Tragom pisane baštine BiH - Mjesta gdje se sada nalaze bosanski rukopisiVaska Sotirov-Djukic
Mnogi spomenici pisani u Bosni, rukopisni i ostali, uništavani su u višestoljetnom procjepu između neprijateljskih crkava, Istoka i Zapada, mađarske invazije, poslije osmanlijskog prisustva u Bosni. Samo jedan fragment knjige iz vremena bosanske samostalnosti čuvan je do nedavnog agresorskog rata u Bosni, to je Čajničko jevanđelje. Ostalo je rasuto po svijetu, i svojatano kako je kome odgovaralo. Zato se smatralo da nema bosanskih rukopisa.
Kuna, Herta. Hrestomatija starije bosanske književnosti. Vidi u: Nakaš, Lejla. Hrestomatija iz historije književnog jezika, I dio ; za internu upotrebu. http://www.scribd.com/doc/117438839/Hristomatija-I
Kad se okupe na jednom mjestu, vidi se veličanstvena autohtona kultura i pismenost za mračno doba srednjevjekovne Evrope. Nije ni čudo što je inkvizicija sistematski uništavala "heretičke" bosanske rukopise, jer su bili dokazi postojanja svjetlosti koju samo pismenost i čista vjera može donijeti čovjeku.
Tragom pisane baštine BiH - Mjesta gdje se sada nalaze bosanski rukopisiVaska Sotirov-Djukic
Mnogi spomenici pisani u Bosni, rukopisni i ostali, uništavani su u višestoljetnom procjepu između neprijateljskih crkava, Istoka i Zapada, mađarske invazije, poslije osmanlijskog prisustva u Bosni. Samo jedan fragment knjige iz vremena bosanske samostalnosti čuvan je do nedavnog agresorskog rata u Bosni, to je Čajničko jevanđelje. Ostalo je rasuto po svijetu, i svojatano kako je kome odgovaralo. Zato se smatralo da nema bosanskih rukopisa.
Kuna, Herta. Hrestomatija starije bosanske književnosti. Vidi u: Nakaš, Lejla. Hrestomatija iz historije književnog jezika, I dio ; za internu upotrebu. http://www.scribd.com/doc/117438839/Hristomatija-I
Kad se okupe na jednom mjestu, vidi se veličanstvena autohtona kultura i pismenost za mračno doba srednjevjekovne Evrope. Nije ni čudo što je inkvizicija sistematski uništavala "heretičke" bosanske rukopise, jer su bili dokazi postojanja svjetlosti koju samo pismenost i čista vjera može donijeti čovjeku.
Na okupu su odlomci srednjevjekovnih rukopisa koji ukazuju na razvijenu i specifičnu upotrebu glagoljice i ćirilice u Bosni. Glagoljica se dugo koristila i bila obrazac po kojem su se kasniji rukopisi prepisivali na lokalnoj verziji ćirilice - bosančici. Po sačuvanim odlomcima i pisanim tragovima koji su preživjeli inkviziciju, očita je razvijena pismenost i autentična upotreba bosančice. Inkvizicija objašnjava i razvoj tajnopisa - kombinacije glagoljice i bosančice, kako bi se heretički tekstovi ili komentari prikrili.
2. Glagoljica je pismo, kojim se Hrvati služe već preko tisuću godina. OBLA GLAGOLJICA UGLATA GLAGOLJICA
3. Dok su svi ostali slavenski narodi glagoljičko pismo posve napustili, najkasnije još u XII. st., Hrvati su tu tradiciju pronijeli čak do XIX., odnosno XX. st.,dakako ne u svim razdobljima u jednakoj mjeri.
4. Glagoljica je najvjerojatnije originalno djelo Konstantina Filozofa , nastalo u Carigradu oko 863. g., a utemeljeno na sustavnom razvijanju slovnih oblika, ali i na temelju njegova poznavanja brojnih onodobnih pisama.
6. Bašćanska ploča je vjerojatno najznamenitiji spomenik rane hrvatske pismenosti. Potječe iz oko 1100. g . Pisana je glagoljicom.
7. Ploča je polovicom 19. st. pronađena u crkvi sv. Lucije u Jurandvoru pored Baške na otoku Krku.
8. Zbog svoje važnosti za hrvatsku pismenost od 1934. smještena je u zgradi Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, i svaki posjetitelj ju može vidjeti.
9. Bašćanska ploča služila je kao lijeva pregradna ploha koja je odvajala prostor za svećenstvo od prostora za puk. Postojala je i desna Bašćanska ploča, od koje su preostala samo četiri mala odlomka (nalaze se u Muzeju grada Zagreba, jedan je ukraden).
10. Prijepis teksta Bašćanske ploče u suvremeni hrvatski jezik izgleda po Branku Fučiću ovako: Zvučni zapis koji čujete predstavlja originalni tekst Bašćanske ploče. Tekst ploče čita Stjepan Bahert, dramski umjetnik Ja, u ime Oca i Sina i Duha Svetoga. Ja opat Držiha pisah ovo o ledini koju dade Zvonimir, kralj hrvatski , u svoj dane, svetoj Luciji. I svjedoče mi Desimir, župan u Krbavi, Mratin u Lici, Pribineg zastupnik u Vinodolu i Jakov na otoku. Tko to poreče, neka je proklet od Boga i 12 apostola i 4 evanđelista i svete Lucije. Amen. Da tko ovdje živi, moli za njih Boga. Ja opat Dobrovit sagradih ovu crkvu sa svojih devetero braće u dane knez Kosmata koji je vladao cijelom Krajinom. I bijaše u te dane samostan sv. Mikule u Otočcu sa crkvom sv. Lucije u jedinstvu.
11. Kao "zlatno doba" hrvatskoga glagoljaštva navodi se XIV., a osobito XV. stoljeće. Iz tog vremena potječe Hrvojev misal, danas čuvan u Istambulu.
12. Prva poznata glagoljska tiskara na hrvatskome tlu ona u Senju djeluje između 1494. i 1509. g. Nešto kasnije postojala je jedna tiskara u Rijeci koju je vodio biskup Šimun Kožičić Benj.
15. Izuzetan i osobit spomenik glagoljici podignut je u naše vrijeme uz cestu između Roča i Huma . To je Aleja glagoljaša . Započinje Stupom Čakavskog sabora, postavljenim 1977. godine. Aleja glagoljaša projekt je Čakavskog sabora, njen je začetnik Zvane Črnja, a osmislili su je prof.dr.Josip Bratulić i kipar Želimir Janeš.
16. Na otoku Krku i danas postoji tradicija da se liturgija u svečanim prigodama, večernje molitve i crkvene pjesme, izvodi na crkvenoslavenskome jeziku i pismu.
17.
18. Glagoljicu se danas pokušava otrgnuti zaboravu. Postoje ljetne škole glagoljaštva u Istri i na otoku Krku. Hrvatski diplomati i političari glagoljicu i kravatu u jednom proizvodu poklanjaju u cijelom svijetu kao hrvatski suvenir.
19. MNOGI HRVATSKI UMJETNICI OČARANI SU LJEPOTOM GLAGOLJICE. Donosimo vam samo mali djelić umjetničkih nadahnuća prikazanog u Muzeju glagoljice u Humu, najmanjem gradu na svijetu.
20. Ova prezentacija se temelji na podacima iz sljedećih web stranica: http:// fly .cc.fer.hr/~ zox /glagoljica.html http://www.hr/darko/glagoljica/dpg.html http://www.hr/darko/etf/basska.html http://www.hr/darko/glagoljica/kurziv.html http://www.senj.hr/Glagoljica.htm - ova stranica je posebno zanimljiva jer na njoj možete za trenutak prevesti latinično pismo u glagoljično i obrnuto.
21. DODATAK ZA TVOJE RAČUNALO! Na CD-u se nalaze obla i uglata glagoljica u obliku računalnog fonta. Želiš li je koristiti na svom računalu kao vrstu slova, kopiraj te dvije datoteke u Control Panel/Upravljačka ploča u podmapu Fonts/Fontovi. Tako ćeš naša dva povijesna pisma instalirati na svoje računalo. Sretno u pisanju tekstova na glagoljici.
