Sta su vitamini? Koje namirnice su dobri izvori vitamina?
-Cinjenica je da su ljudi od davnina shvatili da su covekovom telu potrebne odredjene supstance da bi savrseno funkcionisalo. Stari Egipcani su se hranili zivotninjskom jetrom da bi lecini mnoge bolesti. Dok su moreplovci cesto obolevali zbog nedovoljnih zaliha voca i povrca na dugim putovanjima brodom.
-Vitamini su bioloska jedinjenja koja pomazu organizmu da funkcionise.
- Covek ne moze da sintetise sve vitamine za razliku od biljaka, koje mogu. Zato su biljke postavljene za osnovu zdrave ishrane.
-Vitamini se po rastvorljivosti i hemijskim svojstvima dele na:
*vitamine rastvorljive u uljima(A, K, E, D)
*vitamine rastvorljive u vodi(vitamini B kompleksa(B1, B2, B3, B4, B5, B6, B7, B8, B9, B12) i vitamin C)
Sta su vitamini? Koje namirnice su dobri izvori vitamina?
-Cinjenica je da su ljudi od davnina shvatili da su covekovom telu potrebne odredjene supstance da bi savrseno funkcionisalo. Stari Egipcani su se hranili zivotninjskom jetrom da bi lecini mnoge bolesti. Dok su moreplovci cesto obolevali zbog nedovoljnih zaliha voca i povrca na dugim putovanjima brodom.
-Vitamini su bioloska jedinjenja koja pomazu organizmu da funkcionise.
- Covek ne moze da sintetise sve vitamine za razliku od biljaka, koje mogu. Zato su biljke postavljene za osnovu zdrave ishrane.
-Vitamini se po rastvorljivosti i hemijskim svojstvima dele na:
*vitamine rastvorljive u uljima(A, K, E, D)
*vitamine rastvorljive u vodi(vitamini B kompleksa(B1, B2, B3, B4, B5, B6, B7, B8, B9, B12) i vitamin C)
2. Šta su proteini?
• Bjelančevine ili proteini su, uz
vodu, najvažnije tvari u tijelu.
• Složeni organski spojevi
najvećim dijelom sastavljeni od
ugljika, vodika, kisika i dušika.
3. Uloga proteina u organizmu
• Djeluju kao enzimi, hormoni,
transportne molekule u krvi
• Stvaraju antitijela (zaštita od bolesti)
• Grade ćelije, organe, mišiće, kožu,
kosti
• Izvor energije
4. Šta su aminokiseline?
• Osnovni hemijski spojevi od kojih
se sastoje svi proteini
• Proteini se sastoje od samo
dvadesetak aminokiselina
• Devet aminokiselina =
esencijalne, prijeko potrebne
5. Ravnoteža azota i
hormonska regulacija
• Ravnoteža bjelančevina u tijelu =
Stare se troše i razgrađuju, a zamjenjuju ih nove
sintetizirane iz proteina hrane koju konzumiramo
• Produkt razgradnje proteina = azot
6. Ravnoteža azota
• Azot se izlučuje preko urina, a
manjim dijelom preko kože.
• Izgubljeni azot potrebno je
nadoknaditi redovnim unosom
bjelančevinama bogatom
hranom
7. Anabolizam i katabolizam
• Anabolizam
= zadržavanje azota i
povećanje sinteze proteina
• Katabolizam = stanje
povećane razgradnje
bjelančevina.
10. Biološka vrijednost bjelančevina
• Ravnoteža navedenih devet
aminokiselina = veća iskoristivost
proteina
• BV nam govori koliki se postotak
bjelančevina unesenih hranom
prevede u tjelesne bjelančevine
12. Koliko proteina zapravo
trebamo?
• Odrasli: 0,8-1g proteina po kg
tjelesne težine (na dnevnoj bazi)
• Sportaši I djeca: 2g po kilogramu
tjelesne težine (na dnevnoj bazi)
• U jednom obroku 30-40 g
13. Prevelik unos bjelančevina
• Posljedice:
1. Pretilost
2. Razne bolesti (arteriosklerozu, probleme sa srcem
i bubrezima, nedostatak kalcija u kostima pa čak
i neke teže bolesti)
14. Manjak bjelančevina
• Gubitak mišićne mase
• Pad imuniteta
• Problemi s hormonima,
kožom
• Vrlo ozbiljne bolesti i
poremećaji