1. Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
Ekonomski fakultet u Osijeku
URBANA EKONOMIJA
Kreativni gradovi: Zadar
Mentori:
Prof.dr.sc. Maja Lamza Maronić
Univ. spec. oec. Jerko Glavaš Izradili:
1.Lucija Varvodić
2.Kristina Volf
3.Zita Zagorščak

2. Veza ekonomije i
kreativnosti
• Misaoni procesi kojima se
dolazi do rješenja, ideja,
umjetničkih oblika koji su
jedinstveni i novi.
• Kreativnost danas ulazi u sva
područja.
• Vezu ekonomije i kreativnosti
- ekonomiju pokreću kreativne
industrije.
• Kreativne industrije = kulturne
industrije.

3. Koncept kreativnih gradova
• dinamičan koncept koji se
fokusira na stvaralaštvo,
razvoj zajednice i kulturu
kao glavne pokazatelje
dinamičnog, živog i
ugodnog grada, čiji je razvoj
održiv
• primjer takvog grada u
Hrvatskoj:
ZADAR

4. ZADAR

5. Zadar kroz povijest
• Sagrađen po svim načelima klasične rimske
urbanistike - pet uzdužnih i nešto više poprečnih ulica
stvaralo je pravilan raster pravokutnih kvartova –
insula.
• Uz rub mreže ulica, na zapadnom kraju poluotoka,
izgrađen je glavni trg - forum, a do njega hram na
kapitoliju
• Sve to bilo je omeđeno dvokatnim trijemom, a na
prostoru okrenutom moru izgrađen je emporij -
gospodarski trg.
Plan Zadra
Antičko doba
http://www.suvag.hr/~mpansini/strukturagrada.htm

6. • Visoko razvijeni urbani centar imao je riješen javni vodovod (s
vodom iz 40 km udaljene Vrane), kanalizacijski sustav, terme,
amfiteatar i druge pogodnosti koje su sastavnice jednog
rimskog grada.
• Kasnije su ulomci te arhitekture poslužili kao građevni
materijal za nove građevine (od kojih je svakako najpoznatija
ranosrednjovjekovna rotunda Sv. Donata, u čijim je temeljima i
danas vidljiva velika količina rimskih spolija).
Plan Zadra
Srednji vijek
http://www.suvag.hr/~mpansini/strukturagrada.htm

7. • Nakon Drugoga svjetskog rata Zadar bilježi snažan porast broja
stanovnika zahvaljujući industrijalizaciji i gospodarskom
razvoju grada. Okolica grada također je privlačila stanovništvo
zahvaljujući svom povoljnom položaju i plodnom tlu.
Plan Zadra
Socijalističko razdoblje
http://www.suvag.hr/~mpansini/strukturagrada.htm
• Zadar je jedan od najstarijih hrvatskih gradova s najdužom
urbanom tradicijom, dužom od dvije tisuće godine i
kontinuiranom naseljenošću te je stoljećima bio važno urbano
središte.

8. Zadar nekad

9. Zadar danas
 Prepoznat kao grad koji je kroz
realizaciju svojih projekata
ostvario gospodarski, socijalni i
kulturni iskorak
 Nagrada za kreativni razvojni
program
 Nominirana instalacija ‘Pozdrav
Suncu’
 Veliki broj kreativnih simbola
 Morske orgulje
 Zadarski barkajoli
 Podzrav Suncu

12.  autor ing. Nikola Bašić
 smještene u sklopu
zadarske rive te su
prepoznatljive po svom
kaskadnom obalnom
profilu koji treba
stimulirati promjenu u
kretanju obalom,
zadržavanje i silazak
do mora
 europska nagrada za
urbani javni prostor
osvojena 2006.g.
 neprekidan koncert
mističnih tonova
„Orkestra Prirode”

13.  Zrak potisnut valom vodi se iz šireg u uži profil,
kako bi dobio ubrzanje i prozveo zvuk u sviralama
smještenim u hodniku ispod obalne šetnice, odakle
zvuk izlazi u prostor šetnice.
 Instrument ima sedam klastera po pet biranih
tonova izvedenih iz matrice dalmatinskog klapskog
pjevanja.
 Kao što je energija mora nepredvidiva tako je i vječni
koncert morskih orgulja neponovljiv u bezbrojnim
glazbenim varijacijama, čiji je autor sama priroda.
Dijagram orgulja
http://www.oddmusic.com/gallery/om24550.html

15.  instalacija arhitekta Nikole
Bašića
 smješteno u zadarskoj luci,
na zapadnoj točki zadarskog
poluotoka, neposredno
uz Morske orgulje
 pogled na Zadarski
kanal, otoke i zalazak Sunca
http://www.tzzadar.hr/images/original/Pozdrav_suncu_002_1196973619.jpg

16. • Sastoji se od tri stotine višeslojnih
staklenih ploča postavljenih u istoj
razini s kamenim popločenjem rive u
obliku kruga promjera 22 metra.
• Osim Sunca gledajući od zapadne
strane, a poviše Morskih orgulja
nalaze se i ostali planeti Sunčevog
sustava.
• Ispod staklenih ploča nalaze se
fotonaponski solarni moduli preko
kojih se ostvaruje simbolična
komunikacija s prirodom.
• U kromirani prsten koji okružuje
ploče s fotonaponskim modulima,
upisana su imena zadarskih svetaca.

17. Zadarski barkajoli
 Jedan od zaštitnih
simbola grada Zadra od
14.stoljeća
 Malim čamcima na
vesla povezuju dva
kraja gradske luke
 Prevoze putnike od
Liburnske obale do gata
kod “Maraske”
 Put dug 71 m
preveslaju za minutu i
pol

18. o Obiteljska tradicija
o Turistička atrakcija
o Danas postoji tek
nekoliko barkajola
o Jedinstveni na
Jadranu

21. KALELARGA

22.  Drevna je Kalelarga uništena u bombardiranjima Zadra 1943. i
1944. godine kada je nestalo i 80% gradske jezgre.
 Šezdesetih godina 20. stoljeća, kada je ponovno izgrađena i
rekonstruirana u današnjem obliku.
 Kultni prostor i jedan od simbola grada koji budi sjećanja na
lijepe trenutke i događaje kao mjesto druženja

23. Kalelarga 1945.
Obnova kalelarge 1966.

24. Zaključak
 Istinski kreativni gradovi su jednako kreativni u svim
segmentima te su otvoreni, veliki i opiru se redu.
 Kreativno djelovanje je izraz kulturnih različitosti i treba
ga poticati i razvijati. U urbanom planiranju pitanje
kreativnosti se promatra kroz poticanje razvoja kulturnih
specifičnosti koje postaju ključna riječ suvremenog
urbanog dizajna.
 Izgrađen prostor nije isključivo proizvod pojedinaca već
grupnih akcija usmjerenih na unapređenje njihovog
urbanog prostora i razvoj zajednice.

25. Zahvaljujemo se na
pozornosti !