Mnogi spomenici pisani u Bosni, rukopisni i ostali, uništavani su u višestoljetnom procjepu između neprijateljskih crkava, Istoka i Zapada, mađarske invazije, poslije osmanlijskog prisustva u Bosni. Samo jedan fragment knjige iz vremena bosanske samostalnosti čuvan je do nedavnog agresorskog rata u Bosni, to je Čajničko jevanđelje. Ostalo je rasuto po svijetu, i svojatano kako je kome odgovaralo. Zato se smatralo da nema bosanskih rukopisa. Kuna, Herta. Hrestomatija starije bosanske književnosti. Vidi u: Nakaš, Lejla. Hrestomatija iz historije književnog jezika, I dio ; za internu upotrebu. http://www.scribd.com/doc/117438839/Hristomatija-I Kad se okupe na jednom mjestu, vidi se veličanstvena autohtona kultura i pismenost za mračno doba srednjevjekovne Evrope. Nije ni čudo što je inkvizicija sistematski uništavala "heretičke" bosanske rukopise, jer su bili dokazi postojanja svjetlosti koju samo pismenost i čista vjera može donijeti čovjeku.

1. Mjesta gdje se sada nalaze
bosanski rukopisi
TRAGOM PISANE BAŠTINE BIH
Vaska Sotirov-Đukić, dipl. bibliotekar
dukic@bih.net.ba

2. BOSNA I HERCEGOVINA
Čajniče

3. ČAJNIČKO EVANĐELJE
Bosančica na tankom pergamentu;
19,5 x 15; 167 listova; jednostupčan;
noviji povez od drveta i mrke kože; slabije iluminiran.

4. Manastir uspenja presvete Bogorodice i
Crkva vaznesenja Hristovog
Jedini bosanski
srednjevjekovni rukopis
koji se nalazi u
Bosni i Hercegovini.

5. Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika
Bosne i Hercegovine
http://kons.gov.ba/
Čajničko jevanđelje koje se čuva u
Muzeju Crkve Uspenja Bogorodice i
Crkve Vaznesenja Hristovog u Čajniču,
Republika Srpska, proglašava se
nacionalnim spomenikom Bosne i
Hercegovine (u daljem tekstu: nacionalni
spomenik).
Na nacionalni spomenik se primjenjuju
mjere zaštite utvrđene Zakonom o
sprovođenju odluka Komisije za zaštitu
nacionalnih spomenika ustanovljene u
skladu sa Aneksom 8. Opšteg okvirnog
sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini
(“Službeni glasnik Republike Srpske“, br.
9/02, 70/06 i 64/08).
http://kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=3724

6. Pleven Plovdiv
Sofija BUGARSKA

7. POČETIJE SVIJETA
Sačuvani samo
fragmenti koji se nalaze
u rukopisnom zborniku
apokrifnih članaka i
molitava iz 17. vijeka
Plovdivske narodne
biblioteke, listovi 90-97.
Narodna biblioteka „Ivan Vazov“
Plovdiv
http://www.libplovdiv.com/

8. SOFIJSKO EVANĐELJE
Na pergamentu, ima 3 odlomka:
1 odlomak ima 51 lista 17x12,5 cm,
2 odlomak ima 6 listova 17,5x13 cm a
3 odlomak samo 2 lista 127x13,5
Svi odlomci su oštećeni;
tekst je jednostupačan;
iluminacija je u obliku jednostavnih
crvenih inicijala i ukrasne pletenice.

9. Narodna biblioteka “Sv. Kiril i Metodije” u Sofiji
http://www.nationallibrary.bg/
Odlomke su Biblioteci poklonili St. Georgiev i
Pantev iz Tetevena u Bugarskoj.
U ovoj biblioteci su pohranjeni sljedeći odlomci:
 odlomak 1 sa signaturom br. 23 i
 odlomak 2 br. 468

10. Biblioteka kulturnog kluba “Georgi Dimitrov”
u Plevenu
 Ovdje se čuva 3
odlomak sa signaturom
091/180
 Poznat je i kao
Plevenski listići

11. CRNA GORA
Cetinje
Cetinje
Cetinjski manastir

12. DIVOŠEVO EVANĐELJE
Na pergamentu; 16,5 x 22,5 cm.; 187 listova
181 list je na pergamentu, ostalo su papirni umeci
(6 listova) iz kasnijeg doba koji su dodavani
jer je kodeks oštećen.

13. Crkva sv. Nikole u Podvrhu
kod Bijelog Polja na Limi
Prema zapisu iz 1603. godine, kodeks je bio u
pravoslavnom Manastiru u Donjem Zastupu.
Evanđelje je nađeno 1960. god. u crkvi sv. Nikole u
Podvrhu kod Bijelog Polja na Limi, u Crnoj Gori.

14. Crkveni muzej na Cetinju
http://cetinje.travel/riznica-cetinjskog-manastira/
Sada je u Crkvenom muzeju na Cetinju.
U Manastirskoj riznici Cetinja čuva se pod brojem 323.

15. HRVATSKA
Zagreb
SplitOstrvo Krk

16. SPLITSKI ODLOMAK
GLAGOLJSKOG MISALA
Sačuvan samo jedan list na pergamentu; 30x20 cm.

17. Državni arhiv u Splitu
http://www.das.hr/o_arhivu.php
Vjekoslav Štefanović našao je odlomak u
Kaptolskom arhivu u Splitu pod brojem 468
i utvrdio je da je to misni tekst za mjesec decembar.

18. GRŠKOVIĆEV ODLOMAK APOSTOLA
Na debelom pergamentu
4 lista
1 i 4 list 21,7x15,5 cm.
2 i 3 list 22,7x16,5 cm.
jednostupačan;
skromna iluminacija.

19. Apostol je pronašao vrbnički kapelan Gršković na ostrvo
Krku, gdje su ga, najvjerojatnije, donijele izbjeglice iz
Bosne. Po njemu je i dobio ime.

20. Hrvatska akademija znanosti
i umjetnosti
http://info.hazu.hr/
Odlomci se sada nalaze u Hrvatskoj
akademiji znanosti i umjetnosti u Zagrebu.

21. MIHANOVIĆEV ODLOMAK APOSTOLA
Sačuvana su dva lista pergamenta
ispisana poluoblom glagoljicom na
staroslavenskom jeziku.
Dvolist je bio zalijepljen u
koricama „Ilovičke krčmije“
(iz 1262. god.), pisane u Ilovici za
manastir sv. Arhanđela na Privlaci
(Boka Kotorska).
Na pergamentu;
20,5 x 8,5-6,5 cm;
2 lista; dvostupčan.

22. Ruševine manastira Arhangela Mihaila
Manastir sv. Arhanđela na Prevlaci (Boka Kotorska) podignut je krajem 4.
vijeka (Car Konstantin). Miholjska prevlaka - Ostrvo Sv. Arhanđel Mihailo –
ili u skorije vreme Ostrvo Cvijeća - je prvo od tri ostrva u jedinstvenom nizu
ostrva u Tivatskom zalivu Boka kotorske, poznatijih kao krtoljski arhipelag.
Miholjska prevlakaRuševine manastira Arhangela Mihaila

23. „Ilovička krmčija“ je u 14. vijeku dospjela na Vranjinu na Skadarskom jezeru,
zatim na Obod i Cetinje, a onda u Skoplje, gdje je 1729. godine na nju se
potpisao, latinicom, patrijarh Arsenije. 1853. godine listovi su bili još
zalijepljeni za korice, tek ih je 1868. godine odlijepio Miklošič. „Ilovičku
krmčiju“ u Zagreb je donio, sa svojom kolekcijom ćirilskih rukopisa, Antun
Mihanović. Nakon njegove smrti, Štrosmajer je otkupio čitavu Mihanovićevu
zbirku od njegova nasljednika i poklonio je HAZU.
Mihanovićev odlomak se sada nalaze u Hrvatskoj akademiji znanosti i
umjetnosti u Zagrebu. Signatura: Frag. gl. 1.
Hrvatska akademija znanosti
i umjetnosti http://info.hazu.hr/

24. ITALIJA
Bolonja
Monteprandone
VatikanVenecija

25. MLETAČKI ZBORNIK
Na pergamentu i papiru manji dio,
19,5 x 13 cm.; 300 listova,
dvostupčan.
Bogato iluminiran sa mnogo
inicijala, minijatura i zastavica.

26. Biblioteca Nazionale Marciana, Venezia
http://marciana.venezia.sbn.it/
Čuva se u Biblioteci Sv. Marka u Veneciji, u zbirci MSS Orientali.
Signatura: MSS Orientali, Orient 227, Collocazine 168.

27. HVALOV ZBORNIK
Na pergamentu (kvieru);
17 x 11; 359 listova; dvostupčan;
smeđi kožni uvez.
Bogato iluminiran: sastoji se od 359
ukrašenih listova pergamenta.
Obiluje mnoštvom inicijala, iluminacija,
minijatura i zastavica.
Na hrptu poveza piše: “Test. Doroth.
Discipuli Cantica novum de LXXII
Psalter.”

28. Bibliotheca Universitaria di Bologna
http://www.bub.unibo.it/
Kodeks je pripadao talijanskom lingvisti
Giacomu Facciolatiju (1682-1769),
koji ga je poklonio papi Benediktu XIV, a ovaj Biblioteci.
Signatura No 3575 V
http://biblioteche.unibo.it/portale
http://www.bub.unibo.it/

29. LISTIĆI IZ MONTEPRANDONE
Pergament; 16x12 cm; 2 lista; dvostupčan tekst ; jako oštećen.

30. San Giacomo istituì nel Convento di
Santa Maria delle Grazie di Monteprandone
http://www.sangiacomodellamarca.net/biblioteca_san_giacomo.htm
Dva odlomka iz Monteprandona su sačuvani pukim slučajem, i to ih je, nenamjerno,
sačuvao inkvizitor koji je 1432. godine djelovao u Bosni protiv bosanskih krstjana.
Radi se o franjevcu Dominiku Gangali (nakon zaređenja Giacomo della Marca alias Jakov
Markijski; 1391-1476), koji je heretički tekst uništio a sa dva sačuvana lista je učvrstio
korice svoje rukopisne knjige “Margaritarum”.
U biblioteci sa signaturom No 18, u zbirci koja je pripadala Giacomu della Marca,
koja je pripala kao zavještanje samostanu
Santa Maria delle Grazie di Monteprandone.

31. RADOSAVLJEV ZBORNIK
Na papiru, 14,3 x 11 cm;
60 lista; jednostupčan;
osim lista 41 koji je
dvostupčan;
povez nov: debeli karton
obavijen pergamenom

32. Vatikanska biblioteka
http://www.vaticanlibrary.va/
Rukopis je u XVIII v. bio u posjedu Matije Sovicaosorskog kanonika,
rođenog na Cresu (umro 1774), zatim pripao koparskom biskupu
Camuzziju, a od njega prešao barunu Zojsu, te u biblioteku Congregatio de
propaganda fidae, odakle je došao 1902. godine u Vatikansku biblioteku.
Fondo Borgiano illirico 12 (sign. Borg. Illir. 12)
U opisu slavenskih rukopisa Vatikanske knjižnice iz 1985. godine
naveden je kao Apocalisse patarina, XV/1444-1461.
Digital manuscripts: http://www.mss.vatlib.it/guii/scan/link.jsp

33. IRSKA
Dablin

34. NIKOLJSKO EVANĐELJE
Na pergamentu, 16,5 x 10,5 cm.; 147 lista;
jednostupčan; povez nov;
oštećen; lijepo iluminirano.

35. Manastiru Nikolje u
Ovčarsko-kablarskoj klisuri
Rukopis je pisao nepoznati pisar,
vjerovatno u kraljevskom
skriptoriju u vrijeme Tvrtka I,
a prvi put ga pominje Vuk
Stefanović Karadžić, koji je
kodeks pronašao u manastiru
Nikolje u Ovčarsko-kablarskoj
klisuri, a svoj nalaz objavio u
časopisu „Danici“.

36. Chester Beatty Library, Dublin
http://www.cbl.ie/index.aspx
Rukopis je bio pohranjen u beogradskoj Narodnoj biblioteci pod sign. rs.
br.55 (112), u toku I svjetskog rata je „izgubljeno“.
Nađeno ponovo u Dablinu u biblioteci Sir Chester Beatty,
gdje se i danas nalazi (sign. W 147).
Sir Chester Beatty
Chester Beatty Library

37. MAKEDONIJA
Skoplje

38. VRUTOČKO EVANĐELJE
Elegantni, dobro obrađeni pergament;
17,9 x 11,5 cm; 157 listova.
U originalnom rukopisu postoji
paginacija na ćirilici .
Gotovo trećina rukopisa nedostaje .
Tekst je pisan crnom tintom , naslovi
i početna slova su u crvenoj, a
početna slova u zelenoj tinti.
Kartonski umotan u smeđu kožu.
Koža je ukrašen okvirima i rezetki
kako unutar tako i na sredini prednje i
zadnje korice .

39. Univerzitetska biblioteka
“Kliment Ohridski”, Skoplje
http://nubsk.edu.mk/
Od unosa može se vidjeti da je rukopis u XVIII stoljeću bio u manastiru Trojice u
Pljevljima . Kasnije je bio u manastiru Arhangela Mihaila (na Tari) i u XIX stoljeću je bio
u selu Vortex - Gostivar. Rukopis je pronađen u obitelji Popovski u selu Vortex –
Gostivar (Makedonija) 1937. godine. Tadašnji vlasnik nije dozvoljavao pristup kodeksu.
Rukopis nakon dugih lutanja, sada čuva Dobrivoje Popovski u Skoplju i 1990. je
snimljen, registrovan i mikrofilmovan u Biblioteci " Sv . Kliment Ohridski " u Skoplju.
Vrutočko evanđelje – digitalna kopija:
http://staroslovenski.nubsk.edu.mk/vrutocko-cetvoroevangelie-13-14v.html

40. NJEMAČKA Berlin

41. BERLINSKA ALEKSANDRIDA
Na papiru; 182 listova;
jednostupčan; uvez nov;
naslov je zlatotiskom upisan
na hrptu novog poveza.
Oštećen, na početku nedostaje
35 stranica i kraj rukopisa.

42. Pruska državna biblioteka, Berlin
Stiftung Preußischer Kulturbesitz
http://www.preussischer-kulturbesitz.de/
Rukopis je, sudeći po tajnopisu na 3V, još 1535. god. posjedovala
neka slavenska porodica, do1582. god. pripadao je porodici Beck iz
Leopoldstorffa kod Beča, a zatim porodici Aschenbrenner.
Rukopis se nalazi u Berlinu u fondu Pruske državne biblioteke,
pod naslovom: Historia Alexandri Magni russice.
Signatura: sign. MS. slav. Quart 8.

43. RUSIJA
Sankt Peterburg (Lenjingrad)
Moskva Nacionalna biblioteka Rusije

44. BATALOVO EVANĐELJE
4 lista pergamenta; 20,5x13,5 cm.
Nečitak zapis u kojem stoji
da je Trpen Kacalinovi
poklonio Batalovo evanđelje
manastiru Skrbatno 1703.
godine.
Ostatak kodeksa nađen je u
Makedoniji, u posjedu
učitelja Meledinova u selu
Kukuk.

45. National Library of Russia
http://www.nlr.ru/eng/
U Gosudarstvenu publičnu biblioteku u Lenjingradu
(danas Sankt Peterburg) kodeks je stigao
preko počasnog člana Sevastjanova.
Gosudarstvena publična biblioteka u Lenjingrad.
Sign. Q.II I.No 62.

46. ČETVEROEVANĐELJE IZ DOVOLJE
Pisan na papiru sa vodenim znakom; 21,5x14,5 cm;
114 listova; jednostupačan; oštećen-početak i kraj
nedostaju, kao i nekoliko listova iz sredine
evanđelja; tinta, cinober i žuta boja;
iluminacija siromašna.

47. Iz natpisa na etiketi rukopisa, Alexander Giljferding je na unutrašnjoj strani
korica (fol. III) dodao da je ovo Evanđelje pronašao 1857. u manastiru
Dovolja (tada Hercegovina). 1868. rukopis došao u Imperial Public Library
uz kolekciju Alexander Giljferdinga.
Gosudarstvena publična biblioteka u Lenjingrad
– u Giljferdingovoj zbirci pod brojem 7.
National Library of Russia
http://www.nlr.ru/eng/

48. GILJFERDINGOV APOSTOL
Pergament; 21x14 cm; 302 listova;
jednostupačan
(listovi 128-138 dvostupačan);
bogata iluminacija, inicijali u
tamnosmeđoj i zelenoj boji,
nisu ujednačeno urađeni.

49. Po marginalnim zapisima vjerovatno je da je ranije bio u nekom srpskom manastiru,
naime, u jednoj od zabilješki na margini je izrazit resavski pravopis,
ali nema podatka o mjestu gdje je zabilješka napravljena.
U XIX vijeku bio je još u vlasništvu bosanskog trgovca Spasoja Jovičića,
koji ga je, izgleda, poklonio Giljferdingu,
jer se kodeks prvi put spominje u “Otčetu” GPB iz 1868. godine.
Gosudarstvena publična biblioteka u Lenjingrad
Giljferdingova zbirka br. 14
National Library of Russia
http://www.nlr.ru/eng/

50. GRIGOROVIĆ-GILJFERDINGOVI ODLOMCI
Pergament; 27,5 x 20,5 cm;
2 + 6 lista; dvostupačno
(kao Miroslavljevo evanđelje)

51. Dva lista se nalaze u Grigorovičevoj zbirci u Moskvi na GPB Odjeljenju
rukopisa “Lenjin”pod signaturom Fond 87 No 11/I,
dok se šest listova nalazi u GPB Odjeljenje rukopisa “Saltykov-Ščedrin”,
Sankt Petersburg u Giljferdingovoj zbirci pod signaturom Giljf. No 61.
Aleksandar Giljferding je pronašao
evanđelje 1857. godine, dok je bio
konzul Rusije u Bosni i
Hercegovini. Mjesto otkrića je
nepoznato (najvjerojatnije
Mostar?). 1868. rukopis je došao u
Gosudarstvenu publičnu biblioteku
u Lenjingradu
kao dio njegove zbirke.
National Library of Russia
http://www.nlr.ru/eng/

52. PRIPKOVIĆEVO EVANĐELJE
Na pergamentu; 19,7x14,5
cm; 260 listova;
jednostupačan;
siromašna iluminacijama.
Oštećene su korice,
nedostaju prvih 8 listova, list
228 je izrezan a 260 prazan.

53. Giljferding je pronašao ovo evanđelje u Pljevljima (Taslidži) na
Sandžaku, a u svojoj bilješci notirao je i kolofon.
Zaveden je u sklopu Giljferdingove zbirke –
Rukopisni odjel GPB u Lenjingradu kao Evanđelje No 6.
National Library of Russia
http://www.nlr.ru/eng/

54. SLOVENIJA Ljubljana

55. KOPITAREVO EVANĐELJE
Na pergamentu; 19 x 15,5 cm.;
225 listova; jednostupčan;
korice drvene u smeđoj koži;
na kraju dodano deset papirnih
listova prilikom kasnije upotrebe;
nedostaju pojedini listovi;
bogato iluminiran.

56. Narodna in univerzitetna knjižnica u Ljubljani
https://www.nuk.uni-lj.si/nuk.asp
Rukopis je prvobitno pripadao biblioteci Jerneja Kopitara, pa je austrijska vlada
otkupila cijelu zbirku poslije njegove smrti za Licejsku biblioteku u Ljubljani
1845. godine. Ne zna se kako se kodeks našao u vlasništvu Kopitara, postoji
mogućnost da mu je knjigu poklonio Vuk Stefanović Karadžić,
koji se bavio sakupljanjem starih rukopisa.
Danas se nalazi u Univerzitetnoj biblioteci u Ljubljani,
pod signaturom Cod. N° 24.

57. SRBIJA
Beograd

58. IZGORJELI RUKOPISI 1941.
DANIČIĆEVO
EVANĐELJE
Pergament; 199 listova; jednostupačan.
Oštećen: nema listova na početku i na kraju
TREĆE BEOGRADSKO
EVANĐELJE
Na pergamentu; 136 listova;
jednostupačan.
Oštećen:
nije imao početak i kraj,
nedostajali su
listovi iz sredine.
Nema sačuvane slike.

59. Narodna biblioteka Beograda
Uništena 1941. godine,
tokom bombardovanja
Daničićevo evanđelje
se nalazio u Beogradskoj narodnoj biblioteci
pod br. 56 (92) prema Katalogu Narodne
biblioteke.
Treće beogradsko evanđelje
Lj. Stojanović spominje u svom “Katalogu
rukopisa Narodne biblioteke u Beogradu” pod
brojem 54 (635).
Oba evanđelja su izgorila
1941. godine tokom
bombardovanja kad je
zapaljena Narodna
biblioteka Beograda.

60. MIROSLAVLJEVO EVANĐELJE
Na pergamentu, 41,8 x 28,4 cm;
362 listova; dvostupčan.
Bogato iluminiran,
pozlaćen: ukupno
296 minijatura i ukrasnih inicijala.

61. Narodni muzej Srbije
http://www.narodnimuzej.rs/
Miroslavljevo evanđelje se čuva u Narodnom muzeju u Beogradu
pod inventarskim brojem 1536.
List 165 otkinut zbog slike gole žene i sada se nalazi
u Nacionalnoj biblioteci u Rusiji pod signaturom Fn I No 83.

62. SREĆKOVIĆEVO EVANĐELJE
IZGUBLJENO
Na pergamentu; 186 + 2 lista u Kalinjinu;
oštećen, nedostajao je početak i kraj,
kao i veći dio Evanđelja po Matiji
(2 lista u Kalinjinu sadrže Evanđelje po Matiji).
Pripadao je beogradskom historičaru Panteliji
Srećkoviću i za njegova života je bio dostupan, pa ga je
opisao M. Speranski, naročito njegove glose i njihov
integralni tekst koji je objavio.
On je obavijestio i o 2 lista koji se nalaze u Tveru
(kasnije Kalinjinu), ali nakon snrti Srećkovića, kodeksu
se gubi svaki trag, a i pristup listićima nije bio moguć.

63. Pamučni papir
sa voštanim mrljama
bez vodenog znaka;
17,8x12,1 cm;
2 lista.
BELIĆEVO EVANĐELJE
Aleksandar Belić ih je pronašao u
Mostaru, nakon smrti, listići su
predati Biblioteci SANU u
Beogradu.
Od tada im se „gubi“ svaki trag!

64. Papir; gotovo kompletan;
258 listova
BEOGRADSKI APOSTOL
Srpska akademija nauke i umetnosti
Arhiva SANU (br. 55)

65.  Na pergamentu; 19 x 13 cm;
32. ff., jednostupčan, bez
korica; slabo iluminiran.
 Oštećen vatrom jer su neki
listovi nagorjeli.
 Rukopis je bio u Mostaru i
pripadao je, izgleda, Iliji
Ivaniševiću, no već 1903.
nalazi se u SANU u Beogradu.
MANOJLOVO (MOSTARSKO) EVANĐELJE
Arhiv SANU: Sign. 343
(stara zbirke - ZdlTKci).

66. TURSKA
Istanbul

67. HRVOJEV MISAL
Prva vijest o kodeksu potiče od A.
D. Mordtmana, 1854. god. u
Philologusu. Bosanska vlada je
1889. godine povjerila jednoj
mađarskoj komisiji da se detaljnije
informira o kodeksu, a iste godine
je kodeks došao u Jagićeve ruke.
Bio je zagubljen, pa ponovo
pronađen u Saraju, u Carigradu.
Na pergamentu; 22,5 x 31 cm;
247 listova, dvostupčan;
uvez nov.
Bogato iluminiran: 247
pergamentnih listova sa 380
inicijala, sa 94 minijatura i
notnim zapisom.

68. Topkapi Saray
http://www.topkapisarayi.gov.tr/tr
Ovaj vrijedan spomenik kulture za vrijeme Osmanlija odnesen je kao
plijen u Istanbul (Carigrad), između ostalog i zbog toga što je uvez bio
optočen dragim kamenjem. Dragulji su nestali, a Misal se sada nalazi
na reprezentativnom mjestu u Topkapi Sarayi Muzesi u Istanbulu.
Rukopis je čamio u podrumima biblioteke u Istanbulu do 1927. godine,
a ponovo je „otkriven“ tek 1963. godine.

69. Vidi:
Facebook grupa Tragom pisane baštine BiH
https://www.facebook.com/groups/1411074575835613/
Google grupa Tragom pisane baštine BiH
https://groups.google.com/forum/#!forum/tragom-pisane-bastine-bih
Blog Tragom pisane baštine BiH
http://tpbbih.blogger.ba

70. Donacije za očuvanje spomenika kulture u BiH
Podržite rad Komisije/Povjerenstva za očuvanje
nacionalnih spomenika BiH zahvaljujući kojima su
preuzeti veći dio podataka.
http://kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=2531
Podržite Fondaciju Mak Dizdar
http://makdizdar.ba/misija/
Zahvaljujući njima postoji arhiva on-
line knjiga Maka Dizdara i historijskih
knjiga o srednjevjekovnoj Bosni i
Hercegovini

71. Međunarodni Forum Bosna
Dio ilustracija je preuzeto iz knjige :
Kuna, Herta. Srednjovjekovna bosanska književnost.
Sarajevo : Forum Bosnae , 2008.
Podržite Međunarodni Forum Bosna donacijom
ili narudžbom njihovih publikacija
ili pretplatom na časopis Forum Bosnae
http://www.ifbosna.org.ba

72. KRAJ