Zemljište je jedanod osnovnih delova svakog kopnenog ekosisitema.njegova osnova osobina je plodnost. To je sposobnost zemljišta da snabdeva biljke vodom, mineralnim supstancama i kiseonikom. Osobine zemljišta odredjuju koliko ce organske materije biljke proizvesti u procesu fotosinteze. Osim toga,zemljište je i stanište za mnogobrojne vrste organizama.
3.
Oblici zagadjivanja zemljištau osnovi razlikujemo sledeće oblike zagađivanja zemljišta: - pojava značajnih koncentracija novih otrovnih materija, - značajno povećanje koncentracije pojedinih elemenata, kao što su različiti fosfati i nitrati, - pojava patogenih organizama, bakterija i virusa usled kontakta sa fekalnim vodama, - pojava radioktivnog materijala koju u zemljište dolazi ili iz podzemnih voda ili putem atmosferskih padavina.
4.
Izvori zagadjivanjaPoljoprivreda Deponije otpada Kisele kiše Industrija S aobraćaj
5.
Poljoprivreda Zemljište može biti zagađeno na mnogo načina. Jedan od najčešćih izvora zagađivanja je poljoprivreda. Poljoprivredna zemljišta se zagađuju direktnim hemijskim tretmanom radi suzbijanja korova i drugih štetočina. Prekomernim đubrenjem poljoprivredno zemljište se zagađuje različitim neorganskim jedinjenjima.
6.
Deponije otpada Direktniizvor zagađivanja zemljišta su i smetlišta i deponija. Sa njih se spiraju otrovi,koji se jednim delom zadržavaju u zemljištu,a jednim delom odlaze u podzemne vode.na ovim mestima se se intenzivno raspadaju i organske materije,pri čemu se oslobađaju materiju koje zagadjuje zemljište.Osim toga,u procesu raspadaju i oslobađadju se i mnogi gasovi koji zagadjuju atmosferu.
7.
Kisele kiše Kiselekiše su još jedan značajan izvor zagadjivanja zemljišta. One i sušenja mnogih šuma zagađuju zemljišta na velikim prostranstvima.Osim kiselih kiša,iz vazduha dolaze druge materij e koje na manjim ili većim povšinama zagađuje zemljišta.Na primer,prašina,čađ i druge čestice koje se izbacuju kroz dimnjake različitih fabrika ili automobila talože se na okolnim zemljištima i dovode do zagađivanja.
8.
Industrija Od tipaindustrije, zavisi koje će se zagađujuće materije naći u zemljištu. Oko cementara se zemljiste zagađuju prasinom, oko topionica olovom, bakrom, arsenom,sumporom ili silicijumom, oko industrije đubriva, nitratima i fosfatima. Zemljišta mogu biti zagađena vodom .
POSLEDICE N azemljištima koj e su usled kiselih kiša danas postala kisela , veoma je teško obnoviti prirodne šume ili formirati poljoprivredne površine. N a zemljištima u kojim su se nataložili otrovni teški metali,gotovo da nema uslova za život .
11.
POSLEDICE Štetu zagađivanjazemljišta ne trpe samo priroda, životinje i biljke već i sam čovek. Sve te biljke i životinje završavaju na našim pijacama i u prodavnicama,a na kraju na našim trpezama. Tako otrove koje smo rasejali po prirodi sami jedemo, od njih se razbol j evamo pa često i umiremo. Podzemne vode koje stižu su otrovi , koje smo u baci li u zemljište , nalaze put do naših bunara.Te vode pijemo i sami se trujemo.
12.
Mere zaštite Osnovnemere zaštite podrazumevaju smanjenje upotrebe zagađujućih materija u poljoprivredi i uopšte smanjenje i zagadjenje vazduha i vode ; Praćenje stanja Eliminacija uzroka Redukcija zagadjenih materija Sanitarna polja za deponije Hemijske mere Biološke mere
13.
M ere zaštitePod najvećim rizikom su građani Beograda, Pančeva, Novog Sada,Smedereva, Bora i Šapca, to su gradovi gde se nalaze fabrike sa najopasnijim otrovom. Krajni rok je 2015 . godina, do kada fabrike moraju da primenjuju najnoviju tehniku za prečišćavanje voda, vazduha i zaštitu zemljišta. Cementare su prve koje će primeniti ovu tehniku.
14.
ZAKLJUČAK Korišćenjem cegeraumesto PVC kesa uspećemo da smanjimo posledice daljeg zagađivanja Srbije i cele planete. ALI PRE SVEGA TREBA DA PROMEN I MO SVOJE LOŠE NAVIKE!!!