Zagreb je glavni i najveći grad Hrvatske, s bogatom poviješću koja seže do srednjeg vijeka, a danas predstavlja važno administrativno, gospodarsko i kulturno središte. Grad se prostire na 641 km2 i ima više od milijun stanovnika, većinom Hrvata, sa značajnim kulturnim i vjerskim institucijama. Među njegovim znamenitostima su katedrala, trgu bana Jelačića i brojne muzejske zbirke, a klimatski uvjeti su umjereno kontinentalni.

1. Zagreb – moj grad

2. • Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske, i najveći
grad u Hrvatskoj po broju stanovnika. Povijesno
gledajući, grad Zagreb je izrastao iz dva naselja na
susjednim brdima, Gradeca i Kaptola, koji čine
jezgru današnjeg Zagreba, njegovo povijesno
središte.
• Zagreb danas predstavlja upravno, gospodarsko,
kulturno, prometno i znanstveno središte
Hrvatske. Položajem i kulturom spada u gradove
Srednje Europe.

3. Klima, stanovništvo, naselja
Klima;
Klima u Zagrebu je umjerena kontinentalna. Ljeta su vruća i suha s prosječnim
temperaturama od 20 °C, dok su zime hladne s prosječnim temperaturama od 1 °C.
Stanovništvo;
Prema popisu stanovništva iz 2011. godine Grad Zagreb ima 790.017 stanovnika. Šire
gradsko područje okuplja više od milijun stanovnika. Prosječna starost stanovnika je
39,7 godina. Prema narodnosti većinu stanovnika čine Hrvati (oko 92 %), a od
nacionalnih manjina najznačajnije skupine su: Srbi, Slovenci, Bošnjaci (bosanski
muslimani) i Albanci. Prema vjeri većina Zagrepčana izjašnjava se katolicima (87 %), a
ostale najznačajnije vjerske zajednice su: pravoslavna zajednica, islamska zajednica (2
%), Jehovini svjedoci, Evangelička crkva i Reformirana kršćanska (kalvinska) crkva kao
povijesne protestantske konfesije, te Adventistička crkva, Baptistička crkva te židovska
zajednica.
Naselja;
Grad Zagreb prostire se na površini od 641 km2. Područje Grada Zagreba (u širem
smislu), osim naselja Zagreb, obuhvaća i drugih 70 naselja.

4. Položaj
• Zagreb se nalazi u kontinentalnoj središnjoj
Hrvatskoj, na južnim obroncima Medvednice
te na obalama rijeke Save. Nalazi se na
nadmorskoj visini od 122 metara (Zrinjevac).
Povoljan zemljopisni smještaj na
jugozapadnom kutu Panonske nizine, između
alpske, dinarske, jadranske i panonske regije,
uzrok je činjenici da se Zagreb nalazi na
prometno čvorištu puteva između Srednje i
Jugoistočne Europe te Jadranskog mora.

5. Povijest i ime
• O nastanku imena grada govori poznata legenda, u kojoj stari drevni
ban, umoran i žedan, naredi djevojci Mandi da donese vode s
izvora. Ban reče: "Mando, dušo, zagrabi"!
• Ime je neosporno hrvatskog podrijetla. Čak i latinsko ime Zagabria
upućuje na to da je ta lokacija još u srednjem vijeku bila zaštićena
grabom ili opkopom.
• Po jednim se zvodi se od glagola zagrepsti/odnosno ukopati.Po
drugim se dovodi u svezu sa starim hrvatskim imenom za obalu
"b(e)reg" koju i danas koriste u krašićkom kraju. U Krašiću Zagreb
nazivaju Zabreg
• 25. lipnja 1991. Sabor Republike Hrvatske proglašava neovisnost i
suverenost Republike Hrvatske. Zagreb postaje glavni grad.

6. Gradec (Zagreb) i Kaptol, Zagreb
• Gradec ili Grič je naziv za stari dio
grada Zagreba na obronku
Medvednice iz kojeg je, zajedno s
Kaptolom, nastao današnji Zagreb.
• Godine 1242. je Bela IV. izdao Zlatnu
bulu kojom grad proglašava
"slobodnim i kraljevskim gradom na
brdu Gradecu zagrebačkom". Od
1242. do 1266. je grad utvrđen
bedemima i kulama, i njegov oblik i
raspored ulica se do danas vrlo malo
izmjenio. U srednjem vijeku je manji
broj ulica imao imena: Srednja (danas
Ćirilometodska), Blatna (Demetrova),
Mesarska (Matoševa), Duga
(Radićeva), Popovska (dio Opatičke).

7. • Gradska vrata
• Grad je imao petora odnosno šestora vrata, troja
veća i dvoja (troja) manja:
• Veća vrata
• Mesnička (na zapadu)
• Nova (kasnije Opatička, na sjeveru)
• Kamenita (istok)
• Manja vrata
• Poljska vrata (kod kule Lotrščak, na jugu)
• Surove dverce (istok)
• mala Mesnička vrata (na zapadu)
• Veća vrata (Kamenita, Nova i Mesnička) bile su
velike četverokutne kule ispod kojih se ulazilo u
grad. Manja su bila jednostavnija i kroz njih su mogli
proći samo pješaci. Ključeve vrata čuvali su građani
koji su stanovali u njihovoj blizini. Prije zatvaranja
vrata zvonilo bi četvrt sata u tornju zvoniku gradske
vijećnice zvono Lotrščak, opominjući građane koji su
se zadržali negdje izvan zidina da se odmah vrate
svojim kućama.
• Od svih vrata jedino su Kamenita sačuvana do
danas.

8. • Kulturnopovijesne građevine
• Središte Gradeca je Markov trg, na kojem se nalazi Crkva sv.
Marka (izgrađena u XIII. stoljeću kao romanička građevina, u
drugoj polovici XIV. stoljeća je pregrađena i dograđena,
1876–82., nakon potresa, obnovljena je u stilu neogotike), te
Banski dvori sjedište Vlade Republike Hrvatske i s druge
strane Trga sjedište Hrvatskog sabora. S Trga svetog Marka
prema jugu i kuli Lotrščak vodi Čirilometodska ulica, u kojoj se
nalaze Stara gradska skupština, grkokatolička konkatedrala sv.
Ćirila i Metoda, Muzej naivne umjetnosti te Muzej prekinutih
veza. U blizini se nalaze Crkva svete Katarine (1620–31),
isusovački samostan (1641–45; danas Galerija Klovićevi
dvori), isusovačka akademija (1607. gimnazija, 1662.
akademija), palača Zrinskih (XVII. st.), samostan klarisa (1647–
50; danas Muzej grada Zagreba), barokna palača Vojković-
Oršić-Rauch (XVIII. st.; danas Hrvatski povijesni muzej), palača
Pejačević (1797; nekad kazalište, danas Hrvatski prirodoslovni
muzej), Stara gradska vijećnica danas sjedište Gradske
skupštine Grada Zagreba, palače Dverce, Paravić, Magdalenić-
Drašković, Walter, Amadé, Ratkaj i dr. Izvan gradskih zidina,
ali tik do njih sagrađena je 1247. kaptolski kanonici izgradili su
veliku utvrdnu kulu Popov toranj. U nju su sklanjali sebe i
svoje dragocjenosti u slučaju napada neprijatelja. Od 1903. u
Popovom tornju nalazi se Zvjezdarnica Zagreb.
• Gradec je spojen s Kaptolom 7. rujna 1850., čime započinje
suvremeno doba uprave u Zagrebu.
• Ustrojem gradske uprave nakon 1999. Gradec pripada u
gradsku četvrt Gornji grad - Medveščak.

9. Kaptol
• Kaptol je povijesno naselje u Zagrebu formirano oko
Zagrebačke katedrale. Danas je središte crkvenih institucija
(Zagrebačka nadbiskupija, Kaptol zagrebački, Nadbiskupsko
bogoslovno sjemenište).
• Barokni Nadbiskupski dvor građen za biskupa Jurja Branjuga
(od 1729.)
• Katedrala dominira svojim položajem u vizuri ne samo
Kaptola već čitavog grada. Smatra se najvišom građevinom u
Hrvatskoj. Prvotno srednjevjekovna katedrala dobila je svoj
neogotički izgled nakon potresa, u velikoj obnovi (1880.-
1902.) pod vodstvom arhitekata Hermanna Bolléa i Friedricha
von Schmidta. Iz srednjevjekovnih vremena sačuvana je
kapela sv. Stjepana (danas u biskupskom dvoru) s gotičkim
freskama. U sakristiji katedrale nalazi se oltarna slika Golgota,
djelo slavnog slikara Albrechta Dürera.Zagrebačka se
katedrala ponosi i bogatom riznicom u kojoj se čuva plašt
kralja Ladislava iz 11. stoljeća. Oko katedrale su renesansne
zidine s kružnim kulama, uz koje je u barokno doba, za
vrijeme biskupa Jurja Branjuga, podignut biskupski dvor.
• 1557. Zagreb se u pisanim dokumentima prvi puta spominje
kao glavni grad Hrvatske.
• 1607. Isusovci osnivaju prvu gimnaziju i Akademiju. Ta se
godina smatra godinom utemeljenja Zagrebačkog sveučilišta.
• 1776. iz Varaždina je u Zagreb preseljeno sjedište Hrvatskog
kraljevskog vijeća (Vlade).
• 7. rujna 1850. Kaptol, Gradec i Vlaška Ves ujedinjeni u grad
Zagreb

10. Najpoznatiji djelovi grada
Glavni i najveći trg Zagreba je Trg bana
Jelačića
- na trgu je poznati spomenik banu
Josipu Jelačiću (1866.), rad autrijskog
kipara Antona Dominika Fernkorna.
Dolac
- između Gornjeg grada i Kaptola
smjestio se predjel zvan Dolac,
gdje je Tržnica Dolac, najpoznatija
zagrebačka tržnica na otvorenom
Manduševac
- Na istočnoj strani trga nalazi se
suvremeno oblikovana fontana
Manduševac, uz koju je vezana
poznata priča o nastanku Zagreba.

11. Ilica najduža ulica u gradu
- sa zapadne strane trga
dolazi se u Ilicu,
najpoznatiju zagrebačku
ulicu
Zrinjevac
- jedan od najstarijih
parkova sa stoljetnim
platanama i glazbenim
paviljonom u sredini
Trg kralja Tomislava
- uređen je kao parterni vrt s fontanom
i kipom kralja Tomislava. Sa sjeverne
strane omeđen je zgradom
Umjetničkog paviljona (1897.-98.), a s
južne se nalazi Glavni kolodvor.

12. • Trgu maršala Tita
- smatra jednim od najljepših u Zagrebu.
Trgom dominira velebna neobarokna
zgrada Hrvatskog narodnog kazališta
(1894.-95.), sjedište najveće kazališne
ustanove u Hrvatskoj
• Zdenac života
- postavljen je 1912. godine na
kazališnom trgu ispred HNK u
Zagrebu
• Muzej Mimara
- Muzej Mimara smješten je u središtu
Zagreba, nudi pogled na bogatu i
raznovrsnu umjetničku zbirku s djelima
staroga vijeka kao i s djelima europske
umjetnosti od ranog srednjeg vijeka do
20. st.

13. • Ostale znamenitosti grada Zagreba
- park Maksimir,
- Zoološki vrt grada Zagreba,
- glavno zagrebačko groblje Mirogoj,
- sportsko-rekreacijski centar Jarun, Arena Zagreb
- planina Medvednica, poznatija po nazivu svojeg vrha Sljeme,
- srednjevjekovna utvrda Medvedgrad,
- Aerodrm Zagreb,
- koncertna dvorana Vatroslava Lisinskog,

14. Nošnja i suveniri

15. Grb grada Zagreba
• Grb Grada Zagreba zasniva se na
grbu Griča iz 13. stoljeća
Prema Statutu Grada Zagreba grb
ima sljedeći opis:
• "U plavome polju na zelenome
brijegu nalazi se srebrni/bijeli
grad s trima kulama i otvorenim
zlatnim/žutim vratima; gore
desno zlatna/žuta šesterokraka
zvijezda, gore lijevo srebrni/bijeli
polumjesec."
• Do kraja 19. stoljeća ustalila se
uglavnom crvena boja pozadine.
Nakon ujedinjenja u suvremeni
grad 1850. godine, 1896. godine
ustanovljena je plava boja štita.

16. Prezentaciju izradio
Marko Osmokrović