Prezentacija o drami, pozorištu, kazalištu, teatru

2. Drama i pozorište

3. DRAMA
književni rod
namijenjen za
izvođenje na
pozornici

4. Zbog svoje je scenske namjene, književni
dramski tekst podijeljen na:
REPLIKE (ULOGE)
• dijelovi teksta koje na sceni
izgovaraju glumci
DIDASKALIJE
(UPUTE)
• dijelovi teksta koji upućuju
reditelja i glumce kako
izvoditi predstavu i
čitateljima omogućuju da
bolje razumije zbivanja i
likove u tekstu
(najčešće su pisane kosim
slovima, u zagradi)

5. DIJELOVI DRAMSKE PREDSTAVE

6. ČIN
Veći zaokruženi
dio dramske radnje
koji se sastoji od
više prizora
U pozorišnoj
predstavi označava
se dizanjem i
spuštanjem zavjese

7. Scena (slika)
Dio
dramskoga
djela
prepoznatljiv
po promjeni
izgleda
pozornice

8. PRIZOR
Dio čina koji se
prepoznaje po
ulasku novoga
lika na pozornicu

9. DRAMSKA
RADNJA
Radnja koja
se zasniva na
sukobu
među
likovima

10. DIJELOVI DRAMSKE RADNJE
• UVOD (EKSPOZICIJA)
• ZAPLET (SUKOB)
• VRHUNAC SUKOBA (KULMINACIJA)
• PREOKRET (PERIPETIJA)
• RASPLET
(Svaka drama ne mora nužno imati sve dijelove!)

11. DRAMSKA SITUACIJA
• trenutak u pozorišnoj predstavi
koji je dramatski važan ili istaknut
• prikazuje odnos među likovima u
određenom prostoru i vremenu

12. DRAMSKE VRSTE

13. TRAGEDIJA
Vrsta drame u kojoj
sukobi među likovima
dovode na kraju do
smrti glavnog lika
(likova) što kod
gledatelja izaziva
osjećaj ganuća i
potresenosti (katarza)
Nastala je u staroj
Grčkoj iz dionizijskih
svečanosti tj. igara
posvećenih bogu vina i
veselja Dionizu

14. KOMEDIJA
Dramsko djelo u kojem se prikazuju
smiješne i šaljive strane života.
VRSTE KOMEDIJA:
KOMEDIJA KARAKTERA
(pojedinac je smiješan zbog neke mane ili
pretjerane osjećajnosti)
KOMEDIJA INTRIGE (zapleti
proizilaze iz nesporazuma, nepažnje i sl.)
KOMEDIJA SITUACIJE
(neočekivani, neobični ili nemogući
položaj u koji dolazi lik tijekom radnje)
KOMEDIJA RAZGOVORA
(duhoviti razgovori, dosjetke i sl.)

15. DRAMA U UŽEM
SMISLU
dramska
predstava koja
obrađuje
prosječne likove
završetak ne
mora biti nužno
tragičan

16. LIKOVI U DRAMI
PROTAGONIST
• glavni lik, nositelj radnje i
pokretač zbivanja
ANTAGONIST
• lik koji je svojim idejama i
postupcima suprotstavljen
glavnom liku

17. POJMOVI VEZANI UZ DRAMU I POZORIŠTE
• AFIŠ (A) – popis lica u pozorišnoj
predstavi
• GESTA – pokreti ruku, nogu,
cijeloga tijela
• GLUMA – tumačenje dramskog
teksta na sceni govorom,
mimikom i gestom
• KOSTIMOGRAFIJA –
osmišljavanje, kreiranje i izrada
scenske odjeće i kostima
• MASKA – predmet izrađen za
potrebe predstave kojim se
pokriva lice (obrazina, krabulja,
krinka)
• MIMIKA – pokreti lica, izrazi lica
• MIZANSCENA –raspored glumaca
na scenskom prostoru
• REDITELJ –osoba koja postavlja
predstavu na scenu, bira glumce i
ostale suradnike
• SCENA – pozornica
• SCENOGRAFIJA –oprema
pozornice za predstavu

18. POZNATE “FACE”

19. Sofoklo

20. Euripid

21. Shakespeare

22. Marin Držić

23. Miroslav Krleža

24. Petar Kočić

25. POZORIŠTE
Zgrada ili prostor u kojem se
održavaju pozorišne predstave

26. Grčko pozorište
Grčko pozorište je bilo veoma
cijenjeno. U dvoranama je bilo do
25.000 sjedala, a u Ateni čak
30.000 sjedala. Sjedala su bila
poredana u polukrugu.
Oblačilo se u razne kostime u čast
grčkog boga vina, Dioniza. U
početku je to bio običan krug usred
neke ravnice u kojem se pjevalo i
plesalo - orhestra. Gledatelji su
stajali sa strane, a da bi bolje
vidjeli uskoro su se počeli smještati
po okolnim brežuljcima. Tamo su s
vremenom počeli graditi i sjedala,
u početku drvena, a kasnije kamena
i tako je nastalo poluokruglo
gledalište ili theatron.
.

28. Rimsko
pozorište
Pozorište Rimljana
bilo je vrlo šaroliko:
izvode se
vulgarnizirane
komedije, a popularni
su i pantomima, mim
kao i okrutne priredbe
koje svoj vrhunac
doživljavaju u
cirkusima i arenama.

30. Glumci u prvim
pozorištima
Muškarci su igrali i ženske osobe (likove). Kako je u
drami bilo često više od tri uloge, morali su pojedini
glumci igrati više osoba (likova). Rijetko se uzimao
četvrti glumac. Glumci su nosili maske.
Glumci su mogli biti samo slobodni građani. Budući da
su pozorišta bila pod vedrim nebom i velikih dimenzija,
glumci su morali imati jak glas i odličnu dikciju.
Glumci su bili na visokoj cijeni (osobito protagonisti).
Uživali su velike povlastice. Oslobođeni su poreza i
ratne službe, a bila im je zajamčena imovinska
sigurnost. Za predstave se brinula država.
Predstave je ocjenjivala ždrijebom izabrana komisija.
Prva je nagrada bila - BRŠLJANOV VIJENAC; treća
nagrada bila je jednaka porazu.
Zapisnici o nagradama i pobjedama spremali su se u
državni arhiv, a poslije urezivali u mramor. Aristotel je
zapise o tome sakupio u djelu DIDASKALIJE!

31. VRSTE
POZORIŠTA
profesionalno
profesionalno
kazalište za djecu
lutkarsko
kazalište
amatersko

32. KO RADI U POZORIŠTU?

33. Umjetničko osoblje
su svi sudionici koji
(samostalno ili grupno)
stvaralački sudjeluju u radu
na pozorišnoj predstavi. To
su:
•glumac
•reditelj
•dramaturg
•scenograf
•kostimograf
•koreograf
•autor muzike

34. Glumac ili glumica
- Osoba koja glumi ili igra ulogu u
nekoj umjetničkoj izvedbi.
Taj se izraz obično odnosi na ljude
koji glume u filmskoj industriji, na
televiziji, u pozorištu ili na radiju, a
ponekad se koristi i za ulične
zabavljače.
Osim igranja dramskih uloga, glumci
mogu i pjevati, plesati, raditi samo na
radiju ili "posuđivati glas".

35. Reditelj/režiser
Pozorišni režiser je
osoba koja idejno i
organizacijski
postavlja pozorišni
komad na scenu.
Sudjeluje u
osmišljavanju
scenskog izgleda
predstave te je
odgovoran za sve
vezano za pozorišnu
predstavu i rad sa
glumcima.

36. Dramaturg
Naziv dramaturg označava osobu
koja odabire pozorišne komade za
repertoar i kreira umjetnički profil
određenog pozorišta.
Najčešće je to priznati književnik
ili literarni stručnjak.
U novije doba koristi se i naziv
dramaturg predstave, a označava
osobu koja sudjeluje u radu na
određenoj pozorišnoj predstavi
svojim savjetima, mijenja dramski
tekst te sudjeluje u rediteljevu
radu sa glumcima.

37. Scenograf
Stvaratelj likovne opreme
predstave.
On, u suradnji sa
rediteljem, likovno
osmišljava scenski prostor,
pri čemu brine i o
arhitekturi prostora,
rasvjeti, dekoracijama te
svim ostalim vizualnim
elementima pozornice.
Cjelokupno likovno
oblikovanje scenskog
prostora nazivamo
scenografija
.

38. Kostimograf
bi trebao biti vrstan
poznavatelj stilova i načina
oblačenja u različitim
vremenskim razdobljima.
On crta kostime za
pozorište ili film te
nadgleda njihovu izradu.
Crtanje i kreiranje kostima
za potrebe scenske
umjetnosti naziva se
kostimografija.

39. Pozorišno tehničko osoblje
inspicijent
pozorišni šaptač
pozorišni električar
scenski radnik
rekviziter
pozorišni šminker
šef rasvjete
pozorišni ton majstor

40. Inspicijent
je osoba koja se brine da pokus ili
predstava teku bez zastoja,
nadzire i upravlja svim
poslovima iza kulisa.
On daje glumcima znak kad
trebaju izaći na pozornicu,
tehničkom osoblju daje
znakove za promjene scene,
svjetla, muzike i ostalih
scenskih elemenata. Pri tom se
služi inspicijentskom knjigom
u koju su uneseni znakovi i
brojevi svih promjena unutar
jedne kazališne predstave. Za
inspicijenta se ponekad koristi
i naziv voditelj predstave.
Pozorišni šaptač (sufler)
je osoba koja glumcima šapće,
"dobacuje" tekst njihovih uloga na
pokusima i na predstavama.
Prvobitni naziv za tu funkciju,
sufler, koristio se tokom 19.
stoljeća. Pozorišni šaptač kao
ispomoć koristi tzv. šaptačevu
knjigu u kojoj se nalazi kompletan
tekst predstave kao i njegove
zabilješke i oznaka za stanke u
glumčevoj interpretaciji.
Neke pozornice su na svom prosceniju
zadržale tzv. šaptačevu školjku
unutar kojeg bi šaptač bio skriven
od oka publike te bi mogao šaptati
glumcima no u suvremenom
pozorištu običaj je da se šaptač
smjesti sa strane pozornice, iza
kulisa.

41. Rekviziter
• je pozorišni radnik koji se
brine o predmetima koje
glumci koriste na pozornici, a
potrebni su im za probu ili
predstavu. Za te predmete
koristimo pojam rekviziti, a
skup svih tih predmeta unutar
jedne predstave zove se
rekvizita.
• Pozorišni se rekviziter koji
brine isključivo o oružju koje
se upotrebljava u predstavi
ponekad naziva oružar.
Pozorišno administrativno
osoblje (pozorišna uprava)
• intendant – voditelj pozorišta
• impresario – organizator glumaca
i ostalih pozorišnih radnika
• pozorišni blagajnik
• biletar

42. Dijelovi pozorišne zgrade
Pozorišna dvorana
Pozornica
Gledalište
Pomoćna pozornica (komorna
pozornica)
Garderoba
Predvorje
Radionice

43. Gledalište
- prostor za gledatelje
Dijelovi:
Parter (parket)
Lože
Mezanin – prizemlje
Balkon

44. Pozornica
-scenski prostor tj. mjesto
na kojem se odigrava
predstava.
Drugi nazivi za pozornicu
su: scena, bina, prizorište

45. Danas su pozornice uglavnom sličnih oblika i razlikujemo ih po površini
i po tehničkoj opremljenosti, ovisno o namjeni. Različite vrste
pozornica su:
• arena
• komorna pozornica
• pozornica-podij
• pozornica-kutija
• šekspirijanska pozornica
• kružna pozornica
• kabuki staza

46. Arena
označava scenski
prostor kružnog,
polukružnog ili
ovalnog tipa, pretežno
na otvorenom
prostoru. Dosta često
se za isti prostor
koristi i termin
amfiteatar.

47. Pozornica-kutija
je tip pozornice kakav je
nastao u baroknom
pozorištu, a još je i poznat
po nazivima talijanska
pozornica i pozornica
škatulja.
Ima oblik kutije koja nema
jednu stranicu i to onu
okrenutu prema publici. To
je ujedno i najčešći tip
pozornice.

48. Lutkarsko pozorište
Vrste lutaka

49. Ginjol – lutka na ruci

50. Javajka – lutka na štapu

51. Marioneta – lutka na koncu

52. Bosansko narodno pozorište zenica

53. Narodno pozorište u Tuzli

54. Narodno pozorište u Sarajevu

55. Narodno pozorište Republike srpske Banja Luka

56. ČINJENICA vs MIŠLJENJE
vs ili v – skraćenica sa značenjem nasuprot,
protiv

57. • Činjenica je ono što je istinito i može se
potvrditi i dokazati!
• Mišljenje je lično uvjerenje. Vezano je ze
ono kako se neko osjeća u vezi s nečim.
Drugi s emogu složiti ili ne složiti s nekim
mišljenjem, ali ga ne mogu dokazati ili
opovrgnuti.

58. Napišite tri mišljenja i tri
činjenice o sebi!

59. Svaku narednu tvrdnju obilježi
slovom Č, ako misliš da predstavlja
činjenicu, ili slovom M, ako misliš da
predstavlja mišljenje!

60. 1. Moji roditelji su najbolji roditelji na svijetu.
2. Moja mama ima zelene oči.
3. Meso je najbolja hrana.
4. Meso sadrži mnogo bjelančevina.
5. Glagolski oblici su veoma komplikovani za naučiti.
6. Drama je književno djelo namijenjeno za izvođenje na
pozornici.
7. Pozorišna predstava je najbolja kada se izvodi u pozorištu.
8. Didaskalije su upute napisane u zagradama dramskoga
teksta.
9. Svaka drama ima više likova.
10.Najbolja je ona drama koja ima komične likove.
11.U afiši se ne može pročitati ništa korisno.

61. Pročitajte sljedeći tekst i izdvojite
činjenice i mišljenja u T-tabelu!
ČINJENICE MIŠLJENJA

62. Da biste razumjeli neki dramski tekst, najbolje je da
odgledate predstavu. Predstave se, najčešće,
izvode u pozorištima. Svi veći gradovi u BiH imaju
pozorište. U toku predstave u pozorištu vlada
potpuna tišina. Glumci čitaju tekst sa papira koje za
njih drže sufleri. Sufleri ili šaptači su dio pozorišne
ekipe koji služi da pomaže glumcima da ne
zaborave tekst. Režiser ima zadatak da cijelu
predstavu sprovede u djelo, pazeći na sve detalje.
Režiseri su najčešće grubi i neljubazni. Kostimografi
izrađuju kostime za glumce. Najbolju kostimografiju
imaju operske predstave.