Vaska Sotirov-Djukic, profile picture
Uploaded byVaska Sotirov-Djukic
PPTX, PDF6,267 views

Tragom pisane baštine BiH - Rukopisi Crkve bosanske

Crkva bosanska predstavlja ključni identitet srednjovjekovne bosanske države, sa vjernicima koji brane svoju vjeru i ne priznaju papski primat. Njihovo bogoslužje i unutarnje ustrojstvo razlikuju se od drugih kršćanskih crkava, a crkva je imala značajan utjecaj na toleranciju prema drugim vjerama i pisanu baštinu. Međutim, crkva i njeni predstavnici su često bili proganjani zbog svojih uvjerenja i optuživani za jeres.

Embed presentation

Downloaded 64 times
TRAGOM PISANE BAŠTINE BIH  RUKOPISI CRKVE BOSANSKE Vaska Sotirov-Đukić, dipl. bibliotekar dukic@bih.net.ba
Crkva bosanska   Vjernici Crkve bosanske nazivaju svoju crkvu “narodnom” i “bosanskom”, a sebe “pravim” ili “dobrim Bošnjanima”.  Sva imena su im narodna; gone ih pape i Mađari, zbog čega oni grčevito brane svoju vjeru i državnu samostalnost.  Crkva bosanska ne priznaje ni papski primat ni jurisdikciju carigradskog patrijarha, pa je stoga potpuno samostalna.  Bogićević, Vojislav. Pismenost u Bosni i Hercegovini : od pojave slovenske pismenosti u IX v. do kraja austrougarske vladavine u Bosni i Hercegovini 1918. godine. Sarajevo : Veselin Masleša, 1975. Str. 57 Daničićevo evanđelje - minijatura
Crkva bosanska i njeni predstavnici   Crkva bosanska je najvažniji identitet i izraz bosanske srednjevjekovne države koja se pojavila već krajem 12. vijeka. Razlikovala se je bogosluženjem i unutarnjim ustrojstvom od drugih kršćanskih crkava tog doba zbog čega je proganjana i optuživana za jeres.  Djedovi su njeni episkopi, ostali su: Gosti sveštenici(viši red), starci su niži red . Gosti imaju svoje parohije (Vuk „gost uskopaljski“). Strojnici su obični sveštenici. Kao članovi crkve spominju se krstjani i krstjanice.  Svi sljedbenici su se dijelili na čiste i mrsne ljude. Čisti su bili oni koji su se odrekli svakodnevnog života, te su živjeli u zasebnim kućama (hižama) zajedno muškarci i žene, što je povećalo osudu neprijatelja.  Crkva bosanska je posebno poštovala iz Novog zavjeta Djela Apostolska i Apokalipsu, a iz Starog zavjeta Psalme. U svim kodeksima iz vremena Crkve bosanske nalazimo upravo ove spise.  Filipović, Muhamed. Bosna i Hercegovina – najvažnije geografske, demografske, historijske, kulturne i političke člinjenice. Sarajevo : Compact-E, 1997.
Učenje Crkve bosanske   Postoje dva osnovna principa: dobro i zlo. Krist je Bog dobra i duhovnosti dok je Sotona zlo i vladar materijalnog. Tjelesni život i njegove strasti je grijeh, a smrt je spasenje od grijeha. Da bi se čovjek spasio, nije dovoljno samo da umre nego da primi duhovno krštenje pomoću Novog zavjeta, spasonosna knjiga za vjernika.  Čisti kršćani su se odricali tjelesnog, postili, živjeli u celibatu i svakodnevno bogoslužili. Živjeli su u zajednicama gdje su se krstili knjigom i obavezom klanjanja i recitiranja očenaša. Ovakav naćin života je podsjećao na stare ranokršćanske zajednice.  Crkva je jako uticala na toleranciju prema drugim vjerama, uzdržanost, nepostojanje smrtne kazne, skromnost u svakodnevnom životu, otvorenost za sve strance koji žele doći, a poseban uticaj je na monumentalne kamene spomenike – stećke, koje je nekada bilo preko 100.000 samo na području Bosne.  Filipović, Muhamed. Bosna i Hercegovina – najvažnije geografske, demografske, historijske, kulturne i političke člinjenice. Sarajevo : Compact-E, 1997. Čajničko evanđelje - inicijal
Bogumilska kozmologija   Radi se o naročitoj koncepciji svijeta i života, o čitavoj jednoj bogumilskoj kozmogoniji, o kojoj mi danas, nažalost, ne znamo mnogo, a i ono neznatno, što nam je o njoj poznato, to smo doznali po inkvizicionom materijalu rimske kurije, koja je ratovala protiv bogumilske hereze duhovnim i materijalnim mačem više od četiristo godina. Ova histerična retorika lomače i sjekire nije, dakako, bogumilskoj plastici mogla posvetiti nikakve naročite estetskomorfološke pažnje, jer smatrajući „bosansku kugu“ svojim najopasnijim neprijateljem, ona se kao propaganda javlja u ulozi krvnika, a ovi, kao što je poznato, nijesu nikada bili skloni da rješavaju estetsku problematiku.  Krleža, Miroslav. Krleža o religiji. Sarajevo : Oslobođenje, 1982. Str. 120 Divoševo evanđelje - inicijal
Pismeni patareni   Rački, citirajući latinske izvore, navodi da su vjernici Crkve bosanske, koje on redovno naziva patarenima, “bili pismeni i to ne samo muškarci koji su se bavili zanatima, vršeći često dužnost “učitelja”, nego su i žene bile pismene, a bavile su se ručnim radovima i odgajivanjem omladine.  Rački nadalje citira riječi nekog vjernika Crkve bosanske koji kaže da sveštenici katoličke crkve “hoće sami da budu učitelji, a kod nas uče i ljudi i žene; jedan učenik poučava drugog sedam dana. Kod njih je rijedak učitelj koji zhna napamet tri glave iz Novog zavjeta, a kod nas je rijedak čovjek ili žena koja ne zna napamet, i to na narodnom jeziku (vulgariter) cio Novi zavjet.”  Bogićević, Vojislav. Pismenost u Bosni i Hercegovini : od pojave slovenske pismenosti u IX v. do kraja austrougarske vladavine u Bosni i Hercegovini 1918. godine. Sarajevo : Veselin Masleša, 1975. Str. 57
Evanđelja Crkve bosanske   Glavna masa sačuvanih srednjovjekovnih bosanskih kodeksa pripada evanđeljima, od kojih se za poneke može sasvim sigurno utvrditi da pripadaju književnom fondu »crkve bosanske«, s obzirom da su se u kolofonu pisci i potpisali uz obaveznu naznaku »krstjanin«, kao što je to načinio pisar Pripkovićevog evanđelja, Batalovog odlomka evanđelja, zatim pisari Hvalovog i Radosavljevog zbornika. Daničićevo evanđelje Kuna, Herta. Hrestomatija starije bosanske književnosti. Vidi u: Nakaš, Lejla. Hrestomatija iz historije književnog jezika, I dio ; za internu upotrebu. http://www.scribd.com/doc/117438839/Hristomatija-I
Pisari krstjani   Stanko Kromirjanin, krstjanin – pisar Batalovog evanđelja  Manojlo Grk – Divoševo i Manojlovo (Mostarsko) evanđelje  Pisar Butko – Hrvojev misal na glagoljici  Hval krstjanin – Hvalov zbornik  Tvrtko Pripković, krstjanin – pisar Pripkovićeva evanđelja  Radosav krstjanin – Radosavljev zbornik Manojlo Grk – Divoševo evanđelje Manojlo Grk – Manojlovo (Mostarsko) evanđelje
Batalovo evanđelje   Batalovo evanđelje je doživjelo sudbinu mnogih bosanskih srednjevjekovnih rukopisa koji su pripadali Crkvi bosanskoj i proglašeni heretičkim te je tokom čestih inkvizicijskih pohoda oštećeno, a danas su sačuvana samo četiri lista pergamenta na kojima su odlomci iz Ivanovog evanđelja.  Paleografski je sličan Pripkovićevom evanđelju.
Batalovo evanđelje   Prema zapisu pisara Kromirjanina, starac Radin je odobrio ovo evanđelje, i time je to neposredan dokaz da su i pisar i Batalo bili članovi Crkve bosanske, jer starac je visoka titula unutar hijerarhije Crkve.  Zahvaljujući sačuvanom kolofonu, pored podataka o godini nastanka i o pisaru, sačuvan je spisak imena 28 djedova (poglavara Crkve bosanske) u periodu od prvog djeda Jeremije koji je osnovao i vladao Crkvom bosanskom od 1010. do 1024. godine pa sve do djeda Ratka I koji je vladao od 1370. do 1393. godine. Kasnije je dodan spisak crkvenih poglavara koji su vladali od 1400. do 1465. godine, a prema njemu posljednji djed je bio Ratko II.
Batalovo evanđelje – popis djedova Crkve bosanske 1010 - 1480   Prva Batalova lista Djed: Jeremija (o. 1010-1024); Azarija (o. 1024-1038); Kukleč (o.1038-1052); Ivan (o.1052-1066);Godin (o.1066-1080); Tišemir (o.080-1094); Didodrag (o.1094-1108); Bučina (o.1108-1122); Krač (o.1122-1136); Bratič (o.1136-1150); Budislav (o.1150-1164); Dragoš (o.1164-1181); Dragič (o.1182-1205); Lubin (o.1205-1215); Dražeta (o. 1215- 1220); Tomiš (o. 1220-1223)  Druga Batalova lista Djed: Rastudije (o. 1228-1230); Radoje (o. 1230-1244); Radovan I (o. 1244-1258); Radovan II (o. 1258-1272); Hlapoje (o. 1272-1286); Dragoš (o. 1286-1300); Povržen (o. 1300-1314); Radoslav I (o. 1314-1328); Radoslav II (o. 1328-1342); Miroslav (o. 1342- 1356); Boleslav (o. 1356-1370); Ratko I (o. 1370-1393-X)  Treca lista iz suvremenih izvora Djed: Radomir (o. 1400-1414); Mirohna (o. 1414-1430); Miloje (o. 1430-1450); Ratko II (o. 1450-1465); N. djed (o. 1465-1480) http://www.camo.ch/korjeni_i_ucenje.htm
Batalov mauzolej   Da je Batalo bio izuzetno poštovan i cijenjen tepčija i bogumil, govori i otkriće 1915. godine njegovog mauzoleja na uzvišenju Crkvine kod Turbeta blizu Travnika.  Nažalost, zbog nestručnog otkopavanja i lovaca na blago, potpuno su uništeni ostaci freski živih boja koji su se nalazili na zidovima mauzoleja, a u grobnici su nađeni samo ostaci brokatne zavjese, sve ostalo je opljačkano i uništeno. Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine http://kons.gov.ba/
Čajničko evanđelje Tajnopis - kriptografija   Bosanska brzopisna ćirilica; jedna strana deformirane glagoljice na f89v.  Nemarno i neuredno napisan, smjenjivalo se pet različitih pisara.
Čajničko evanđelje Tajnopis - kriptografija   Ali, najinteresantniji je zapis na f.90r glagoljicom, o kojem je već bilo riječi. U glagoljicu je ovdje umiješano i nešto ćiriličkih slova, a glagoljska su slova netipična, miješa se obla s uglatom glagoljicom, a neka su slova i deformirana, tako je najvjerovatnije da je, u stvari, u pitanju neka vrsta kriptografije osobe koja se inače služila ćirilicom, i to raškog tipa, čemu u prilog govori i izrazita ekavština ovog malog odlomka.  Kuna, Herta. Srednjovjekovna bosanska književnost. Sarajevo : Forum Bosnae , 2008. Vol. 45/08., str. 120
Divoševo evanđelje Tajnopis - glagoljica   Bosančica, nelijepi poluustav; usred ćirilskog teksta je umetnuta glagoljica; ijekavica. Pisan u istočnoj Bosni, Usora za Divoša Tihoradića, dok je pisar, najvjerovatnije, Manojlo Grk, koji je pisao i Manojlovo (Mostarsko) evanđelje.
Divoševo evanđelje   Divoš Tjehoradić ili Tihoradić je historijska ličnost, bosanski feudalac iz 14. vijeka, iz Usore u istočnoj Bosni, koji je naručio za sebe evanđelje tipično za Crkvu bosansku, kojoj je, najvjerovatnije, on i pripadao.  Minijature Divoševog evanđelja spadaju među najljepše, pored Miroslavljevog evanđelja. One predstavljaju ljudske likove, životinje apokaliptičnih oblika i biljne preplete, simbole evanđelista kao lik apostola Marka u obliku lava.
Divoševo evanđelje i glosa   Lilije, cvijetu ime – krin ... Knjigi Divoša ... Pisa knjige Divošu ... Knjige Divoša Tihoradića. Završanin (oko 1330 godine)  Nepoznati Završanin, zemljak Divošev, koji je imao svoju baštinu u bosanskom zaleđu Splita, napisao je Divoševo evanđelje. U njemu se nalazi glosa o krinu i bilješka o vlasniku knjige. Patareni su sebe upoređivali sa ljiljanom u polju, a predstavu ovog cvijeta kao svoj simbol rado su uplitali u reljefe na stećcima.  Dizdar, Mak. Stari bosanski tekstovi. Sarajevo : Bosanska riječ, 2012. Str. 71
Divoševo evanđelje i pravoslavna anatema   Evanđelje je nađeno 1960. god. u crkvi sv. Nikole u Podvrhu kod Bijelog Polja. U onom istom kraju iz koga su upravo u Divoševo vrijeme dolazile anateme pravoslavne crkve na Bosance, „triklete babune“, a među njima i kletve na samog bana Stjepana Kotromanića, na čijem je dvoru živio Divoš Tihoradić kao dvorski pristav, na kraju 13 i početkom 14 vijeka.
Grškovićev odlomak Apostola   Od Grškovićevog Apostola ostala su nam samo 4 lista ispisana glagoljicom na debelom pergamentu, Smatra se da potiče iz 12. vijeka i spada u najstarije spomenike pisane glagoljicom. Na marginama se nalaze natpisi na bosančici, koji su kasnije rukom dopisani.  Pretpostavka je da je kodeks u originalnom obliku bio mnogo veći, i da je najvjerojatnije sadržavao kompletna Djela apostolska. Apostol je pronašao vrbnički kapelan Gršković na Krku, gdje su ga, najvjerojatnije, donijeli bogumili koji su bježali od inkvizicije i progona križara u Bosni.
Listići iz Monteprandona   Dva odlomka iz Monteprandona su sačuvani pukim slučajem, i to ih je, nenamjerno, sačuvao inkvizitor koji je 1432. godine djelovao u Bosni protiv bosanskih krstjana.  Radi se o franjevcu Dominiku Gangali (San Giacomo della Marca 1391- 1476), koji je heretički tekst uništio a sa dva sačuvana lista je učvrstio korice svoje rukopisne knjige “Margaritarum”. SAN GIACOMO DELLA MARCA 1393-1476 1431-1432 kao inkvizitor bio u Dalmaciji, Hrvatskoj i Bosni
Listići iz Monteprandona   Ovo je jedini inkvizitor koji nam je ostavio svoje ime i prezime, kao i dva jako oštećena odlomka koja su pisala dva različita pisara na bosančici.  Upravo zahvaljujući njemu, a protiv njegove volje, sačuvani su ostaci jedinog preživjelog molitvenika pripadnika Crkve bosanske.
Pripkovićevo evanđelje   Zahvaljujući sačuvanom kolofonu, poznato je da se pisar zove Tvrtko Pripković i da je pripadnik Crkve bosanske, te da je zbog toga, ispod kolofona, neki pravoslavni sveštenik dodao oko 16. vijeka: “i bog zna neka je to svinja bila”, što se odnosi na bogumila pisara.  “A zapisa božiom milostiju krstjanin a zovom Tvrtko Pripković, zemljom Gomiljanin”. Kolofon Pripkovićeva evanđelja Kuna, Herta. Hrestomatija starije bosanske književnosti. Vidi u: Nakaš, Lejla. Hrestomatija iz historije književnog jezika, I dio ; za internu upotrebu. http://www.scribd.com/doc/117438839/Hristomatija-I
Vojvoda Hrvoje kao prikriveni „krstjanin“ Crkve bosanske   Hrvojev misal i Hvalov zbornik su rađeni za bosanskog vojvodu Hrvoja Vukčića Hrvatinića, u trenutku kad je od Ladislava Napuljskog Anžuvinca dobio naslov kraljevskog namjesnika u Bosni te splitskog hercega.  Hrvojev misal katolički glagoljski kodeks je bio namjenjen za javno i priznato bogosluženje od pape te je rađen kao dar od katoličkih crkvenih lica. Hrvojev misal – minijatura vojvode Vukčića Hvalov zbornik – minijatura
Perfidni patareni Herceg Stjepan Vukčić Kosača   Najkrupniji bosanski velikaši su, zavisno od okolnosti i političkih potreba, često „imali“ po dvije, pa i tri vjere. Slika i prilika takvih velikaša bili su vojvoda Sandalj Hranić i njegov nasljednik herceg Stjepan Vukčić Kosača. Vojvoda Sandalj je istovremeno, zavisno od prilika, bio i krstjanin i pravoslavni.  Herceg Stjepan je iz političkih razloga poštivao i štitio pravoslavlje. Njemu su istovremeno, prema zabilješkama Pija II, kao „svome drugu u nejveri“ prebjegli mnogi bosanski „manihejci“ kada ih je kralj Tomaš počeo progoniti.  Uz sve to, on se od 1439. povremeno obraćao papi sa porukom da želi primiti katoličanstvo. Papa Eugen IV je 1451. objavio da je herceg Stjepana primio „u milost katoličke crkve kao dobrog vjernika“.  Iste godine herceg je napao katolički Dubrovnik pa ga je papa posebnom bulom izopćio iz crkve. Kralj Stjepan Tomaš je iz državnih razloga uspio spriječiti objavljivanje ove bule.  Izgleda da jedino Dubrovčani nisu imali iluzija o vjerskoj pripadnosti hercega Stjepana, koga su dosljedno smatrali za „perfidnog patarena“.  Imamović, Mustafa. Historija Bošnjaka. Sarajevo . Bošnjačka zajednica kulture Preporod, 1998. Str. 77-78
Perfidni „pataren“ Hrvoje   Hvalov zbornik je Hrvoje sam naručio, pisan je domaćom bosanskom ćirilicom, vjerovatno u njegovoj rezidenciji u Omišu a pisar Hval se lično potpisuje kao „krstjanin“ u kolofonu.  Time je otvoreno pokazao da je pripadnik Crkve bosanske te upisuje da je vrijeme pisanja u doba “dida Radomira”, tadašnjeg poglavara Crkve bosanske, a to je 1404. godina. Po tome se pretpostavlja da je i Hrvoje bio prikriveni „krstjanin“ Crkve bosanske.
Radosavljev zbornik   Si knjigi piše Radosav krstijanin-Gosjavu krstijaninu. A pisaše se u dni gospodina kralja Tomaša i dida Ratka. Gospodo, ako sam što loše postavio-nemojte se tomu n'porugati, jere mi sta ruci trudni, težeći. Čtite, i blagoslovite! A vas bog blagoslovi, u viki, amin. Krstjanin Radosav (1443-1461)  Zbornik krstjanina Radosava je, prema sačuvanom kolofonu, pisao krstjanin Radosav za Gojsaka krstjanina, u doba kralja Tomaša i djeda Ratka, poglavara Crkve bosanske, vjerovatno, u sjeverozapadnoj Bosni.  To je razdoblje od 1443. do 1461. godine, doba posljednjeg bosanskog kralja, kada se već raspadala država a time i moć i uticaj Crkve bosanske. Dizdar, Mak. Stari bosanski tekstovi. Sarajevo : Svjetlost, 1971. http://makdizdar.ba/stari-bosanski-tekstovi/
Srećkovićevo evanđelje - glose   Evanđelje je pripadalo beogradskom historičaru Panteliji Srećkoviću i za njegova života je bio dostupan, pa ga je opisao Mihail Speranski, naročito njegove glose i integralni tekst koji je objavio, ali nakon smrti Srećkovića, kodeksu se gubi svaki trag, tako da se vodi kao izgubljen.  Glose su napisne na marginama Srećkovićeva evanđelja, koje je zagubljeno. Bogumili su čitali i prepisivali knjige Novog zavjeta, ali su ga tumačili usmeno na svoj način, ponekad i glosama, kao ove u Srećkovićevom evanđelju. Ovako su se mogli lakše braniti od inkvizicije što su stoljećima krstarili Bosnom. Odjek tih predanja naći ćemo kasnije u usmenoj narodnoj književnosti i legendama. Dizdar, Mak. Stari bosanski tekstovi. Sarajevo : Svjetlost, 1971. http://makdizdar.ba/stari-bosanski-tekstovi/ Kopitarevo evanđelje - inicijal
Srećkovićevo evanđelje - glose   Glosa: Priča o bludnom sinu On človjek jest-otac nevidimi. A sin manji-anđeli ježe shini Sotona. A sin stariji-anđeli iže vinu ocu služe. A telac upitjenij-Hristos.  Tumačenje: „Stariji sin“ ne označava obične ljude-pravednike, nego anđele koje prevari „Sotona“, smjestivši ih u materiju, u ljudska tijela. „Mlađi sin“ označava čitav ljudski rod, koji može biti spašen Hristovom Glosa: Priča o bogatašu i pristavu On' človjek – knez vijeka. A ikonob – starješina crkve jego. A dlžnik – zakonici iže po vse dni grijehe otpuštaju človjekom i tako gube duše človječ'ske. Tumačenje: „Bogati čovjek je knez vijeka“, odnosno Satana, koji vlada svijetom, a njegov upravitelj „ekonom“ jeste starješina crkve, čime se aludira na papu u Rimu. Lukavi dužnici su „zakonici“, popovi što svakodnevno otpuštaju ljudske grijehe i time uništavaju ljudske duše. Svećenici ne mogu da opraštaju ljudske grijehe, jer se to može učiniti jednom u životu, Dizdar, Mak. Stari bosanski tekstovi. Sarajevo : Svjetlost, 1971. patarenskom „duhovnom krštenju“. http://makdizdar.ba/stari-bosanski-tekstovi/
 Glosa: Priča o milosrdnom Samarjaninu  On človjek jest-plijenici.  A Jerusalim-žilište svetih.  Jeriha – mir.  A jazvi – grijesi.  A jerej – Mojsij.  A levgit – Ivan Vodonosac.  A Samarjanin – Isus.  A olij i vino – milost božija.  A skot – zakon.  A gostionica – crkva.  A gostinik – Petar.  I dva pinjeza – vjera Jidina.  „Čto jest človjek?“ bosanski glosator umjesto „Adam“ odgovara „On človjek jest-plijenici“, dakle čovjek je „anđeo zarobljen u ljudskom tijelu“ koji na ovom svijetu teži da se oslobodi „pravednim životom u duhu učenja krstjanina“.  „Jerusalim“ se ne objašnjava kao raj nego kao „žilište svetih“, što znači zajednicu pravednih i „savršenih“ (patarena).  Umjesto „Ivan svetitelj“ glosator piše „Ivan vodonosac“, ne onaj koji krštava duhovnim krštenjem, „svetim duhom“, nego Ivan koji to radi običnom „vodom“.  Ulje i vino ne znače „tijelo i krv“ Hristovu, nego „milost božiju“, jer euharistija ne može spasiti ljudski rod nego „milost božija“.  Gostilnik nije Pavle nego Petar, jer su krstijani smatrali da su oni nasljednici Petrove crkve, a ne Rim, čije su se pape izopačile.  Umjesto „vethi i novi zavjet“ kaže se samo „vjera Judina“, jer su bosanski krstijani odbacivali stari zavjet, a iz novog prihvatili samo neka predanja. Dizdar, Mak. Stari bosanski tekstovi. Sarajevo : Svjetlost, 1971. http://makdizdar.ba/stari-bosanski-tekstovi/
Vrutočko evanđelje   Od unosa može se vidjeti da je rukopis bio u 18. vijeku u manastiru Svete Trojice u Pljevljima, odakle potiče obred proklinjanja heretika bogumila.  Kasnije je bio u manastiru Arhangela Mihaila (na Tari) i u 19. vijeku je pronađen u obitelji Popovski u selu Vortex – Gostivar (Makedonija) 1937 godine. Tadašnji vlasnik nije dozvoljavao pristup kodeksu.  Poznat je po sačuvanim glosama, komentarima bogumila na marginama evanđelja. Zastavica iz Vrtočkog evanđelja
Vrutočko evanđelje   Glosa Mitnica – mjesto patrijarhovo, ideže se patrijarhi postavljaju – srebrom i zlatom.  Tumačenje Tako glosa koja objašnjava šta je to „mitnica“ – carinarnica gdje je Isus našao Mateja, nepoznati bosanski krstjanin tumači u crnom okviru da je to mjesto gdje se pravoslavni patrijarsi postavljaju na visoke vjerske položaje. Taj podatak o podmićivanju srebrom i zlatom kao da je bio odgovor onim raškim rukopisima u kojima su anatemisani bosanski krtsjani kao heretici koji služe đavola. Glosa Prepodobneši Ratko, daj mi da ručam – gladan siromah ... Tumačenje Druga glosa govori o glosaru koji se obraća visokom starješini Crkve bosanske, koji je zanemario svog dijaka, „gladnog siromaha“. Ratko je u to vrijeme bio gost, jer je već 1393. Godine iz Batalovog fragmenta znamo kao episkopa, tj. djeda, vrhovnog starješinu Crkve bosanske. Očito da bogumilski dijak kritikuje starješine Crkve bosanske da su odstupili od svojih socijalnih učenja i da starješine učestvuju u vlasti feudalaca.Ova glosa je naknadno Dizdar, Mak. Stari bosanski tekstovi. Sarajevo : dodata. Svjetlost, 1971. http://makdizdar.ba/stari-bosanski-tekstovi/
Heretička književnost Početije svijeta i Bečka tajna knjiga   Središnja južnoslavenska zemlja može da se ponosi da je njena Crkva bosanska pripadala jednoj i jedinoj ogromnoj univerzalnoj organizaciji čiji je pokret išao za tim da sruši misterij države i njene vlasti u kojoj je carevala strahovlada nad narodima, misterij što ga je njegovala crkvena hijerarhija Carigrada i Rima.  U sklopu tog borbenog zadatka demistifikacije razvijala se i njena apokrifna i heretička književnost, zacrtana pojavom “Tajne knjige”, a završena “Početijem svijeta”, u knjigama u kojima je osnovni motiv pobjeda zla nad dobrim i da se zlo savlada pravednim životom i radom.  Dizdar, Mak. O starim bosanskim tekstovima. Vidi u: Izabrana djela. Knj. 3. Eseji; Kritike; Dnevnik. Sarajevo : Svjetlost, 1982. Str. 31
Početije svijeta   Rukopis je pronađen u Plovdivskoj biblioteci u Bugarskoj, u jednom zborniku apokrifnih tekstova i molitava, a objavio ju je i prokomentarisao J. Ivanov u djelu „Bogumilski knjigi i legendi, još 1925. godine.  Ako ovaj apokrif o stvaranju svijeta i nije možda heretički, veoma je zanimljiv i spada među najljepše južnoslavenske srednjovjekovne tekstove. Neki stavovi iz ove bosanske legende asociraju na stavove bečke Tajne knjige, za koju se vjeruje da je prepisana iz jednog starog bosanskog rukopisa.  Zašto gospod Bog satvori saj svijet?  U ta vrime, biše jedan angel u Boga najizabraniji, koji bi nazvan Satanail. On poče misliti, kako bi bio veći od gospoda Boga? I toj misleći, sjede na prijestol gospodenj. I dođe k njemu Mihail arhanđel, anđel gospodenj vjerni, i reče mu: „Ustani, pogani! Nije ti tuj sidjeti!“ I udri ga nogom. I on pade pod zemlju. I svi anđeli, koji vjerovahu njega, padoše s neba: jedni pod zemlju, a druzi na zemlju, a tretji ostaše pod nebom, na eru. Kako se gdje koji pomenovaše Gospodu našego, tako i ondje ostavaše. I svi se satvoriše dijavli – koji mišljahu onuj zlu misal, i koji služahu Lučipetra.  I zato jest u oholosti prvi grijeh. Dizdar, Mak. Stari bosanski tekstovi. Sarajevo : Svjetlost, 1971. http://makdizdar.ba/stari-bosanski-tekstovi/
Bečka tajna knjiga   Prema 'Bečkoj tajnoj knjizi' Satana 'bijaše uzmožnik nebesni kod prijestolja gospodnjeg i naredbenik nad svršiteljima što služahu Ocu'.  I kada je stvorio novi svijet '[...] Satana odluči da satvori človjeka, da ima neko da mu služi. I uze blato sa zemlje i od njega sazda človjeka, po obrazu svojemu. I potom naredi anđelu drugom da uđe u tijelo od blata, a onda uze od njega čest i od nje satvori drugo tijelo u liku žene, pa naredi anđelu od prvog tijela da uđe u njega.  Anđeli mnogo plakahu, kad spoznaše da imaju smrtno tijelo, i da se jedan od drugog razlikuju u liku svome [...]'. Doznavši za prevaru Satanaelovu, Svevišnji ga liši njegove božanske moći i naslova Boga. Da bi ublažio time prouzročen bijes, ipak mu dozvoli da bude gospodar svijeta kojeg je stvorio nakon svog pada.  Ali pod teškim ugnjetavanjem Satanaelovim ljudski je rod patio. Bolji dio čovjeka, njegova nevidljiva duša, odnosno pali anđeli, pripadali su Svevišnjem, a Satanael ih je odvraćao od njega. http://www.ambasadan eretva.com/bos/bogumil i
Bogumili kao kontrapunkt   Kao malo tko, bogumili su jedini kontrapunkt usred našeg nadasve zbrkanog srednjovjekovnog rasula. Bogumili su arhajska plebejska varijanta evropske srednjovjekovne mistike, povampirene na osnovi starinskih orijentalnih psihoza, koje su zavladale Evropom s jednom jedinom fiksnom idejom, da je duh nečisti stvorio ovaj svijet i da je sve živo na kori Zemljinoj od đavolskog sjemena.  Više od trideset tisuća nadgrobnih mramorova govori nam o bogumilskim pokoljenjima, koja su živjela kao organizirana moralno-intelektualna sekta, u neposrednoj blizini Rima, od bizantskih vazala kao i od Laterana progonjena kao bijesna zvjerad protiv koje se Rim i Mleci, madžarski i srpski kraljevi trajno spremaju na križarsku vojnu. Fenomen toliko antipatičan Latinima i Grcima, Mlečićima, Madžarima i Dubrovčanima u davnoj prošlosti, a hrvatskoj i srpskoj inteligenciji devetnaestog stoljeća naročito da se o njima i danas, u novijoj našoj historiji, još uvijek govori u afektu.  O njima se mislilo i misli se i danas kao o bosanskoj kugi, a što je Vladika Vrhbosanski i Đakovački odabrao za svoju spavaonicu baš onu sliku posljednjeg bogumila, kralja Stjepana Tomaševića, kada moli milost nebeskog vladara u predvečerje katastrofe, to govori o bogumilskoj problematici poglavlja.  Krleža, Miroslav. Krleža o religiji. Sarajevo : Oslobođenje, 1982. Str. 105-106
 Vidi: Facebook grupa Tragom pisane baštine BiH https://www.facebook.com/groups/1411074575835613/ Google grupa Tragom pisane baštine BiH https://groups.google.com/forum/#!forum/tragom-pisane-bastine-bih
Donacije za očuvanje spomenika kulture u BiH Podržite rad Komisije/Povjerenstva za očuvanje nacionalnih spomenika BiH zahvaljujući kojima su preuzeti veći dio podataka. http://kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=2531 Podržite Fondaciju Mak Dizdar Zahvaljujući njima postoji arhiva on-line knjiga Maka Dizdara i historijskih knjiga o srednjevjekovnoj Bosni i Hercegovini http://makdizdar.ba/misija/
Međunarodni Forum Bosna Dio ilustracija je preuzeto iz knjige : Kuna, Herta. Srednjovjekovna bosanska književnost. Sarajevo : Forum Bosnae , 2008. Podržite Međunarodni Forum Bosna donacijom ili narudžbom njihovih publikacija ili pretplatom na časopis Forum Bosnae http://www.ifbosna.org.ba
KRAJ

More Related Content

PDF
Tragom pisane baštine - Glagoljica i bosančica
byVaska Sotirov-Djukic
 
PPSX
Prvi pisani i tiskani spomenici
byNovinari Osmodec
 
PPT
Podela narodne književnosti ii 4
bydragadavid
 
PPT
Митологија
bySrpska škola u inostranstvu
 
PDF
Grčki bogovi
byStrukovnaskola
 
PDF
Rječnik keltsko-ilirski.pdf
bysinsunca
 
PPT
Drama i pozoriste
byMirza Ahmetovi
 
PDF
Stanojcic popovic-gramatika-srpskoga-jezika
byMaja Galovic
 
Tragom pisane baštine - Glagoljica i bosančica
byVaska Sotirov-Djukic
 
Prvi pisani i tiskani spomenici
byNovinari Osmodec
 
Podela narodne književnosti ii 4
bydragadavid
 
Митологија
bySrpska škola u inostranstvu
 
Grčki bogovi
byStrukovnaskola
 
Rječnik keltsko-ilirski.pdf
bysinsunca
 
Drama i pozoriste
byMirza Ahmetovi
 
Stanojcic popovic-gramatika-srpskoga-jezika
byMaja Galovic
 

What's hot

PDF
Vjera crkve bosanske
byEmil Čić
 
PDF
Crkva bosanska - prilog
byEmil Čić
 
PPTX
Mala škola glagoljice
byIvana Čališ
 
PDF
Tragom pisane baštine BiH - Hronologija bosanskih rukopisa 12-15 vijeka
byVaska Sotirov-Djukic
 
PDF
Skripta srednjovjekovna nacionalna arheologija
byMartina Matijaško
 
PDF
Tragom pisane baštine BiH - Mjesta gdje se sada nalaze bosanski rukopisi
byVaska Sotirov-Djukic
 
PPTX
Ukrasi bosanskih rukopisa - minijature
byVaska Sotirov-Djukic
 
PPT
Gotika u Hrvatskoj
byClaudia Soldatic
 
PPTX
Aleksandar Puškin
byUna Sabljakovic
 
PPT
Barok
byClaudia Soldatic
 
PPT
Srpski srednji vek
byMarina Chudov
 
PPT
Romanika arhitektura
byClaudia Soldatic
 
PPTX
Romanicki stil
byart2you
 
PPTX
KOСОВСКИ БОЈ
byДрагана Хаџић
 
DOC
Pripreme zacasove
byОсновна школа "Миливоје Боровић" Мачкат
 
PPTX
Gotika ( kiparstvo i slikarstvo )
byClaudia Soldatic
 
PDF
Путовања Светог Саве
bySrpska škola u inostranstvu
 
PPTX
Црква у Хришћанској Архитектури
byОш Бранко Неготин
 
PPT
Barok ceo
byMarina Chudov
 
PPT
19.Византија и Арабљани у средњем веку
byŠule Malićević
 
Vjera crkve bosanske
byEmil Čić
 
Crkva bosanska - prilog
byEmil Čić
 
Mala škola glagoljice
byIvana Čališ
 
Tragom pisane baštine BiH - Hronologija bosanskih rukopisa 12-15 vijeka
byVaska Sotirov-Djukic
 
Skripta srednjovjekovna nacionalna arheologija
byMartina Matijaško
 
Tragom pisane baštine BiH - Mjesta gdje se sada nalaze bosanski rukopisi
byVaska Sotirov-Djukic
 
Ukrasi bosanskih rukopisa - minijature
byVaska Sotirov-Djukic
 
Gotika u Hrvatskoj
byClaudia Soldatic
 
Aleksandar Puškin
byUna Sabljakovic
 
Barok
byClaudia Soldatic
 
Srpski srednji vek
byMarina Chudov
 
Romanika arhitektura
byClaudia Soldatic
 
Romanicki stil
byart2you
 
KOСОВСКИ БОЈ
byДрагана Хаџић
 
Pripreme zacasove
byОсновна школа "Миливоје Боровић" Мачкат
 
Gotika ( kiparstvo i slikarstvo )
byClaudia Soldatic
 
Путовања Светог Саве
bySrpska škola u inostranstvu
 
Црква у Хришћанској Архитектури
byОш Бранко Неготин
 
Barok ceo
byMarina Chudov
 
19.Византија и Арабљани у средњем веку
byŠule Malićević
 

Similar to Tragom pisane baštine BiH - Rukopisi Crkve bosanske

PPS
Glagoljica (Povijest Crkve u Hrvata)
byTrgovacka skola - Zagreb
 
PPS
Glagoljica
byVjeronauk i kateheza
 
PPT
Monoteizam
byDenis Bevanda
 
DOCX
Sažetak iz religije
byuntaman1
 
PPTX
Katolička crkva i kršćanstvo u Hrvata
byHLisac
 
PDF
Prva stoljeća Crkve
byvjero_anda
 
PPTX
Društveni i vjerski život hrvata u srednjem vijeku jelena benčić, 8.b
byosib-inf
 
PDF
Novo doba Europe
byPogled kroz prozor
 
PDF
Knjižica za KVIZ ZNANJA - XVIII. Framin Bosne srebrene 16.5.2015.
byAngelusKerubin
 
PDF
Bašćanska ploča: Dragi kamen hrvatskoga jezika
byAminaHadi6
 
PPT
Rednjovjekovne crkvene knjige u trogiru
bymarijamatijasevic
 
PDF
Zupni listic-11-12
byTihomir Podkonjak
 
PPT
5. susret 3..11.2011. isusov odnos prema farizejima, saducejima, zelotima
byMeri-Lucijeta
 
PPTX
Glagoljske knjige Konzula Istranina klikom miša
byivankraljevic
 
PPTX
Svjetske sile v ic
byestera hadasa
 
DOC
Katarina koprek glazbena-kultura-povijest-crkvene-glazbe
byandre931croukr
 
PPS
Asocijacija Biblija vjeronauk
byMerlin Monro
 
PPSX
Jakovljev poziv za službu u božjem kraljevstvu
byGiggz
 
PPT
bosnaski ovo ono ifr has ala sta ide has
byAdinP3
 
PDF
Zupni listic 1011
byTihomir Podkonjak
 
Glagoljica (Povijest Crkve u Hrvata)
byTrgovacka skola - Zagreb
 
Glagoljica
byVjeronauk i kateheza
 
Monoteizam
byDenis Bevanda
 
Sažetak iz religije
byuntaman1
 
Katolička crkva i kršćanstvo u Hrvata
byHLisac
 
Prva stoljeća Crkve
byvjero_anda
 
Društveni i vjerski život hrvata u srednjem vijeku jelena benčić, 8.b
byosib-inf
 
Novo doba Europe
byPogled kroz prozor
 
Knjižica za KVIZ ZNANJA - XVIII. Framin Bosne srebrene 16.5.2015.
byAngelusKerubin
 
Bašćanska ploča: Dragi kamen hrvatskoga jezika
byAminaHadi6
 
Rednjovjekovne crkvene knjige u trogiru
bymarijamatijasevic
 
Zupni listic-11-12
byTihomir Podkonjak
 
5. susret 3..11.2011. isusov odnos prema farizejima, saducejima, zelotima
byMeri-Lucijeta
 
Glagoljske knjige Konzula Istranina klikom miša
byivankraljevic
 
Svjetske sile v ic
byestera hadasa
 
Katarina koprek glazbena-kultura-povijest-crkvene-glazbe
byandre931croukr
 
Asocijacija Biblija vjeronauk
byMerlin Monro
 
Jakovljev poziv za službu u božjem kraljevstvu
byGiggz
 
bosnaski ovo ono ifr has ala sta ide has
byAdinP3
 
Zupni listic 1011
byTihomir Podkonjak
 

More from Vaska Sotirov-Djukic

PPTX
Ukrasi bosanskih rukopisa - inicijali
byVaska Sotirov-Djukic
 
PDF
Primjena novih tehnologija u rekonstrukciji kulturne baštine i identiteta bi h
byVaska Sotirov-Djukic
 
PDF
Rekonstrukcija jednog života
byVaska Sotirov-Djukic
 
PDF
Biti biliotekar
byVaska Sotirov-Djukic
 
PDF
Sjecanje zajednice
byVaska Sotirov-Djukic
 
PDF
Walter Benjamin i multimedijalni kolaž prošlosti
byVaska Sotirov-Djukic
 
PPT
Društvoprijatelja grada Sarajeva 2006-2016
byVaska Sotirov-Djukic
 
PPT
Zavicajna zbirka Sarajeva
byVaska Sotirov-Djukic
 
PPT
Evropske smjernice i praksa u digitalizaciji lokalne kulturne baštine arhiva,...
byVaska Sotirov-Djukic
 
PPT
Biblioteka se gradi srcem
byVaska Sotirov-Djukic
 
PPT
Klub prijatelja Sarajeva : izvještaj za 2006. godinu
byVaska Sotirov-Djukic
 
PPT
Evaluacija web stranica kulturnih institucija u bi h
byVaska Sotirov-Djukic
 
Ukrasi bosanskih rukopisa - inicijali
byVaska Sotirov-Djukic
 
Primjena novih tehnologija u rekonstrukciji kulturne baštine i identiteta bi h
byVaska Sotirov-Djukic
 
Rekonstrukcija jednog života
byVaska Sotirov-Djukic
 
Biti biliotekar
byVaska Sotirov-Djukic
 
Sjecanje zajednice
byVaska Sotirov-Djukic
 
Walter Benjamin i multimedijalni kolaž prošlosti
byVaska Sotirov-Djukic
 
Društvoprijatelja grada Sarajeva 2006-2016
byVaska Sotirov-Djukic
 
Zavicajna zbirka Sarajeva
byVaska Sotirov-Djukic
 
Evropske smjernice i praksa u digitalizaciji lokalne kulturne baštine arhiva,...
byVaska Sotirov-Djukic
 
Biblioteka se gradi srcem
byVaska Sotirov-Djukic
 
Klub prijatelja Sarajeva : izvještaj za 2006. godinu
byVaska Sotirov-Djukic
 
Evaluacija web stranica kulturnih institucija u bi h
byVaska Sotirov-Djukic
 

Tragom pisane baštine BiH - Rukopisi Crkve bosanske

  • 1.
    TRAGOM PISANE BAŠTINE BIH  RUKOPISI CRKVE BOSANSKE Vaska Sotirov-Đukić, dipl. bibliotekar dukic@bih.net.ba
  • 2.
    Crkva bosanska   Vjernici Crkve bosanske nazivaju svoju crkvu “narodnom” i “bosanskom”, a sebe “pravim” ili “dobrim Bošnjanima”.  Sva imena su im narodna; gone ih pape i Mađari, zbog čega oni grčevito brane svoju vjeru i državnu samostalnost.  Crkva bosanska ne priznaje ni papski primat ni jurisdikciju carigradskog patrijarha, pa je stoga potpuno samostalna.  Bogićević, Vojislav. Pismenost u Bosni i Hercegovini : od pojave slovenske pismenosti u IX v. do kraja austrougarske vladavine u Bosni i Hercegovini 1918. godine. Sarajevo : Veselin Masleša, 1975. Str. 57 Daničićevo evanđelje - minijatura
  • 3.
    Crkva bosanska injeni predstavnici   Crkva bosanska je najvažniji identitet i izraz bosanske srednjevjekovne države koja se pojavila već krajem 12. vijeka. Razlikovala se je bogosluženjem i unutarnjim ustrojstvom od drugih kršćanskih crkava tog doba zbog čega je proganjana i optuživana za jeres.  Djedovi su njeni episkopi, ostali su: Gosti sveštenici(viši red), starci su niži red . Gosti imaju svoje parohije (Vuk „gost uskopaljski“). Strojnici su obični sveštenici. Kao članovi crkve spominju se krstjani i krstjanice.  Svi sljedbenici su se dijelili na čiste i mrsne ljude. Čisti su bili oni koji su se odrekli svakodnevnog života, te su živjeli u zasebnim kućama (hižama) zajedno muškarci i žene, što je povećalo osudu neprijatelja.  Crkva bosanska je posebno poštovala iz Novog zavjeta Djela Apostolska i Apokalipsu, a iz Starog zavjeta Psalme. U svim kodeksima iz vremena Crkve bosanske nalazimo upravo ove spise.  Filipović, Muhamed. Bosna i Hercegovina – najvažnije geografske, demografske, historijske, kulturne i političke člinjenice. Sarajevo : Compact-E, 1997.
  • 4.
    Učenje Crkve bosanske   Postoje dva osnovna principa: dobro i zlo. Krist je Bog dobra i duhovnosti dok je Sotona zlo i vladar materijalnog. Tjelesni život i njegove strasti je grijeh, a smrt je spasenje od grijeha. Da bi se čovjek spasio, nije dovoljno samo da umre nego da primi duhovno krštenje pomoću Novog zavjeta, spasonosna knjiga za vjernika.  Čisti kršćani su se odricali tjelesnog, postili, živjeli u celibatu i svakodnevno bogoslužili. Živjeli su u zajednicama gdje su se krstili knjigom i obavezom klanjanja i recitiranja očenaša. Ovakav naćin života je podsjećao na stare ranokršćanske zajednice.  Crkva je jako uticala na toleranciju prema drugim vjerama, uzdržanost, nepostojanje smrtne kazne, skromnost u svakodnevnom životu, otvorenost za sve strance koji žele doći, a poseban uticaj je na monumentalne kamene spomenike – stećke, koje je nekada bilo preko 100.000 samo na području Bosne.  Filipović, Muhamed. Bosna i Hercegovina – najvažnije geografske, demografske, historijske, kulturne i političke člinjenice. Sarajevo : Compact-E, 1997. Čajničko evanđelje - inicijal
  • 5.
    Bogumilska kozmologija   Radi se o naročitoj koncepciji svijeta i života, o čitavoj jednoj bogumilskoj kozmogoniji, o kojoj mi danas, nažalost, ne znamo mnogo, a i ono neznatno, što nam je o njoj poznato, to smo doznali po inkvizicionom materijalu rimske kurije, koja je ratovala protiv bogumilske hereze duhovnim i materijalnim mačem više od četiristo godina. Ova histerična retorika lomače i sjekire nije, dakako, bogumilskoj plastici mogla posvetiti nikakve naročite estetskomorfološke pažnje, jer smatrajući „bosansku kugu“ svojim najopasnijim neprijateljem, ona se kao propaganda javlja u ulozi krvnika, a ovi, kao što je poznato, nijesu nikada bili skloni da rješavaju estetsku problematiku.  Krleža, Miroslav. Krleža o religiji. Sarajevo : Oslobođenje, 1982. Str. 120 Divoševo evanđelje - inicijal
  • 6.
    Pismeni patareni   Rački, citirajući latinske izvore, navodi da su vjernici Crkve bosanske, koje on redovno naziva patarenima, “bili pismeni i to ne samo muškarci koji su se bavili zanatima, vršeći često dužnost “učitelja”, nego su i žene bile pismene, a bavile su se ručnim radovima i odgajivanjem omladine.  Rački nadalje citira riječi nekog vjernika Crkve bosanske koji kaže da sveštenici katoličke crkve “hoće sami da budu učitelji, a kod nas uče i ljudi i žene; jedan učenik poučava drugog sedam dana. Kod njih je rijedak učitelj koji zhna napamet tri glave iz Novog zavjeta, a kod nas je rijedak čovjek ili žena koja ne zna napamet, i to na narodnom jeziku (vulgariter) cio Novi zavjet.”  Bogićević, Vojislav. Pismenost u Bosni i Hercegovini : od pojave slovenske pismenosti u IX v. do kraja austrougarske vladavine u Bosni i Hercegovini 1918. godine. Sarajevo : Veselin Masleša, 1975. Str. 57
  • 7.
    Evanđelja Crkve bosanske   Glavna masa sačuvanih srednjovjekovnih bosanskih kodeksa pripada evanđeljima, od kojih se za poneke može sasvim sigurno utvrditi da pripadaju književnom fondu »crkve bosanske«, s obzirom da su se u kolofonu pisci i potpisali uz obaveznu naznaku »krstjanin«, kao što je to načinio pisar Pripkovićevog evanđelja, Batalovog odlomka evanđelja, zatim pisari Hvalovog i Radosavljevog zbornika. Daničićevo evanđelje Kuna, Herta. Hrestomatija starije bosanske književnosti. Vidi u: Nakaš, Lejla. Hrestomatija iz historije književnog jezika, I dio ; za internu upotrebu. http://www.scribd.com/doc/117438839/Hristomatija-I
  • 8.
    Pisari krstjani   Stanko Kromirjanin, krstjanin – pisar Batalovog evanđelja  Manojlo Grk – Divoševo i Manojlovo (Mostarsko) evanđelje  Pisar Butko – Hrvojev misal na glagoljici  Hval krstjanin – Hvalov zbornik  Tvrtko Pripković, krstjanin – pisar Pripkovićeva evanđelja  Radosav krstjanin – Radosavljev zbornik Manojlo Grk – Divoševo evanđelje Manojlo Grk – Manojlovo (Mostarsko) evanđelje
  • 9.
    Batalovo evanđelje   Batalovo evanđelje je doživjelo sudbinu mnogih bosanskih srednjevjekovnih rukopisa koji su pripadali Crkvi bosanskoj i proglašeni heretičkim te je tokom čestih inkvizicijskih pohoda oštećeno, a danas su sačuvana samo četiri lista pergamenta na kojima su odlomci iz Ivanovog evanđelja.  Paleografski je sličan Pripkovićevom evanđelju.
  • 10.
    Batalovo evanđelje   Prema zapisu pisara Kromirjanina, starac Radin je odobrio ovo evanđelje, i time je to neposredan dokaz da su i pisar i Batalo bili članovi Crkve bosanske, jer starac je visoka titula unutar hijerarhije Crkve.  Zahvaljujući sačuvanom kolofonu, pored podataka o godini nastanka i o pisaru, sačuvan je spisak imena 28 djedova (poglavara Crkve bosanske) u periodu od prvog djeda Jeremije koji je osnovao i vladao Crkvom bosanskom od 1010. do 1024. godine pa sve do djeda Ratka I koji je vladao od 1370. do 1393. godine. Kasnije je dodan spisak crkvenih poglavara koji su vladali od 1400. do 1465. godine, a prema njemu posljednji djed je bio Ratko II.
  • 11.
    Batalovo evanđelje –popis djedova Crkve bosanske 1010 - 1480   Prva Batalova lista Djed: Jeremija (o. 1010-1024); Azarija (o. 1024-1038); Kukleč (o.1038-1052); Ivan (o.1052-1066);Godin (o.1066-1080); Tišemir (o.080-1094); Didodrag (o.1094-1108); Bučina (o.1108-1122); Krač (o.1122-1136); Bratič (o.1136-1150); Budislav (o.1150-1164); Dragoš (o.1164-1181); Dragič (o.1182-1205); Lubin (o.1205-1215); Dražeta (o. 1215- 1220); Tomiš (o. 1220-1223)  Druga Batalova lista Djed: Rastudije (o. 1228-1230); Radoje (o. 1230-1244); Radovan I (o. 1244-1258); Radovan II (o. 1258-1272); Hlapoje (o. 1272-1286); Dragoš (o. 1286-1300); Povržen (o. 1300-1314); Radoslav I (o. 1314-1328); Radoslav II (o. 1328-1342); Miroslav (o. 1342- 1356); Boleslav (o. 1356-1370); Ratko I (o. 1370-1393-X)  Treca lista iz suvremenih izvora Djed: Radomir (o. 1400-1414); Mirohna (o. 1414-1430); Miloje (o. 1430-1450); Ratko II (o. 1450-1465); N. djed (o. 1465-1480) http://www.camo.ch/korjeni_i_ucenje.htm
  • 12.
    Batalov mauzolej   Da je Batalo bio izuzetno poštovan i cijenjen tepčija i bogumil, govori i otkriće 1915. godine njegovog mauzoleja na uzvišenju Crkvine kod Turbeta blizu Travnika.  Nažalost, zbog nestručnog otkopavanja i lovaca na blago, potpuno su uništeni ostaci freski živih boja koji su se nalazili na zidovima mauzoleja, a u grobnici su nađeni samo ostaci brokatne zavjese, sve ostalo je opljačkano i uništeno. Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine http://kons.gov.ba/
  • 13.
    Čajničko evanđelje Tajnopis- kriptografija   Bosanska brzopisna ćirilica; jedna strana deformirane glagoljice na f89v.  Nemarno i neuredno napisan, smjenjivalo se pet različitih pisara.
  • 14.
    Čajničko evanđelje Tajnopis- kriptografija   Ali, najinteresantniji je zapis na f.90r glagoljicom, o kojem je već bilo riječi. U glagoljicu je ovdje umiješano i nešto ćiriličkih slova, a glagoljska su slova netipična, miješa se obla s uglatom glagoljicom, a neka su slova i deformirana, tako je najvjerovatnije da je, u stvari, u pitanju neka vrsta kriptografije osobe koja se inače služila ćirilicom, i to raškog tipa, čemu u prilog govori i izrazita ekavština ovog malog odlomka.  Kuna, Herta. Srednjovjekovna bosanska književnost. Sarajevo : Forum Bosnae , 2008. Vol. 45/08., str. 120
  • 15.
    Divoševo evanđelje Tajnopis- glagoljica   Bosančica, nelijepi poluustav; usred ćirilskog teksta je umetnuta glagoljica; ijekavica. Pisan u istočnoj Bosni, Usora za Divoša Tihoradića, dok je pisar, najvjerovatnije, Manojlo Grk, koji je pisao i Manojlovo (Mostarsko) evanđelje.
  • 16.
    Divoševo evanđelje   Divoš Tjehoradić ili Tihoradić je historijska ličnost, bosanski feudalac iz 14. vijeka, iz Usore u istočnoj Bosni, koji je naručio za sebe evanđelje tipično za Crkvu bosansku, kojoj je, najvjerovatnije, on i pripadao.  Minijature Divoševog evanđelja spadaju među najljepše, pored Miroslavljevog evanđelja. One predstavljaju ljudske likove, životinje apokaliptičnih oblika i biljne preplete, simbole evanđelista kao lik apostola Marka u obliku lava.
  • 17.
    Divoševo evanđelje iglosa   Lilije, cvijetu ime – krin ... Knjigi Divoša ... Pisa knjige Divošu ... Knjige Divoša Tihoradića. Završanin (oko 1330 godine)  Nepoznati Završanin, zemljak Divošev, koji je imao svoju baštinu u bosanskom zaleđu Splita, napisao je Divoševo evanđelje. U njemu se nalazi glosa o krinu i bilješka o vlasniku knjige. Patareni su sebe upoređivali sa ljiljanom u polju, a predstavu ovog cvijeta kao svoj simbol rado su uplitali u reljefe na stećcima.  Dizdar, Mak. Stari bosanski tekstovi. Sarajevo : Bosanska riječ, 2012. Str. 71
  • 18.
    Divoševo evanđelje i pravoslavna anatema   Evanđelje je nađeno 1960. god. u crkvi sv. Nikole u Podvrhu kod Bijelog Polja. U onom istom kraju iz koga su upravo u Divoševo vrijeme dolazile anateme pravoslavne crkve na Bosance, „triklete babune“, a među njima i kletve na samog bana Stjepana Kotromanića, na čijem je dvoru živio Divoš Tihoradić kao dvorski pristav, na kraju 13 i početkom 14 vijeka.
  • 19.
    Grškovićev odlomak Apostola   Od Grškovićevog Apostola ostala su nam samo 4 lista ispisana glagoljicom na debelom pergamentu, Smatra se da potiče iz 12. vijeka i spada u najstarije spomenike pisane glagoljicom. Na marginama se nalaze natpisi na bosančici, koji su kasnije rukom dopisani.  Pretpostavka je da je kodeks u originalnom obliku bio mnogo veći, i da je najvjerojatnije sadržavao kompletna Djela apostolska. Apostol je pronašao vrbnički kapelan Gršković na Krku, gdje su ga, najvjerojatnije, donijeli bogumili koji su bježali od inkvizicije i progona križara u Bosni.
  • 20.
    Listići iz Monteprandona   Dva odlomka iz Monteprandona su sačuvani pukim slučajem, i to ih je, nenamjerno, sačuvao inkvizitor koji je 1432. godine djelovao u Bosni protiv bosanskih krstjana.  Radi se o franjevcu Dominiku Gangali (San Giacomo della Marca 1391- 1476), koji je heretički tekst uništio a sa dva sačuvana lista je učvrstio korice svoje rukopisne knjige “Margaritarum”. SAN GIACOMO DELLA MARCA 1393-1476 1431-1432 kao inkvizitor bio u Dalmaciji, Hrvatskoj i Bosni
  • 21.
    Listići iz Monteprandona   Ovo je jedini inkvizitor koji nam je ostavio svoje ime i prezime, kao i dva jako oštećena odlomka koja su pisala dva različita pisara na bosančici.  Upravo zahvaljujući njemu, a protiv njegove volje, sačuvani su ostaci jedinog preživjelog molitvenika pripadnika Crkve bosanske.
  • 22.
    Pripkovićevo evanđelje   Zahvaljujući sačuvanom kolofonu, poznato je da se pisar zove Tvrtko Pripković i da je pripadnik Crkve bosanske, te da je zbog toga, ispod kolofona, neki pravoslavni sveštenik dodao oko 16. vijeka: “i bog zna neka je to svinja bila”, što se odnosi na bogumila pisara.  “A zapisa božiom milostiju krstjanin a zovom Tvrtko Pripković, zemljom Gomiljanin”. Kolofon Pripkovićeva evanđelja Kuna, Herta. Hrestomatija starije bosanske književnosti. Vidi u: Nakaš, Lejla. Hrestomatija iz historije književnog jezika, I dio ; za internu upotrebu. http://www.scribd.com/doc/117438839/Hristomatija-I
  • 23.
    Vojvoda Hrvoje kaoprikriveni „krstjanin“ Crkve bosanske   Hrvojev misal i Hvalov zbornik su rađeni za bosanskog vojvodu Hrvoja Vukčića Hrvatinića, u trenutku kad je od Ladislava Napuljskog Anžuvinca dobio naslov kraljevskog namjesnika u Bosni te splitskog hercega.  Hrvojev misal katolički glagoljski kodeks je bio namjenjen za javno i priznato bogosluženje od pape te je rađen kao dar od katoličkih crkvenih lica. Hrvojev misal – minijatura vojvode Vukčića Hvalov zbornik – minijatura
  • 24.
    Perfidni patareni HercegStjepan Vukčić Kosača   Najkrupniji bosanski velikaši su, zavisno od okolnosti i političkih potreba, često „imali“ po dvije, pa i tri vjere. Slika i prilika takvih velikaša bili su vojvoda Sandalj Hranić i njegov nasljednik herceg Stjepan Vukčić Kosača. Vojvoda Sandalj je istovremeno, zavisno od prilika, bio i krstjanin i pravoslavni.  Herceg Stjepan je iz političkih razloga poštivao i štitio pravoslavlje. Njemu su istovremeno, prema zabilješkama Pija II, kao „svome drugu u nejveri“ prebjegli mnogi bosanski „manihejci“ kada ih je kralj Tomaš počeo progoniti.  Uz sve to, on se od 1439. povremeno obraćao papi sa porukom da želi primiti katoličanstvo. Papa Eugen IV je 1451. objavio da je herceg Stjepana primio „u milost katoličke crkve kao dobrog vjernika“.  Iste godine herceg je napao katolički Dubrovnik pa ga je papa posebnom bulom izopćio iz crkve. Kralj Stjepan Tomaš je iz državnih razloga uspio spriječiti objavljivanje ove bule.  Izgleda da jedino Dubrovčani nisu imali iluzija o vjerskoj pripadnosti hercega Stjepana, koga su dosljedno smatrali za „perfidnog patarena“.  Imamović, Mustafa. Historija Bošnjaka. Sarajevo . Bošnjačka zajednica kulture Preporod, 1998. Str. 77-78
  • 25.
    Perfidni „pataren“ Hrvoje   Hvalov zbornik je Hrvoje sam naručio, pisan je domaćom bosanskom ćirilicom, vjerovatno u njegovoj rezidenciji u Omišu a pisar Hval se lično potpisuje kao „krstjanin“ u kolofonu.  Time je otvoreno pokazao da je pripadnik Crkve bosanske te upisuje da je vrijeme pisanja u doba “dida Radomira”, tadašnjeg poglavara Crkve bosanske, a to je 1404. godina. Po tome se pretpostavlja da je i Hrvoje bio prikriveni „krstjanin“ Crkve bosanske.
  • 26.
    Radosavljev zbornik   Si knjigi piše Radosav krstijanin-Gosjavu krstijaninu. A pisaše se u dni gospodina kralja Tomaša i dida Ratka. Gospodo, ako sam što loše postavio-nemojte se tomu n'porugati, jere mi sta ruci trudni, težeći. Čtite, i blagoslovite! A vas bog blagoslovi, u viki, amin. Krstjanin Radosav (1443-1461)  Zbornik krstjanina Radosava je, prema sačuvanom kolofonu, pisao krstjanin Radosav za Gojsaka krstjanina, u doba kralja Tomaša i djeda Ratka, poglavara Crkve bosanske, vjerovatno, u sjeverozapadnoj Bosni.  To je razdoblje od 1443. do 1461. godine, doba posljednjeg bosanskog kralja, kada se već raspadala država a time i moć i uticaj Crkve bosanske. Dizdar, Mak. Stari bosanski tekstovi. Sarajevo : Svjetlost, 1971. http://makdizdar.ba/stari-bosanski-tekstovi/
  • 27.
    Srećkovićevo evanđelje -glose   Evanđelje je pripadalo beogradskom historičaru Panteliji Srećkoviću i za njegova života je bio dostupan, pa ga je opisao Mihail Speranski, naročito njegove glose i integralni tekst koji je objavio, ali nakon smrti Srećkovića, kodeksu se gubi svaki trag, tako da se vodi kao izgubljen.  Glose su napisne na marginama Srećkovićeva evanđelja, koje je zagubljeno. Bogumili su čitali i prepisivali knjige Novog zavjeta, ali su ga tumačili usmeno na svoj način, ponekad i glosama, kao ove u Srećkovićevom evanđelju. Ovako su se mogli lakše braniti od inkvizicije što su stoljećima krstarili Bosnom. Odjek tih predanja naći ćemo kasnije u usmenoj narodnoj književnosti i legendama. Dizdar, Mak. Stari bosanski tekstovi. Sarajevo : Svjetlost, 1971. http://makdizdar.ba/stari-bosanski-tekstovi/ Kopitarevo evanđelje - inicijal
  • 28.
    Srećkovićevo evanđelje -glose   Glosa: Priča o bludnom sinu On človjek jest-otac nevidimi. A sin manji-anđeli ježe shini Sotona. A sin stariji-anđeli iže vinu ocu služe. A telac upitjenij-Hristos.  Tumačenje: „Stariji sin“ ne označava obične ljude-pravednike, nego anđele koje prevari „Sotona“, smjestivši ih u materiju, u ljudska tijela. „Mlađi sin“ označava čitav ljudski rod, koji može biti spašen Hristovom Glosa: Priča o bogatašu i pristavu On' človjek – knez vijeka. A ikonob – starješina crkve jego. A dlžnik – zakonici iže po vse dni grijehe otpuštaju človjekom i tako gube duše človječ'ske. Tumačenje: „Bogati čovjek je knez vijeka“, odnosno Satana, koji vlada svijetom, a njegov upravitelj „ekonom“ jeste starješina crkve, čime se aludira na papu u Rimu. Lukavi dužnici su „zakonici“, popovi što svakodnevno otpuštaju ljudske grijehe i time uništavaju ljudske duše. Svećenici ne mogu da opraštaju ljudske grijehe, jer se to može učiniti jednom u životu, Dizdar, Mak. Stari bosanski tekstovi. Sarajevo : Svjetlost, 1971. patarenskom „duhovnom krštenju“. http://makdizdar.ba/stari-bosanski-tekstovi/
  • 29.
     Glosa: Pričao milosrdnom Samarjaninu  On človjek jest-plijenici.  A Jerusalim-žilište svetih.  Jeriha – mir.  A jazvi – grijesi.  A jerej – Mojsij.  A levgit – Ivan Vodonosac.  A Samarjanin – Isus.  A olij i vino – milost božija.  A skot – zakon.  A gostionica – crkva.  A gostinik – Petar.  I dva pinjeza – vjera Jidina.  „Čto jest človjek?“ bosanski glosator umjesto „Adam“ odgovara „On človjek jest-plijenici“, dakle čovjek je „anđeo zarobljen u ljudskom tijelu“ koji na ovom svijetu teži da se oslobodi „pravednim životom u duhu učenja krstjanina“.  „Jerusalim“ se ne objašnjava kao raj nego kao „žilište svetih“, što znači zajednicu pravednih i „savršenih“ (patarena).  Umjesto „Ivan svetitelj“ glosator piše „Ivan vodonosac“, ne onaj koji krštava duhovnim krštenjem, „svetim duhom“, nego Ivan koji to radi običnom „vodom“.  Ulje i vino ne znače „tijelo i krv“ Hristovu, nego „milost božiju“, jer euharistija ne može spasiti ljudski rod nego „milost božija“.  Gostilnik nije Pavle nego Petar, jer su krstijani smatrali da su oni nasljednici Petrove crkve, a ne Rim, čije su se pape izopačile.  Umjesto „vethi i novi zavjet“ kaže se samo „vjera Judina“, jer su bosanski krstijani odbacivali stari zavjet, a iz novog prihvatili samo neka predanja. Dizdar, Mak. Stari bosanski tekstovi. Sarajevo : Svjetlost, 1971. http://makdizdar.ba/stari-bosanski-tekstovi/
  • 30.
    Vrutočko evanđelje   Od unosa može se vidjeti da je rukopis bio u 18. vijeku u manastiru Svete Trojice u Pljevljima, odakle potiče obred proklinjanja heretika bogumila.  Kasnije je bio u manastiru Arhangela Mihaila (na Tari) i u 19. vijeku je pronađen u obitelji Popovski u selu Vortex – Gostivar (Makedonija) 1937 godine. Tadašnji vlasnik nije dozvoljavao pristup kodeksu.  Poznat je po sačuvanim glosama, komentarima bogumila na marginama evanđelja. Zastavica iz Vrtočkog evanđelja
  • 31.
    Vrutočko evanđelje   Glosa Mitnica – mjesto patrijarhovo, ideže se patrijarhi postavljaju – srebrom i zlatom.  Tumačenje Tako glosa koja objašnjava šta je to „mitnica“ – carinarnica gdje je Isus našao Mateja, nepoznati bosanski krstjanin tumači u crnom okviru da je to mjesto gdje se pravoslavni patrijarsi postavljaju na visoke vjerske položaje. Taj podatak o podmićivanju srebrom i zlatom kao da je bio odgovor onim raškim rukopisima u kojima su anatemisani bosanski krtsjani kao heretici koji služe đavola. Glosa Prepodobneši Ratko, daj mi da ručam – gladan siromah ... Tumačenje Druga glosa govori o glosaru koji se obraća visokom starješini Crkve bosanske, koji je zanemario svog dijaka, „gladnog siromaha“. Ratko je u to vrijeme bio gost, jer je već 1393. Godine iz Batalovog fragmenta znamo kao episkopa, tj. djeda, vrhovnog starješinu Crkve bosanske. Očito da bogumilski dijak kritikuje starješine Crkve bosanske da su odstupili od svojih socijalnih učenja i da starješine učestvuju u vlasti feudalaca.Ova glosa je naknadno Dizdar, Mak. Stari bosanski tekstovi. Sarajevo : dodata. Svjetlost, 1971. http://makdizdar.ba/stari-bosanski-tekstovi/
  • 32.
    Heretička književnost Početijesvijeta i Bečka tajna knjiga   Središnja južnoslavenska zemlja može da se ponosi da je njena Crkva bosanska pripadala jednoj i jedinoj ogromnoj univerzalnoj organizaciji čiji je pokret išao za tim da sruši misterij države i njene vlasti u kojoj je carevala strahovlada nad narodima, misterij što ga je njegovala crkvena hijerarhija Carigrada i Rima.  U sklopu tog borbenog zadatka demistifikacije razvijala se i njena apokrifna i heretička književnost, zacrtana pojavom “Tajne knjige”, a završena “Početijem svijeta”, u knjigama u kojima je osnovni motiv pobjeda zla nad dobrim i da se zlo savlada pravednim životom i radom.  Dizdar, Mak. O starim bosanskim tekstovima. Vidi u: Izabrana djela. Knj. 3. Eseji; Kritike; Dnevnik. Sarajevo : Svjetlost, 1982. Str. 31
  • 33.
    Početije svijeta   Rukopis je pronađen u Plovdivskoj biblioteci u Bugarskoj, u jednom zborniku apokrifnih tekstova i molitava, a objavio ju je i prokomentarisao J. Ivanov u djelu „Bogumilski knjigi i legendi, još 1925. godine.  Ako ovaj apokrif o stvaranju svijeta i nije možda heretički, veoma je zanimljiv i spada među najljepše južnoslavenske srednjovjekovne tekstove. Neki stavovi iz ove bosanske legende asociraju na stavove bečke Tajne knjige, za koju se vjeruje da je prepisana iz jednog starog bosanskog rukopisa.  Zašto gospod Bog satvori saj svijet?  U ta vrime, biše jedan angel u Boga najizabraniji, koji bi nazvan Satanail. On poče misliti, kako bi bio veći od gospoda Boga? I toj misleći, sjede na prijestol gospodenj. I dođe k njemu Mihail arhanđel, anđel gospodenj vjerni, i reče mu: „Ustani, pogani! Nije ti tuj sidjeti!“ I udri ga nogom. I on pade pod zemlju. I svi anđeli, koji vjerovahu njega, padoše s neba: jedni pod zemlju, a druzi na zemlju, a tretji ostaše pod nebom, na eru. Kako se gdje koji pomenovaše Gospodu našego, tako i ondje ostavaše. I svi se satvoriše dijavli – koji mišljahu onuj zlu misal, i koji služahu Lučipetra.  I zato jest u oholosti prvi grijeh. Dizdar, Mak. Stari bosanski tekstovi. Sarajevo : Svjetlost, 1971. http://makdizdar.ba/stari-bosanski-tekstovi/
  • 34.
    Bečka tajna knjiga   Prema 'Bečkoj tajnoj knjizi' Satana 'bijaše uzmožnik nebesni kod prijestolja gospodnjeg i naredbenik nad svršiteljima što služahu Ocu'.  I kada je stvorio novi svijet '[...] Satana odluči da satvori človjeka, da ima neko da mu služi. I uze blato sa zemlje i od njega sazda človjeka, po obrazu svojemu. I potom naredi anđelu drugom da uđe u tijelo od blata, a onda uze od njega čest i od nje satvori drugo tijelo u liku žene, pa naredi anđelu od prvog tijela da uđe u njega.  Anđeli mnogo plakahu, kad spoznaše da imaju smrtno tijelo, i da se jedan od drugog razlikuju u liku svome [...]'. Doznavši za prevaru Satanaelovu, Svevišnji ga liši njegove božanske moći i naslova Boga. Da bi ublažio time prouzročen bijes, ipak mu dozvoli da bude gospodar svijeta kojeg je stvorio nakon svog pada.  Ali pod teškim ugnjetavanjem Satanaelovim ljudski je rod patio. Bolji dio čovjeka, njegova nevidljiva duša, odnosno pali anđeli, pripadali su Svevišnjem, a Satanael ih je odvraćao od njega. http://www.ambasadan eretva.com/bos/bogumil i
  • 35.
    Bogumili kao kontrapunkt   Kao malo tko, bogumili su jedini kontrapunkt usred našeg nadasve zbrkanog srednjovjekovnog rasula. Bogumili su arhajska plebejska varijanta evropske srednjovjekovne mistike, povampirene na osnovi starinskih orijentalnih psihoza, koje su zavladale Evropom s jednom jedinom fiksnom idejom, da je duh nečisti stvorio ovaj svijet i da je sve živo na kori Zemljinoj od đavolskog sjemena.  Više od trideset tisuća nadgrobnih mramorova govori nam o bogumilskim pokoljenjima, koja su živjela kao organizirana moralno-intelektualna sekta, u neposrednoj blizini Rima, od bizantskih vazala kao i od Laterana progonjena kao bijesna zvjerad protiv koje se Rim i Mleci, madžarski i srpski kraljevi trajno spremaju na križarsku vojnu. Fenomen toliko antipatičan Latinima i Grcima, Mlečićima, Madžarima i Dubrovčanima u davnoj prošlosti, a hrvatskoj i srpskoj inteligenciji devetnaestog stoljeća naročito da se o njima i danas, u novijoj našoj historiji, još uvijek govori u afektu.  O njima se mislilo i misli se i danas kao o bosanskoj kugi, a što je Vladika Vrhbosanski i Đakovački odabrao za svoju spavaonicu baš onu sliku posljednjeg bogumila, kralja Stjepana Tomaševića, kada moli milost nebeskog vladara u predvečerje katastrofe, to govori o bogumilskoj problematici poglavlja.  Krleža, Miroslav. Krleža o religiji. Sarajevo : Oslobođenje, 1982. Str. 105-106
  • 36.
     Vidi: Facebookgrupa Tragom pisane baštine BiH https://www.facebook.com/groups/1411074575835613/ Google grupa Tragom pisane baštine BiH https://groups.google.com/forum/#!forum/tragom-pisane-bastine-bih
  • 37.
    Donacije za očuvanjespomenika kulture u BiH Podržite rad Komisije/Povjerenstva za očuvanje nacionalnih spomenika BiH zahvaljujući kojima su preuzeti veći dio podataka. http://kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=2531 Podržite Fondaciju Mak Dizdar Zahvaljujući njima postoji arhiva on-line knjiga Maka Dizdara i historijskih knjiga o srednjevjekovnoj Bosni i Hercegovini http://makdizdar.ba/misija/
  • 38.
    Međunarodni Forum Bosna Dio ilustracija je preuzeto iz knjige : Kuna, Herta. Srednjovjekovna bosanska književnost. Sarajevo : Forum Bosnae , 2008. Podržite Međunarodni Forum Bosna donacijom ili narudžbom njihovih publikacija ili pretplatom na časopis Forum Bosnae http://www.ifbosna.org.ba
  • 39.