu,
- da je odlika kako globalnog društva, tako i
pojedinca,
- da je cilj bezbednosne kulture da se sačuvaju
vrednosti društva
97. • Bezbednosna kultura se stiče u porodici, školi,
tokom školovanja i obuke za profesionalne
pripadnike bezbednosti, a izgrađuje i dopunjuje
tokom profesionalnog radnog veka
• Bezbednosna kultura pripadnika subjekata
bezbednosti obuhvata:
1. svest o zakonskim obavezama,
2. stavove, pisana i nepisana pravila ponašanja,
3. specifičaan etički kodeks definisanja pravila
unutar samih subjekata bezbednosti, sa građanima
i nosiocima ugrožavanja,
4. razvijen mehanizam za preventivno i represivno
delovanje u odnosu na pojave i nosioce
ugrožavanja
98. • Bezbednosna kultura pripadnika subjekata
bezbednosti bazira se na sledećim principima:
1. princip stručnosti – spoj teorijskog znanja i
prakse (iskustva),
2. princip odgovornosti u radu,
3. princip zakonitosti,
4. princip etičnosti,
5. princip postupnosti i srazmernosti u primeni
sredstava prinude,
6. princip istinitosti,
7. princip objektivnosti,
8. princip sistematičnosti realizacije poslova
obezbeđenja,
9. princip pravovremenog postupanja,
10. princip tajnosti u radu.
99. • Bezbednosna kultura pripadnika službi
obezbeđenja prvenstveno podrazumeva:
1. visoku profesionalnost u radu,
2. stalno poštovanje principa zakonitosti,
3. dobro poznavanje metoda, tehnika i sredstava
koje koriste nosioci obaveštajnih i subverzivnih
aktivnosti usmerenih protiv naše zemlje,
4. dobro poznavanje savremenih procedura
kriminalističkog postupanja u suzbijanju pojava
ugrožavanja,
5. potpuno poštovanje načela tajnosti u radu,
6. strogo poštovanje i pridržavanje internih pravila
bezbedne komunikacije i izveštavanja,
100. 7. kontrolisanu fluktuaciju informacija iz službe
prema okruženju,
8. pravovremeno dostavljanje objektivnih
informacija nadležnim organima i pravovremeno
preventivno i represivno delovanje,
9. razvijanje saradnje sa drugim subjketima
sistema bezbednosti u društvu,
10. izbegavanje političkih i ličnih uticaja u radu, kao
i uticaja formalnih i neformalnih centara moći,
11. strogo pridržavanje bezbednosnih procedura u
poslovima obezbeđenja,
101. 12. uvažavanje dobrih iskustava starijih pripadnika
službi obezbeđenja,
13. kontinuiranu edukaciju prilagođenu poslovima
obezbeđenja,
14. kontinuirano održavanje i unapređivanje
psihofizičkih mogućnosti,
15. prijem novih kandidata uz poštovanje zahteva
bezbednosti,
16. sprečavanje zloupotreba prilikom izdavanja
službenih legitimacija i njihovog nezakonitog
korišćenja u službi i van službe, i dr.
102. • Elementi bezbednosne kulture štićenih ličnosti:
1. delovanje isključivo u okviru svojih ustavnih
ovlašćenja, u zakonom predviđenoj proceduri,
2. staranje o ličnoj bezbednosti i bezbednosti
dokumenata,
3. poštovanje preporuka službi bezbednosti i
sistema obezbeđenja,
4. posedovanje određenih znanja o savremenim
oblicima oružanog i neoružanog ugrožavanja
bezbednosti,
5. informisanost o aktuelnim i potencijalnim
bezbednosnim problemima u zemlji i inostranstvu,
6. izbor najbližih saradnika (sekretar, savetnici,
pomoćno osoblje i dr.) u skladu sa zahtevima i
bezbednosnim kriterijumima,
103. 7. izbegavanje “sukoba interesa” i drugih aktivnosti
kojima se može komromitovati štićena ličnost,
8. izbegavanje kontakata sa licima iz kriminogene
sredine ili sa neformalnim centrima moći,
9. pomoć drugim državnim organima u
ostvarivanju funkcije bezbednosti,
10. promocija i zaštita nacionalnih interesa u
kontaktima sa zvaničnicima drugih država i
međunarodnih organizacija.
• Postupci, odluke i zahtevi štićenih ličnosti mogu
direktno ili indirektno da se reflektuju na
bezbednost države i građana
BEOGRAD -
-
104. SPEČIFIČNOSTI ZAŠTITE LIČNOSTI
• Štićena ličnost je po pravilu šef države, vlade,
ministar ili rukovodilac vitalnih državnih organa,
kao što je komandant vojske ili član najvišeg
državnog tela zaduženog za bezbednost
• Štićeno lice je širi pojam i obuhvata sve one
ličnosti koje se štite po bilo kom drugom osnovu,
ali ne od strane državnih organa i službi
bezbednosti, niti po naređenju nadležnih državnih
organa
• Takva zaštita pojedinih lica je u poslednje vreme
prisutnija i kod nas, a najčešće se obavlja putem
privatnih telohranitelja, u okviru novoosnovanih
agencija, uz naknadu
105. • Neke specifičnosti u obavljanju poslova zaštite
određenih ličnosti:
- zakonitost u obavljanju poslova zaštite ličnosti,
posebno u pogledu upotrebe vatrenog oružja i
drugih sredstava prinude,
- tajnost akcije poslova zaštite,
- operativno-preventivni rad je osnov svake zaštite,
- protivnika nikada ne treba potcenjivati,
- stalna saradnja privatnih agencija koje se bave
poslovima zaštite ličnosti sa organima bezbednosti,
- atentatori su gotovo uvek u prednosti,
- u slučaju napada, važno pravilo je što pre
napustiti mesto događaja,
106. - štićeno lice ne sme samo da odlučuje o svojoj
bezbednosti,
- dva telohranitelja nikada ne rade isti posao –
svaki mora da ima svoj konkretni zadatak,
- telohranitelj uvek posmatra ponašanje lica u
neposrednoj blizini ličnosti, a ne ličnost,
- leđa ličnosti nikada ne smeju biti nezaštićena.
• Telohranitelji obezbeđuju ličnosti u svim prilikama:
- kada se kreću pešice, automobilom ili drugim
prevoznim sredstvima, kada borave u određenim
objektima, prilikom raznih putovanja u zemlji ili
inostranstvu, ili prisustvovanjima određenim
svečanostima, političkim skupovima, javnim
manifestacijama, za vreme lova itd.
107. • Uloga telohranitelja kroz istoriju
• Istorija pokazuje da je ona jedna od najstarijih
bezbednosnih službi u ljudskom društvu (državi)
• Kao oblikom kontrole mnogi je smatraju starijom i
od države
• Međutim, informacije o policijskim snagama
prastarih primitivnih zajednica su vrlo oskudne
• Najznačajniji podaci o angažovanju i formiranju
telohranitelja vezani su za antičke države i Stari
Rim (Rimsko carstvo)
• Prvi vladar Atine (Prisistratus) osnovao je prvu
grupu telohranitelja, čija je uloga bila policijska
• Kroz čitavu grčku istoriju vladari su koristili
telohranitelje u zaštiti svoje vladavine
108. • August Cezar je bio prvi vladar u Rimu koji je
uspostavio policijske snage – gardu, čiji je osnovni
zadatak bio da ga čuvaju od atentatora i da u Rimu
uspostavi sistem bezbednosti
• Garda se upotrebljavala u odbrani od onih pojava
koje su ugrožavale unutrašnju bezbednost Rima
• Garde su organiztovane u kohorte (jedna kohorta
je brojala 1.000 ljudi) i njeni članovi nisu nosili
uniforme
• Kasnije je garda organizovana u legije, koje su
imale obeležja vojnih jedinica
109. • Dinastije u Egiptu, Engleskoj, Francuskoj, Kini,
takođe su uspostavile neke oblike policijskih snaga
radi sopstvene zaštite
• Slična situacija je bila i u srednjevekovnoj Srbiji za
vreme vlasti Nemanjića
• Car Dušan je na svom dvoru imao određeni broj
najamnika (telohranitelja) – Nemaca (300), pod
komandom izvesnog viteza Palmena, koji su ga
štitili, kada je obilazio svoje gradove
• U Crnoj Gori, dvor vladara je imao lokalnu vlastelu
po dubini i širini teritorije
110. • Prijem i obuka telohranitelja
• Pri izboru telohranitelja treba voditi računa o
sledećim kriterijumima:
1. da poseduju visoku stručnu spremu,
2. da imaju visok stepen inteligencije,
3. da su psihofizički zdrave ličnosti i da poseduju
razvijenu moć zapažanja, prepoznavanja i
pamćenja, - kako lica tako i predmeta i objekata,
4. da su osposobljeni da koriste savremena
tahnička sredstva – vozila, sredstva veze, sredstva
tajnog dokumentovanja (kamera, foto aparat,
računar i sl.),
111. • Pri izboru kadrova, posebna pažnja se poklanja na:
1. psihološki profil,
2. fizičke karakteristike,
3. poreklo
• Psihološki profil ličnosti podrazumeva:
- da je pametan,
- da je agresivan,
- da je sposoban da se jasno izražava,
- da je odlučan,
- da je zreo,
- da je opredeljen za timski rad,
- da je zainteresovan za poslove zaštite,
- da je bez mentalnih oboljenja.
112. • Fizičke karakteristike ličnosti su:
- da poseduje odličnu fizičku kondiciju,
- da je fizički pouzdan,
- da poseduje prethodno iskustvo ili obuku (vojna,
policijska, specijalna obuka) itd.
• Karakteristike vezane za poreklo su:
- usvojeni politički pogledi,
- dostojan poverenja,
- lojalan
- da nije osuđivan,
- da je finansijski stabilan.
113. VARIJANTE A B C
JEDAN
TELOHRANITELJ
▲
●
▲
●
▲
●
DVA
TELOHRANITELJA
●
▲
◙
●
▲
◙
▲
● ◙
TRI
TELOHRANITELJA
●
● ▲
◙
●▲●
◙
●
▲
● ◙
114. • Uloga telohranitelja danas
• Telohranitelj obavlja neposrednu zaštitu pod kojom
se podrazumeva skup mera i radnji koje planiraju i
preduzimaju nadležni organi i službe bezbednosti
radi neposredne zaštite određenih ličnosti,
odnosno radi sprečavanja svakog pokušaja
ugrožavanja njihove lične bezbednosti
• Telohranitelj je nekada kao poziv bio privilegija
imperatora, vladara, dok je danas neophodna
potreba: političara, biznismena, sportista i drugih
javnih ličnosti
• U Japanu su se telohranitelji nazivali samurajima,
što u prevodu znači – ”vitez pratilac”
115. • Osnovni zadatak telohranitelja jeste neposredna
zaštita određene ličnosti i štićene ličnosti i
sprečavanje svakog pokušaja ugrožavanja
bezbednosti ovih ličnosti
• U zavisnosti od ličnosti koje se štite i ko obavlja
poslove neposredne zaštite, postoje dve vrste
telohranitelja:
1. zvanični (“državni”) telohranitelji i
2. privatni telohranitelji
• Zvanični “državni” telohranitelji obezbeđuju
domaće i strane određene ličnosti, koje su
određene odlukama nadležnih državnih organa da
se štite
• Oni su pripadnici organa i službi bezbednosti,
imaju status ovlašćenih službenih lica i zadatke
obavljaju u skladu sa odlukama i naređenjima
nadležnih organa (starešina)
116. • Oni se angažuju i na zadacima neposredne zaštite
određenih ličnosti i u inostranstvu, kada sarađuju
sa sranim službama bezbednosti na bazi
reciprociteta
• “Privatni telohranitelji” štite svakog ko ih angažuje
uz novčanu naknadu
• Zaposleni u privatnim agencijama koje se bave
poslovima zaštize, ove poslove obavljaju po
zahtevu štićene ličnosti i po njegovim instrukcijama
• Ovi telohranitelji nemaju status ovlašćenih
službenih lica, tj. nemaju policijska ovlašćenja
• Oružje mogu da nose i da ga upotrebe samo u
skladu sa zakonom, kao i svaki drugi građanin
• Poslove zaštite određenih ličnosti ne mogu da
obavljaju u inostranstvu
117. • Savremeni telohranitelj, pored znanja, razvijene
bezbednosne kulture i odličnih psihofizičkih
sposobnosti, treba da se odlikuje prijatnom
spoljašnošću, atletskim izgledom i dobrom
komunikativnošću
• Vrstan telohranitelj treba da bude:
- odvažan,
- diskretan,
- oprezan i uvek spreman na akciju,
- odličan strelac,
- dobar poznavalac borilačkih veština,
- odličan vozač,
- neupadljiv,
- kulturan i da se zna ponašati u društvu,
119. - hvalisavost,
- potcenjivanje protivnika,
- srljanje,
- nedovoljno planiranje,
- sklonost alkoholu, drogi i sl.
- druženje sa licima iz kriminogene sredine i dr.
• Savremenom telohranitelju ne odgovaraju termini:
- “gorila”,
- siledžija,
- grubijan,
- četvrtan,
- kafanski izbacivač,
- nabildovani,
- ošišani siledžija, i dr.
120. • Savremeni telohranitelji su ljudi iz senke, koji ne
pripadaju nikome i ne interesuje ih političko
uverenje ličnosti koju štite
• Kod nas ne postoje specijalizovane ustanove koje
vrše obuku telohranitelja, osim onih koji rade u
MUP-u i vojsci
• Privatnih agencija za obuku telohranitelja u
poslednje vreme i kod nas ima sve više, ali je nivo
obuke veoma nizak
• Obuka telohranitelja koja se vrši u organizaciji
privatnih agencija svodi se uglavnom na vrlo
površnu obuku iz nekih borilačkih veština, ili na
gađanje iz vatrenog oružja (jedno ili najviše dva)
121. • Stručno osposobljavanje savremenih telohranitelja
treba da bude kontinuiran proces, koji treba da
podrazumeva sledeće vidove ostručavanja:
1. kontinuiranu teorijsku edukaciju iz svih naučnih
disciplina koje mogu poboljšati nivo bezbednosne
kulture, posebno iz oblasti kriminalistike,
2. praktično ostručavanje u preduzimanju
određenih taktičkih radnji i postupaka u obavljanju
poslova zaštite određenih ličnosti,
3. kontinuiranu stručnu obuku iz raznih borilačkih
veština, posebno samoodbrane,
4. redovna gađanja iz kratkog naoružanja i obuku
u rukovanju oružjem,
5. obuku u korišćenju savremenih tehničkih
sredstava i opreme za preduzimanje preventivno-
tehničkih mera zaštite (metal detektori, rendgenski
uređaji, IC uređaji, kamere, fotoaparati, i dr.),
122. 5. obuku u korišćenju UKT radio-veze i
kriptozaštite,
6. učenje stranih jezika,
7. bonton i dr.
• Telohranitelji koriste sledeće naoružanje, opremu i
tehnička sredstva:
1. naoružanje ( pištolji, revolveri, automati, i sl.),
2. zaštitna oprema (panciri raznih vrsta)
3. tehnička sredstva i oprema (gumene palice,
sprejevi, baterijske lampe, reflektori, dvogledi i sl.),
4. sredstva za protivdiverzionu zaštitu (metal
detektori, portabl rendgen uređaji i sl.),
5. sredstva za fotodokumentaciju (foto aparati,
kamere, mobilni telefoni i sl.),
123. 6. sredstva veze (UKT radio-veza, specijalna veza,
šifra i sl.),
7. prevozna sredstva (blindirana ili specijalna
vozila) i dr.
• Mere i radnje koje preduzimaju telohranitelji:
1. operativno-preventivne,
2. preventivno-tehničke,
3. mere protivpožarne zaštite,
4. mere zdravstvene zaštite,
5. mere zaštite objekata i
6. mere neposredne zaštite.
124. 1. Operativno-preventivne mere:
- blagovremeno informisanje o podacima od
značaja za bezbednost ličnosti,
- prikupljanje operativnih i bezbednosnih podataka
od značaja za bezbednost ličnosti,
- analiza prikupljenih informacija i podataka i izrada
bezbednosne procene,
- izrada plana obezbeđenja određene ličnosti,
- provera podataka za lica koja se stalno ili
povremeno angažuju na poslovima od značaja za
bezbednost ličnosti,
- bezbednosna priprema lica angažovanih na
poslovima obezbeđenja,
- učesvovanje u izradi programa putovanja i
boravka ličnosti,
125. - neposredna saradnja sa nadležnim organima i
službama bezbednosti,
- ostvarivanje nadzora nad određenom kategorijom
bezbednosno interesantnih lica,
- briga o poverljivim i drugim službenim
materijalima određenih ličnosti i dr.
2. Preventivno-tehničke mere zaštite:
- kontrola ispravnosti ugrađenih alarmnih i drugih
bezbednosnih uređaja u objektima koje koriste
određene ličnosti,
- pregled poštanskih i drugih pošiljki pre unošenja
u objekat, tj. pre uručenja određenoj ličnosti,
- na putovanjima pregled ličnog prtljaga i poklon
paketa koje dobija određena ličnost i dr.
126. 3. Mere protivpožarne zaštite:
- kontrola ispravnosti ugrađenih uređaja za
protivpožarnu zaštitu u objektima koje koristi
određena ličnost,
- obuka određenih lica u korišćenju i rukovanju
ovim uređajima,
4. Mere zdravstvene zaštite:
- kontakt sa ličnim lekarom određene ličnosti,
- poznavanje pružanja prve pomoći i dr.
127. 5. Mere zaštite objekata:
- neposredna zaštita objekata, uređaja opreme i
instalacija u njima,
- neposredna zaštita svih lica koja se po bilo kom
osnovu nalaze u objektu,
- saradnja sa službom obezbeđenja objekta,
- po potrebi kontrola i pretresanje lica koja dolaze
u objekat,
- po potrebi, dežurstvo u objektu ili ispred kabineta
određene ličnosti,
6. Mere neposredne zaštite:
- sprečavanje svakog pokušaja ugrožavanja
bezbednosti određene ličnosti
128. • Mere na planu zaštite telohranitelja
• Najbolje je kada se određena ličnost štiti stalno, tj.
da je stalno pod bezbednosnim režimom
• Ako to nije moguće, potrebno je da se štićena
ličnost pridržava saveta telohranitelja
• Da bi se izbegle nepotrebne opasnosti,
neophodno je pridržavati se sledećih mera
predostrožnosti:
- na put ili sastanak ne treba kretati, a da se
prethodno o tome ne obavesti neko od članova
porodice ili poslovnih saradnika kod koga se odlazi
(način putovanja, vreme polaska, vreme dolaska i
sl.),
129. - ne vrše se razgovori sa nepoznatim osobama,
koje se nisu prethodno predstavile i na mestima
koja nisu za to pogodna,
- ne otkrivaju se detalji iz porodičnog života ili
poslovni planovi nepoznatim osobama,
- u posetu se ne primaju nepoznata lica, a da
prethodno nisu identifikovana,
- potrebno je menjati utvrđeni način ponašanja i
kretanja,
- izbegavati noćna putovanja i rad u noćnim
časovima,
- obratiti pažnju na sumnjiva i neuobičajena
ponašanja lica u blizini stana, radnog mesta i na
trasi kretanja,
130. - uvesti praksu zaštite privatnih i službenih
prostorija, kao i prevoznih sredstava,
- obezbediti odgovarujuću zaštitu dece i maloletnih
osoba, lično ili preko drugih poverljivih osoba,
• Između telohranitelja i određene ličnosti mora da
postoji međusobno poverenje, poštovanje i
saradnja
• Određena ličnost mora blagovremeno biti upoznata
sa svim bezbednosno interesantnim podacima ili
saznanjima od značaja za njenu bezbednost,
• Neophodno je da određena ličnost upozna
telohranitelja o interesantnim podacima iz svog
života, koji mogu biti od značaja za planiranje i
preduzimanje bezbednosnih mera,
131. • Određena ličnost ponekada mora da se odvikne
nekih svojih ustaljenih navika, jer to potencijalni
napadači studiozno izučavaju ( primer:
kidnapovanje Alda Mora u Rimu)
• Bitan je i odnos telohranitelja i porodice određene
ličnosti,
• Ne može se od telohranitelja zahtevati da obavlja
neke privatne poslove koji se ne tiču bezbednosti
(odlazak u kupovinu, nošenje kofera, i sl.)
• “Ne želim da me svuda pratiš”, ili “Ne želim da se
mešaš u moj privatni život”, i sl., su nedopustiva
ponašanja prema telohranitelju
• Da li se određenim ličnostima može garantovati
stopostotna bezbednost? Ne, apsolutne
bezbednosti određenih ličnosti nema
132. • Zaštita Predsednika strane države prilikom
zvaničnih poseta
• Spektakularne posete stranih državnika sa
učešćem velikog broja građana i masovnim
eskortima i obezbeđenjima danas su retki zbog
promene stila diplomatskog protokola
• Danas dominiraju češće, brze i kraće posete sa
kraćim protokoloma, bez upadljivog obilaženja
znamenitosti zemlje domaćina
• Međutim, takve posete ne olakšavaju posao
sistemu obezbeđenja
• Takva obezbeđenja su zbog kratkoće vremena vrlo
često i složenija, posebno ako dolazi do iznenadnih
promena protokola
133. • Iznenadne promene protokola zahtevaju od organa
bezbednosti hitno prestrojavanje, posebno u
domenu pokrivanja i obezbeđenja trase kretanja
• Obezbeđenje predsednika strane države, kao i
druga obezbeđenja po Prvom stepenu, se
uglavnom deli na sektore i podsektore radi lakšeg
praćenja, kontrole, izveštavanja, odnosno radi
efikasnijeg obezbeđenja
• Za svaki sektor, odnosno podsektor ili određenu
liniju rada u sistemu obezbeđenja, određuje se
rukovodilac sektora, odnosno podsektora ili
određene linije rada
134. • Zadatak uniformisane policije najčešće je:
1. obezbeđenje počasne pratnje, straže i eskorta,
2. šire i neposredno obezbeđenje aerodroma,
3. neposredno i dubinsko obezbeđenje trase
kretanja od aerodroma do rezidencijalnih objekata,
4. obezbeđenje kolone za svo vreme posete, kako
u naseljenim, tako i u nenaseljenim mestima,
5. neposredno obezbeđenje raskrsnica, mostova,
nadvožnjaka i podvožnjaka,
6. zaustavljanje i preusmeravanje saobraćaja,
7. obezbeđenje objekata u kojima će se štićene
ličnosti nalaziti za vreme posete, neposredno i po
dubini,
8. obezbeđenje javnih skupova na kojima će se
štićene ličnosti nalaziti i dr.
135. • Zadatak kriminalističke policije najčešće je:
1. kontrola i nadzor svih lica koja bi na bilo koji
način mogla ugroziti bezbednost štićenih ličnosti,
2. kriminalistička provera lica uključenih u program
posete (kuvari, konobari, novinari, prateće osoblje,
hotelski personal i dr.),
3. izdavanje i kontrola posebnih propusnica,
4. provera i nadzor nad pripremom hrane
(sanitarno i zdravstveno obezbeđenje),
5. planiranje i primena protivdiverzantskih i
protivterorističkih mera,
6. kontrola vozila koji učestvuju u protokolu
posete,
7. registrovanje i provera stranaca i kontrola
prijavljivanja prebivališta i boravišta, i dr.
136. • Zaštita diplomatsko-konzularnih predstavnika
• Regulisana je međunarodnim pravnim aktima, kao
i domaćim propisima koji moraju biti usklađeni sa
njima
• Bečkom konvencijom iz 1961. godine uvedena su
tri ranga diplomatskih predstavnika:
• 1. ambasadori i nunciji akreditovani kod
predsednika država misija odgovarajućeg ranga,
• 2. poslanici, ministri i internunciji akreditovani kod
predsednika država,
• 3. otpravnici poslova akreditovani kod ministra
inostranih poslova
• Diplomatske misije nose nazive kao što su:
ambasade, poslanstva, papske nuncije
137. • Šefovima misija iz prve i druge kategorije ukazuju
se specijalne počasti prilikom predaje akreditivnih
pisama u vidu svečane pratnje, vojnih pozdrava i
počasti
• Zaštita naših diplomatsko-konzularnih predstavnika
u inostranstvu regulisana je odgovarajućim
zakonskim i podzakonskim aktima i u njihovoj
zaštiti učestvuju odgovarajuća ministarstva
unutrašnjih i spoljnih poslova
• Posebni propisima regulisana su sledeća bitna
pitanja:
- zapošljavanje stranih državljana,
- kontakti sa strancima,
- kućni red,
- plan odbrane u slučaju nasilnog upada u objekat,
138. - čuvanje i zaštita službene tajne,
- privatn putovanje članova ministarstva spoljnih
poslova van sedišta DKP i
- nošenje i upotreba vatrenog oružja
• Spoljnje obezbeđenje DKP vrše organi bezbednosti
zemlje gde se ona nalaze i to se čini na bazi
reciprociteta i u skladu sa međunarodnim
propisima (Bečka konvencija i Pravila o
konzularnim odnosima)
• Zaštita diplomatsko-konzularnih predstavnika
veoma je složena i zahteva preduzimanje niza
odgovarajućih mera od nadležnih službi
bezbednosti, posebno ako šefovi predstavništava
stanuju u rezidencijalnim objektima, a stalno
osoblje stanuje u gradu, van DKP
139. • DKP unutar svojih objekata imaju svoje
obezbeđenje koje pruža zaštitu objektu i
okruženju, tj. dvorištu tog objekta
• Zaštita ličnosti prilikom kretanja peške
• To su najpovoljnije varijante za napadače, takva
obezbeđenja su složenija i zbog toga je
odgovornost telohranitelja u takvim situacijama
daleko veća
• Veliki broj atentata je upravo izvršen u takvim
prilikama (Ulof Palme, Radživ Gandi, Ford, Regan i
dr.), jer su kretanja određenih ličnosti unapred
poznata, a najčešće je prisutan veliki broj ljudi
• Kretanje pešice može biti prilikom:
- raznih svečanosti,
- najavljenih i nenajavljenih poseta,
140. - uobičajenih poseta,
- iznenadnih poseta,
- odlaska na posao ili povratka sa posla,
- kretanja u prirodi, na rekreaciji, lovu, plaži i sl.
• Iznenadna i nenajavljena kretanja ličnosti su
najpogodnija za obezbeđenje, jer za njih zna mali
broj lica, tako da su mogućnosti za planiranje
atentata male
• Zaštita određene ličnosti koja se kreće pešice
najčešće se vrši formiranjem jednog ili više
koncentričnih krugova oko određene ličnosti
(zaštita u vidu prstena – tri koncetrična zaštitna
kruga)
• Prvi krug zaštite se formira neposredno oko ličnosti
u vidu: jednog ili duplog prstena; potkovice;
kapljice;
• klina; dijamanta itd.
141. • “Prsten” ili “dupli prsten” primenjuje se kada se
ličnost kreće na prostoru gde je prisutan veliki broj
ljudi
• U obliku “potkovice” zaštita se vrši prilikom
zvaničnih kretanja, tj. kada je postavljeno
obezbeđenje na trasi kretanja
• Oblik “kapljice” ili “klina” primenjuje se u
slučajevima kada određenu ličnost treba izvući iz
gužve ili da bi se probila do određenog mesta
• Telohranitelji u prvom krugu zaštite moraju da
spreče svaki pokušaj ugrožavanja ličnosti, po cenu
sopstvenog života
• Svaki telohranitelj mora da ima precizan zadatak, a
broj telohranitelja zavisi od važnosti ličnosti,
bezbednosne procene i dr.
142. • Drugi krug zaštite formira se na udaljenosti od oko
20-25 metara od određene ličnosti (u civilnim
odelima ili u uniformi)
• Treći krug zaštite nazivamo dubinskom zaštitom (u
zoni dometa savremenog oružja)
• Navedeni krugovi zaštite odnose se samo na
zaštitu određenih ličnosti najvišeg ranga
(predsednici država, kraljevi, predsednici vlada i
dr.)
• Kada je u pitanju zaštita sa jednim telohraniteljem,
onda se on nalazi sa leve strane i nešto iza
određene ličnosti, ali ovo nije pravilo
• Ako su angažovana dva telohranitelja, onda se
jedan nalazi levo iza, a drugi desno ispred
određene ličnosti, što takođe nije pravilo
143. • Tri telohranitelja: dva iza levo i desno, a treći
desno ispred određene ličnosti (formira se
trougao)
• Po potrebi i proceni određuje se i više
telohranitelja
• Zaštita ličnosti prilikom putovanja automobilom
• Ova kretanja mogu biti svečana, najavljena,
uobičajena, iznenadna i nenajavljena
• U zavisnosti od ličnosti, prirode putovanja,
bezbednosne procene, preduzimaju se stepeni
bezbednosti (prvi, drugi itd.)
• Prilikom putovanja određene ličnosti vozilom,
moraju se preduzeti sledeće mere:
• - blagovremeno obaveštavanje nadležnih organa o
programu putovanja;
144. - proveravanje podataka o vozaču;
- bezbednosna priprema vozača;
- pojačana kontrola saobraćaja na trasi kretanja,
- izrada stalnih planova zaštite (za stalne trase
kretanja), posebnih planova (za konkretno
putovanje);
- ostvarivanje uvida na trasi kretanja (izviđanje);
- kontrola kretanja eksplozivnih i zapaljivih tečnosti
i gasova;
- detaljni tehnički pregled motornih vozila pre
svakog dužeg putovanja;
- fizičko obezbeđenje kritičnih tačaka na trasi
kretanja (raskrsnice, mostovi, nadvožnjaci,
podvožnjaci i sl.);
145. - fizičko obezbeđenje trase kretanja;
- fizičko obezbeđenje prevoznih sredstava;
- regulisanje saobraćaja i zaštita kretanja vozila pod
pratnjom (čišćenje trase kretanja, prethodnica –
vođenje kola, bezbednosni eskort, kola
bezbednosti iza vozila određene ličnosti, zaštitnica
itd.).
• Vozila pod pratnjom su ona vozila kojima je
dodeljena policijska pratnja sa posebnim
motornim vozilima, koja su snabdevena uređajima
za davanje posebnih svetlosnih i zvučnih znakova
• Po bezbednosnim eskortom (franc. escorte –
oružana pratnja) podrazumevaju se policijska
motorna vozila ili motocikli, koji prate vozilo u
kojem se nalaze štićene ličnosti
146. • Kako bezbednost ličnosti poboljšati prilikom
putovanja vozilom?
- o programu putovanja određene ličnosti treba da
zna samo određen broj lica,
- prilikom kretanja motornim vozilima praktikovati
nenajavljena (iznenadna) putovanja,
- izbegavati ustaljene trase kretanja,
- ostvariti saradnju sa nadležnim službama
bezbednosti,
- proveriti podatke o vozaču i izvršiti bezbednosnu
instruktažu vozača,
- po mogućnosti koristiti blindirana vozila,
- pre dužih putovanja izvršiti detaljan tehnički
pregled vozila.
147. • Kako poboljšati bezbednost vozila štićene ličnosti?
- vozilo ostavljati u garaži koja mora da bude pod
stalnim obezbeđenjem,
- kontrolisati redovno ispravnost sigurnosnih brava
i ugrađenih alarma,
- na otvorenom prostoru ne ostavljati vozilo bez
kontrole,
- na parkiranom vozilu proveriti prozore, vrata,
prtljažnik,
- u vozilu nikada ne ostavljati dokumente i
predmete,
- poklopac rezervoara mora biti zaključan,
- proveriti da li je alarmni sistem aktiviran nakon
izlaska iz vozila.
148. • Blindirani automobil
- kategorizaciju blindiranih automobila utvrdili su
kriminalistički stručnjaci,
- kategorizacija je određena brojevima od B1 do
B7,
- B1 je opremljen neprobojnim staklima debljine 19
mm, dok je B7 zaštićen od napada svih vrsta
pešadijskog naoružanja,
- predsednik Gruzije Ševernadze je preživeo atentat
1998. g. u mercedesu C klase, (B6 ili B7)
- ovi automobili poseduju i specijalne pneumatike,
koji pored direktnog pogotka obezbeđuje sigurnu
vožnju pri brzini od 80 km/h
149. • Zaštita ličnosti prilikom kretanja vazduhoplovom
• 1. putovanje specijalnim avionom
- Specijalni avion kao prevozno sredstvo koriste
predsednici država, predsednici vlada i druge
ličnosti za vreme zvanične posete drugoj državi ili
određene strane ličnosti prilikom posete našoj
zemlji,
- Prokomentarisati kako se štiti specijalni avion
predsednika SAD (str. 113-115),
2. putovanje helikopterom
- koristi se na kraćim relacijama,
- najnesigurnije sredstvo prevoza,
- istovremeno lete dva do tri helikoptera,
150. • Zaštita ličnosti prilikom putovanja brodom
- ova putovanja su u praksi retka,
- mogu se koristiti specijalni brodovi,
• Zaštita ličnosti prilikom putovanja vozom
- štićene ličnosti retko koriste ovu vrstu prevoza,
- najčešće se koristi u zimskom periodu,
- specijalni voz kao prevozno sredstvo (Plavi voz –
Tito) – otvaranje pruge Beograd-Bar 1976.
- primer predsednika NDR Koreje Kim Il Sunga
1987. (Pjongjang – Moskva – Varšava – Prag –
Budimpešta – Beograd –Sofija – Bukurešt- Moskva
– Pjongjang) – koliko je trebalo snaga i sredstava
151. ZAŠTITA LIČNOSTI PRILIKOM PUTOVANjA
VAZDUHOPLOVOM
• Poslednjih trideset godina došlo je do
intenziviranja bilateralnih i multilateralnih susreta
najviših predstavnika različitih
• Veoma često radi se o velikoj udaljenosti, koju
treba brzo i bezbedno savladati.
• Kao najadekvatnija prevozna sredstva za takve
situacije koriste se razne vrste vazduhoplova.
• Bez obzira da li se radi o susretu u zemlji ili van
zemlje najčešće se koriste:
152. • SPECIJALNI AVIONI
• AVIONI DOMAĆIH I STRANIH
KOMPANIJA U REDOVNOM
SAOBRAĆAJU
• HELIKOPTERI
153. PUTOVANjE SPECIJALNIM AVIONOM
• Specijalni avion koriste predsednici država,
vlada i druge ličnosti za vreme zvaničnih
poseta drugoj državi ili predstavnici
stranih država prilikom pesete našoj
zemlji.
• Prilikom takvih putovanja koriste se
različiti obimi mera zaštite, koje
prvenstveno zavise od:
155. Kad je u pitanju zaštita specijalnog
aviona predsednika države najčešće se
primenjuju sledeće mere:
Definiše se tehnička grupa za održavanje aviona
koju sačinjava određeni broj inženjera i tehničara
Preciziraju se piloti koji će upravljati
vazduhoplovom
Preventivno se vrši ranija zamena mlaznih
motora nakon određenog broja radnih sati
(zamena posle 700 sati – preporuka proizvođača
1200 – 2000 sati)
156. Zabranjeno je izvođenje radova na avionu bez
prisustva nekog od vazduhoplovnih inženjera
Van matičnog aerodroma avion se parkira na
posebnoj stajanci daleko od aerodromske zgrade
Sastavlja se specijalna lista lica kojima je dozvoljen
ulazak u avion
Prilikom ulaska utvrđuje se identitet lica
Vrši se kontrola i hemijska analiza goriva
157. Vrši se detaljan pregled i kontrola piste
Vrši se kontrola prtljaga svih putnika
Posebne mere kontrole primenjuju se prilikom
nabavke i spremanja hrane i pića
Posada i pripadnici službe bezbednosti imaju
posebnu kuhinju
Piloti se u cilju izbegavanja mogućnosti trovanja
hrane naizmenično
158. Avion poseduje nekoliko elektronskih i
mehaničkih sistema za navigaciju, koji u
preciziranim vremenskim itervalima određuju
položaj aviona
Položaj specijalnog aviona određuje se i od
strane radarskih stanica sa zemlje ili površine
mora
O položaju se obaveštavaju kontrolni tornjevi i
službe za spasavanje u široj zoni leta
Pre poletanja i posle preleta svi avioni u zoni leta
se upućuju na promenu pravca i visine
Neposredno pred uzletanje i sletanje svi
aerodromi se zatvaraju za avionski saobraćaj
159. Kada avion leti preko okeana na pravcu leta se
raspoređuje ratna mornarica, a avioni službe za
spasavanje su u vazduhu
Najmanje jednom mesečno komandant aviona sa
svojom posadom vrši uvežbavanje postupka
prinudne evakuacije aviona na vodi
Obaveštenja o meteorološkoj situaciji
proveravaju se iz više izvora
Ukoliko se leti van uobičajenih puteva let mora
biti prethodno isproban
Predsednik i potpredsednik nikada ne putuju
zajedno specijalnim avionom
160. PUTOVANjE AVIONIMA DOMAĆIH I STRANIH
KOMPANIJA U REDOVNOM SAOBRAĆAJU
Korišćenje aviona domaćih i stranih
kompanija, koji se koriste u redovnom
avio saobraćaju, sa aspekta bezbednosti
prouzrokuje brojne probleme.
Plan putovanja poznat je većem broju lica
Nemoguće je izvršiti proveru svih putnika
Lično naoružanje pripadnika službe bezbednosti
Nemoguće je zahtevati vanredni tehnički pregled aviona
strane kompanije
161. Nepoznate su mere koje se preduzimaju na
tranzitnim aerodromima (putnici, prtljag i
vazduhoplovi)
Nepoznata je opremljenost službe za
protivdiverzione preglede na tranzitnim
aerodromima
Postoji mogućnost da osim putnika i ličnog prtljaga
vazduhoplov prevozi i drugu robu
Na koji način se obavljaju poslovi kontrole letenja i
vođenja vazduhoplova i sl.
162. • OBEZBEĐENJE SPECIJALNIH TRANSPORTA
• Ministar unutrašnjih poslova Srbije doneo je 2006. godine
Uputstvo o službenoj pratnji transporta opasnih materija,
oružja, novca, hartija od vrednosti, plemenitih metala i
drugih dragocenosti, umetničkih i drugih predmeta i dobara
od značaja za Republiku Srbiju
• Uputstvom se bliže uređuje organizacija i način postupanja
policijskih službenika u vezi obavljanja službene pratnje
specijalnih transporta (određene vrednosti) Narodne banke
Srbije, Ministarstva finansija – Uprave za trezor, poslovnih
banaka, ustanova, organizacija i drugih pravnih lica
(određeni organi)
163. • Obezbeđenjem (službenom pratnjom transporta) smatra se
skup mera i radnji koje MUP i drugi subjekti preduzimaju
pri utovaru, prevozu i istovaru specijalnih transporta u cilju
bezbednog transporta od početne do krqajnje destinacije
• Obezbeđenje (pratnju) transporta vrše policijski službenici
policijske uprave po mestu iz kog započinje transport, bez
obzira na na završnu destinaciju, na osnovu pisanog
zahteva određenog organa, a u skladu sa zaključenim
ugovorom između tog organa i MUP-a
• Zahtev se dostavlja kurirom u zapečatiranoj koverti
podnosioca zahteva, najmanje 48 časova pre početka
transporta (vrsta transporta, vrednost, stepen opasnosti,
vreme i mesto polaska, krajnja destinacija i usputna
odredišta, kao i podatke o licima i vozilima koji učestvuju u
transportu)
164. • Postupak je isti i ako obezbeđenje vrše Agencije za
obezbeđenja
• U zahtev, ako se radi o transportu opasnih materija i
oružja, podnosilac dostavlja i odobrenje nadležnog organa
u skladu sa Zakonom o prevozu opasnih materija i
Uredbom o prevozu opasnih materija u drumskom i
železničkom saobraćaju
• Ako je zahtev neblagovremen ili nepotpun, policija po istom
neće postupati, o čemu će odmah pisanim putem, kurirom
obavestiti podnosioca zahteva
• Po prijemu zahteva komandir policijske ispostave – stanice
sa čije teritorije počinje transport, vrši bezbednosnu
procenu na osnovu koje donosi poseban plan obezbeđenja
transporta
165. • Plan obezbeđenja (službene pratnje) specijalnog transporta
sadrži:
- rukovodioca obezbeđenja (pratnje transporta), broj
policijskih službenika i vozača službenih vozila koji
učestvuju u pratnji transporta,
- naoružanje, opremu i druga sredstva potrebna za pratnju
transporta,
- trasu kretanja, vreme i mesto polaska i dolaska u
odredište transporta,
- broj i vrstu vozila koja učestvuju u pratnji transporta,
- poredak vozila u koloni i raspored radnika u vozilima koji
su određeni da učestvuju u pratnji transporta,
- plan radio veze, koji obuhvata pozivne znake u pratnji i
područnih policijskih uprava na trasi kretanja.
166. • O primljenom zahtevu za obezbeđenje transportu, nadležna
uprava MUP-a depešom hitno obaveštava nadležne
organizacione jedinice u sedištu MUP-a i područne
policijske uprave na trasi kretanja transporta, o pravcu,
vremenu, načinu i vrsti transporta, radi preduzimanja
potrebnih mera obezbeđenja
• Rukovodilac pratnje (obezbeđenja) može, izuzetno,
odstupiti od plana pratnje, u slučajevima kada to zahtevaju
razlozi bezbednosti (blokada saobraćaja, vremenski uslovi i
sl.), o čemu je dužan da odmah obavesti neposrednog
rukovodica i policijsku upravu na trasi kretanja ( sačinjava
poseban izveštaj o razlozima odstupanja)
167. • Rukovodilac obezbeđenja transporta dužan je naročito da:
• - da upozna policijske službenike (učesnike obezbeđenja)
sa planom i drugim okolnostima od značaja za bezbednost
transporta,
• - proveri spremnost učesnika u obezbeđenju, ispravnost
njihovog naoružanja, municije i druge opreme i sredstava,
• - prati i procenjuje svaku konkretnu situaciju i informaciju
od značaja za obezbeđenje transporta,
• - za vreme zaustavljanja vozila transporta određuje
najmanje polovinu od ukupno angažovanih i raspoređuje ih
u neposredno fizičko obezbeđenje transporta,
168. • - u slučaju napada na transport ili u slučaju nailaska na
prepreke koje ometaju bezbedan transport, odmah
preduzima potrebne mere i radnje radi odbijanja napada ili
otklanjanja prepreka, o čemu odmah obaveštava
teritorijalno nadležnu policijsku upravu - policijsku stanicu,
• - na mestu utovara i istovara izdaje konkretne zadatke
policijskim službenicima (učesnicima),
• - podnosi pismeni izveštaj po izvršenju zadatka.
• Učesnici u obezbeđenju transporta dužni su da za vreme
vršenja pratnje, naoružanje drže u pripravnosti i da ga
upotrebe u skladu sa Zakonom o policiji
• Učasnici u obezbeđenju koji upravljaju motornim vozilima u
transportu, dužni su da se pridržavju odredaba Zakona o
osnovama bezbednosti saobraćaja
169. • Učesnici u obezbeđenju transporta dužni su da se
pridržavaju plana i naređenja koje izdaje neposredni
rukovodilac obezbeđenja
• Lica određenih organa koja učestvuju u transportu dužna
su da se pridržavaju plana pratnje i naredbi koje izdaje
rukovodilac pratnje transporta
• Za vreme utovara i istovara transporta, vozač prevoznog
sredstva kojim se vrši transport i druga lica koja učestvuju
u transportu, ne smeju se udaljavati od vozila niti sa mesta
na kome se vrši utovar ili istovar transporta, bez odobrenja
rukovodioca obezbeđenja
• Vozila MUP-a moraju imati uređaje koji daju propisane
svetlosne i zvučne znakove, a za upravljanje vozilima
određuju se iskusni vozači
170. • Komandir policijske stanice – ispostave vodi evidenciju o
primljenim i realizovanim zahtevima, a po izvršenom
zadatku dostavlja izveštaj upravi – odeljenju policije
• Pratnja novca, hartija od vrednosti, plemenitih metala i
drugih dragocenosti, po pravilu, ne vrši se noću, niti u
vreme kada su znatno otežani uslovi za nesmetano
odvijanje saobraćaja
• Pratnja opasnih materija i oružja planira se za vreme kada
je intenzitet saobraćaja najmanji (noću i u jutarnjim
časovima)
• Planovi, podaci, mere i radnje koje se koriste u pratnji
transporta predstavljaju službenu tajnu, sa oznakom
“strogo poverljivo”
• Uputstvo je stupilo na snagu od 01. 10. 2006. godine
171. • Preventivne mere pri obezbeđivanju specijalnih transporta:
• - potrebno je voditi računa o tajnosti akcije, što znači da o
planiranim transportima treba da bude upoznat najuži krug
ljudi, tj. samo oni koji su uključeni u u neposrednoj
realizaciji obezbeđenja,
• - češće menjati mesto i vreme polaska, trasu kretanja,
način prenosa, kao i lioca koja neposredno obavljaju prenos
novčanih transporta,
• - izbegavati neplanirana zadržavanja na trasi kretanja, kao i
obavljanje nekih drugih poslova,
• - izbegavati uobičajeni način ponašanja koji može poslužiti
potencijalnom napadaču da planira napad,
• - svaki učesnik u obezbeđenju mora da ima precizan
konkretan zadatak,
172. • - izboru kadrova, njihovom stručnom osposobljavanju i
kondiciranju (psihofizička priprema) mora se posvetiti
posebna pažnja,
• - praktikovati bezbednosne pripreme – instrukcije vozača
motornih vozila koja učestvuju u obezbeđenju transporta,
• - pre polaska na zadatak redovno prekontrolisati ispravnost
motornog vozila, alarmne uređaje, sredstva veze, opremu i
naoružanje,
• kod objekta gde se vrši istovar transporta, praktikovati
preventivna izviđanja,
• - prilikom kretanja na trasi kretanja primeniti maksimalne
mere opreznosti,
• - prilikom transporta pridržavati se utvrđene trase kretanja i
izbegavati prečice i uske i manje prometne ulice,