Proteini su ključne tvari u tijelu, sastavljeni od aminokiselina, i imaju različite uloge poput enzima, hormona i izgradnje tjelesnih struktura. Postoji ravnoteža između anabolizma i katabolizma koja se regulira hormonima, a prehrana bogata bjelančevinama je važna za održavanje razine azota u tijelu. Odrasli trebaju unositi 0,8-1g proteina po kg tjelesne težine, dok sportaši i djeca trebaju 2g, a nedovoljan unos može dovesti do ozbiljnih zdravstvenih problema.

2. Šta su proteini?
• Bjelančevine ili proteini su, uz
vodu, najvažnije tvari u tijelu.
• Složeni organski spojevi
najvećim dijelom sastavljeni od
ugljika, vodika, kisika i dušika.

3. Uloga proteina u organizmu
• Djeluju kao enzimi, hormoni,
transportne molekule u krvi
• Stvaraju antitijela (zaštita od bolesti)
• Grade ćelije, organe, mišiće, kožu,
kosti
• Izvor energije

4. Šta su aminokiseline?
• Osnovni hemijski spojevi od kojih
se sastoje svi proteini
• Proteini se sastoje od samo
dvadesetak aminokiselina
• Devet aminokiselina =
esencijalne, prijeko potrebne

5. Ravnoteža azota i
hormonska regulacija
• Ravnoteža bjelančevina u tijelu =
Stare se troše i razgrađuju, a zamjenjuju ih nove
sintetizirane iz proteina hrane koju konzumiramo
• Produkt razgradnje proteina = azot

6. Ravnoteža azota
• Azot se izlučuje preko urina, a
manjim dijelom preko kože.
• Izgubljeni azot potrebno je
nadoknaditi redovnim unosom
bjelančevinama bogatom
hranom

7. Anabolizam i katabolizam
• Anabolizam
= zadržavanje azota i
povećanje sinteze proteina
• Katabolizam = stanje
povećane razgradnje
bjelančevina.

8. Hormonska
regulacija
Procesima sinteze i
resinteze proteina
upravljaju hormoni

9. Probava proteina I aminokiselina
Aminokiseline
Sinteza proteina
Proteini Želudac
Tanko
crijevo
Jetra

10. Biološka vrijednost bjelančevina
• Ravnoteža navedenih devet
aminokiselina = veća iskoristivost
proteina
• BV nam govori koliki se postotak
bjelančevina unesenih hranom
prevede u tjelesne bjelančevine

11. Biološka vrijednost bjelančevina
VISOKOKVALITETNE
BJELANČEVINE
Meso, perad, riba,
mlijeko, mliječni
proizvodi, jaja
NEPOTPUNE
BJELANČEVINE
Biljne bjelančevine

12. Koliko proteina zapravo
trebamo?
• Odrasli: 0,8-1g proteina po kg
tjelesne težine (na dnevnoj bazi)
• Sportaši I djeca: 2g po kilogramu
tjelesne težine (na dnevnoj bazi)
• U jednom obroku 30-40 g

13. Prevelik unos bjelančevina
• Posljedice:
1. Pretilost
2. Razne bolesti (arteriosklerozu, probleme sa srcem
i bubrezima, nedostatak kalcija u kostima pa čak
i neke teže bolesti)

14. Manjak bjelančevina
• Gubitak mišićne mase
• Pad imuniteta
• Problemi s hormonima,
kožom
• Vrlo ozbiljne bolesti i
poremećaji

15. Hvala na
pažnji!