Karaman: Visoka Renesansa - Bramante

1. VISOKA RENESANSA
arhitektura

2. VISOKA RENESANSA
• CINQUECENTO
• 16.st.
• RIM krajem 15.st. postaje važno središte pokroviteljstva
umjetnosti. Dugo je bio zapostavljen zbog papina
izgnanstva u Avignon.
• Povratkom pape u Rim, uljepšava se grad i Vatikan
• 1482. započinje oslikavanje zidova Sikstinske kapele s
prizorima: Stari i Novi zavjet, Mojsije i Krist
• Perugino (1482.Predaja ključeva), Botticelli, Signorelli,
Ghirlandaio, …
• Prostorna jasnoća postignuta je točnom matematičkom
perspektivom
• Najznačajnija umjetnička središta: Firenza, Venecija

3. Visoka renesansa
• Veliki umjetnici 16. st.
• Arhitekti Bramante, Paladio, Sansovino…
• Slikari: Leonardo,Michelangelo, Rafael
• Giorgione, Tizian,Tintoretto,Veronese …

4. Donato BRAMANTE, 1444 – 1514.
• Graditeljstvo je učio u Urbinu kod Lucijana Laurane-Vranjanina. Na
njegov rad utjecali su radovi Albertija, Bruneleschija, Mantegne i
Ercole de Robertija.
• U početku je djelovao u Milanu, gdje je izveo svoje glavno djelo,
crkvu Sta Maria dele Grazie.
• 1499. dolazi u Rim i stupa u službu pape Aleksandra VII.
• Prešavši u Rim razvio je svoj stil do čistih arhitektonskih oblika
karakterističnih za visoku renesansu.
• Za vrijeme pape Julija II. vodio je radove na dograđivanju Vatikana,
a izradio je i projekt za crkvu Sv. Petra u obliku grčkog križa.
• Nijedno njegovo djelo nije izvedeno u cijelosti, mnoga su porušena i
pregrađena, a izvršio je presudan utjecaj na građevni stil visoke
renesanse.

5. Bramante
• Apsida crkve Santa Maria
della Grazie, Milano
• Ovdje Bramante usvaja
nova pravila renesansnog
graditeljstva s pečatom
klasike i spaja ih s dozom
čvrstine svojstvene
srednjovjekovnom
graditeljstvu
• Spaja jasnoću i red
renesanse i
srednjovjekovnu snagu
• Prva mu djela nastaju u
Milanu, 1480-97.

6. Bramante
• Crkva Sta
Maria dele
Grazie u
Milanu,
1481-97.

7. Donato BRAMANTE,
1444 – 1514.
• Tempietto, San Pietro in
Montorio, Rim, 1502-11.
• U dvorištu crkve
• Građevina cilindričnog
oblika, manjih razmjera, s
kupolom i kružnom
kolonadom od 16 dorskih
stupova iznad kojih teče
dekorativna balustrada
• Primjena izrazito antičkih
arhitektonskih elemenata
• Odbacivanje svih ukrasa
osim arhitektonskih
elemenata
• U savršenoj harmoniji svi
dijelovi, kao na klasičnom
hramu
• Lagani i ljupki karakter

8. Bramante, Tempietto,
1502-14.
• Podnožje od 3 stepenice i
strogi dorski red kolonade
• Dorski red stvara efekte
svjetla i sjene između baze
sa stepenicama i arhitrava
s balustradom, iznad koje,
na visokom tamburu s
nišama, stoji nježna
kupola, koja kruni
centralnu cilindričnu masu,
kompaktnu os vanjskog,
dinamičnijeg oblika

9. Bramante
• Originalni tlocrt
za baziliku sv.
Petra,
1506.
• Sjajni projekt
• Izradio osnovu u
obliku grč. križa s
velikom
centralnom i
četiri pobočne
kupole

10. Bramante, Sv.Petar,
Rim
• Zamislio je i 4 jednaka
pročelja
• Isti strogi klasični oblici
kao na Tempiettu, kupole,
polukupole, kolonade i
zabati
• Golema kupola kruni
križište bačvasto
nadsvođenih krakova
grčkog križa, a 4 manje
kupole i visoki ugaoni
tornjevi ispunjavaju
kutove

11. Bramante, Studija za
Tempietto (desno),
Michelangelov projekt
za baziliku Sv.Petra
(dole)

12. Bramante, Sv.Petar, Rim
• Brončana
medalja s
prikazom
Bramanteova
projekta za
crkvu sv. Petra

13. BRAMANTE
• Papinski arhitekt za vrijeme Julija II.
• 1504. pristupa svojim kapitalnim radovima: IZGRADNJA
VATIKANSKE PALAČE I PROJEKTIRANJE BAZILIKE
SV. PETRA
• Papa Julije II., velike vizije i zamisli
• Stara crkva Sv.Petra bila je u izrazito lošem stanju.
Odlučio je napraviti novu crkvu koja će zasjeniti sve
spomenike carskog Rima
• Posao je povjerio Bramanteu, najuglednijem arhitektu u
gradu
• Bramante ruši staru crkvu sv. Petra - Bramante-ruinante

14. BRAMANTE
• Odbacuje 1000-ljetnu zap. tradiciju da je crkva
duguljasta dvorana gdje vjernici gledaju prema
istoku u smjeru gl. oltara gdje se čita misa
• U svojoj težnji prema pravilnosti i harmoniji koji
su jedini mogli biti dostojni tog svetog mjesta,
projektirao je crkvu kvadratnog oblika, tj.
centralnu građevinu s upisanim grčkim križem i s
kapelicama simetrično raspoređenima uokolo.
• Također crkva je trebala biti i okrunjena
ogromnom kupolom oslonjenom na kolosalne
lukove

15. Bramante - Michelangelo
• Nadao se da će uspjeti spojiti dojmove Koloseja i Panteona, i proučavao ih
• 1513. Bramante umire; crkva ostala nedovršena, veliki su novci trebali za taj projekt
• PRODAJA OPROSTA GRIJEHA ZA PRIKUPLJANJE NOVCA ZA GRADNJU NOVE
CRKVE (Petrov novčić) izazvala otpor
• Reformacija, Luther
• Ništa od projekta
• U narednim desetljećima mijenja se Bramanteov izvorni projekt, tako da današnji Sv.
Petar ima malo zajedničkoga s originalnim projektom, osim svojih divovskih dimenzija
• Giovanni Gioconda iz Verone, Giuliano da Sangallo i Antonio da Sangallo mlađi
nastavljaju Bramanteov projekt mijenjajući ga i nagrđujući ga kompromisnim
rješenjima
• 1547. MICHELANGELO je od pape Pavla III. Dobiva nalog završiti crkvu, vraća se na
Bramanteov projekt i konstruira velebnu KUPOLU CRKVE
• Nakon Michelangelove smrti 1564., Giacomo della Porta 1573. nastavlja gradnju
crkve ponešto mijenjajući projekt.
• Kupolu su dovršili Michelagelovi nasljednici od 1588-1593.
• 1606. na zahtjev pape Pavla VI. Carlo Maderno dograđuje uzdužnu lađu katedrale
(za dva traveja) i čini je crkvom u obliku latinskog križa, te izvodi baroknu fasadu i
tako modificira cijeli odnos kupole i pročelja.

16. ANDREA PALLADIO,1508-1580.
• 1541. u rimu proučava antičke spomenike
• Palače po Vicenzi
• Elementi arhitektonskog klasičnog izričaja
• Sklad razmjera i upotreba klasičnih stilova-
teorije su mu sustavno izložene u Četiri knjige o
arhitekturi objavljene 1570.
• Uspjeh u Vicenzi otvorio mu je i vrata venecije
• Za mletačke patricije realizira vile u
klasicističkom stilu
• Službeni je arhitekt Republike Venecije nakon
Sansovinove smrti 1570.

17. Andrea Paladio, Villa Rotonda,
Vicenza, 1550.
• Villa Rotonda,
započeta 1550.
• Na vrlo originalan
način usklađuje
klasični zabat s
ostatkom arhitekture
• Svojom će kupolom i
pročeljem u obliku
hrama silno utjecati
na arhitekturu
kasnijeg doba
• 4 jednake fasade koje
uranjaju u pejzaž

20. Paladio, Villa Rotonda
• Tlocrt
• Čistoća antičkog
hrama
• Potpuno
simetrična
centralna
građevina s 4
portika kakve
nalazimo na
ant.hramovima, a
koji su spojeni sa
savršenim
kvadratom
sredine

21. A.Paladio, S. Giorgio Maggiore, Venecija,
projektirano 1565.
• Fasada crkve S.
Giorgio Maggiore
• Projektirano 1565.
• Položio je nacrt
visokog i uskog
hrama preko
drugog, nižeg i
šireg, tako da oni
odražavaju različitu
visinu višeg
glavnog broda i
pobočnih brodova

22. A.Paladio, S.
Giorgio
Maggiore,
Venecija,
projektirano
1565.

24. Jacopo sansovino
• Knjižnica sv. Marka, 1535-37.
• Bogat reljefni omotač
• Prizemlje-arkade rimskog
drskog reda, nadahnute
kolosejem
• Prvi kat-jonski kapiteli
• Iznad je arhitrav, friz i vijenac
• Na vrhu je balustrada s
kipovima u prirodnoj veličini,
obelisci na u kutovima
• Pomalo ekstravagantna
ornamentika pročelja sugerira
dojam izobilja koje navještava
kako je Venecija postala novim
Rimom

25. • Kovnica novca
• Lijevo od Knjižnice
• Rustična fasada
• Moć i čvrstoća
dorskog stila u
kontrastu je s
bogatom
kombinacijom
dorskog i jonskog stila
knjižnice

26. • Mala lođa, 1537.
• Korišten dekorativni korintski stil
• Bijeli istarski mramor u kombinaciji s drugim vrstama
obojenog mramora
• Mladi patriciji se tu sastajali
• Skulptorska dekoracija ističe ugled i moć Venecije