„Zovem se pjesnik : Aco Mrnjevica“
Ideja za projekat „Zovem se pjesnik“je pokušaj da se od malog broja ličnih dokumenata i 78 pjesama poginulog anonimnog pjesnika, pomoću njegovih prijatelja i njihovog sjećanja napravi rekonstrukcija pjesnikovog života.
Ovaj projekat je nada za sve preživjele u prošlom ratu da mogu svojim sjećanjima i aktivnim učestvovanjem u formiranju ovakvih tematskih zbirki pomoći u rekonstrukciji i svog života i života najbližih ali i života zajednice kao cjeline.
Prema Manifestu, javne biblioteke postaju lokalni čuvari svih zapisa društva i lokalne zajednice i borci za socijalnu, političku i intelektualnu slobodu u demokratskom društvu u kojem su javne biblioteke: „najbitniji portali digitalnog doba jer kroz njih pristup Internetu i informatičkom dobu treba da bude obezbjeđen svim strukturama stanovništva, bez obzira na spol, rasu, vjeru ili naciju. “
Primjena novih tehnologija u rekonstrukciji kulturne baštine i identiteta bi hVaska Sotirov-Djukic
Odbrana magistarskog rada je održana na Filozofskom fakultetu u Sarajevu 15. juna 2016. godine. Rad se sastoji iz dva dijela:
- prvi je teorijski dio i odnosi se na evropske smjernice za digitalizaciju građe u kulturnim institucijama
- drugi dio je praktičan i sadrži digitalnu zbirku Tragom pisane baštine.
Oba rada su objavljena na Academia.edu
Prema Manifestu, javne biblioteke postaju lokalni čuvari svih zapisa društva i lokalne zajednice i borci za socijalnu, političku i intelektualnu slobodu u demokratskom društvu u kojem su javne biblioteke: „najbitniji portali digitalnog doba jer kroz njih pristup Internetu i informatičkom dobu treba da bude obezbjeđen svim strukturama stanovništva, bez obzira na spol, rasu, vjeru ili naciju. “
Primjena novih tehnologija u rekonstrukciji kulturne baštine i identiteta bi hVaska Sotirov-Djukic
Odbrana magistarskog rada je održana na Filozofskom fakultetu u Sarajevu 15. juna 2016. godine. Rad se sastoji iz dva dijela:
- prvi je teorijski dio i odnosi se na evropske smjernice za digitalizaciju građe u kulturnim institucijama
- drugi dio je praktičan i sadrži digitalnu zbirku Tragom pisane baštine.
Oba rada su objavljena na Academia.edu
Tinka Katić: Tiskana baština. Što, kako i za koga sačuvati?ivankraljevic
U organizaciji Gradske knjižnice i čitaonice Pula i Društva bibliotekara Istre, 7. prosinca 2011. u Gradskoj knjižnici i čitaonica u Puli održano je stručno predavanje „Tiskana baština u istarskim knjižnicama: vrednovanje i bibliografska obrada.“ Predavači su bili dr. sc. Tinka Katić i Slavko Harni iz NSK, a prisustvovalo je 18 knjižničara iz istarskih knjižnica. Održana su sljedeća predavanja: Tinka Katić: Tiskana baština: što, kako i za koga sačuvati?; S. Harni: Knjiga kao kulturno dobro: kriteriji za odabir građe; T. Katić: Retrospektivne bibliografije: pojam, obuhvat, metodologija izrade; S. Harni: Bibliografski opis u hrvatskoj retrospektivnoj bibliografiji: tradicionalni opis i ISBD.
Utjecaj UNESCO-a na unaprjeđenje kulturnog turizma očuvanjem kulturne baštineDesa Karamehmedovic
This paper reports on the findings of a study of the influence
of UNESCO on the cultural tourism through maintenance of the cultural heritage. Main research was primary Internet research of the relevant documents, conventions, charters etc. on the UNESCO and specialized organizations
and institutions web sites. Key findings are: UNESCO influence
on the cultural tourism through maintenance of the cultural heritage on various ways and the most significant ones are: World Heritage List, projects for maintenance oft he cultural heritage and projects of the cultural routes. Enlisted on the WHL represents the most important cultural valuation
and the financial and professional help by UNESCO. The research of the scientific touristic literature shows that some studies have been done about quantitative values of being on the WHL list (number of visitors, tourist
consumption and receipts). The qualitative side (motivations, satisfaction, experience of visit) haven’t been done. All UNESCO projects are focused on the maintenance of the cultural site, decrease of poverty and imbalance
of the regions.
Tinka Katić. RETROSPEKTIVNA BIBLIOGRAFIJA: POJAM, DEFINICIJE, PRIMJERIivankraljevic
U organizaciji Gradske knjižnice i čitaonice Pula i Društva bibliotekara Istre, 7. prosinca 2011. u Gradskoj knjižnici i čitaonica u Puli održano je stručno predavanje „Tiskana baština u istarskim knjižnicama: vrednovanje i bibliografska obrada.“ Predavači su bili dr. sc. Tinka Katić i Slavko Harni iz NSK, a prisustvovalo je 18 knjižničara iz istarskih knjižnica. Održana su sljedeća predavanja: Tinka Katić: Tiskana baština: što, kako i za koga sačuvati?; S. Harni: Knjiga kao kulturno dobro: kriteriji za odabir građe; T. Katić: Retrospektivne bibliografije: pojam, obuhvat, metodologija izrade; S. Harni: Bibliografski opis u hrvatskoj retrospektivnoj bibliografiji: tradicionalni opis i ISBD.
Tinka Katić: Tiskana baština. Što, kako i za koga sačuvati?ivankraljevic
U organizaciji Gradske knjižnice i čitaonice Pula i Društva bibliotekara Istre, 7. prosinca 2011. u Gradskoj knjižnici i čitaonica u Puli održano je stručno predavanje „Tiskana baština u istarskim knjižnicama: vrednovanje i bibliografska obrada.“ Predavači su bili dr. sc. Tinka Katić i Slavko Harni iz NSK, a prisustvovalo je 18 knjižničara iz istarskih knjižnica. Održana su sljedeća predavanja: Tinka Katić: Tiskana baština: što, kako i za koga sačuvati?; S. Harni: Knjiga kao kulturno dobro: kriteriji za odabir građe; T. Katić: Retrospektivne bibliografije: pojam, obuhvat, metodologija izrade; S. Harni: Bibliografski opis u hrvatskoj retrospektivnoj bibliografiji: tradicionalni opis i ISBD.
Utjecaj UNESCO-a na unaprjeđenje kulturnog turizma očuvanjem kulturne baštineDesa Karamehmedovic
This paper reports on the findings of a study of the influence
of UNESCO on the cultural tourism through maintenance of the cultural heritage. Main research was primary Internet research of the relevant documents, conventions, charters etc. on the UNESCO and specialized organizations
and institutions web sites. Key findings are: UNESCO influence
on the cultural tourism through maintenance of the cultural heritage on various ways and the most significant ones are: World Heritage List, projects for maintenance oft he cultural heritage and projects of the cultural routes. Enlisted on the WHL represents the most important cultural valuation
and the financial and professional help by UNESCO. The research of the scientific touristic literature shows that some studies have been done about quantitative values of being on the WHL list (number of visitors, tourist
consumption and receipts). The qualitative side (motivations, satisfaction, experience of visit) haven’t been done. All UNESCO projects are focused on the maintenance of the cultural site, decrease of poverty and imbalance
of the regions.
Tinka Katić. RETROSPEKTIVNA BIBLIOGRAFIJA: POJAM, DEFINICIJE, PRIMJERIivankraljevic
U organizaciji Gradske knjižnice i čitaonice Pula i Društva bibliotekara Istre, 7. prosinca 2011. u Gradskoj knjižnici i čitaonica u Puli održano je stručno predavanje „Tiskana baština u istarskim knjižnicama: vrednovanje i bibliografska obrada.“ Predavači su bili dr. sc. Tinka Katić i Slavko Harni iz NSK, a prisustvovalo je 18 knjižničara iz istarskih knjižnica. Održana su sljedeća predavanja: Tinka Katić: Tiskana baština: što, kako i za koga sačuvati?; S. Harni: Knjiga kao kulturno dobro: kriteriji za odabir građe; T. Katić: Retrospektivne bibliografije: pojam, obuhvat, metodologija izrade; S. Harni: Bibliografski opis u hrvatskoj retrospektivnoj bibliografiji: tradicionalni opis i ISBD.
Istorija i sjećanje su bitni elementi svakog identiteta
Stvaranje kolektivnog iskustva/sjećanja koje se unutar zajednice neprekidno uvećava
Skupljanje zabilježenog i nezabilježenog znanja lokalne zajednice
Kolektivno pamćenje digitalizovano u resurse dostupne svima i organizirani u zbirke
Novi pristup lokalnoj istoriji i baštini kroz atraktivne vizualne prezentacije - dizajn simbola i imidža zajednice
Tragom pisane baštine BiH - Mjesta gdje se sada nalaze bosanski rukopisiVaska Sotirov-Djukic
Mnogi spomenici pisani u Bosni, rukopisni i ostali, uništavani su u višestoljetnom procjepu između neprijateljskih crkava, Istoka i Zapada, mađarske invazije, poslije osmanlijskog prisustva u Bosni. Samo jedan fragment knjige iz vremena bosanske samostalnosti čuvan je do nedavnog agresorskog rata u Bosni, to je Čajničko jevanđelje. Ostalo je rasuto po svijetu, i svojatano kako je kome odgovaralo. Zato se smatralo da nema bosanskih rukopisa.
Kuna, Herta. Hrestomatija starije bosanske književnosti. Vidi u: Nakaš, Lejla. Hrestomatija iz historije književnog jezika, I dio ; za internu upotrebu. http://www.scribd.com/doc/117438839/Hristomatija-I
Kad se okupe na jednom mjestu, vidi se veličanstvena autohtona kultura i pismenost za mračno doba srednjevjekovne Evrope. Nije ni čudo što je inkvizicija sistematski uništavala "heretičke" bosanske rukopise, jer su bili dokazi postojanja svjetlosti koju samo pismenost i čista vjera može donijeti čovjeku.
Na okupu su odlomci srednjevjekovnih rukopisa koji ukazuju na razvijenu i specifičnu upotrebu glagoljice i ćirilice u Bosni. Glagoljica se dugo koristila i bila obrazac po kojem su se kasniji rukopisi prepisivali na lokalnoj verziji ćirilice - bosančici. Po sačuvanim odlomcima i pisanim tragovima koji su preživjeli inkviziciju, očita je razvijena pismenost i autentična upotreba bosančice. Inkvizicija objašnjava i razvoj tajnopisa - kombinacije glagoljice i bosančice, kako bi se heretički tekstovi ili komentari prikrili.
Kratki prikaz sredjevjekovnih rukopisa za koje se sigurno zna da su pripadale Crkvi bosanskoj, da li po sačuvanom kolofonu sa imenom pisara "krstjanina" ili po vlasniku koji je bio bogumil ....
Tragom pisane baštine BiH - Hronologija bosanskih rukopisa 12-15 vijekaVaska Sotirov-Djukic
Hronologija sačuvanih bosanskih srednjevjekovnih rukopisa koji se nalaze širom Evrope, uglavnom u Rusiji, Srbiji i Hrvatskoj, a samo jedan je još uvijek u Bosni i Hercegovini.
2. Evolucija biblioteka
Kulturološke, ekonomske i tehnološke
promjene dovele su da umjesto
knjiga/dokumenata/predmeta u centar
pažnje dođe informacija
Kulturne institucije nisu skladišta
prikupljene i obrađene građe već postaju
skladišta informacija tj. znanja
3. Informacija i znanje
“Informacija je niz podataka stavljenih u
smisleni obrazac, dok je znanje sposobnost
da se koristi informacija.” Rogers Amidon
Podaci su elementi analize
Informacija je podatak sa kontekstom
Znanje je informacija sa smislom
Mudrost je znanje plus pronicljivost
4. Novo težište biblioteka
Šta biblioteke danas treba da proučavaju u
nadi da će rezultat tih istraživanja unaprijediti
njihov rad i pomoći korisnicima?
Fokus bibliotečke djelatnosti pomjeren je na
upravljanje, razmjenu i širenje mreže znanja
Na potrebe krajnjeg korisnika
Podsticanje komunikacije među ljudima kao
jedan od vidova povećanja znanja
5. Uloga biblioteka
Potreba za iznalaženjem novih mogućnosti
organizacije i upravljanja informacijama u eri
ekspanzije ljudskog znanja. :
- bibliotečka metodologija i statistika,
- iskustvo u organizaciji alatki za pretraživanje
informacija (katalozi, klasifikacioni sistemi ...)
- iskustvo bibliotekara u radu sa korisnikom
- razumijevanje načina na koji ljudi komuniciraju
- poznavanje obrazaca koje najčešće ljudi koriste da
bi izrazili svoje potrebe za znanjem
6. Pasivni pristup znanju
Bibliotekari se fokusiraju na slabo
plaćene projekte
Na tekuće beskonačne poslove koji su
nevidljivi i daleko od krajnjeg korisnika
Niti lokalna uprava niti sponzori nemaju
uvida u mogućnosti i sposobnosti
biblioteka da utiču na organizaciju i
prezentaciju znanja krajnjem korisniku
7. Aktivni pristup znanju
Ako je informacija novac, tada kulturne
institucije moraju otkriti potrebe svoje zajednice
i korisnika
Prema njihovim potrebama oformiti i
prezentirati razne tematske zbirke ili
informacije od posebnog značaja za zajednicu
Tek tada dolaze u centar pažnje zajednice,
lokalne uprave, poslovnih partnera i
potencijalnih sponzora koji bi dali finansijsku
podršku takvim projektima
8. Aktivni pristup znanju
Otuda je nužnost ovih institucija da se:
- okrenu ka korisnicima i svom okruženju,
- da istražuju njihove potrebe za znanjem
- da istražuju nove načine organizacije i
prezentacije znanja
Kroz svoje zbirke i fondove neovisno kreirati i
pokretati nove ideje i inicijative u cilju
unapređenja zajednice, preduzeća, nacije ...
9. Tematske zbirki
Kako iz postojećih informacija proizvesti znanje
koje će aktivno uticati na poboljšanje i
kreativnost lokalne zajednice?
Bitan preduvjet je da se stvori okruženje u
kojem će korisna informacija biti otvorena i
podijeljena sa drugima
Tematske zbirke koje odgovaraju aktuelnim
potrebama zajednice
10. Zavičajna zbirka
Nove definicije i smjernice u radu
biblioteka, posebno zavičajnih zbirki
podrazumijevaju da bibliotekar više nije
samo čuvar bibliotečke građe već je
čuvar „etničke, kulturne, jezičke i vjerske
različitosti, kulturnog identitea i
društvene integracije“ svoje lokalne
zajednice.
PULMAN smjernice
11. Kreiranje zbirki
Okupljanje i povezivanju lokalnog stanovništva,
udruženja i društvenih grupacija
Formiranju kolektivnog pamćenja zajednice
Digitalizacija sadržaja kolektivnog pamćenja
Organizacija prikupljene građe u zbirke pod
nazivom „sjećanje zajednice“
Kreiranje i umrežavanje multimedijalnih
podataka sa ciljem da podstakne daljnji niz
asocijacija i informacija
12. Web site
Hipertekst sadrži beskrajne mogućnosti u izgradnji bogate
i kompleksne strukture umreženih multimedijalni
podataka (slika, zvuk, linkovani tekst)
pomoću dobro osmišljene navigacije omogućava
beskrajan broj mogućih puteva individualnog
pretraživanja
mreža podataka uvezana u bogatu asocijativnu strukturu
dostupnost podataka svima
podsticaj za novu komunikaciju među ljudima
stvaranje novih asocijacija i informacija koje se mogu
dodavati postojećoj strukturi
13. Rekonstrukcija jednog života
Šta kad bibliotekar nema informacija
niti dokumenata nego samo
nezabilježeno sjećanje ljudi o svojoj
lokalnoj zajednici kao potencijalnog
izvora informacija?
14. „Zovem se pjesnik :
Aco Mrnjevica“
Oktobar - Novembar 2004
Ideja za projekat „Zovem se
pjesnik“je pokušaj da se od
malog broja ličnih
dokumenata i 78 pjesama
poginulog anonimnog
pjesnika, pomoću njegovih
prijatelja i njihovog sjećanja
napravi rekonstrukcija
pjesnikovog života.
15. Aleksandar Mrnjevica 1965-1993
Popularno Aco, bio je student Filozofskog fakulteta u
Sarajevu, Odsjeka za svjetsku književnost i
bibliotekarstvo.
Bio je poznat kao pjesnik koji nijednu svoju pjesmu
nije htio da objavi prije prve knjige poezije kako bi
ostale „djevičanske“.
Poginuo je 27. januara 1993. godine od gelera
granate, dok je sjedio za svojim radnim stolom i
pisao pjesme.
Osim 78 pjesama i jedne priče o njemu nije postojao
ni jedan bibliografski podatak ili zabilježena
referenca
16. Sadržaj zbirke
zbirka neobjavljenih
rukopisa 78
pjesama
jedna priča
nekoliko ličnih
dokumenata i
porodične
fotografije
digitalni snimak
književne večeri sa
sjećanjima prijatelja
digitalizovani video
zapis amaterske
pozorišne predstave
„Autobus“, u kojoj
je Aco glumio 1991.
dokumentarni film
17. Okupljanje prijatelja
Umjesto bibliografije, pozvani su prijatelji da se okupe i da
se digitalnom kamerom zabilježe njihova sjećanja
Iz tog razloga organizovano je književno veče na dan
Acinog rođendana na koji su pozvani svi prijatelji i
poznanici kao i profesori koji su poznavali Acu
Digitalnom kamerom je snimljeno cijelo veče i pohranjeno
na CD.
Na ovaj način je dobijen bogat i raznovrstan sadržaj koji
je pretočen u kratke digitalne audiovideo zapise koji su
povezani u niz slika i sjećanja na web stranici.
18. Prijatelji kao volonteri
čitali su Acine
pjesme
kritički ih
analizirali
govorili
anegdote i
svoja sjećanja
19. Književno veče posvećeno Aci
došli su iz Šuice (selo u
Hercegovini, Banjaluke,
Amsterdama, Sarajeva)
oni koji nisu mogli doći,
poslali su svoja sjećanja
cijelo veče je snimljeno
digitalnom kamerom i
stavljeno na CD
20. Dokumentarni film
Ideja za film je došla spontano, zahvaljujući
Acinom dobrom prijatelju i novinaru. On je
osmislio scenario i digitalnom kamerom snimio
mjesto Acine pogibije
Film traje 10 minuta i sa puno ljubavi i tuge
govori o snovima mladog pjesnika, snimljene
se knjige koje je on čitao i ploče koje je slušao,
kao i pozorišne predstave koje je gledao i
glumce koji su mu bili idoli
21. Film o Aci
Snimljeni su Acini
roditelji, njegova
soba i radni stol, za
kojim je sjedio i pisao
pjesme (pisaća
mašina je još uvijek
na tom stolu) kad je
poginuo.
22. Video zapis predstave
Jedan od prijatelja je pronašao na staroj video
kaseti snimljenu amatersku predstavu
„Autobus“, u kojoj je Aco glumio 1991. godine i
koja je bila nagrađena.
Analogni snimak smo digitalizovali i napravili
isječke u kojima je Aco u prvom planu te su
tako prijatelji mogli da ga vide u njegovoj ulozi i
obnove svoja sjećanja.
23. Video inserti iz amaterske predstave
Digitalizovan
video snimak
Odvojeni su kraći i
duži inserti
predstave u
kojima je Aco u
prvom planu
24. Zbirka poezije
Pjesme su poredane abecednim redom prema
naslovima, a jedna od prijateljica je snimljena
malom digitalnom kamerom dok ih recituje. Ovi
video zapisi su dodati uz tekstove pjesama.
Na ovaj način su prijatelji učestvovali u
kreiranju zbirke sa puno ljubavi i vlastitih
inicijativa
Oni koji nisu mogli biti prisutni fizički, poslali su
svoja sjećanja i fotografije koje su odvojene u
jednu zasebnu cjelinu „Sjećanje drugih“.
25. Hronologija života
Prikupljena lična
dokumenta i
porodične
fotografije
digitalizovane su
i hronološki
poredane u vidu
strip priče
26. Kreiranje zbirki kao umjetnost
Umjetnost kreiranja digitalnih zbirki kao novi način
organizovanja znanja – zabilježenog i
nezabilježenog
Bibliotekar je inicijator i posrednik između postojećih
sjećanja pojedinaca
Ključna ličnost u okupljanju ljudi i formiranju
zajedničkog sjećanja
Aktivna uloga prijatelja: svijest o važnosti njihovog
sjećanja učinila je da se prikupi bogata građa koja je
pored tekstova uključivala sliku, zvuk, video snimke.
27. Kreativnost bibliotekara
Povezivanje prikupljenih podataka-sjećanja u
asocijativnu i kompleksnu strukturu koja će na
najbolji način reprodukovati pamćenje prijatelja
Odabir grafičkog dizajna, jednostavnost
navigacije i bogatstvo opcija za pojedinačno
pretraživanje
Podsticaj komunikacije među ljudima a time i
stvaranja novih informacija i asocijacija
Nadogradnja postojeće strukture novim
informacijama i tako u beskraj ...
28. Smisao projekta za zajednicu
Ovaj projekat je nada za sve preživjele u
prošlom ratu da mogu svojim sjećanjima
i aktivnim učestvovanjem u formiranju
ovakvih tematskih zbirki pomoći u
rekonstrukciji i svog života i života
najbližih ali i života zajednice kao cjeline.
29. KRAJ
Probuditi nadu u čovjeku da njegovo iskustvo i
znanje ostaje budućim pokoljenjima u nasljeđe kako
bi mogli izgraditi neki bolji svijet, svijet bez ratova i
besmislenog ubijanja ...
“Svrha umjetnosti bi trebala biti pozitivan uticaj na čovjeka usmjeren
na stvaranje i razvoj njegove svijesti, ali i lijepih osjećanja i podsticaj
za njihovo održavanje. Umjetnost čak i kada djeluje tamna i teška, pa
čak i "bolesna", uvijek bi trebala da ostavi odškrinuta vrata kroz koja se
može provući tračak nade, ma kako da je uzan.” Anonimni autor
Zar to nije svrha umjetnosti?