Ankica Mamić, stručnjakinja za odnose s javnošću, govori kako su odnosi s medijima najvidljiviji i najjavniji aspket cjelokupnih odnosa s javnostima, oni su samo dio kompleksnih odnosa s javnostima.
Newcomb’s Model In 1953
*About Model
Theodore M. Newcomb is one of the principal pioneers in the establishment of social psychology as an area for the study at the periphery between the traditional disciplines of psychology and sociology (Converse, 1994).
Theodore M. Newcomb’s Model, unlike any other models takes the shape of the triangle.
The main significance of this model is that, it makes an attempt to provide explanation regarding the role of communication in the society and in social relationships.
According to this model, communication processes renders a significant contribution in maintaining equilibrium within the social system.
In this model, the communication among the individuals is focused upon the social environment. Within the social environment.
There are number of aspects, in terms of which communication processes can be facilitated among individuals.
This model is regarded as significant in the light of the individuals increasing needs and requirements. In fact, when the individuals are residing in the democratic country.
it is vital for them to generate awareness and augment their understanding in terms of factors of the social environment.
This information would be assisting to them in providing solutions to their problems and in enriching their lives.
Through this model the individuals are able to understand, how important it is for them to form effective communication terms within the social environment
In order to enhance one’s living conditions and meet all the needs and requirements, it is vital for the individuals to establish effective communication terms with each other.
When the individuals will communicate with each other in a suitable manner within the social environment .
Then they will be able to work efficaciously towards the generation of desired outcomes and in sustaining one’s living conditions in an appropriate manner.
Therefore, it can be stated that understanding of this model has proven to be beneficial to the individuals .
Radionica sa studentima novinarstva i digitalnog marketinga Fakulteta za medije i komunikacije. Priča o blogu, zašto blogovati, kako se "brendirati" kroz blog i društvene mreže.
Ankica Mamić - odnosi s javnošću i system theoryAnkica Mamić
Ankica Mamić, odnosi s javnošću su interdisciplinarno područje. Isto tako system theory označava interdisciplinarno područje znanosti koje sa fokusira na kompleksne sustave u prirodi, znanosti i društva
Newcomb’s Model In 1953
*About Model
Theodore M. Newcomb is one of the principal pioneers in the establishment of social psychology as an area for the study at the periphery between the traditional disciplines of psychology and sociology (Converse, 1994).
Theodore M. Newcomb’s Model, unlike any other models takes the shape of the triangle.
The main significance of this model is that, it makes an attempt to provide explanation regarding the role of communication in the society and in social relationships.
According to this model, communication processes renders a significant contribution in maintaining equilibrium within the social system.
In this model, the communication among the individuals is focused upon the social environment. Within the social environment.
There are number of aspects, in terms of which communication processes can be facilitated among individuals.
This model is regarded as significant in the light of the individuals increasing needs and requirements. In fact, when the individuals are residing in the democratic country.
it is vital for them to generate awareness and augment their understanding in terms of factors of the social environment.
This information would be assisting to them in providing solutions to their problems and in enriching their lives.
Through this model the individuals are able to understand, how important it is for them to form effective communication terms within the social environment
In order to enhance one’s living conditions and meet all the needs and requirements, it is vital for the individuals to establish effective communication terms with each other.
When the individuals will communicate with each other in a suitable manner within the social environment .
Then they will be able to work efficaciously towards the generation of desired outcomes and in sustaining one’s living conditions in an appropriate manner.
Therefore, it can be stated that understanding of this model has proven to be beneficial to the individuals .
Radionica sa studentima novinarstva i digitalnog marketinga Fakulteta za medije i komunikacije. Priča o blogu, zašto blogovati, kako se "brendirati" kroz blog i društvene mreže.
Ankica Mamić - odnosi s javnošću i system theoryAnkica Mamić
Ankica Mamić, odnosi s javnošću su interdisciplinarno područje. Isto tako system theory označava interdisciplinarno područje znanosti koje sa fokusira na kompleksne sustave u prirodi, znanosti i društva
Ankica Mamić - Izrada komunikacijske strategije (odnosi s javnošću)Ankica Mamić
Ankica Mamić - svaka strategija u odnosima s javnošću im zadane elemente. Mora biti točna, realna i sveobuhvatna, ali također zahtjeva inpute svih ključnih stakeholdera za uspjeh
Sažet priručnik namenjen brzom poimanju principa rada medija i osnova odnosa sa javnošću. Primarno pisan za zaposlene u neprofitnom sektoru, koristan je svima koji profesionalno čuvaju i grade ugled svojih organizacija. Podleže licenci Creative Commons (može se čitati, distribuirati i javno postavljati, pod uslovom da se u celosti imenuje autor, ali se ne sme komercijalno koristiti, menjati, prilagođavati, prisvajati, niti ugrađivati u tuđe radove.)
Ankica Mamić - svaki projekt prije početka realizacije zasniva se na nekom planu. Izrada komunikacijske strategije vrlo je bitna kod planiranja svakog projekta.
Tamara Sušanj Šulentić je direktorka Komunikacija u kompaniji PLIVA HRVATSKA d.o.o., a područja njene odgovornosti su eksterne i interne komunikacije u regiji Jugoistočna Europa.
dip. ing. Josip Mihovilović i Gradonačelnik Grada Rovinja dr. sc. Marko Palia...Josip Mihovilovic
dip. ing. Josip Mihovilović i Gradonačelnik Grada Rovinja dr. sc. Marko Paliaga "Predavanje (2010. godine) o velikom potencijalu društvenih mreža u Social Marketingu"
Under the influence of the mass media development and tecnological changes in mass communications starting from the 70's, UNESCO promoted a concept to develop media and media literacy. Media literacy helps people for critical understanding and using media.
The understanding of the media and media habits are important components in establishing personal identity and socialization in the society.
Marketing na drustvenim mrezama
strategija, ciljevi, persone, poruka, kanali distribucije
Marketing na drustvenim medijima je proces dovodjenja saobracaja na vebsajt sa drustvenih medija.
Društvene mreže: (Nove) alatke za biznis i marketingdomain .ME
Kompanija doMEn d.o.o., u saradnji sa Američkom privrednom komorom u Crnoj Gori, organizuje jednočasovnu radionicu na temu značaja društvenih mreža za biznis. Radionica je namijenjena donosiocima odluka i marketing menadžerima crnogorskih kompanija koji žele da saznaju više o načinu na koji društvene mreže mogu pospiješiti poslovanje firmi, čuju o primjerima dobre prakse iz regiona i svijeta, i upoznaju se sa mogućnostima koje nude radionice za izradu detaljne strategije za online nastup.
Similar to Ankica Mamić - odnosi s javnošću i odnosi s medijima (20)
2. Odnosi s medijima
često se odnosi s javnostima poistovjećuju s
odnosima s medijima
Iako su odnosi s medijima najvidljiviji i najjavniji
aspekt cjelokupnih odnosa s javnostima, oni su
samo dio kompleksnih odnosa s javnostima
3. Odnosi s javnostima
Business
to
business
Odnosi s
interesnim
skupinama
Odnosi sa
stručnim
javnostima
Change
management
Odnosi s
internim
javnostima
Odnosi s
općim
javnostima
Public
affairs
Programi
društvene
odgovornosti
Odnosi s
investitorima
Krizno
komuniciranje
Odnosi s
medijima PR
4.
5. “...press may not be successful
in telling people what to think,
but it is stunningly successful in
telling its readers what to think
about.”
Bernard Cohen (The Press and the Foreign
Policy, 1963)
Zašto?
6. Zašto?
1972. godine – McCombs i Schaw proveli prvu pravu
studiju agenda setting hipoteze u Chapel Hillu, North
Carolina za vrijeme predsjedničkih izbora u SAD-u
1968. godine
Dokazali su da mediji imaju dovoljno snažan
utjecaj na stvaranje percepcija javnosti o
stvarnom svijetu.
7. Odnosi s medijima?
uključuju upravljanje odnosom s medijima
temelj tog odnosa – međusobno povjerenje i
uvažavanje
8. Advertising vs. Odnosi s
medijima
“pay for play”
proces dobivanja
pažnje javnosti kroz
plaćene objave u
pojedinim medijima
poruka se kontrolira –
njezino objavljivanje u
izvornom obliku je
plaćeno
“pray for play”
sve je u odnosu
nastoji se utjecati i
uvjeriti treću stranu u
ispravnost poruke
utemeljenim
argumentima
konačan “izgled i
značenje” nije
kontroliran, ovisi o
trećoj strani
“Kvaka 22: Što se više novca
troši, to su rezultati slabiji. Što su
rezultati slabiji se više troši.”
Seth Godin (1999)
10. kako bi postigli i održali svoju vjerodostojnost, a
time i vjerodostojnost svog klijenta, PR
stručnjaci moraju ciljano plasirati svoje
informacije onim neovisnim medijima koji se
bave tom određenom temom
novinari moraju pisati i obrađivati samo one koje
su od interesa za njihovu ciljanu publiku kako bi
postigli vjerodostojnost
11. Važnost odnosa s medijima
porast moći korisnika, proliferacija medija te njihovo
praćenje od strane zaposlenika i gledanje televizije,
utjecali su na sve veću važnost odnosa s medijima
(White i Mazur 1995)
2 izazova:
pokušaj upravljati medijima jer bi agenda medija
mogla zlouporabiti svrhu organizacije
kanali komunikacije se sve teže segmentiraju
(poruka mora biti konzistentna i ista za svaku
publiku)
12. Svrha odnosa s medijima
odnosi s medijima nisu puko pisanje i slanje objava
za medije niti samo upravljanje novinarskim upitima
niti generiranje novinskih izrezaka
“Svrha odnosa s medijima je
unapređenje ugleda organizacije i
njezinih proizvoda/usluga te utjecanje na
i informiranje ciljanih javnosti”
David Wragg (1996)
u idealnoj situaciji posao odjela za odnose s
medijima je pomoći novinarima i urednicima da
rade svoj posao
13. dobri odnosi s medijima doprinose dugoročnim
strateškim ciljevima poput:
poboljšanja imagea kompanije ili marke proizvoda
viši i bolji profil u medijima
promjene stavova ciljanih publika
poboljšanja odnosa sa zajednicom
povećanja udjela na tržištu
utjecaja na vladinu politiku na lokalnoj, nacionalnoj i
međunarodnoj razini
poboljšanja komunikacije s ulagačima i njihovim
savjetnicima
poboljšanje odnosa u industriji
14. Dva modela odnosa s medijima:
MODEL PUBLICITETA MODEL ODNOSA
Svrha Naslov u sutrašnjem izdanju Međusobno razumijevanje
Karakteristika Kratkoročni ciljevi
Srednjoročni i dugoročni
ciljevi
Vrsta komunikacije Jednosmjerna Dvosmjerna
Komunikacijski model
Od pošiljatelja prema
primatelju
Dijalog ravnopravnih
Vrsta istraživanja Neopsežno Formativno
Promatra medije kao Kanal Kanal ali i kao publiku
Prisutan u
Sportu, zabavi, promocijama
proizvoda
Korporativnim
komunikacijama te
regulatorima industrije
Profil stručnjaka
Mlađi PR savjetnici; iskusni
publicisti
Stariji PR savjetnici,
savjetnici u korporativnim
komunikacijama
Prilagođeno prema Grunig i Hunt 1984
15. Nepostojanje kontrole...
... je ključna karakteristika odnosa s
medijima
one priče i poruke koje stvarno budu i
objavljene dobivaju dodanu vrijednost kroz
potporu samih urednika i autora članaka koji su
ju objavili i potpisali
17. Pravila učinkovitih odnosa s
medijima
1. Ponašajte se kao usluga medijima
2. Prihvatite neovisnost medija
3. Otkrijte svoj interes
4. Budite dostupni medijima u slučajevima kada je
vijest loša kao i kada imate dobru vijest koju
biste promovirali
18. Negotiated news
novinari su neutralni posrednici koji se nalaze
između organizacije i njezine javnosti stoga je
koncept “Negotiated news” vrlo značajan princip
odnosa s medijima
uključuje dodavanje eksterne perspektive internim
vijestima čime se postiže objavljivanje objektivnih i
javnosti zanimljivih priča
vještina je prepoznati priču ili način komunikacije
koji će korporativnu vijest pretvoriti u vijest za
medije odnosno način komunikacije koji će joj dati
globalni značaj
19. Cilj – preklapanje agendi
Zajednička
agenda
(Izvor: Bailey 2005b)
Vijest
organizacije
Opća vijest
20. Uspješne tehnike odnosa s
medijima
koriste se za postizanje zanimanja medija
pretvaraju rutinu i dugotrajan razvoj u
nova djela ili predmet razgovora
pokretači vijesti
povezivanje izjava s trenutnim
interesom medija
kampanje i posebno zauzimanje
naslovi, slogani, stereotipi
selektivno ciljanje i krojenje vijesti
za interes određenih medija
21. Uspješni alati odnosa s
medijima
pomažu u procesu jednom kad se interes
postigne
objava za medije
konferencija za medije
neformalni briefing za medije
ekskluzivni intervjui
ture za medije
posjeti objektu
online ured za tisak
virtualna konferencija za medije
organizacija fotografiranja
22. Stare i nove tehnike odnosa s
medijima
STARI PR NOVI PR
tisak mediji
naglasak na dobrim vijestima
voljni razgovarati o dobrim i lošim
vijestima
jednosmjeran kanal naglasak na odnosu
pristup masovnog marketinga mikrotargetiranje
promoviraju se proizvodi i usluge
govori se o problemima, idejama i
trendovima
fokus na tiskanim publikacijama vješti sa svim tipovima medija
press konferencije
individualni brifinzi i ekskluzivne
priče
usmjeren medijima
svijest o svim stakeholderima i
javnostima
Izvor: Tench i Yeomans, 2006:329
23. Novi mediji – izazov ili
problem?
definicija medija mijenja se zbog:
širokopojasnih mreža
jeftinih/besplatnih jednostavnih online uređivačkih
alata
novih kanala distribucije
mobilnih uređaja poput mobilnih telefona s kamerama
novih paradigma u oglašavanju
2 sfere utjecaja
Blogo sferaMedija sfera
25. Odnosi s javnostima
Business
to
business
Odnosi s
interesnim
skupinama
Odnosi sa
stručnim
javnostima
Change
management
Odnosi s
općim
javnostima
Public
affairs
Programi
društvene
odgovornosti
Odnosi s
investitorima
Krizno
komuniciranje
Odnosi s
medijima PR
Odnosi s
internim
javnostima
27. Interno komuniciranje
upravljani komunikacijski proces u kojem su
zaposlenici javnost ili grupa stakeholdera
“Planirana upotreba komunikacijskih aktivnosti s
ciljem sustavnog utjecanja na znanje, stavove i
ponašanje trenutnih zaposlenika”
Stauss i Hoffman (2000)
naglasak je na
odnosu manegement - zaposlenici
greška - “Zanemarivanje stimuliranja jednakih
tokova komunikacije prema gore”
(Cutlip et al 1985)
28. 4 ere internih komunikacija
1. Era zabavljanja zaposlenika
Model novinskih agenata, uvjeravanje da je
organizacija dobro mjesto za rad (1940-te)
2. Era informiranja zaposlenika
Model javnog informiranja (1950-te)
3. Era uvjeravanja
Dvosmjerna asimetrija (1960-te)
4. Era otvorene komunikacije
Dvosmjerna simetrija (1984)
Nisu međusobno isključive, koriste se sve 4
29. Zašto?
interno komuniciranje provodi se s ciljem motiviranja
zaposlenika kroz njihovo informiranje i uključivanje u život
organizacije
samo dobra komunikacija može motivirati zaposlenike da
daju natprosječne rezultate
kreiranje razumijevanja među zaposlenicima i njihovog
razumijevanja ciljeva organizacije
skup unutarorganizacijskih komunikacijskih procesa
stvara korporativnu kulturu koja je presudna za image i
reputaciju kompanije
jasno iskazivanje povezanosti zaposlenika i povezanosti
aktivnosti u kompaniji
povećanje zadovoljstva poslom – stvaranje konkurentskih
prednosti – povećanje rezultata
30. Interna komunikacija
korijeni internih komunikacija nalaze se u
novinarskoj industriji
vještine pisanja i uređivanja newslettera, intranet
stranica, internih dokumenata
s vremenom raste značaj, status internih
komunikacija i njihov pristup sredstvima
promjene u okruženju organizaciju utječu na nju
i javlja se potreba za strateškim internim
komunikacijama
31. PEST – promjene u okruženju
P
E
S
T
POLITIČKE – legislativa, vladina
politika, nacionalna i
internacionalna politika
EKONOMSKE – outsorcing,
preuzimanja (akvizicije),
spajanja
SOCIJALNE (I KULTURNE)
- demografska struktura (edukacija i kvalifikacije),
mobilnost radne snage, raznolikost radne snage,
izbori karijere, izbori životnog stila, težnje
TEHNOLOŠKE –najjači utjecaj na
organizacije, novi kanali komunikacije –
brzina, učinkovitost, pristup
informacijama
33. Tokovi internih komunikacija unutar
organizacija
Horizontalna
Criss-
cross
Prema dolje
Prema gore
Horizontalna
Interno –
ekserna
Okruženje
Okruženje
(Izvor: Grunig i Hunt, 1984:250)
34. Teorije upravljanja internim
komunikacijama
Teorija stroja
organizacija i ljudi su stroj
– čijom se kontrolom i
koordinacijom može
upravljati
(Grunig i Hunt, 1984)
Teorija sustava
nijedna struktura nije
prikladna za sve organizacije
različite organizacije odabiru
različite modele komunikacije
ovisno o okruženju i ciljevima
Teorija ljudskih odnosa
potiče zabavnu
komunikaciju, upute
zamijenjene ekspresivnom
komunikacijom, naglasak na
društvenim događajima
Teorija ljudskih resursa
zastupa stvarnu
uključenost; zaposlenici
najbolje rade u manje
strukturiranom okruženju s
otvorenim, simetričnim
komunikacijskim sustavom
“Sve ili ništa”
35. Strateške i tehničke aktivnosti internih
komunikacija
STRATEŠKE ULOGE TEHNIČKE AKTIVNOSTI
Podupiranje programa promjene Interni magazin ili časopis
Komuniciranje poruka od strane top
managementa
Intranet
Komuniciranje poslovne misije, vizije i
vrijednosti
E-časopis, e-newsletter
Podizanje svijesti o poslovnim
pitanjima/problemima i prioritetima
Management konferencije
Podizanje i održavanje interne
vjerodostojnosti glavnog tima
Brifinzi
Motivacija zaposlenika Oglasne ploče
Feedback Godišnji reporti zaposlenika
Unapređivanje komunikacijskih
vještina managera
Magazini/časopisi
(Izvor: Tench i Yeomans, 2006:338)
38. Neformalne mreže
imaju značajnu ulogu u organizacijskoj komunikaciji
često je njihov značaj omalovažavan i zanemarivan
od stane managementa jer su neformalne mreže
izvan njihove kontrole
zaposlenicima one omogućuju međusobne odnose,
poštovanje, veće zadovoljstvo i bolje poznavanje
organizacije
s rastom organizacije raste i njihov značaj i potreba
njihovog postojanja
39. Korporativna i organizacijska
kultura
KORPORATIVNA KULTURA
podložna utjecaju, promijeni i
upravljanju od strane top
managementa
“vrijednost i praksa koje
utječu na uspjeh
organizacije, a kojima se
može upravljati kako bi se
postigli još bolji rezultati”
(Eisenberg i Riley 2001:209)
ORGANIZACIJSKA KULTURA
subkulture formirane od strane
različitih mreža i grupa koje čine
organizaciju
“skup svjesnih i nesvjesnih
uvjerenja i vrijednosti te
uzoraka ponašanja koji
definiraju identitet i oblikuju
okvir značenja za skupinu ljudi”
(McCollom 1994)
40. 4 tipa vodstva u promjeni
Pristup strateškoj promjeni:
1. Pričanje – tradicionalna informativna kampanja
Uloga vodstva: postići suglasnost
2. Prodavanje – interni marketing, pristup
uvjeravanja
Uloga vodstva: dati zaposlenicima uvid u ono što se odvija
3. Pojedinačna odgovornost – samoocjenjivanje,
učenje i rješavanje problema
Uloga vodstva: spuštanje vlasništva na individualnu razinu
4. Zajedničko stvaranje – zajedničko donošenje
odluka
Uloga vodstva: više voditelji/upravljači nego bogovi
41. 6 kanala interne komunikacije
KANAL SVRHA
SMJER
KOMUNIKACIJE
Kućni
časopis/magazin
Komunikacija poruke
managementa i poslovnih vijesti
Prema dolje uobičajeno
Intranet
Baza korporativnih dokumenata:
interaktivni komunikacijski medij
Zaposlenici “vuku”
informaciju koja ih
zanima
E-časopis/
e-newsletter
Čitatelji imaju lakši i redovitiji
pristup poslovnim vijestima nego
kod kućnog časopisa/magazina
Prema dolje, moguć
feedback kroz
hiperlinkove
Managerske
konferencije
Kroz sudjelovanje i igru uloga
prenose se ključne poslovne
poruke
Prema dolje, iako može
uključiti interaktivne
radionice
Brifinzi
Pružaju novosti sa svih
organizacijskih razina, dobivanje
feedbacka i inputa od zaposlenika
Prema dolje ili
dvosmjerna
Oglasne ploče
Najavljivanje događaja, izjava u
vrijednostima, politci itd
Prema dolje
43. Odnosi s javnostima
Business
to
business
Odnosi s
interesnim
skupinama
Odnosi sa
stručnim
javnostima
Change
management
Odnosi s
općim
javnostima
Programi
društvene
odgovornosti
Odnosi s
investitorima
Krizno
komuniciranje
Odnosi s
medijima PR
Odnosi s
internim
javnostima
Public
affairs
44. Public affairs
“glas” koji organizacijama i manjim grupama unutar
zemlje ili veće političke unije omogućuje međusobnu
konverzaciju kao i razgovor s vladom o javnoj politici
na internacionalnoj, transnacionalnoj, nacionalnoj,
regionalnoj i lokalnoj razini
“javni glas” – govori kroz odnose s medijima ali i kroz
korporativne brošure, web stranice,
konferencije, događaje, proteste i demonstracije
“privatni glas” – slušaju ga stariji manageri/službenici, ministri
zastupnici, lokalni službenici
što je organizacija ili grupa koja se bavi public affaris-om moćnija,
to će više koristiti “privatni glas” za lobiranje
45. Public affairs
usko povezane s ostalim disciplinama odnosa s
javnostima
operativni dio issues managementa – prilike i prijetnje
s kojima se organizacije ili grupe susreću prvo moraju
biti identificirane prije kreiranja public affairs odgovora
usko povezane s odnosima sa zajednicom
“u okviru odnosa s javnostima, public affairs su
specijalizirana praksa koja se fokusira na odnose koji
će utjecati na razvoj javne politike”
(White i Mazur, 1995:200)
46. Public affairs
specijalnost odnosa s javnostima kojoj je cilj utjecati
na kreiranje javne politike kroz lobiranje i/ili kroz
medije
Organizacije:
birokratske značajke-
hijerarhija, struktura,
upravljanje, pravni temelji
Grupe: tijela koja zastupaju
interese i u društvu, nemaju
birokratske značajke –
kolegijalno donošenje
odluka, ravnomjerno
raspoređena moć, nejasne
linije zapovijedanja i
kontrole, otvoreno članstvo,
nejasan pravni status,
vrijednosti i orijentacija
često “INSIDERI”
često “OUTSIDERI”
47. Ključne vještine
ODNOSI S MEDIJIMA
LOBIRANJE – uvjeravanje kreatora javne
politike da djeluju u skladu s interesima
organizacije ili grupe
Pitanje: Privatno ili javno lobiranje?
48. Vrste lobista
PROFESIONALNI LOBISTI
rade u organizacijama,
grupama ili lobističkim
tvrtkama
političke znanosti ili
komunikacije, veliki interes
za dnevnu politiku i razvoj
politike
koncentrirani ne na sam
čin lobiranja nego na
subjekt o/za koji se lobira
NEPROFESIONALNI LOBISTI
obrazovani o temi i izrazito
zainteresirani za subjekt
odnosno svrhu lobiranja
postepeno razvijaju vještine
lobiranja
49. Set vještina
2 glavne kategorije:
ostvarenje pristupa – znanje i vještine (neformalne
mreže – definiranje istomišljenika/suradnika i protivnika;
Dobiti pažnju stvaralaca politike
održavanje prezentacija – prezentiranje slučaja,
uvjeravanje i točnost termina u širim interesima
STRPLJENJE – ključna osobina, spremnost “igre na duge
pruge”
izbor dobrog timinga - ključan
ne postoji dobitna formula
50. Nolanski principi – standardi u
javnom životu
Nesebičnost
Integritet
Objektivnost
Odgovornost
Otvorenost
Poštenje
Vodstvo
52. Korporativna društvena
odgovornost
“postoji jedna i jedina društvena odgovornost
poslovanja – upotrebljavati svoje resurse i angažirati
se u aktivnostima koje su kreirane za povećanje
profita”
Milton Friedman (1970)
svrha poslovanja je povećanje profita, a time i
povećanje vrijednosti za dioničare
poslovanje treba biti proaktivno u svojim odnosima s
nizom društvenih aktera te se treba činiti više od pukog
izbjegavanja kršenja moralnih pravila
53. Zašto?
pojedinci i grupe u zajednici/društvu u kojem
organizacija djeluje postaju sve važniji stakeholderi i
utječu na dugoročnu sigurnost i uspjeh velikih i malih
organizacija
izgrađivanje odnosa s tim grupama je važno pitanje
u korporativnoj i komunikacijskoj strategiji
STAKEHOLDER = netko tko ima interes u organizaciji koji
može biti izravan ili neizravan, aktivan ili pasivan, definiran ili
nedefiniran, prepoznat ili nepoznat
korporativna društvena odgovornost doprinosi
poboljšanju imagea kompanije i ugleda
što u konačnici rezultira i porastom vrijednosti same
kompanije ali i vrijednost za njezine dioničare
54. Korporativna društvena
odgovornost
definirana odgovornost organizacije prema
društvu/društvima u kojima djeluje i
stakeholderima
3 razine utjecaja na društvo i poslovanje
1. Osnovna – kompanija se pridržava društvenih pravila i
zakona (plaćanje poreza, poštivanje zakona, pošteno
poslovanje)
2. Organizacijska – upravljaju poslovanjem tako da se
minimaliziraju negativni efekti i djeluje u skladu sa zakonom
3. Društvena – kompanija nastoji poboljšati društvo u kojem
djeluje rješavanjem problema koji postoje
55. Filantropija
korporacije poduzimaju humanitarne akcije
nije nužno povezana s očekivanjima koje društvo
ima za određenu kompaniju/organizaciju
“Ljubav prema čovječanstvu.”
56. Korporativna filantropija
kratkoročan, jednosmjeran, nepredvidljiv odnos
odvija se ovisno o donatorovo volji i odluci
donacije kroz zaklade su konzistentnije i
koordiniranje
“Poklanjanje zajednici (davanje zauzvrat),
poboljšanje kvalitete života zaposlenika.”
57. Piramida korporativne društvene
odgovornosti
Ekonomske odgovornosti – biti profitabilan
temelj ostalih odgovornosti
Pravne odgovornosti – pridržavati se zakona
Zakon određuje dobro i zlo
Etičke odgovornosti – raditi ono što je
dobro, pravedno i fer
Filantropske odgovornosti –
biti odgovoran član zajednice,
doprinositi društvu
Izvor: Tench i Yeomans, 2006:103, prema Carrol 1991)
58. Odgovornost korporacije prema
društvu
društvena odgovornost ne počinje s dobrim
namjerama nego akcijama stakeholdera
matrica odgovornosti stakeholdera – alat ili okvir
pomoću kojeg se definira što bi kompanija trebala
raditi u ekonomskom, legalnom, etičkom i
filantropskom smislu, a pritom poštujući sve grupe
stakeholdra
detaljan pristup u upravljanju stakeholderima, odražava
kompleksnost okruženja u kojem pojedina
organizacija/kompanija djeluje
59. Regulatorni okvir
i velike korporacije prihvaćaju praksu etičkog
poslovanja kako bi smanjile rizike i održale željeni
ugled
javlja se potreba za definiranim smjernicama
nekoliko standarda i smjernica u području
korporativne društvene odgovornosti i održivog
razvoje poput:
Dow Jones Sustainability Index
FTSE 4 Good Index...
društveno odgovorna kompanija dobiva puno bolje
ocjene od svojih javnosti
61. Poslovna etika
važan aspekt razumijevanja korporativnog
upravljanja
“principi, norme i standardi korporativnog
upravljanja pojedinaca ili grupe”
(Trevino i Nelson, 1995)
62. Etičko donošenje odluka
Sustavni modernizam – opisna objašnjenja, (zakon i red)
Kritički modernizam – kritički pristup podiže poslovnu etiku
na višu razinu
teorije donošenja etičkih odluka:
TEORIJA UTILITARIZMA – neko djelo je dobro
samo u tolikoj mjeri u kojoj ono uzrokuje više dobra nego zla
→ “donošenjem odluke moraju se maksimalizirati
koristi za društvo i i minimalizirati štete”
DEONTOLOŠKA TEORIJA – motivacija a ne
posljedica je odlučujući čimbenik pri određivanju jesu li neka
djela etična ili ne (neka su djela moralno obvezna bez obzira
na njihove posljedice
→ “Kategorički imperativ” – E. Kant
64. Financijski PR
bavi se više općom komunikacijom s ulagačima te
razvijanjem svijesti i izgradnjom razumijevanja među
onima koji utječu na javno mnijenje, kao što su
mediji i analitičari koji imaju utjecaja na male i velike
ulagače, kao i na potencijalne ulagače
SAD – financijski PR = odnosi s investitorima
UK – financijski PR = upravljanje odnosima koje
kompanija čije su dionice listirane na burzi ima s
imateljima/vlasnicima tih vrijednosnica
65. Financijski PR
zakonske odredbe o prikladnom i pravodobnom
otkrivanju financijskih informacija ograničavaju
stručnjake financijskog PR-a na provođenje 2
modela odnosa s javnošću – javno informiranje ili
dvosmjerni simetrični model
stručnjaci financijskog PR-a rade se aktivnim
javnostima
oni nastoje komunicirati financijsku informaciju
ključnim javnostima, pomažu tim javnostima da
razumiju tu poruku i nastoje dobiti povjerenje tih
javnosti kroz prihvaćanje te poruke
66. Financijski PR
vrijednost dionice ne ovisi samo o postojanju
poslovne strategije već i o pravilnoj komunikacije te
strategije ciljanim javnostima
komuniciranje trenutne pozicije kao i buduće
strategije odražava se pozitivno na financijski ugled
kompanije, a time i na cjelokupni ugled kompanije
osnovna svrha – osigurati da cijena dionice neke
kompanije prikladno odražava njezinu vrijednost
kako bi se potpomogla likvidnost njezinih dionica
67. Ciljevi i pravila
ciljeve postavljaju regulatorne agencije (izvan
utjecaja PR-ovaca)
pravila komunikacije:
trenutno objavljivanje bilo kakve vijesti koja bi mogla
utjecat na cijenu dionice kompanije
zaštita povjerljivih informacija do trenutka objave
pravovremena reakcija na neutemeljene glasine koje
imaju za posljedicu promjene cijene te neuobičajene
aktivnosti na tržištu
izbjegavanje davanja povlaštenih informacija
određenim osobama
realno komuniciranje vijest – izbjegavanje
preoptimističnih izjava ili pretjeranog pesimizma
(Miller 1978)
68. Javnosti - Stakeholderi
1. Regulatori
2. Investitori
institucionalni ulagači
privatni investitori
brokeri
investicijske i komercijalne banke
3. Stakeholderi koji utječu na zbivanja na tržištu
odnosno komuniciraju o njima
Analitičari
Financijski mediji i opći mediji
69. Stroga pravila i propisi
točno je određeno u kojim intervalima i koji
sadržaj kompanija mora redovito komunicirati
svojim financijskim stakeholderima
FINANCIJSKI KALENDAR
rezultati međurazdoblja (npr.
kvartalni, polugodišnji,
devetomjesečni)
preliminarni rezultati
godišnje financijska izvješća
godišnja skupština dioničara
70. Financijski kalendar
1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12.
Godišnja
financijska
izvješća
Devetomjesečni
financijski
rezultati
Polugodišnji
rezultati
Godišnja
skupština
dioničara
71. Stroga pravila i propisi
određene su i smjernice komunikacije u
izvanrednim prilikama poput:
inicijalne javne ponude
prvog trgovanja na burzi
spajanja i preuzimanja (prijateljsko i neprijateljsko
preuzimanje)
de-listiranja kompanije s burze (bilo odlukom
dioničara ili odlukom regulator zbog prekršaja)
prilikom komuniciranja bilo koje druge cjenovno
osjetljive informacije
72. Evaluacija Financijskog PR-a
uspješnost financijskog PR-a ocjenjuje se na temelju
njegovog utjecaja na poslovanje
glavna mjera je vrijednost dionice (Middleton 2002)
neki uključuju:
poziciju kompanije na pobjedničkoj strani prilikom
preuzimanja
uspješno postizanje željene razine cijene dionice
omogućavanje realizacije spajanja
73. Literatura
Bailey, R. (2005a), “Communications through the prism of the media” citirano u Tench, R., Yeomans, L.,
“Exploring Public Relations“ (2006), Pearson Education Limited, Essex CM202JE, England
Bailey, R. (2005b) “Overlaping news agendas” citirano u Tench, R., Yeomans, L., “Exploring Public Relations“
(2006), Pearson Education Limited, Essex CM202JE, England
BlandM., A. Theaker i D. Wragg (1996) “Effective media relations”, London: Kogan Page
Carrol, A.B. (1991), “The pyramid of corporate social responsibility: toward the moral management of
organizatioal stakeholders”, Business Horizons 34(4): 39-48
Cohen, B. C. (1963), “The press and foreign policy”, Princeton, N.J: Princeton University Press
Cornellisen, J. (2007), “Corporate Communications: Theory and Practice”, London:Sage
Friedman, M. (1970), “The social responsibility of business is to increase its profits”, New York Times Magazine
13.9:32
Godin, S. (1999), “Permission marketing”, London: Simon &Schuster
Grunig, J.E. and Hunt, T. (1984), “Managing Public Relations“, New York: Holt, Rinehart & Winston
Cutlip, S.M., Center A.H., Broom, G.M. (2006) “Effective public relations“, Ninth edition, Upper Saddle River,
New Jersey Pearson Education Inc., Prentice Hall
Eisenberg, E.M i P. Riley (2001), “Organizational culture” in The New Handbook of Organizational
Communication: Advances in theory, research and methods, F.M. Jablin i L.L. Putnam (eds), Thausand Okas,
CA:Sage
McCollom M. (1994), “ The cultures of work organizations”, Academy of Mangement Review 19:836-839
Miller, E. (1978) “Financial Public Relations I. Basic Planning Programs”, u P. Lesly (ed) “Lesly’s Public Relations
Handbook. 2nd ed, Englewood Cliffs, N.J.: Prentice Hall,1978
Quirke, B (2000), “Making the connections:Using internal communication to turn strategy into action”, London:
Gower
Stauss, B i F. Hoffmann (2000), “Minimizing internal communication gaps by using bisiness television” u Internal
Marketing: Directions for mnagament, R.J. Varey i B.R. Lewis (des), London:Routledge
Tench, R., Yeomans, L. (2006), “Exploring Public Relations“, Pearson Education Limited, Essex CM202JE,
England
Trevino, L.K. i K.A. Nelson (1995), “Managing Business Ethics: Straight talk about how to do it right”, New York:
Wiley & Sons
White, J. i L. Mazur, (1995), “Strategic Communications Management”, Harlow: Adison-Wesley