SlideShare a Scribd company logo
1 of 10
BY:Vladimir Radovanovic VI2
Zmije se mogu naci sirom
svetai dele se na dve vrste
kopnene i vodene.
One su gmiyavci i imaju
krljust .Ima ih u raynim
bojama.Zmije otrovnice su
obicno zute,crvene,ili zelene
dok zmije koje nisu otrovne
pretezno braon boje
GRADJA ZMIJE
One imaju dugo, mišićavo
telo bez nogu i ljuspastu
kožu. Zmije nemaju
kapke, već providne opne
preko svojih očiju, pa tako
one nikada ne trepću.
Tokom rasta, zmije se
"presvlače", odnosno
menjaju kožu više puta.
U Južnoj Americi i naročito u Indiji, od
ujeda otrovnih zmija svake godine umre
desetine hiljada ljudi. Grupu opasnih
otrovnih zmija čine: kobra,
istočnoindijska naočarka i mnoge druge
zmije Afrike, Australije i južne Amerike
kojih u Evropi nema. Ali ne varajte se, u
Evropi žive viperene, kojih opet nema u
tropskim krajevima. Među ovim
otrovnicama najopasnije su: poskok
(kamenjarka) i šarka. Obe vrste žive u
našim krajevima, a jedna od druge se
razlikuju po šari na leđima i po glavi.
Šarka je i dobila ime po tamnoj,
izlomljenoj (cik-cak) šari na leđima.
Deblja je i krupnija od poskoka.
ZMIJE OTROVNICE
Opšte pravilo je da vam
od divljih životinja ne
preti nikakva opasnost
ukoliko ih ne
uznemiravate. Sve divlje
životinje beže od čoveka
a napadaju ga samo
ukoliko se osećaju
ugroženo!Ovakve zmje u
zubima imaju
smrtonosni otrov u
zubima.
DEJSTVO OTROVA
Otrovnice su veoma pokretne, nisu
plašljive, umeju da plivaju i brzo
napadaju. Ujed je munjevit. Na mestu
ujeda se vide dve male ubodne ranice
koje ne krvare. Ubrzo na tom mestu
nastane crveni prsten koji postaje
plavičast, tj. rana pomodri i javi se
otok. Nešto kasnije se na tom delu tela
javlja obamrlost. Kad jednom uđe u
krv, otrov se raznosi po celom telu.
Otrovani oseća drhtavicu i slabost,
javlja se vrtoglavica, puls mu se
ubrzava a disanje postaje sve teže, bled
je, često povraća i ima prolive, gubi
svest. Kasnije se javljaju grčevi i
potpuna neosetljivost (koma).
VRSTE ZMIJA U SRBIJI
ZANIMLJIVOSTI :
Змије су присутне на свим
континентима сем Антарктика, и
на већини мањих компнених
маса; изузеци су нека велика
острва, као што су Ирска,
Исланд, Гренланд, Хавајски
архипелаг, и острва Новог
Зеланда, и многа мања острва на
Атрланском и централном Тихом
океану.[4] Додатно, морске
змије су широко распрострањене
у Индијском и Пацифичком
океану. Више од 20 фамилија је
тренутно препознато, чиме је
обухваћено 520 родова и око
3.600 врста.[5][6] Оне се крећу по
величини од ситних, 104 cm
(41 in) - дугих нитних
змија[7][8] до мрежастог питона са
6,95 m у дужини.
Zmije

More Related Content

What's hot (20)

Fosili
FosiliFosili
Fosili
 
Raznovrsnost zivog sveta
Raznovrsnost zivog svetaRaznovrsnost zivog sveta
Raznovrsnost zivog sveta
 
Hromozomaska osnova nasleđivanja, nasleđivanje vezano za pol, rekombinacije
Hromozomaska osnova nasleđivanja, nasleđivanje vezano za pol, rekombinacijeHromozomaska osnova nasleđivanja, nasleđivanje vezano za pol, rekombinacije
Hromozomaska osnova nasleđivanja, nasleđivanje vezano za pol, rekombinacije
 
Raznovrsnost ptica
Raznovrsnost pticaRaznovrsnost ptica
Raznovrsnost ptica
 
Gmizavci
GmizavciGmizavci
Gmizavci
 
Parazitske praživotinje
Parazitske praživotinjeParazitske praživotinje
Parazitske praživotinje
 
Dinosaurusi
DinosaurusiDinosaurusi
Dinosaurusi
 
8. Evolucija coveka
8. Evolucija coveka8. Evolucija coveka
8. Evolucija coveka
 
Adolescencija
AdolescencijaAdolescencija
Adolescencija
 
Dupljari
DupljariDupljari
Dupljari
 
Evolucija coveka
Evolucija covekaEvolucija coveka
Evolucija coveka
 
Угрожене врсте у Србији
Угрожене врсте у СрбијиУгрожене врсте у Србији
Угрожене врсте у Србији
 
Vodozemci i gmizavci
Vodozemci i gmizavciVodozemci i gmizavci
Vodozemci i gmizavci
 
67. 68. nastavna jedinica
67. 68. nastavna jedinica67. 68. nastavna jedinica
67. 68. nastavna jedinica
 
Dokazi evolucije
Dokazi evolucijeDokazi evolucije
Dokazi evolucije
 
Sisari-opšte odlike
Sisari-opšte odlikeSisari-opšte odlike
Sisari-opšte odlike
 
Ptice
PticePtice
Ptice
 
Геолошки развој земљине коре
Геолошки развој земљине кореГеолошки развој земљине коре
Геолошки развој земљине коре
 
Populacija
PopulacijaPopulacija
Populacija
 
Prica Nemanja
Prica NemanjaPrica Nemanja
Prica Nemanja
 

Similar to Zmije

Видра - Ј.Рајић
Видра - Ј.РајићВидра - Ј.Рајић
Видра - Ј.РајићVioleta Djuric
 
Insekti raznovrsnost 6. razred
Insekti raznovrsnost 6. razredInsekti raznovrsnost 6. razred
Insekti raznovrsnost 6. razredplavaplaneta
 
Nestajanje zivotinjskih vrsta trivić, bobar, bižić
Nestajanje zivotinjskih vrsta   trivić, bobar, bižićNestajanje zivotinjskih vrsta   trivić, bobar, bižić
Nestajanje zivotinjskih vrsta trivić, bobar, bižićdusanjerkovic
 
Prezentacija zmije natasa i katarina
Prezentacija zmije natasa i katarinaPrezentacija zmije natasa i katarina
Prezentacija zmije natasa i katarinadusanjerkovic
 
Dupljari - 6. razred
Dupljari - 6. razredDupljari - 6. razred
Dupljari - 6. razredplavaplaneta
 
Vodozemci i gmizavci, VI razred
Vodozemci i gmizavci, VI razredVodozemci i gmizavci, VI razred
Vodozemci i gmizavci, VI razredplavaplaneta
 
Угрожене животињске врсте Србије
Угрожене животињске врсте СрбијеУгрожене животињске врсте Србије
Угрожене животињске врсте СрбијеVioleta Djuric
 
Brošura "Šumska kornjača u Srbiji", Srpsko herpetolosko drustvo milutin radov...
Brošura "Šumska kornjača u Srbiji", Srpsko herpetolosko drustvo milutin radov...Brošura "Šumska kornjača u Srbiji", Srpsko herpetolosko drustvo milutin radov...
Brošura "Šumska kornjača u Srbiji", Srpsko herpetolosko drustvo milutin radov...PSK Avala
 
Sivi soko, Rastko Vitas
Sivi soko, Rastko VitasSivi soko, Rastko Vitas
Sivi soko, Rastko Vitasdvucen
 
Raznovrsnost sisara, VI razred
Raznovrsnost sisara, VI razredRaznovrsnost sisara, VI razred
Raznovrsnost sisara, VI razredplavaplaneta
 
зглавкари Arthropoda
зглавкари  Arthropodaзглавкари  Arthropoda
зглавкари Arthropoda1kreativac
 
Dupljari 6. razred
Dupljari 6. razredDupljari 6. razred
Dupljari 6. razredplavaplaneta
 
Zglavkari- Jelena Milojević- Marija Cvetković
Zglavkari- Jelena Milojević- Marija CvetkovićZglavkari- Jelena Milojević- Marija Cvetković
Zglavkari- Jelena Milojević- Marija Cvetkovićnasaskolatakmicenja
 
Sisari Svinja Rotvajler Labrador Britanska Kratkodlaka Macka
Sisari Svinja Rotvajler Labrador Britanska Kratkodlaka MackaSisari Svinja Rotvajler Labrador Britanska Kratkodlaka Macka
Sisari Svinja Rotvajler Labrador Britanska Kratkodlaka MackaМиа Малешев
 

Similar to Zmije (20)

Видра - Ј.Рајић
Видра - Ј.РајићВидра - Ј.Рајић
Видра - Ј.Рајић
 
Insekti raznovrsnost 6. razred
Insekti raznovrsnost 6. razredInsekti raznovrsnost 6. razred
Insekti raznovrsnost 6. razred
 
Nestajanje zivotinjskih vrsta trivić, bobar, bižić
Nestajanje zivotinjskih vrsta   trivić, bobar, bižićNestajanje zivotinjskih vrsta   trivić, bobar, bižić
Nestajanje zivotinjskih vrsta trivić, bobar, bižić
 
рис
рисрис
рис
 
Prezentacija zmije natasa i katarina
Prezentacija zmije natasa i katarinaPrezentacija zmije natasa i katarina
Prezentacija zmije natasa i katarina
 
Dupljari - 6. razred
Dupljari - 6. razredDupljari - 6. razred
Dupljari - 6. razred
 
Raznovrsnost sisara
Raznovrsnost sisaraRaznovrsnost sisara
Raznovrsnost sisara
 
Vodozemci i gmizavci, VI razred
Vodozemci i gmizavci, VI razredVodozemci i gmizavci, VI razred
Vodozemci i gmizavci, VI razred
 
Угрожене животињске врсте Србије
Угрожене животињске врсте СрбијеУгрожене животињске врсте Србије
Угрожене животињске врсте Србије
 
Vodozemci
VodozemciVodozemci
Vodozemci
 
Brošura "Šumska kornjača u Srbiji", Srpsko herpetolosko drustvo milutin radov...
Brošura "Šumska kornjača u Srbiji", Srpsko herpetolosko drustvo milutin radov...Brošura "Šumska kornjača u Srbiji", Srpsko herpetolosko drustvo milutin radov...
Brošura "Šumska kornjača u Srbiji", Srpsko herpetolosko drustvo milutin radov...
 
Sivi soko, Rastko Vitas
Sivi soko, Rastko VitasSivi soko, Rastko Vitas
Sivi soko, Rastko Vitas
 
Raznovrsnost sisara, VI razred
Raznovrsnost sisara, VI razredRaznovrsnost sisara, VI razred
Raznovrsnost sisara, VI razred
 
зглавкари Arthropoda
зглавкари  Arthropodaзглавкари  Arthropoda
зглавкари Arthropoda
 
Dupljari 6. razred
Dupljari 6. razredDupljari 6. razred
Dupljari 6. razred
 
Zivotinje
ZivotinjeZivotinje
Zivotinje
 
Zglavkari- Jelena Milojević- Marija Cvetković
Zglavkari- Jelena Milojević- Marija CvetkovićZglavkari- Jelena Milojević- Marija Cvetković
Zglavkari- Jelena Milojević- Marija Cvetković
 
Sisari Svinja Rotvajler Labrador Britanska Kratkodlaka Macka
Sisari Svinja Rotvajler Labrador Britanska Kratkodlaka MackaSisari Svinja Rotvajler Labrador Britanska Kratkodlaka Macka
Sisari Svinja Rotvajler Labrador Britanska Kratkodlaka Macka
 
Paukoliki zglavkari
Paukoliki zglavkari Paukoliki zglavkari
Paukoliki zglavkari
 
Vrste Zmija
Vrste ZmijaVrste Zmija
Vrste Zmija
 

More from Zorana Radovanovic

More from Zorana Radovanovic (20)

основне функције живота
основне функције животаосновне функције живота
основне функције живота
 
стабло и цвет
стабло и цветстабло и цвет
стабло и цвет
 
хигијена заштита здравља
хигијена  заштита здрављахигијена  заштита здравља
хигијена заштита здравља
 
цвећар (1)
цвећар (1)цвећар (1)
цвећар (1)
 
чуваркућа
чуваркућачуваркућа
чуваркућа
 
корен биљке
корен биљкекорен биљке
корен биљке
 
земља у којој станују биљке и животиње
земља у којој станују биљке и животињеземља у којој станују биљке и животиње
земља у којој станују биљке и животиње
 
Заливање и исхрана биљака
Заливање и исхрана биљакаЗаливање и исхрана биљака
Заливање и исхрана биљака
 
дужина живота биљака
дужина живота биљакадужина живота биљака
дужина живота биљака
 
деоба ћелије
деоба ћелиједеоба ћелије
деоба ћелије
 
други светски рат
други светски ратдруги светски рат
други светски рат
 
драгољуб
драгољубдрагољуб
драгољуб
 
брак и породица
брак и породицабрак и породица
брак и породица
 
биологија
биологијабиологија
биологија
 
Rudarstvo prezentacija
Rudarstvo prezentacijaRudarstvo prezentacija
Rudarstvo prezentacija
 
Немачка
НемачкаНемачка
Немачка
 
Merenje
MerenjeMerenje
Merenje
 
Macka i cvece
Macka  i cveceMacka  i cvece
Macka i cvece
 
Луковице- садња
Луковице- садњаЛуковице- садња
Луковице- садња
 
Клима Србије
Клима СрбијеКлима Србије
Клима Србије
 

Zmije

  • 2. Zmije se mogu naci sirom svetai dele se na dve vrste kopnene i vodene. One su gmiyavci i imaju krljust .Ima ih u raynim bojama.Zmije otrovnice su obicno zute,crvene,ili zelene dok zmije koje nisu otrovne pretezno braon boje
  • 3. GRADJA ZMIJE One imaju dugo, mišićavo telo bez nogu i ljuspastu kožu. Zmije nemaju kapke, već providne opne preko svojih očiju, pa tako one nikada ne trepću. Tokom rasta, zmije se "presvlače", odnosno menjaju kožu više puta.
  • 4. U Južnoj Americi i naročito u Indiji, od ujeda otrovnih zmija svake godine umre desetine hiljada ljudi. Grupu opasnih otrovnih zmija čine: kobra, istočnoindijska naočarka i mnoge druge zmije Afrike, Australije i južne Amerike kojih u Evropi nema. Ali ne varajte se, u Evropi žive viperene, kojih opet nema u tropskim krajevima. Među ovim otrovnicama najopasnije su: poskok (kamenjarka) i šarka. Obe vrste žive u našim krajevima, a jedna od druge se razlikuju po šari na leđima i po glavi. Šarka je i dobila ime po tamnoj, izlomljenoj (cik-cak) šari na leđima. Deblja je i krupnija od poskoka.
  • 5. ZMIJE OTROVNICE Opšte pravilo je da vam od divljih životinja ne preti nikakva opasnost ukoliko ih ne uznemiravate. Sve divlje životinje beže od čoveka a napadaju ga samo ukoliko se osećaju ugroženo!Ovakve zmje u zubima imaju smrtonosni otrov u zubima.
  • 6. DEJSTVO OTROVA Otrovnice su veoma pokretne, nisu plašljive, umeju da plivaju i brzo napadaju. Ujed je munjevit. Na mestu ujeda se vide dve male ubodne ranice koje ne krvare. Ubrzo na tom mestu nastane crveni prsten koji postaje plavičast, tj. rana pomodri i javi se otok. Nešto kasnije se na tom delu tela javlja obamrlost. Kad jednom uđe u krv, otrov se raznosi po celom telu. Otrovani oseća drhtavicu i slabost, javlja se vrtoglavica, puls mu se ubrzava a disanje postaje sve teže, bled je, često povraća i ima prolive, gubi svest. Kasnije se javljaju grčevi i potpuna neosetljivost (koma).
  • 7.
  • 8. VRSTE ZMIJA U SRBIJI
  • 9. ZANIMLJIVOSTI : Змије су присутне на свим континентима сем Антарктика, и на већини мањих компнених маса; изузеци су нека велика острва, као што су Ирска, Исланд, Гренланд, Хавајски архипелаг, и острва Новог Зеланда, и многа мања острва на Атрланском и централном Тихом океану.[4] Додатно, морске змије су широко распрострањене у Индијском и Пацифичком океану. Више од 20 фамилија је тренутно препознато, чиме је обухваћено 520 родова и око 3.600 врста.[5][6] Оне се крећу по величини од ситних, 104 cm (41 in) - дугих нитних змија[7][8] до мрежастог питона са 6,95 m у дужини.