3. Međunarodni znanstveni simpozij GOSPODARSTVO ISTOČNE HRVATSKE - VIZIJA I RAZVOJ

1. 3. Međunarodni znanstveni simpozij
GOSPODARSTVO ISTOČNE HRVATSKE - VIZIJA I RAZVOJ
Zelene knjižnice:
knjižnični doprinos
energetskoj učinkovitosti
Kornelija Petr Balog, Filozofski fakultet, Sveučilište u Osijeku
Ljiljana Siber, Pravni fakultet, Sveučilište u Osijeku

2. Zaštita okoliša i „zelene knjižnice”
2
Pitanja zaštite okoliša uređena brojnim državnim i
međunarodnim dokumentima
npr. Aarhuška konvencija (Convention on Access to Information,
Public Participation in Decision-Making and Access to Justice in
Environmental Matters
„zelena knjižnica”
knjižnična zgrada (ekološki
prihvatljiva gradnja)
bilo koja knjižnica koja aktivno
promovira tematiku održivog
razvoja i zaštite okoliša

3. Zelene knjižnice u Hrvatskoj
 Zelena knjižnica – projekt Društva bibliotekara Istre, 2011.
3

4. Uklanjanje prepreka za energetsku učinkovitost u
Hrvatskoj (EE projekt)
 2005.-2013. (ali i dalje aktivan)
 Program Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP Croatia), Ministarstvo gospodarstva,
Ministarstvo graditeljstva i prostornog planiranja, Fond za zaštitu okoliša i
energetsku učinkovitost, Globalni fond za okoliš (GEF)
4
sustavno
gospodarenje
energijom
Ciljevi
edukacijske
aktivnosti za građane
RH (medijske
kampanje,
multimedijske
publikacije, brošure,
predavanja, info
točke)
informacijski
sustav za
upravljanje
energijom
knjižnice

5. Zelena knjižnica energetske
efikasnosti (ZeeK)
10 knjižnica u Hrvatskoj:
• Nacionalna i sveučilišna knjižnica Zagreb
• Sveučilišna knjižnica Pula
• Gradska knjižnica Franjo Marković
Križevci
• Knjižnica i čitaonica Grada Preloga
• Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek
• Knjižnica Pravnog fakulteta u Osijeku
• Sveučilišna knjižnica Rijeka
• Sveučilišna knjižnica Split
• Gradska knjižnica Zadar
• Narodna knjižnica i čitaonica Vlado
Gotovac Sisak
5

6. Istraživanje:
Uzorak: • 10 knjižnica (narodne, visokoškolske)
6
sa ZeeK-om
Vrijeme: • ožujak 2014.
Metoda:
• intervju (telefonski, mailom)
•8 tema

7. T1: Osnutak
 prva Zelena knjižnica – Nacionalna i sveučilišna knjižnica (2012.)
 dvojaka inicijativa:
 knjižnica (4)
 knjižnice koje su već bile angažirane u aktivnostima vezanim uz
zaštitu okoliša (npr. Sveučilišna knjižnica u Puli, Prelog, Pravni
fakultet Osijek)
 UNDP ured (5)
 narodna knjižnica u Zadru – certifikat o energetskoj učinkovitosti
(veliki plakat)
 Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek – ideja o zasebnoj polici za
materijale projekta (!)
7

8. T2: Prednosti za knjižnicu i marketing
Zeek-a
8
• poboljšanje imidža u javnosti
• povećanje vidljivosti i prepoznatljivosti u zajednici
• dopuna i dodavanje vrijednosti postojećim projektima
(PRAVOS)
prednosti:
• organizacijskim i smještajnim kapacitetima nekih knjižnica
(npr. GISKO)
prednosti
umanjene:
• osnutak popraćen medijskom pozornošću (radio, lokalna i
nacionalna TV, novine, portali, teletekst)
• prisutnost gradonačelnika (Zadar, Sisak) marketing:

9. T3: Učinak na knjižnicu i korisnike
 negdje interes bio najveći na početku (NSK), negdje je interes rastao tijekom
vremena (Sisak), negdje zabilježen nizak interes (Pula, GISKO)
9
Učinak na knjižnicu:
povećan broj korisnika,
nove korisničke
skupine (NSK, Križevci)
dolazak u knjižnicu
ISKLJUČIVO zbog ZeeK
zbirke
nove skupine:
poduzetnici,
građevinari, obrtnici,
dizajneri, zaposlenici
lokalnog ureda za
urbanizam i planiranje

10. T4. Interes korisnika za ovu tematiku
 narodne knjižnice:
 energetski stručnjaci, zaposleni građani zainteresirani za uštedu energije, umirovljenici,
građani koji grade ili renoviraju svoje domove, studenti i učenici za školske zadaće
 visokoškolske knjižnice:
 nastavnici i studenti vezano uz nastavne i istraživačke zadatke i teme, maturanti, novinari
 samo polovica ispitanika vodi evidenciju o korištenju ZeeK građe
10
Vrste korisnika:
Nedostatni podaci:

11. T5. ‘Zelene’ aktivnosti i projekti
knjižnica prije postavljanja ZeeK-a
11
• radionice za djecu iz vrtića i osnovnoškolski uzrast,
izložbe, predavanja, javne tribine, radijski
programi itd.
• npr. edukativni projekt za djecu i roditelje o
razvrstavanju otpada (Križevci); suradnja s
komunalnim poduzećem (Zadar, Križevci)
narodne
knjižnice (5):
• suradnja u projektu Zelena knjižnica Društva
bibliotekara Istre, integracija tema vezanih uz
zaštitu u neke od kolegija (Pula),
• DUNICOP projekt, Javno savjetovanje o Akcijskom
planu energetski održivog razvitka grada Osijeka;
Radionica u okviru projekta CHREN-HR-HU
(PRAVOS)
visokoškolske
knjižnice (2):

12. 12

13. T6. UNDP radionica u knjižnici
13
Radionice za
korisnike održane
u 4 knjižnice:
• Križevci (čak dvije –
veliki interes za
solarne kolektore
• Pula
• Zadar (radionica za
djecu)
Radionica za
djelatnike
knjižnica
• GISKO
Dvije knjižnice
dogovarale
radionicu, ali do
nje nikada nije
došlo:
• PRAVOS, Rijeka

14. T7. Knjižnice – agenti u promoviranju
zaštite okoliša
 ispitanici složni u mišljenju da knjižnice moraju biti proaktivne u
promoviranju društveno odgovornog ponašanja:
 u vidu edukativnih radionica, javnih rasprava i sl.
 u vidu partnerstva s drugim dionicima iz javnog života
 ističe se mišljenje da su narodne knjižnice pogodnije za širenje informacija
vezanih uz zaštitu okoliša (imaju veći dohvat populacije)
14

15. T8. Zelene aktivnosti/procesi u knjižnici
15
• štedne žarulje, oznake za štednju vode/el.
energije (Gasi me!); korištenje maila
umjesto papira, obostrano tiskanje,
recikliranje papira, ugradnja nove
tehnologije s većom uštedom energije
Svi ispitanici
svoje
poslovanje
prilagodili
zaštiti
okoliša:
• Pula
• Zadar
• Split
• Rijeka
certifikat o
energetskoj
učinkovitosti:

16. Zaključno:
 knjižnice oduvijek bile u službi društvenog napretka. U 21. stoljeću knjižnice
imaju odgovornost promoviranja i educiranja za energetski-učinkovito
ponašanje.
 primjer 10 hrvatskih knjižnica koje su prigrlile ovaj zadatak
 Knjižnice vs. ZeeK – obostrana korist
 ZeeK – pozitivan učinak na prepoznatljivost knjižnice, integraciju u zajednicu,
povećan broj korisnika, nove skupine korisnika
 Knjižnice – veći dostupnost ZeeK materijala; informativna, ali i edukativna funkcija
16

17. Što gostujući predavači misle o Zelenoj knjižnici?
 „Zelena knjižnica je projekt koji je mene silno obradovao po svom sadržaju, ali i
silno iznenadio. Održivim razvojem se dugo bavim, pa kad pogledam unatrag koliko
je truda uloženo, a kako malo rezultata postignuto, čini mi se da je to bilo
putovanje od poraza do poraza. I onda se pojavi netko tko uspijeva okupiti na
desetine ljudi da slušaju prevažne, ali službeno još uvijek marginalne teme - o
klimi, o obnovljivim izvorima energije, o bioraznolikosti, o hrani, o šumama, o
maniji potrošnje, o tranziciji... i ispostavi se da to radi Društvo bibliotekara
Istre!!! Nikada do sada to od bibliotekara ne bih očekivao! Zato, kapa dolje na
inicijativi i projektu, na trudu i primjeru! Ovo je nešto novo, neobično,
ohrabrujuće... Dajete nadu da se ipak ima smisla okupiti na najvažnijem poduhvatu
ove generacije, zgodno sročenom u onoj paroli koju popularizirate: „Nemojmo
uprskati - dobre planete je teško pronaći.” Želim vam puno uspjeha i da
ustrajete!”
Zoran Skala viši savjetnik za razvojne i međunarodne projekte
17

18. Pitanja?