SlideShare a Scribd company logo
1 of 17
KOMUNIKACIJSKI PROJEKAT KAO OSNOV
SARADNJE KLIJENATA I AGENCIJA ZA ODNOSE
S JAVNOŠĆU

Nela Deura



       Maj 2012., Beograd
ČIME SE BAVI RAD


o   Rad traži odgovor na pitanje u kojoj meri komunikacijski projekat
    predstavlja osnov saradnje između agencija za odnose s javnošdu i njihovih
    klijenata


o   Radom su definisani pojam i osnovni elementi komunikacijskog
    projekta, kao i problemi na koje se može naidi u svakoj fazi komunikacijskog
    projekta.



o   Takođe, iz rada je mogude videti načine na koje PR agencije rade, načine
    komunikacije i saradnje sa klijentima, kao i stanje i trendove u PR industriji.
KOMUNIKACIJSKI PROJEKAT – POJAM I ELEMENTI

    Komunikacijski projekat je rezultat strateškog planiranja komunikacije sa
     ciljnim javnostima, kao podrška ostvarivanju ciljeva organizacije, definisan
     vremenskim rokom, određenim budžetom i načinom evaluacije.


    Elementi komunikacijskog plana
1)   Analiza situacije
2)   Komunikacijski cilj
3)   Ciljne javnosti
4)   Poruke za ciljne javnosti
5)   Komunikacijska strategija
6)   Taktike za sprovođenje strategije
7)   Vremenski okvir
8)   Budžetiranje
9)   Evaluacija
ODNOSI S JAVNOŠDU DANAS U SVETU - STANJE

Glavni problemi u struci                 Zadaci


   Ekonomski uslovi                        Predstavljanje PR delatnost kao
   Kvalitetan kadar                         stimulativnog izbora zanimanja
   Konkurencija iz firmi koje pružaju      Obuka klijenata o pravom setu
    profesionalne usluge                     veština PRa za povezivanje sa
                                             ciljnim grupama
   Nedovoljno izdvajanje sredstava
    kupaca za PR aktivnosti                 Pružanje čvrstih dokaza od ROIu
   Fokusiranost klijenata na
    kratkoročne ciljeve
   Nedostatak razumevanja za
    odnose s javnošdu
   Teškoda efikasnog merenja uticaja
    PR aktivnosti
ODNOSI S JAVNOŠDU DANAS U SVETU - OČEKIVANJA

   Kompanije shvataju ozbiljno korporativnu reputaciju
   Kompanije ozbiljnije preduzimaju korporativnu društvenu odgovornost
   Kompanije su spremne da se okrenu firmama za odnose s javnošdu za
    netradicionalne usluge ( kao što su digitalne komunikacije, reklame i word –
    of mouth)
   Profesionalci u odnosima s javnošdu su zadovoljni odnosom s medijima
   Očekivani rast u digitalnim medijima i online komunikaciji, u korporativnoj
    reputaciji i potrošačkom marketingu
CILJ I METODOLOGIJA ISTRAŽIVANJA
Cilj                                    Metodologija

   Utvrđivanje korišdenja                 Empirijsko istraživanje (dve grupe
    komunikacijskog projekta u praksi       ispitanika)
    odnosa s javnošdu na našem             Prikupljanje primarnih podataka
    tržištu                                 uz pomod upitnika u elektronskoj
   Utvrđivanje alata koje agencije         formi
    najčešde koriste pri izradi i          Anketu popunio 101 ispitanik
    sprovođenju komunikacijskog            Statističku obradu podataka sa
    projekta                                SPSS alatom
   Utvrđivanje trendova u                 Za analizu korišdeni: deskriptivna
    upravljanju komunikacijama              statistika, frekvencije, unakrsne
                                            analize i neparamentarski testovi
                                            za utvrđivanje statističke
                                            značajnosti
STRUKA ODNOSA S JAVNOŠDU U SRBIJI:
POL, OBRAZOVANJE I RADNO ISKUSTVO
   Pol:                                Radno iskustvo
   Agencije: 22,4% muškarci             Agencije:
              77,6% žene.                 - do 3 godine: 34,7%,
   Organizacije: 30,8% muškarci          - od 3 do 5 godina: 26,5%,
                  69,2% žene.             - od 5 do 10 godina: 28,6%,
                                          - od 10 do 15 godina: 8,2%
  Obrazovanje:                           - preko 15 godina: 2%
 Agencije: VSS 67,3%                   Organizacije:
(88,2% sa masterom,                      - do 3 godine: 30,8%
magisterijumom i doktoratom)
                                         - od 3 do 5 godina: 36,5%,
 Organizacije: VSS 69,2%
                                         - od 5 do 10 godina: 26,9%
(92,3% sa masterom i magistarskim)
                                         - od 10 do 15 godina: 3,8%
evropski prosek:                         - više od 15 godina: 1,9%
VSS 26,9%
                                     evropski prosek:
master i magisterijum 59,3%
                                     do 5 godina: 19,2%
doktorat 7,3%
                                     od 6 do 10 godina: 28,6%
                                     više od 10 godina: 52,1%
STRUKA ODNOSA S JAVNOŠDU U SRBIJI:
RADNO ISKUSTVO NA TRENUTNOJ POZICIJI
            40.8                                                                    40.4
                                                                                                                    agencije

                                                                  30.6                                              organizacije


                                 23.1
                                                           21.2
                                        18.4


                                                                                                              9.6
                                                                                           8.2
                                                                                                                                       5.8
                                                                                                                    2
                                               1 - 2 god




                                                                                                 5 - 10 god
                                                                         2 -5 god




                                                                                                                        preko 10 god
                   do 1 godine




   velika fluktuacija zaposlenih u agencijama za odnose s javnošdu, ili se
    pozicija tretira kao početna, ulazna pozicija.
   velika fluktuacija radne snage u struci odnosa s javnošdu ili kasno uvođenje
    ovih pozicija u organizacije ili je organizacija tek nedavno uvela datu
    poziciju.
STRUKA ODNOSA S JAVNOŠDU U SRBIJI:
NAČIN ORGANIZACIJE PR SLUŽBE U ORGANIZACIJAMA




   svi ispitanici obavljaju PR aktivnosti, preko sopstvenih zaposlenih ili preko
    agencija.
   Samo četvrtina ispitanika ima samostalna odeljenja za odnose s javnošdu, a
    petina samo jednu osobu koja se isključivo bavi PR poslovima
   Struka za odnose s javnošdu u organizacijama u Srbiji još uvek u razvoju.
KAKO ISPITANICI DEFINIŠU KOMUNIKACIJSKI PROJEKAT

                                                                                                            65.4

                                                                                                                   agencije

                                                                                                                   organizacije

                                                                                          46.9




                                                                                                                   14.3
                     12.2                  12.2
   10.2                              9.6                     9.6                    9.6
                                                                                                                                        5.8
                                                                   4.1
                 0
                                                  dokument




                                                                         projekat




                                                                                                                          PR kampanja
          plan




                            usluga




                                                                                                 rezultat
USLUGE KOJE AGENCIJA OBAVLJA ZA RAČUN KLIJENATA

Agencije nude:                         Organizacije angažuju agencije za:
   medijsko planiranje (80%),             Organizaciju specijalnih događaja
   realizaciju specijalnih događaja       (58%)
    (90%),                                pradenje medijskih objava (65%)
   odnose s medijima (84%),              Strateško planiranje (16%)
   strateško planiranje (90%),           Izradu komunikacijskih projekata
   izradu komunikacijskih projekata       (25%).
    (82%).


   Ponuda agencija se sastoji od         Kompanije često angažuju jednu
    velikog broja usluga, ali se u         agenciju za operativni rad, a
    praksi sprovodi mali deo               drugu za kompleksnije aktivnosti.
    njih, uglavnom operativnih.
KOJI OD NAVEDENIH ELEMENATA SADRŽI PLAN
KOMUNIKACIJE KOJE AGENCIJE IZRAĐUJU ZA KLIJENTE


                                                                                                                                                                                     agencije
     95,9                                                                                                                                         95,9
                                                                                                           89,8                                                                      organizacije
                                                                                        83,7                                                                                             83,7
                                                                    79,6                                                                                        77,6
                                                                                                                           75,5
                                                 65,3
            55,8 57,1
                                                                            48,1                                     50
                                                                                               40,4
                                36,5
                                                                                                                                                         32,7           30,8
                                                                                                                                   26,9                                                           26,9
                                                        23,1
                         evaluacija i revizija




                                                                                                                                                     budžet
                                                                                           cilj projekta
                                                                     poruke za ciljne




                                                                                                                                                                   ciljne javnosti
                                                    krovna poruka




                                                                                                              strategija



                                                                                                                              analiza situacije
        vremenski plan




                                                                                                                                                                                             izbor aktivnosti
                                                                        javnosti
EVALUACIJA
     Često koriste metode evaluacije
                                                            Metodi evaluacije:
90
                                                            Brojmedijskih
80                                                          objava

70                                                          Oglasna
                                                            protivvrednost
60
                                                            Merenje   svesti
50                                                          publike

40                                                          Posećenost   na
                                                            događajima
30
                                                            Broj poseta na
20                                                          Internetu
10
                                                            Merenje   stavova
  0                                                         publike

                                                            Merenje imidža
            agencije                                        kompanije
                              organizacije                  Merenje
                                                            postupaka publike
      medijske objave       protivvrednost
      svest publike         posećenost
      posete na Internetu   stavovi publike
      imidž kompanije       postupci publike
REZULTATI ANALIZE NA RELACIJI VELIČINA ORGANIZACIJE
– KORIŠDENJE POJEDINIH METODA EVALUACIJE
Veličina ne utiče na           Veličina utiče na korišćenje
korišćenje metoda:             metoda:

   broj medijskih objava         merenje svesti publike
   oglasna protivvrednost        posedenost na događajima
   broj poseta na Internetu      merenje stavova publike
                                  merenje imidža kompanije
                                  merenje postupaka publike
ZAKLJUČAK
   Komunikacijski projekat postoji u praksi odnosa s javnošdu (dat u vidu
    elemenata plana komunikacije).
   Ne postoji unifomni plan komunikacije koje izrađuju agencije za odnose s
    javnošdu za potrebe klijenata.
   Agencije nude skoro sve aktivnosti odnosa s javnošdu, ali ih klijenti pre
    svega angažuju za operativne aktivnosti.
   Organizacije svoje strateške aktivnosti obavljaju unutar svojih PR odeljenja.
   Velika fluktuacija kadrova i mali prosek radnog iskustva.
   Odnosi s javnošdu u Srbiji su i dalje disciplina koja se razvija.
SARADNJA AGENCIJA I ODELJENJA ZA ODNOSE S JAVNOŠDU -
TRENDOVI


   Razvija se svest o odnosima s javnošdu i raste poverenje u interno osoblje i
    spoljne savetnike.
   Odnosi s javnošdu postaju sastavni deo upravljačkog rukovodstva
   Centralizovana PR odeljenja de postati relikti. Mala i stručna odeljenja
    postade norma.
   Kombinacija internih odeljenja za odnose s javnošdu i spoljnih savetnika
    kako bi bila upotpunjena rukovodeda funkcija u odnosima s javnošdu
   Koristide se usluge vedeg broja konsultantskih firmi
   Najbitnija odluka i najveda odgovornost ostaju unutar kude.
MOGUDI PRAVCI RAZVOJA
   Edukacija:
   pojedinca: ulaganje u dalju obuku kadrova i njihovu specijalizaciju,
   agencija: specijalizacija za manji broj usluga koje nude, da bi nivo date
    usluge bio na visokom nivou,
   organizacija: agencije bi trebalo da edukuju pojedince iz organizacija o
    uslugama koje nude, čime bi se sama struka podigla na viši nivo.

   Promena fokusa agencija: Agencije bi trebalo da u svojoj ponudi imaju više
    strateških poslova, nego do sada.

   Status profesije: Profesija odnosa s javnošdu ne bi trebalo da bude ulazna
    „stepenica“ u dalji biznis i da privlači mlađu populaciju. Potrebno je podidi
    stepen obrazovanja zaposlenih i kriterijume za izbor kadrova.

   Uvođenje novih funkcija: Funkcija stratega, osoba koja de se baviti
    strateškim planiranjem za klijenta i biti spona između Account manager-a i
    klijenta (organizacije).

More Related Content

More from Drustvo Srbije za odnose s javnoscu

More from Drustvo Srbije za odnose s javnoscu (20)

WHERE WE ARE GOING AND WHY THERE? - Anđelko Trpković
WHERE WE ARE GOING AND WHY THERE? - Anđelko TrpkovićWHERE WE ARE GOING AND WHY THERE? - Anđelko Trpković
WHERE WE ARE GOING AND WHY THERE? - Anđelko Trpković
 
Social Media Risk Management & Compliance - Barbara Krajnc
Social Media Risk Management & Compliance - Barbara KrajncSocial Media Risk Management & Compliance - Barbara Krajnc
Social Media Risk Management & Compliance - Barbara Krajnc
 
Budućnost globalnog PR
Budućnost globalnog PRBudućnost globalnog PR
Budućnost globalnog PR
 
1-1-Many’ marketing: Kako su marketing i PR postali jedno?
1-1-Many’ marketing: Kako su marketing i PR postali jedno?1-1-Many’ marketing: Kako su marketing i PR postali jedno?
1-1-Many’ marketing: Kako su marketing i PR postali jedno?
 
S KIM SI TAKAV SI! Važnost i moć networkinga
S KIM SI TAKAV SI! Važnost i moć networkingaS KIM SI TAKAV SI! Važnost i moć networkinga
S KIM SI TAKAV SI! Važnost i moć networkinga
 
Upotreba digitalnih medija i novih tehnologija - I&F McCann Grupa i JDP
Upotreba digitalnih medija i novih tehnologija - I&F McCann Grupa i JDPUpotreba digitalnih medija i novih tehnologija - I&F McCann Grupa i JDP
Upotreba digitalnih medija i novih tehnologija - I&F McCann Grupa i JDP
 
Brend PR - Erste banka i Njuz.net
Brend PR - Erste banka i Njuz.netBrend PR - Erste banka i Njuz.net
Brend PR - Erste banka i Njuz.net
 
Najbolji akademski rad "Dr Dragutin Vračar" - Sandra Milenković Nikolić
Najbolji akademski rad "Dr Dragutin Vračar" - Sandra Milenković NikolićNajbolji akademski rad "Dr Dragutin Vračar" - Sandra Milenković Nikolić
Najbolji akademski rad "Dr Dragutin Vračar" - Sandra Milenković Nikolić
 
Najbolje implementirana internacionalna kampanja - Erste banka
Najbolje implementirana internacionalna kampanja - Erste bankaNajbolje implementirana internacionalna kampanja - Erste banka
Najbolje implementirana internacionalna kampanja - Erste banka
 
Najbolje implementirana internacionalna kampanja (Chapter 4 i WWF)
Najbolje implementirana internacionalna kampanja (Chapter 4 i WWF)Najbolje implementirana internacionalna kampanja (Chapter 4 i WWF)
Najbolje implementirana internacionalna kampanja (Chapter 4 i WWF)
 
Krizne komunikacije i upravljanje rizicima - Ivan Milošević i Advokadska komo...
Krizne komunikacije i upravljanje rizicima - Ivan Milošević i Advokadska komo...Krizne komunikacije i upravljanje rizicima - Ivan Milošević i Advokadska komo...
Krizne komunikacije i upravljanje rizicima - Ivan Milošević i Advokadska komo...
 
PR komunikacija u integrisanim kampanjama (Infostud 3)
PR komunikacija u integrisanim kampanjama (Infostud 3)PR komunikacija u integrisanim kampanjama (Infostud 3)
PR komunikacija u integrisanim kampanjama (Infostud 3)
 
Interne komunikacije (New Moment i Banca Intesa)
Interne komunikacije (New Moment i Banca Intesa)Interne komunikacije (New Moment i Banca Intesa)
Interne komunikacije (New Moment i Banca Intesa)
 
Korporativne komunikacije - mala i srednja preduzeća (Homepage)
Korporativne komunikacije - mala i srednja preduzeća (Homepage)Korporativne komunikacije - mala i srednja preduzeća (Homepage)
Korporativne komunikacije - mala i srednja preduzeća (Homepage)
 
Korporativne komunikacije - velika preduzeća (Chapter 4 PR i McDonald`s)
Korporativne komunikacije - velika preduzeća (Chapter 4 PR i McDonald`s)Korporativne komunikacije - velika preduzeća (Chapter 4 PR i McDonald`s)
Korporativne komunikacije - velika preduzeća (Chapter 4 PR i McDonald`s)
 
Marija Šajkaš: Od prve dame, do prvog predsednika u suknji!
Marija Šajkaš: Od prve dame, do prvog predsednika u suknji!Marija Šajkaš: Od prve dame, do prvog predsednika u suknji!
Marija Šajkaš: Od prve dame, do prvog predsednika u suknji!
 
Platforma fandrejzing.rs
Platforma fandrejzing.rsPlatforma fandrejzing.rs
Platforma fandrejzing.rs
 
Kako da PR & SEO rade zajedno? (Nataša Krstić)
Kako da PR & SEO rade zajedno? (Nataša Krstić)Kako da PR & SEO rade zajedno? (Nataša Krstić)
Kako da PR & SEO rade zajedno? (Nataša Krstić)
 
Bilten DSOJ br. 15 (novembar 2014. godine)
Bilten DSOJ br. 15 (novembar 2014. godine)Bilten DSOJ br. 15 (novembar 2014. godine)
Bilten DSOJ br. 15 (novembar 2014. godine)
 
Digitalnim komunikacijama (ustanova kulture), sa manje novca, do više (pozori...
Digitalnim komunikacijama (ustanova kulture), sa manje novca, do više (pozori...Digitalnim komunikacijama (ustanova kulture), sa manje novca, do više (pozori...
Digitalnim komunikacijama (ustanova kulture), sa manje novca, do više (pozori...
 

Nela Deura - PRiZNANJE 2012

  • 1. KOMUNIKACIJSKI PROJEKAT KAO OSNOV SARADNJE KLIJENATA I AGENCIJA ZA ODNOSE S JAVNOŠĆU Nela Deura Maj 2012., Beograd
  • 2. ČIME SE BAVI RAD o Rad traži odgovor na pitanje u kojoj meri komunikacijski projekat predstavlja osnov saradnje između agencija za odnose s javnošdu i njihovih klijenata o Radom su definisani pojam i osnovni elementi komunikacijskog projekta, kao i problemi na koje se može naidi u svakoj fazi komunikacijskog projekta. o Takođe, iz rada je mogude videti načine na koje PR agencije rade, načine komunikacije i saradnje sa klijentima, kao i stanje i trendove u PR industriji.
  • 3. KOMUNIKACIJSKI PROJEKAT – POJAM I ELEMENTI  Komunikacijski projekat je rezultat strateškog planiranja komunikacije sa ciljnim javnostima, kao podrška ostvarivanju ciljeva organizacije, definisan vremenskim rokom, određenim budžetom i načinom evaluacije.  Elementi komunikacijskog plana 1) Analiza situacije 2) Komunikacijski cilj 3) Ciljne javnosti 4) Poruke za ciljne javnosti 5) Komunikacijska strategija 6) Taktike za sprovođenje strategije 7) Vremenski okvir 8) Budžetiranje 9) Evaluacija
  • 4. ODNOSI S JAVNOŠDU DANAS U SVETU - STANJE Glavni problemi u struci Zadaci  Ekonomski uslovi  Predstavljanje PR delatnost kao  Kvalitetan kadar stimulativnog izbora zanimanja  Konkurencija iz firmi koje pružaju  Obuka klijenata o pravom setu profesionalne usluge veština PRa za povezivanje sa ciljnim grupama  Nedovoljno izdvajanje sredstava kupaca za PR aktivnosti  Pružanje čvrstih dokaza od ROIu  Fokusiranost klijenata na kratkoročne ciljeve  Nedostatak razumevanja za odnose s javnošdu  Teškoda efikasnog merenja uticaja PR aktivnosti
  • 5. ODNOSI S JAVNOŠDU DANAS U SVETU - OČEKIVANJA  Kompanije shvataju ozbiljno korporativnu reputaciju  Kompanije ozbiljnije preduzimaju korporativnu društvenu odgovornost  Kompanije su spremne da se okrenu firmama za odnose s javnošdu za netradicionalne usluge ( kao što su digitalne komunikacije, reklame i word – of mouth)  Profesionalci u odnosima s javnošdu su zadovoljni odnosom s medijima  Očekivani rast u digitalnim medijima i online komunikaciji, u korporativnoj reputaciji i potrošačkom marketingu
  • 6. CILJ I METODOLOGIJA ISTRAŽIVANJA Cilj Metodologija  Utvrđivanje korišdenja  Empirijsko istraživanje (dve grupe komunikacijskog projekta u praksi ispitanika) odnosa s javnošdu na našem  Prikupljanje primarnih podataka tržištu uz pomod upitnika u elektronskoj  Utvrđivanje alata koje agencije formi najčešde koriste pri izradi i  Anketu popunio 101 ispitanik sprovođenju komunikacijskog  Statističku obradu podataka sa projekta SPSS alatom  Utvrđivanje trendova u  Za analizu korišdeni: deskriptivna upravljanju komunikacijama statistika, frekvencije, unakrsne analize i neparamentarski testovi za utvrđivanje statističke značajnosti
  • 7. STRUKA ODNOSA S JAVNOŠDU U SRBIJI: POL, OBRAZOVANJE I RADNO ISKUSTVO  Pol:  Radno iskustvo  Agencije: 22,4% muškarci  Agencije: 77,6% žene. - do 3 godine: 34,7%,  Organizacije: 30,8% muškarci - od 3 do 5 godina: 26,5%, 69,2% žene. - od 5 do 10 godina: 28,6%, - od 10 do 15 godina: 8,2%  Obrazovanje: - preko 15 godina: 2%  Agencije: VSS 67,3%  Organizacije: (88,2% sa masterom, - do 3 godine: 30,8% magisterijumom i doktoratom) - od 3 do 5 godina: 36,5%,  Organizacije: VSS 69,2% - od 5 do 10 godina: 26,9% (92,3% sa masterom i magistarskim) - od 10 do 15 godina: 3,8% evropski prosek: - više od 15 godina: 1,9% VSS 26,9% evropski prosek: master i magisterijum 59,3% do 5 godina: 19,2% doktorat 7,3% od 6 do 10 godina: 28,6% više od 10 godina: 52,1%
  • 8. STRUKA ODNOSA S JAVNOŠDU U SRBIJI: RADNO ISKUSTVO NA TRENUTNOJ POZICIJI 40.8 40.4 agencije 30.6 organizacije 23.1 21.2 18.4 9.6 8.2 5.8 2 1 - 2 god 5 - 10 god 2 -5 god preko 10 god do 1 godine  velika fluktuacija zaposlenih u agencijama za odnose s javnošdu, ili se pozicija tretira kao početna, ulazna pozicija.  velika fluktuacija radne snage u struci odnosa s javnošdu ili kasno uvođenje ovih pozicija u organizacije ili je organizacija tek nedavno uvela datu poziciju.
  • 9. STRUKA ODNOSA S JAVNOŠDU U SRBIJI: NAČIN ORGANIZACIJE PR SLUŽBE U ORGANIZACIJAMA  svi ispitanici obavljaju PR aktivnosti, preko sopstvenih zaposlenih ili preko agencija.  Samo četvrtina ispitanika ima samostalna odeljenja za odnose s javnošdu, a petina samo jednu osobu koja se isključivo bavi PR poslovima  Struka za odnose s javnošdu u organizacijama u Srbiji još uvek u razvoju.
  • 10. KAKO ISPITANICI DEFINIŠU KOMUNIKACIJSKI PROJEKAT 65.4 agencije organizacije 46.9 14.3 12.2 12.2 10.2 9.6 9.6 9.6 5.8 4.1 0 dokument projekat PR kampanja plan usluga rezultat
  • 11. USLUGE KOJE AGENCIJA OBAVLJA ZA RAČUN KLIJENATA Agencije nude: Organizacije angažuju agencije za:  medijsko planiranje (80%),  Organizaciju specijalnih događaja  realizaciju specijalnih događaja (58%) (90%),  pradenje medijskih objava (65%)  odnose s medijima (84%),  Strateško planiranje (16%)  strateško planiranje (90%),  Izradu komunikacijskih projekata  izradu komunikacijskih projekata (25%). (82%).  Ponuda agencija se sastoji od  Kompanije često angažuju jednu velikog broja usluga, ali se u agenciju za operativni rad, a praksi sprovodi mali deo drugu za kompleksnije aktivnosti. njih, uglavnom operativnih.
  • 12. KOJI OD NAVEDENIH ELEMENATA SADRŽI PLAN KOMUNIKACIJE KOJE AGENCIJE IZRAĐUJU ZA KLIJENTE agencije 95,9 95,9 89,8 organizacije 83,7 83,7 79,6 77,6 75,5 65,3 55,8 57,1 48,1 50 40,4 36,5 32,7 30,8 26,9 26,9 23,1 evaluacija i revizija budžet cilj projekta poruke za ciljne ciljne javnosti krovna poruka strategija analiza situacije vremenski plan izbor aktivnosti javnosti
  • 13. EVALUACIJA Često koriste metode evaluacije Metodi evaluacije: 90 Brojmedijskih 80 objava 70 Oglasna protivvrednost 60 Merenje svesti 50 publike 40 Posećenost na događajima 30 Broj poseta na 20 Internetu 10 Merenje stavova 0 publike Merenje imidža agencije kompanije organizacije Merenje postupaka publike medijske objave protivvrednost svest publike posećenost posete na Internetu stavovi publike imidž kompanije postupci publike
  • 14. REZULTATI ANALIZE NA RELACIJI VELIČINA ORGANIZACIJE – KORIŠDENJE POJEDINIH METODA EVALUACIJE Veličina ne utiče na Veličina utiče na korišćenje korišćenje metoda: metoda:  broj medijskih objava  merenje svesti publike  oglasna protivvrednost  posedenost na događajima  broj poseta na Internetu  merenje stavova publike  merenje imidža kompanije  merenje postupaka publike
  • 15. ZAKLJUČAK  Komunikacijski projekat postoji u praksi odnosa s javnošdu (dat u vidu elemenata plana komunikacije).  Ne postoji unifomni plan komunikacije koje izrađuju agencije za odnose s javnošdu za potrebe klijenata.  Agencije nude skoro sve aktivnosti odnosa s javnošdu, ali ih klijenti pre svega angažuju za operativne aktivnosti.  Organizacije svoje strateške aktivnosti obavljaju unutar svojih PR odeljenja.  Velika fluktuacija kadrova i mali prosek radnog iskustva.  Odnosi s javnošdu u Srbiji su i dalje disciplina koja se razvija.
  • 16. SARADNJA AGENCIJA I ODELJENJA ZA ODNOSE S JAVNOŠDU - TRENDOVI  Razvija se svest o odnosima s javnošdu i raste poverenje u interno osoblje i spoljne savetnike.  Odnosi s javnošdu postaju sastavni deo upravljačkog rukovodstva  Centralizovana PR odeljenja de postati relikti. Mala i stručna odeljenja postade norma.  Kombinacija internih odeljenja za odnose s javnošdu i spoljnih savetnika kako bi bila upotpunjena rukovodeda funkcija u odnosima s javnošdu  Koristide se usluge vedeg broja konsultantskih firmi  Najbitnija odluka i najveda odgovornost ostaju unutar kude.
  • 17. MOGUDI PRAVCI RAZVOJA  Edukacija:  pojedinca: ulaganje u dalju obuku kadrova i njihovu specijalizaciju,  agencija: specijalizacija za manji broj usluga koje nude, da bi nivo date usluge bio na visokom nivou,  organizacija: agencije bi trebalo da edukuju pojedince iz organizacija o uslugama koje nude, čime bi se sama struka podigla na viši nivo.  Promena fokusa agencija: Agencije bi trebalo da u svojoj ponudi imaju više strateških poslova, nego do sada.  Status profesije: Profesija odnosa s javnošdu ne bi trebalo da bude ulazna „stepenica“ u dalji biznis i da privlači mlađu populaciju. Potrebno je podidi stepen obrazovanja zaposlenih i kriterijume za izbor kadrova.  Uvođenje novih funkcija: Funkcija stratega, osoba koja de se baviti strateškim planiranjem za klijenta i biti spona između Account manager-a i klijenta (organizacije).