2. Kukuta (Conium maculatum)
Otrovna biljka koja uspeva u oblastima sa
umerenom i vlažnom klimom.
Zeljasta dvogodišnja biljka iz porodice
Apiceae čija stabljika raste i do 2,5m
visine.Kukuta izgleda bezopasno: ima bele
ili žućkaste cvetove, grupisane u složene
štitaste cvasti, šuplju stabljiku, plavkastu, u
donjem delu sa crvenkastim pegama i
otužan miris. Svi delovi biljke su glatki,
listovi su sastavljeni od dva do četiri
listića. Plod je jajast, bočno stisnut.
Proizvodi veliki broj semena što biljci
omogućava rast na zapuštenim mestima.
Cveta u junu i julu.
U drevnoj Grčkoj služila je za pravljenje
otrova za egzekuciju.Najpoznatija žrtva ove
biljke je bio Sokrat, grčki filozof kome je
presuđeno da sam sebi oduzme život
ispijanjem otrova.
Sadrži nekoliko otrovnih materija, najači i
najsmrtonosniji je otrov konin, koji u
dovoljnoj dozi uzrokuje paralizu srca i pluća.
3. Tatula (Datura stramonium)
Tatula je jednogodišnja zeljasta biljka, visoka
i preko 2 m. Stabljika je jaka, okrugla, šuplja,
trojno razgranata i gola. Listovi na stabljici
izrastaju spiralno, na maljavim lisnim
drškama.Cvetovi su pojedinačni, krupni .
Krunica je najčešće bele boje, levkasto
cevastog oblika, nazubljena. Plod je zelena
bodljikava čaura . Kada plod sazri, požuti i
raspukne se. Semenke su crne do smeđe
boje, hrapave, pljosnate, bubrežastog
oblika.Miris biljke je odbojan, ukus gorak,
slan.
List tatule se koristi u preparatima
protiv astme.Seme ove biljke ima jako
narkotičko, analgetičko i halucinogeno
dejstvo pa se u medicini upotrebljava kod
mnogih oboljenja.
Tatula sadrži otrovne alkaloide .Simptomi
trovanja: konfuzija, uznemirenost,
vrtoglavica, halucinacije, ubrzani srčani puls,
gubitak pamćenja, mučnina, širenje zenica
oka, nerazumljiv govor, povišena telesna
temperatura, žeđ, nesvestica.
4. Narcis(Narcissus)
Višegodišnja biljka.Sve vrste
imaju koronu okruženu sa 6
cvetnih listova(perianti) koji se
spajaju u cev na kraju
cveta.Semenje je crno,
okruglo, sa tvrdim
omotačem.Najčešće su nijanse
žute i bele boje.Može da
naraste do pola metra.
Narcis sadrži alkaloidni otrov
likorin(u tučku i listovima).
Lukovica narcisa može da
izazove povraćanje, grčeve u
stomaku, konvulzije i srčane
aritmije. Njegov miris u
zatvorenom prostoru može da
izazove glavobolje i mučninu.
5. Purpurni digitalis (Digitalis
purpurea)
Dvogodišnja biljka iz porodice
Plantoginaceae.Prve godine
sejanja formira prizemnu lisnu
rozetu, a druge izbacuje visoku
dršku sa cvetovima.Listovi su
ovalnog oblika,prekriveni
sitnim dlačicama.Cvetovi su
ružičaste, purpurne boje.Visina
od 1,5-2m.
Purpurni digitalis sadrži
digitoksin koji utiče na srce.
Ako se pojede, izaziva nizak
puls, mučninu, povraćanje i
srčane aritmije koje dovode do
srčanog udara.
Koristi se u medicini.
6. Mrazovac (Colchicum autumnale)
Zeljasta biljka iz
porodice Colchicaceae. koja ima u
zemlji, do 20 cm duboko, smeđu
lukovicu. Svake godine tokom leta
razvija se nova lukovica sa pupoljkom,
a stara tokom zime propada. Cveće se
sastoji od šest obojenih listova koji su u
donjem delu srasli u dugu cev.Listovi su
mu kopljasto-levkastog oblika, a cvet
je bledoljubičaste boje.
Svi delovi biljke sadrže otrovne
alkaloide(kolhicin).Poznat je pod
nazivom biljni arsen.
Jako je otrovan ako se jede, udiše ili
apsorbuje bilo kako. Simptomi
trovanja: temperatura, povraćanje,
dijareja, bol u abdomenu i višestruko
otkazivanje organa (ako se ne leči na
vreme).Otrovna doza je 60g listova ili
10 semenki.
7. Oleander(Nerium oleander)
Zimzalena biljka iz porodice
Arosupaseae.Gaji se kao ukrasna
biljka, zbog predivnih
cvetova.Raste od 2-6m,a krošnja
je široka.Listovi su kožnati,debeli,
tamnozelene boje, duguljasti i
šiljati.Cvetovi su mirisni, rastu na
krajevima grana,bele, ružičaste,
crvene ili žute boje.Plod je
duguljast, u zrelosti se rasprsne i
raspe sitno seme.
Oleander je jedna od biljnih vrsta
koja u svim svojim delovima sadrži
otrovne sastojke(najotrovniji su
kora i listovi).
Cela biljka je vrlo gorka i veoma
otrovna, tako da može da izazove
teška trovanja, oštećenja srca,
mučnine, glavobolje,smrt.
8. Velebilje (Atropa belladonna)
(ludača, bun, veliko bilje, golemo bilje,
luda trava, vučja trešnja, pasja jagoda) je
višegodišnja zeljasta otrovna biljka iz
porodice Solanaceae. Stabljika je
uspravna, visoka.Listovi su jajasti ili
eliptični sa istaknutim nervima na naličju,
celog oboda, zašiljeni, postepeno se
sužavaju u kratku lisnu dršku,
tamnozeleni, bez dlaka Cvetovi su,
pojedinačni, ređe po dva u pazuhu listova.
Plod je loptasta bobica prečnika oko 1,5
cm, prvo zelena a kad sazri, crna, sjajna,
sa mnogo ljubičastih semena sa
mastiljavim vrlo slatkim sokom.
Velebilje je veoma otrovna biljka.
Najčešća su trovanja bobicama. Znaci
trovanja su sušenje usta i ždrela,
promuklost, žeđ, mučnina, ukočen
pogled, izrazito raširene zenice,
neuračunljivost. Registrovan je veliki broj
slučajeva namernih trovanja velebiljem.
9. Jedić (Aconitum)
Zeljasta biljka,rod skrivenosemenica,
familija ljutića(Ranunculaceae)-
obuhvata preko 250 vrsta.Ima
bemirisne tamnoljubičaste cvetove
razdeljene na 5-7 režnjeva.U plodu se
nalaze smeđe-crne semenke.Naraste
od 1-1,5m visine.
Svi delovi biljke sadrže alkaloid
akonitin(smrtonosna doza za odrasle je
od 3-6mg).Do trovanja može doći i
samim dodirom,u prošlosti se njen
otrov koristio za premazivanje vrhova
stelica i koplja, za trovanje vukova i
lisica.
Simptomi trovanja:mučnina,
povraćanje, dijareja,ukočenost
lica(paraliza), utrnulost celog tela,
hipotenzija,aritmija,vrtoglavica,
poteškoće u disanju,glavobolja,
zbunjenost.Smrt se obično javlja u
roku od 2-6 sati u fatalnom trovanju.
10. Krabino oko(Abrus precatorius)
Abrus je poreklom iz Indonezije,
gde se njene jarko crne, crvene i
bele bobice često koriste pri izradi
perkusija i nakita. Ove semenke ne
proizvode samo dobar zvuk. One
su i veoma opasne zbog otrovne
supstance abrina koje sadrže.
Samo jedna semenka ove biljke
može biti fatalna za ljude. Ipak, na
svu sreću semenka samo
„prođe“ kroz ljudski organizam, a
fatalna je samo kad se žvaće.
Samo tri mikrograma abrina su
dovoljna da ubiju odraslog čoveka.
Kao i ricin, abrin takođe sprečava
sintezu proteina i uzrokuje
otkazivanje organa za samo jedan
sat.
11. Đurđevak (Convallaria majalis)
Đurđevak ima zvonaste bele
mirisne cvetove, viseće i
raspoređene u grozdovima. Svaki
cvet sastoji se iz šest listova
perijanta. Cveta u maju.
Tamnozeleni kopljasti listovi,
obično po dva-tri, obavijaju cvetnu
dršku cele sezone, sve do jeseni.
Đurđevak sadrži otrovne glikozide
i alkaloide. Ne smeju ga brati
trudnice i deca, a posle kontakta
sa njim moraju se dobro oprati
ruke. Znaci trovanja
su: gađenje, povraćanje praćeno
jakim bolovima, dijareja,
nesvestica, jaka glavobolja,
zujanje u ušima, poremećaj vida,
raširene zenice, snažno znojenje i
sve usporeniji rad srca.
12. Lutkine oči(Actea pachypoda)
Actaea pachypoda je biljka
cvetnica iz porodice
Ranunculaceae.Zeljasta,
višegodišnja biljka, koja naraste do
50 ili više cm. Ima sastavljene
nazubljene listove. U proleće
razvija bele cvetove, u gustim
grozdovima dugim 10 cm. Naziva
se lutkine oči prema plodovima-
bijelim bobicama veličine 1 cm,
koji oblikom i crnim ožiljkom
podsjećaju na oči lutke.
Cela biljka je otrovna, a posebno
bobice. One sazrevaju preko leta i
pretvaraju se u plod koji je na biljci
do smrzavanja. Sadrže kardiogene
toksine, koji usporavaju rad
srčanih mišića do te mjere da srce
prestane kucati. Bezopasne su za
ptice koje su primarni
rasprostranjivači semenki.
Koristila se za poboljšanje
cirkulacije i lečenje glavobolja.
13. Mančinelovo drvo ( Hippomane mancinella)
Najotrovnije drvo na svetu je
mančinelovo drvo. Zovu ga i
„jabuka smrti“ zbog toga što
plod liči na plod jabuke.
Svi delovi mančinelovog
drveta su izuzetno otrovni ,
interakcija s bilo kojiim
njegovim delom, što se
posebno odnosi na gutanje,
može biti smrtonosna. Otrov u
ovom drvetu toliko je jak da se
ne preporučuje ni stajati ispod
njega tokom kiše: organsko
jedinjenje forbol razblažava se
s kišnicom i čak i u tom obliku
može da izazove teške
opekotine. Ovo drvo raste na
jugu Severne Amerike i severu
Južne Amerike.
14. Izvori informacija:
-Zvanični sajt Vojnomedicinske akademije-Otrovne biljke
-Zvanični sajt National Geographic Srbija
-Vikipedija
-Udžbenik iz biologije
Miljan Krtinić