Čassopis o industrijskoj baštini Poljske, u sklopu Erasmus+ projekta.

2. SADRŽAJ
2 Sadržaj/Sudionici
3 Editorial
4 Nikiszowiec - arhitektura
5 Ugljen – Portugal i Poljska,
zajednička baština
6 Rudnik soli Wieliczka—
skriveno europsko blago
7 Život rudara u Nickszowiecu
8 Turneja kroz poljsku indus-
trijsku baštinu
9 Katowice kroz kalendar
vremenskog putnika
10 Šleska—naša regija
11 Šleski poslovi, jezik i kuhinja
12 Legenda o Svetoj Kingi
13 Rudnik soli (Poljska - slano
jezero Aliki (Cipar): usporedba
14 Putovanje puno doživljaja!
15 Poljski pierogi sa slatkim si-
rom - tradicionalni slatkiš
16 Strip
17 Rudnik soli Wieliczka - vučno
dizalo za životinje
18 Uniforme poljskih rudara
19 Odjeni lutku!
SADRŽAJ / SUDIONICI 2
Escola Básica de Apúlia, Apúlia, Esposende, Portugal
Osnovna škola Skopelos, Lesvos, Grčka
Osnovna Skola Jurja Sizgorica, Sibenik , Croatia
Nastavnici: Ivana Rupić, Anita
Matić i Ivana Dujić
Učenici: Helena Belamarić,
Rebeka Jelić, Luka Popovič i
Marta Viljac.
Teachers: Silvina Carvalho,
Alexandra Monteirinho and Paula
Sofia Carvalho.
Students: Clara André, Joana Faria,
Patrícia Lopes and Sofia Santos.
Dimotiko Scholeio Daliou 2, Dali, Cipar
Nastavnici: Kakia Angelidou,
Fanoula Theofanous i Andri
Christofi.
Učenici: Marianna Antoniou,
Marilena Pashalidou, Stefania
Iasmina Plaiasu, Maria Pisia i
Monika Trapcheva.
Nastavnici: Tsakyri Angeliki,
Zangoyianni Vivi
Učenici: Taxiarchoula Agriti,
Anastasia Kontouli, Despoina
Chatzinikolaou
Škola Podstawowa Tadeusza Kosciuszki u Mierzecicah, Poljska
Školska zajednica i
prijatelji.

3. EDITORIAL 3
Uistinu je bilo veliko zadovoljstvo ugostiti sve naše Erasmus+
partnere s Cipra, Portugala, Hrvatske i Grčke, koji su bili u posjeti
Poljskoj od 1. do 5. travnja 2019.
Suradnja među školama omugućuje nam otkrivanje i istraživanje
europske baštine, koja je naše zajedničko bogatstvo. Kulturno i
industrijsko nasljeđe nas spaja i pomaže nam shvatiti gdje zapravo
živimo. Utječe na kvalitetu života, socijalnu povezanost i interkul-
turalni dijalog.
Upravo su kulturna baština, industrijska baština i interkulturalni
dijalog bili glavna tema posjeta Poljskoj. Želja nam je bila da kroz
edukaciju podignemo svijest o važnosti europske industrijske
baštine. Naši su gosti upoznali lokalne i nacionalne običaje tokom
razgledavanja, priredbi, pjesama, plesova, likovnih i kulinarskih
radionica.
Glavni ciljevi našeg posjeta ostvareni su kroz brojne aktivnosti i
razmjenu ideja. Suradnja među učenicima i nastavnicima bila je
jako učinkovita. Učenici su postali otvoreniji, samostalniji i
svjesniji interkulturalnih razlika. Naučili su surađivati kao tim i
učinkovito komunicirati. Bilo je veliko zadovoljstvo za mene i svo
osoblje moje škole ugostiti vas u Poljskoj. Smatram da su ovakvi
posjeti pravi način za promoviranje europskih vrijednosti, razvi-
janje svijesti o različitostima i sprječavanju radikalizacije.
Nadam se da je i za vas ovo bilo nezaboravno iskustvo i da ste
zadovoljni svojim boravkom u Poljskoj. .
Paulina Niegowska,
Ravnateljica osnovne škole T. Kościuszko No 1, Mierzęcice
The T. Kościuszko
Primary School No 1
in Mierzęcice
68 Wolnosci str,
42-460 Mierzecice
poczta@sp1-mierzecice.pl
+48 32 391 00 22
http://sp1-mierzecice.pl
--------ooo--------

4. Nikiszowiec - arhitektura 4
Osnovna škola Jurja Šizgorića
Šibenik, Hrvatska
Nikiszowiec-Arhitektura
Sagrađen kao dom za rudare iz
okolnih rudnika, Nikiszowiec
još i danas oduševljava svojom
arhitekturom i funkcionalno-
šću.
Sagrađen je između 1908. i
1912. kako bi smjestio radnike
u samo dvorište njihovog rad-
nog mjesta - velikog rudnika
ugljena Wieczorek (ranije poz-
natog pod nazivom ‘Giesche’).
Zatvoreni stambeni kompleks
Nikiszowiec sastavljen je od
šest kompaktnih četverostranih
zgrada na tri kata, s unutraš-
njim dvorištima.
Prepoznatljiv po svom unifor-
miranom stilu - zgradama od
crvene opeke s naglašenim
crveno-obojanim prozorskim
okvirima i uskim ulicama spo-
jenim lijepim arkadama - dizaj-
nirali su ga Georg i Emil Zil-
l m a n i z B e r l i n -
Charlottenburga, kao apsolut-
no samostalnu zajednicu za
1000 radnika. Kompleks je
imao pripadajuću školu, bolni-
cu, policijsku stanicu, poštanski
ured, bazen, pekaru i crkvu.
Zanimljivo je porijeklo crvene
boje na prozorskim oknima.
Rudari su tom bojom ozna-
čavali opasna područja u rudni-
cima, i imali su je u velikim
količinama. Stoga su odlučili
koristiti je i na prozorskim ok-
virima.
Usprokos činjenici da se nase-
lje nalazilo nedaleko od rudni-
ka, supruge rudara bile su po-
nosne na svoje besprijekorno
čiste prozore koje su svakod-
nevno čistile od ugljene praši-
ne.

5. Ugljen - Portugal i Poljska—zajednička baština 5
Escola Básica de Apúlia
Apúlia, Esposende, Portugal
Pejão je bio jedan od najvećih rudarskih kompleksa u Por-
tugalu, a počeo je s djelovanjem 1859. U razdoblju od 1933.
do 1957. dosegao je vrhunac rudarenja ugljena, zahvaljujući
Belgijancu Jeanu Tyssenu i njegovim izdašnim ulaganjima.
Ovi rudnici predstavljaju vrijednu i neprocjenjivu materijal-
nu i nematerijalnu baštinu, a na njima onako rasutima po po
ovom području još uvijek možemo vidjeti tragove povijesti.
Primjer toga je parna lokomotiva, pomoću koje se ugljen
nekoć prevozio do rijeke Douro, a zatim do Oporta. Rudni-
ci su zatvoreni 1994., a ovo golemo naslijeđe vraća nas u
vrijeme kad su stotine ljudi radile tamo.
Katowice su poznate po najvećem europskom rudniku
ugljena i jedan su od simbola ove regije, opisan kao Poljsko
kraljevstvo ugljena: Šleska.
Iako povijest rudarenja ugljena u ovom području datira prije
samog grada Katowice, Wujek rudnici su službeno osnovani
tek 1899, kad se šest manjih rudnika ujedinilo u jedinstveni
kompleks. Petnaest godina kasnije, rudnik se koristio kao
kamp za ratne zarobljenike za vrijeme 1. svjetskog rata. Na-
kon rata, promijenili su ime iz njemačkog 'Oheim' u 'Wujek'
- ujak - te je postao symbol prosperiteta, sve do ponovnog
njemačkog preuzimanja za vrijeme 2. svjetskog rata. Danas
je prostor pretvoren u muzej koji slavi uspomenu na rudni-
ke, grad Katowice i cijelu Šlesku - muzej Nasze.

6. Rudnik soli Wieliczka, skriveno europsko blago 6
Osnovna škola
Skopelos Lesvos, Grčka
Rudnik se proteže na 9 podzemnih nivoa i doseže dubinu od 327
m, s više od 20040 hodnika i 300 km klanaca. Tu ćete pronaći i
podzemne štale, ali i jezera, a vjerovali ili ne - zidove možete
kušati!
Muzej
1950. rudnik soli pretvoren je u muzej. Mi smo posjetili djelove
rudnika čija ljepota oduzima dah, u dvosatnom razgledavanju s
vodičem, uz nekih 2 kilometra puta.
Najvažnija atrakcija bio je muzej, smješten na trećem nivou rudni-
ka, na dubini od 130 m. Godinama su sami rudari pravili umjet-
nička djela od soli koja danas krase hodnike rudnika soli.
Posebno impresivna je “Velika Kapela” - podzemna katedrala
duga 54 i visoka 12 metara. Njezina izgradnja trajala je više od 30
godina (1896. - 1927.), a za gradnju je korišteno 20000 tona soli.
Svi objekti u hramu - luster, biblijske prezentacije i kipovi -
napravljeni su isključivo od soli.
Najveličanstvenija je “Posljednja večera”, Leonarda da Vincija.
Druge statue od soli predstavljaju svetu Barbaru, zaštitnicu rudara,
poljskog astronoma Nikole Kopernika, papu Ivana Pavla II i
druge poznate osobe.
Rudnik soli Wieliczka
smješten je u gradu Wieliczka u
Poljskoj, 15 km jugoistočno od
Krakowa. To je kulturni spome-
nik koji je uvršen na UNESCO-
vu listu svjetske baštine od
1978.
Osnovan je u 13. stoljeću i drugi
je najveći rudnik soli u Europi.
Rudarenje soli počelo je još u
vrijeme srednjeg vijeka, od 1290
pa sve do 1996, kad su rezerve
soli iscrpljene do kraja.

7. Život rudara u Nikiszowiecu 7
Za vrijeme našeg posjeta Katowicama u Poljskoj,
posjetili smo rudnike srebra i soli, kao dio indus-
trijske baštine ove zemlje. Također smo imali priliku
naučiti nešto o životu rudara. U sklopu toga,
posjetili smo Nikiszowiec, grad u Gornjoj Šleskoj
izgrađen između 1908. i 1918. kao smještaj za rudare
blizu rudnika u kojima su radili. Arhitektura samog
gradića je posebna, budući da su sve zgrade naprav-
ljene od crvene opeke, s crvenom bojom oko pro-
zora i velikim unutarnjim dvorištem gdje su imali
priliku uzgajati manje životinje kao što su zečevi,
kokoške, te konje koji su im pomagali u njihovnom
svakodnevnom poslu.
U ovom stambenom kompleksu postojala je škola za
djecu rudara, trgovine, kupelji i crkva.
Zajedničke kupelji bile su mjesto sastanka žena
rudara, gdje su prale rublje, peglale i održavale osob-
nu higijenu.
Zaštitnica rudara bila je sveta Barbara kojoj su se
svakodnevno molili za pomoć. U njenu su čast
napravili male skulpture od ugljena.
Dimotiko Scholeio Daliou
Dali, Cipar

8. Turneja kroz poljsku industrijsku baštinu 8
Osnovna škola Apúlia
Apúlia, Esposende, Portugal
Naša turneja kroz rudnike Poljske započela je 3.
ožujka 2019., s posjetom povijesnom rudniku srebra,
smještenom u Tarnowskie Góry. Ne samo rudnik nego i nje-
govo susjedsvo, dokaz su prijašnje industrije rudnika srebra u
regiji Šleska. 2017. g povijesni je rudnik srebra u Tarnowskie
Gory stavljen na listu UNESCO-a kao svjedok neprestanih,
višestoljetnih pokušaja dovođenja vode na površinu, a u
svrhu opskrbe obližnjih gradova i same industrije. Tarnows-
kie Góry predstavlja veliki doprinos globalnoj proizvodnji
olova i cinka. Posjet ovom rudniku poprilično je jedinstven
jer imate priliku razgledavanja otvorenih prostorija kroz koje
prolazite brodom!
U srijedu, 4. ožujka, posjetili smo rudnik soli
Wieliczka. Pripada grupi najstarijih svjetskih rudnika i bio je
aktivan bez prestanka od 13. stoljeća pa sve do nedavno.
Ovaj rudnik koji još nosi i naziv “Podzemna slana katedrala
Poljske” dubok je 2327 metara, a dug 300 kilometara. Mi smo
u našem razgledavanju uspjeli vidjeti oko 2 kilometra dvoana.
Kroz obilazak smo vidjeli jezera, rudarske alate, strojeve,
razne sculpture koje su rudari izrezbarili od kamenih blokova
soli, ali najspektakularniji trenutak bio je ulazak u Katedralu
svete Kinge, nevjerojatnu prostoriju koja je cijela načinjena
isključivo od soli. I ovaj je rudnik stavljen na UNESCO-vu
listu 1978. godine, a godišnje ga posjeti oko 800 000 turista.
Naposlijetku smo 5. ožujka posjetili mjesto neka-
dašnjeg jako važnog rudnika ugljena, od kojeg su danas ostala
samo dva rudarska tornja kao podsjetnik. U prostoru oko
nekadašnjeg rudnika, sagrađen je Muzej Šleska koji nam, osim
što prikazuje povijest Katowice, između ostalog daje uvid i u
život rudara.

9. Katowice kroz kalendar vremenskog putnika 9
Osnovna škola Skopelos
Lesvos, Grčka
Travanj, 2019
Danas sam sletio pored ogromnog svemirskog broad. Pokušavajući shvatiti gdje se nalazim, upitao
sam prolaznika. Rekao mi je da sam u Katowicama, u Poljskoj, i da je 2019. godina. Bio sam u šoku.
Nisam mogao vjerovati svojim očima..
Na tom sam mjesu već jednom bio, sasvim slučajno, prije 100 godina. U to vrijeme bio je to grad
rudara i industrijskih radnika. Žene su neumorno čistile obiteljske kuće I brinule o djeci, dok su
muškarci radili u rudnicima ugljena, cinka, olova, željeza i čeličnoj industriji. Sjećam se da je zrak
bio toliko nabijen industrijom, da sam dobio astmu. Pitao sam se bi li se uopće mogli baviti nekim
drugim poslom, budući da je zemlja njihovo bogatstvo. Danas ih vidim kako šeću dobro odjeveni,
muškarci i žene zajedno, a grad je potpuno drugačiji! Zadržao je svoju sivu boju, ali mislim da je to
bio odabir građana, kao izraz poštovanja prema zajedničkoj kulturnoj baštini.
Tamo gdje je nekoć bio rudnik ugljena, sad se nalazi Kulturna zona Katowice. Muzej Šleska je ot-
voren tu, a rudarsko dizalo radi samo u ljetnim mjesecima kako bi pružio posjetiteljima mogućnost
uživanja u prekrasnom pogledu na moderni dio grada. Jedan od dijelova Kulturne zone je svemirski
brod kojeg sam video kad sam sletio– SPODEK - točnije stadion s kapacitetom od 11000 ljudi. Uz
njega se nalazi Međunarodni konferencijski centar istog kapaciteta, ali i NOSPR - Poljski nacionalni radijski
simfonijski orkestar. Tu sam otišao na koncert koji me koštao samo 25zl, 5 EUR-a, s oko 100 glaz-
benika u ogromnoj koncertnoj dvorani izvanredne akustike, izrađena u takvim bojama i materijalima
da sam se osjećala kao da se nalazim untar nekog ogromnog instrumenta. Malo dalje od Kulturne
zone nalazi se pet blokova zgrada koje arhitekturom podsjećaju na zvijezde.
Ova bi transformacija urbanog dijela trebala poslužiti kao primjer drugim gradovima, također. Kato-
wice su od industrijom zaraženog grada postale grad kulture, kulturnih događanja i turističkih atra-
kcija. Na kraju sam odlučio ostati malo duže...i vratiti se ponovo!
Spodek International Conference Centre
NOSPR The Silesian Museum

10. Šleska - naša regija 10
To je regija
smještena većim
dijelom u Poljskoj,
dok njeni manji
djelovi pripadaju
Republici Češkoj i
Njemačkoj. Proteže
se na 40,000km2 i
ima populaciju od 8
milijuna ljudi.
Podijeljena je na
Donju i Gornju
Šlesku. Donja Šleska
se odnosi na
sjeverozapadni dio
geografske regije
Šleske i jugozapadni
dio Poljske. Glavni
grad regije je
Wrocław.
Gornja Šleska
podrazumijeva
jugoistočni dio
Šleske i južni dio
Poljske. Manji dio
Gornje Šleske
smješten je u
Republici Češkoj i
spojen je s Poljskom
preko Cieszyna koji
je podijeljen na dva
dijela. Glavni grad
regije je Katowice.
Naša škola nalazi se
u Gornjoj Šleskoj,
točnije u gradiću
Mierzęcice, blizu
aerodroma
Pyrzowice.
ŠLESKA
Osnovna škola T. Kościuszko No 1 ,
Mierzęcice, Poljska

11. Šleski poslovi, jezik i kuhinja 11
RUDARSTVO
Iako rudarenje i metalurgija danas više nisu jako
popularna zanimanja u Poljskoj, oni su zaista
jako razvijeni i čest su odabir zanimanja na
prostoru Šleske. U Gornjoj Šleskoj danas postoji
25 aktivnih rudnika.
ŠLESKA KUHINJA
ŠLESKI JEZIK
Radi se o poljskom dijalektu koji je nastao pod
utjecajem njemačkog jezika, uslijed prisutnosti
Njemačke na ovim prostorima za vrijeme Drugog
svjetskog rata. Danas ćete teško pronaći osobu koja
govori Šleski, jer ga uglavnom znaju samo stariji ljudi.
Većina ljudi zna samo po koju riječ, budući da se danas
više ne koristi ko ranije.
Većina jela napravljena je od žitarica i brašna.
Godinama je već najzastupljenija kombinacija
poljske, češke i njemačke kuhinje. Mesna jela se
rade se najčešće od svinjetine ili peradi (najčešće
piletine), dok je u prošlosti dosta često bilo i zečje
meso. Neka od najpopularnijih jela su:
• Kluski śląskie ( šleska knedla)
• Rolada z modrą kapustą (rolada od crvenog
kupusa)
• Żur śląski z jajkami i kiełbasą (šleska štruca s
jajima i kobasicom)
Osnovna škola T. Kościuszko No 1 ,
Mierzęcice, Poljska

12. 12
Legenda o Svetoj Kingi 12
Osnivanje rudnika u Bochni i
Wieliczkoj tema je predivne
legende o svetoj Kingi koja je
živjela u 13. stoljeću i postala
zaštitnica rudara iz rudnika
soli. Kinga je bila povijesna
ličnost, kći mađarskog kralja
Bele IV, udana za poljskog
vojvodu koji je vladao Kra-
kowom - Boleslawa V.
Legenda kaže da je još dok je
bila mlada djevojka u Mađar-
skoj, Kinga dobila prekrasan
zaručnički prsten od poljskog
vojvode Boleslawa. Od svog
oca je trebala dobiti u miraz
cijelo bogatsvo u zlatu, sreb-
ru i draguljima, ali mu je rekla
da to nije ono što njenim
budućim podanicima treba,
budući da je Boleslaw bio
bogat, a njegova zemlja pros-
peritetna.
Otac je dugo razmišljao o kćerinom mirazu, ali nije pronalazio
rješenje. Upitao ju je kakvu vrstu miraza želi, a ona ga je nakon
kratkog razmišljanja zatražila bogatstvo u kamenoj soli. Kako u
Poljskoj nije bilo rudnika soli, znala je da će Boleslaw i njegovi
podanici to znati cijeniti. I tako ju je njen otac odveo u najveći
rudnik u Mađarskoj - Maramureș - i rekao: „Sad imaš što si traži-
la ovdje ćeš pronaći najbogatija nalazišta soli“. No Kinga je bila
zabrinuta jer nije znala kako će preseliti cijeli rudnik u Poljsku.
Pogledala je prema nebu i zatražila Božji savjet, te je ubrzo znala
što treba učiniti. Skinula je zaručnički prsten i ubacila ga u okno
rudnika.
Nedugo zatim Kinga je otišla na Boleslawov dvor u Poljsku, u
Krakow, gdje joj je priređen veliki doček. Neki od podanika koji
su je pratili na putu, bili su mađarski rudari. Putem je posjetila
djelove svog budućeg vojvodstva. Kad su došli blizu Bochnie i
Wieliczke, naredila je podanicima da se zaustave i kopaju na mje-
stu koje im je naznačila. No, rudari su naišli na kamen i rekli joj
da ne mogu kopati dalje. Vojvotkinja je međutim zatražila da joj
se odlomi komadić kamena. Jedan od njih dao je Kingi komad
bijelog kamena u kojem je ona prepoznala grumen soli. Naredila
im je da ga razbiju i, na iznenađenje sviju, unutra su pronašli nje-
zin zaručnički prsten. Isti onaj koji je ubacila u okno rudnika u
Mađarskoj. Svi su zadivljeno kleknuli pred takvim čudom, jer su
shvatili da je miraz koji je Kinga tražila - kamena sol - pomoću
njenog prstena čudotvorno došao do Poljske.Osnovna skola Jurja Sizgorica
Sibenik, Croatia

13. Rudnik soli (Poljska) - Rudnik soli - Aliki (Cipar): Usporedba 13
Dimotiko Scholeio Daliou 2
Dali, Cipar
Za vrijeme našeg boravka u Poljskoj posjetili smo rudnik soli "Wieliczka" u Krakowu. Razmišljajući
o tome kako se i u Cipru prije nekoliko desetljeća skupljala sol, odlučili smo pronaći sličnosti i
razlike između rudnika soli u Poljskoj i rudnika soli Aliki, na Cipru.
Kao sličnost bi istaknuli da je glavni
proizvod rudnika i jezera Aliki - sol.
Sol je bila jako važna za narode obiju
država, zbog očuvanja hrane na duži
vremenski period. Osim toga, rudari u
rudniku soli, baš kao i radnici na sla-
nom jezeru, koristili su magarce ili
konje za transport soli. I na kraju, bio
je to važan izvor bogatstva za obje
države, jer je sol bila proizvod koji su
izvozili drugima.
Kao jednu od razlika navedimo kako
su rudari morali duboko kopati i raditi
u mraku, pod zemljom, cijelu godinu.
Radnici na slanom jezeru Aliki morali
su pak čekati isparavanje vode iz jeze-
ra u ljetnim mjesecima, kako bi sa-
kupili sol krajem kolovoza. Osim toga,
sol je slagana u hrpice piramidnog
oblika, a zatim nošena na magarcima,
dok su rudari koristili tračnice,
vagone, konje i vučni lift za transport.

14. Putovanje puno doživljaja!! 16
Dimotiko Scholeio Daliou 2
Dali, Cipar
U sklopu naše mobilnosti u Poljsku, imali smo priliku upoznati
učenike iz partnerskih škola projekta, sudjelovati u raznim ak-
tivnostima i posjetiti mjesta povezana s industrijskim nasljeđem
Poljske.
Jako nam se svidjela sama škola i
iznenadilo nas je što su osnovna i
srednja škola u istoj zgradi. Tijekom
našeg posjeta imali smo priliku
sudjelovati u likovnim radionicama
izrađivati Uskršnje čestitke. Pose-
bno smo uživale na satu kemije gdje
smo izvodili eksperimente, te na
satu informatike s robotičkim pro-
gramiranjem. Kulinarska radionica
u kojoj smo sami pravili tradicional-
ne poljske knedle, bila je također
jako uzbudljiva.
S naših razgledavanja najviše nas se dojmio
Rudnik soli Wieliczka. Vidjeli smo skulpture
izrezbarene u kamenoj soli i predloške života
rudara. Divili smo se savršenstvu velikog hra-
ma, prikazima Posljednje večere, i bili smo
začuđeni kad nam je vodič rekao da slobodno
’’kušamo’’ zidove rudnika. Imali smo osjećaj da
živimo u nekom drugom dobu. Ovaj posjet je
u svakom slučaju bio jedinstveno iskustvo u
upoznavanju poljske industrijske baštine i obo-
gaćivanju znanja na tu temu.

15. Poljski pierogi sa slatkim sirom - tradicionalni slatkiš 17
Tijekom posjeta Poljskoj školi naši su učenici sudjelovali u
radionici izrade pieroga. Bili su oduševljani slatkom verzi-
jom ovog poljskog jela, te su ih odlučili pripremiti svojim
prijateljima nakon povratka u Hrvatsku.
1 žumanjce (na sobnoj tempe-
raturi, tučeno)
1/2 čajne žličice soli
4 čajne žličice šećera (ili po
želji)
1/2 čajne žličice ekstrakta
vanilije
1/2 kg svježeg sira
Evo i recepta:
Sastojci:
1/2 kg glatkog višenam-
jenskog brašna
3 žlice rastopljenog mas-
laca
1 jaje
1/2 čaše tople vode
1/2 čajna žličica soli
U zdjeli srednje veličine pomješaj-
te jaje, sol, šećer i vaniliju.Dodajte
svježi sir i dobro izmješajte. Stavi-
te u hladnjak prekriveno, dok ne
bude spremno za korištenje.
Pripremite tijesto za pieroge.
Na lagano pobrašnjenu površinu
zamijesite tijesto debljine cca 3
mm. Izrežite tijesto nožem.
Žličicom napunite nadjev na kru-
gove tijesta za pieroge, te preklo-
pite tijesto preko nadjeva, tako da
dobijete oblik polumjeseca.
Zakuhajte slanu vodu i stavite
pieroge. Kuhajte 3 minute.
U slast!
Osnovna škola Jurja Šižgorića
Šibenik, Hrvatska

16. Rudnik soli Wieliczka - vučni lift za životinje 14
Osnovna škola Apúlia
Apúlia, Esposende, Portugal
Uže
Vreteno
Kolotur
Stalak
Vučni lift za životinje

17. Strip 15
Osnovna škola T. Kościuszko No 1 , Mierzęcice, Poljska
Strip

18. Uniforme poljskih rudara ugljena 19
Nosili su crno odijelo i šešir s perjem. Rudari su nosily svoja svečana odijela na vjenčanja,
sprovode i druge važne ceremonije.
Boja perja (crna, bijela, crvena ili zelena) ovisila je o činu samog rudara.
Zelena je bila za direktore, bijela za upravitelje pogona, crna za rudare a crvena za članove
limene glazbe.

19. Obuci lutku 9
Osnovna škola Skopelos
Lesvos, Grčka