ZAGAĐIVANJE ZEMLJIŠTA
Zemljište je jedan od osnovnih delova svakog kopnenog ekosisitema.njegova osnova osobina je plodnost. To je sposobnost zemljišta da snabdeva biljke vodom, mineralnim supstancama i kiseonikom. Osobine zemljišta odredjuju koliko ce organske materije biljke proizvesti u procesu fotosinteze. Osim toga,zemljište je i stanište za mnogobrojne vrste organizama.
Oblici zagadjivanja zemljišta u osnovi razlikujemo sledeće oblike zagađivanja zemljišta: - pojava značajnih koncentracija novih otrovnih materija, - značajno povećanje koncentracije pojedinih elemenata, kao što su različiti fosfati i nitrati, - pojava patogenih organizama, bakterija i virusa usled kontakta sa fekalnim vodama, - pojava radioktivnog materijala koju u zemljište dolazi ili iz podzemnih voda ili putem atmosferskih padavina.
Izvori  zagadjivanja Poljoprivreda Deponije otpada Kisele kiše Industrija S aobraćaj
Poljoprivreda Zemljište  može biti zagađeno na mnogo načina. Jedan od najčešćih izvora zagađivanja je poljoprivreda. Poljoprivredna zemljišta se zagađuju direktnim hemijskim tretmanom radi suzbijanja korova i drugih štetočina. Prekomernim đubrenjem poljoprivredno zemljište se zagađuje različitim neorganskim jedinjenjima.
Deponije otpada Direktni izvor zagađivanja zemljišta su i smetlišta i deponija. Sa njih se spiraju otrovi,koji se jednim delom zadržavaju u zemljištu,a jednim delom odlaze u podzemne vode.na ovim mestima se se intenzivno raspadaju i organske materije,pri čemu se oslobađaju materiju koje zagadjuje zemljište.Osim toga,u procesu raspadaju i oslobađadju se i mnogi gasovi koji zagadjuju atmosferu.
Kisele kiše Kisele kiše su još jedan značajan izvor zagadjivanja zemljišta. One  i sušenja mnogih šuma zagađuju zemljišta na velikim prostranstvima.Osim kiselih kiša,iz vazduha dolaze druge materij e  koje na manjim ili većim povšinama zagađuje zemljišta.Na primer,prašina,čađ i druge čestice koje se izbacuju kroz dimnjake različitih fabrika ili automobila talože se na okolnim zemljištima i dovode do zagađivanja.
Industrija Od tipa industrije, zavisi koje će se zagađujuće materije naći u zemljištu. Oko cementara se zemljiste zagađuju prasinom, oko topionica olovom, bakrom, arsenom,sumporom ili silicijumom, oko industrije đubriva, nitratima i fosfatima. Zemljišta mogu biti zagađena vodom .
Posledice zagađivanja zemljišta Sušenje šuma N emogućnost obnove  biljnog pokrivača Z agađivanje hrane Z agađivanje vode
POSLEDICE N a zemljištima koj e  su usled kiselih kiša danas postala kisela ,  veoma je teško obnoviti prirodne šume ili formirati poljoprivredne površine.  N a zemljištima u kojim su se nataložili otrovni teški metali,gotovo da nema uslova za život .
POSLEDICE Štetu zagađivanja zemljišta ne trpe samo priroda,   životinje i biljke već i sam čovek.   Sve te biljke i životinje završavaju na našim pijacama i  u  prodavnicama,a na kraju na našim trpezama.   Tako otrove koje smo rasejali po prirodi sami jedemo,   od njih se razbol j evamo pa često i umiremo.   Podzemne vode koje stižu su otrovi ,  koje smo  u baci li  u zemljište ,  nalaze put do naših bunara.Te vode pijemo i sami se trujemo.
Mere zaštite Osnovne mere zaštite podrazumevaju smanjenje upotrebe zagađujućih materija u poljoprivredi i uopšte smanjenje i zagadjenje vazduha i vode ; Praćenje stanja Eliminacija uzroka Redukcija zagadjenih materija Sanitarna polja za deponije Hemijske mere Biološke mere
M ere zaštite Pod najvećim rizikom su građani Beograda, Pančeva, Novog Sada,Smedereva, Bora i Šapca, to su gradovi gde se nalaze fabrike sa najopasnijim otrovom. Krajni rok je 2015 .  godina,  do  kada fabrike moraju da primenjuju najnoviju tehniku za prečišćavanje voda,   vazduha i zaštitu zemljišta.   Cementare su prve koje će primeniti ovu tehniku.
ZAKLJUČAK Korišćenjem cegera umesto PVC kesa uspećemo da smanjimo posledice daljeg zagađivanja Srbije i cele planete. ALI PRE SVEGA TREBA DA PROMEN I MO  SVOJE  LOŠE NAVIKE!!!

Zagadjenje zemljista

  • 1.
  • 2.
    Zemljište je jedanod osnovnih delova svakog kopnenog ekosisitema.njegova osnova osobina je plodnost. To je sposobnost zemljišta da snabdeva biljke vodom, mineralnim supstancama i kiseonikom. Osobine zemljišta odredjuju koliko ce organske materije biljke proizvesti u procesu fotosinteze. Osim toga,zemljište je i stanište za mnogobrojne vrste organizama.
  • 3.
    Oblici zagadjivanja zemljištau osnovi razlikujemo sledeće oblike zagađivanja zemljišta: - pojava značajnih koncentracija novih otrovnih materija, - značajno povećanje koncentracije pojedinih elemenata, kao što su različiti fosfati i nitrati, - pojava patogenih organizama, bakterija i virusa usled kontakta sa fekalnim vodama, - pojava radioktivnog materijala koju u zemljište dolazi ili iz podzemnih voda ili putem atmosferskih padavina.
  • 4.
    Izvori zagadjivanjaPoljoprivreda Deponije otpada Kisele kiše Industrija S aobraćaj
  • 5.
    Poljoprivreda Zemljište može biti zagađeno na mnogo načina. Jedan od najčešćih izvora zagađivanja je poljoprivreda. Poljoprivredna zemljišta se zagađuju direktnim hemijskim tretmanom radi suzbijanja korova i drugih štetočina. Prekomernim đubrenjem poljoprivredno zemljište se zagađuje različitim neorganskim jedinjenjima.
  • 6.
    Deponije otpada Direktniizvor zagađivanja zemljišta su i smetlišta i deponija. Sa njih se spiraju otrovi,koji se jednim delom zadržavaju u zemljištu,a jednim delom odlaze u podzemne vode.na ovim mestima se se intenzivno raspadaju i organske materije,pri čemu se oslobađaju materiju koje zagadjuje zemljište.Osim toga,u procesu raspadaju i oslobađadju se i mnogi gasovi koji zagadjuju atmosferu.
  • 7.
    Kisele kiše Kiselekiše su još jedan značajan izvor zagadjivanja zemljišta. One i sušenja mnogih šuma zagađuju zemljišta na velikim prostranstvima.Osim kiselih kiša,iz vazduha dolaze druge materij e koje na manjim ili većim povšinama zagađuje zemljišta.Na primer,prašina,čađ i druge čestice koje se izbacuju kroz dimnjake različitih fabrika ili automobila talože se na okolnim zemljištima i dovode do zagađivanja.
  • 8.
    Industrija Od tipaindustrije, zavisi koje će se zagađujuće materije naći u zemljištu. Oko cementara se zemljiste zagađuju prasinom, oko topionica olovom, bakrom, arsenom,sumporom ili silicijumom, oko industrije đubriva, nitratima i fosfatima. Zemljišta mogu biti zagađena vodom .
  • 9.
    Posledice zagađivanja zemljištaSušenje šuma N emogućnost obnove biljnog pokrivača Z agađivanje hrane Z agađivanje vode
  • 10.
    POSLEDICE N azemljištima koj e su usled kiselih kiša danas postala kisela , veoma je teško obnoviti prirodne šume ili formirati poljoprivredne površine. N a zemljištima u kojim su se nataložili otrovni teški metali,gotovo da nema uslova za život .
  • 11.
    POSLEDICE Štetu zagađivanjazemljišta ne trpe samo priroda, životinje i biljke već i sam čovek. Sve te biljke i životinje završavaju na našim pijacama i u prodavnicama,a na kraju na našim trpezama. Tako otrove koje smo rasejali po prirodi sami jedemo, od njih se razbol j evamo pa često i umiremo. Podzemne vode koje stižu su otrovi , koje smo u baci li u zemljište , nalaze put do naših bunara.Te vode pijemo i sami se trujemo.
  • 12.
    Mere zaštite Osnovnemere zaštite podrazumevaju smanjenje upotrebe zagađujućih materija u poljoprivredi i uopšte smanjenje i zagadjenje vazduha i vode ; Praćenje stanja Eliminacija uzroka Redukcija zagadjenih materija Sanitarna polja za deponije Hemijske mere Biološke mere
  • 13.
    M ere zaštitePod najvećim rizikom su građani Beograda, Pančeva, Novog Sada,Smedereva, Bora i Šapca, to su gradovi gde se nalaze fabrike sa najopasnijim otrovom. Krajni rok je 2015 . godina, do kada fabrike moraju da primenjuju najnoviju tehniku za prečišćavanje voda, vazduha i zaštitu zemljišta. Cementare su prve koje će primeniti ovu tehniku.
  • 14.
    ZAKLJUČAK Korišćenjem cegeraumesto PVC kesa uspećemo da smanjimo posledice daljeg zagađivanja Srbije i cele planete. ALI PRE SVEGA TREBA DA PROMEN I MO SVOJE LOŠE NAVIKE!!!