Prezentacija na temu ljudskih osjeta. Kroz prezentaciju obrađeni su svi ljudski osjeti, definirani pojmovi poput osjeta,percepcije, apsolutnog praga ili limena i slično..

1. OSJETI
Bruno Bašić, 3. A

2. ◦ Psihofizika je znanstvena disciplina koja se
bavi proučavanjem odnosa između
intenziteta podražaja i osjeta. Otac
psihofizike je Gustav Fechner.

3. Weberov zakon
◦ Apsolutni i diferencijalni prag istraživao
je Ernst Weber
◦ Weberov zakon govori da je potrebno
povećanje intenziteta podražaja u
određenom postotku da bi se zamjetila
razlika u osjetu. Konstante su određene za:
◦ svjetlost – povećanje od 8%
◦ težina – povećanje od 2%
◦ zvuk – povećanje od 15%
◦ okus – povećanje od 20%
◦ dodir – povećanje od 14%

4. Apsolutni prag ili limen
◦ Najmanji intenzitet podražaja koji izaziva osjet (u 50% slučajeva), a određuje se metodom
granica. (Npr. psihofizičar će osobi puštati glazbu od najtiše prema glasnijoj i osoba mora reći
kada je prvi puta čula najtiši zvuk.)
◦ Apsolutna osjetljivost je sposobnost detektiranja osjeta iz okoline.
◦ Diferencijalni prag ili limen je jedva zamjetna razlika između 2 intenziteta osjeta (u 50%
slučajeva).
◦ Diferencijalna osjetljivost je sposobnost razlikovanja intenziteta podražaja.
◦ Diferencijalna osjetljivost vezana je uz brojna zanimanja kao što su primjerice kuhar, slikar,
pilot ili glazbenik (pri ugađanju glazbala).

5. ◦ Osjetna adaptacija – smanjenje intenziteta osjeta zbog stalne i nepromjenjive izloženosti
podražaju (npr. nakon nekog vremena provedenog u prostoru gdje se pirjao luk, neugodan
miris više se ne osjeća).
◦ Perzistencija osjeta je trajanje osjeta još neko vrijeme nakon što je podražaj uklonjen (npr.
nakon bučnog koncerta još neko vrijeme čujemo zujanje u ušima). Nastaju paosjeti (npr.
◦ Osjetna rekuperacija – povećanje intenziteta osjeta zbog stalne i nepromjenjive izloženosti
podražaju (npr. nakon nekog vremena provedenog u mračnoj prostoriji, naš vid postaje sve
oštriji).

6. OSJETI
◦ 7 vrsta osjeta su :
◦ njuh
◦ kinestetički osjeti
◦ kožni osjeti
◦ okus
◦ vid
◦ sluh
◦ osjet ravnoteže

7. Kako dolazi do
osjeta:
◦ Osjetni organ je podražen i prima
podražaj iz okoline. Nakon toga osjetne
stanice (receptori) u pojedinom osjetnom
sustavu pretvaraju te podražaje u oblik
živčanog impulsa, kojeg prenose po tijelu
živčanim vlaknima do senzornog područja
kore velikog mozga. Osjet nastaje u
pojedinom režnju (npr.vid u senzornom
području, zatiljnom režnju). Mozgovnom
obradom tih osjetnih informacija nastaje
percepcija.
*Podražaj – osjetni organ –
podražaj/živ.impuls – živčana vlakna –
senzorno područje kore velikog mozga
(određeni režanj)*

8. NJUH
◦ Osjetni organ za njuh je nos, a receptorne
stanice se nalaze u gornjem djelu nosne
šupljine.
◦ Pošto su mirisi molekule koje isparavaju
kemijske supstance, osjetni organ koji ih prima
(nos) naziva se kemoreceptor.
◦ Kemijski podražaj putuje zrakom i podražuje
stanice u gornjem djelu nosne šupljine koje
zatim pretvaraju te podražaje u živčane impulse i
prenose živčanim vlaknima do senzornog
područja u čeonom režnju gdje nastaje osjet
mirisa.
◦ Sve osjetne informacije prolaze i kroz talamus,
no ovaj živčani podražaj ne – dolazi do selekcije.
Podražaj koji izaziva osjet njuha je direktno
povezan s mozgom, ali nastaje u čeonom
režnju (senzorno područje).
◦ Miris može biti ugodan ili neugodan. Žene su
osjetljivije, a veća osjetljivost je u dobnoj skupini
od 30 – 50 godina, a nakon 60-e ubrzano opada.

9. KINESTETIČKI OSJETI
◦ Kinestetički osjeti su osjeti položaja i
pokretanja pojednih organa. Receptori
su stanice u mišićima, zglobovima i
tetivama koje prenose podražaj do
senzornog područja u tjemenom
režnju kore velikog mozga.

10. KOŽNI OSJETI
◦ Kožni osjeti su osjeti dodira, boli i
topline-hladnoće.
◦ Osjetni organ koji prima podražaj je koža,
a osjetne/receptorne stanice koje
pretvaraju podražaje u živčane impulse
nazivaju se Meissnerova tjelešca i služe za
identifikaciju pri dodiru. Uz njih tu su i
živčani završeci u koži. Podražaj se
živčanim vlaknima prenosi do senzornog
područja u tjemenom režnju kore velikog
mozga.
◦ Podražaj može biti mehaničko tlačenje
kože, kemijske supstancije ili
temperatura.
◦ Žene su osjetljivije na dodir, a posebno su
osjetljive jagodice prstiju.

11. OKUS
◦ Osjetni organ – jezik (okusni pupoljci u
usnoj šupljini i poglavito na jeziku).
◦ Podražaj koji izaziva osjet okusa
je kemijski (kemijske molekule topive
u slini) pa je jezik kemoreceptor (kao i
nos).
◦ Okusni pupoljci su djelomično
specijalizirani za određene okuse.
Poznajemo 4 osnovne okusne kvalitete
(slatko, slano, kiselo i gorko).

12. VID
◦ Organ koji prima svjetlost u obliku
elektromagnetskih podražaja, oko, naziva
se elektromagnetski receptor.
◦ Podražaj se prenosi do receptornih stanica u
oku (štapića i čunjića) koji pretvaraju podražaj u
živčani impuls i prenose ga živčanim vlaknima ko
mozga – senzornog područja zatiljnog
režnja mozga.
◦
◦ Oko se sastoji od optičkog djela, koji
podrazumijeva zjenicu, šarenicu i leću, i
receptornog djela koji podrazumijeva mrežnicu na
kojoj su smještene receptorne stanice (štapići i
čunjići).
◦
◦ Zjenica je otvor na šarenici, koji propušta više ili
manje svjetlosnog podražaja, a nalazi se u sredini
šarenice. Leća projektira svjetlost na mrežnicu, na
kojoj nastaje obrnuta slika.
◦ Na mrežnici se nalazi žuta pjega ili fovea (u samom
centru) te su tamo smješteni čunjići, a u periferiji
mrežnice smješteni su štapići.
◦ Postoji i slijepa pjega, mjesto gdje vidni živac izlazi
iz oka.
ŠARENICAZJENICA
BJELOOČNICA

13. SLUH
Zvuk je mehanički val, pa je prema tome
uho, osjetni organ koji prima zvuk, po
vrsti mehanoreceptor.
Receptorne stanice, pak, za zvuk,
smještene su sa dlačicama u bazilarnoj
membrani pužnice (unutarnje uho).
Zvuk kao mehanički val ima amplitudu i
frekvenciju.
Amplituda je glasnoća zvuka i mjeri se
u decibelima. Čovjek čuje 0-140 dB.

14. 70 dB – opasna zona oštećenja sluha
110 dB – trajno oštećenje sluha
140 dB – prag boli
150 dB – sluh je trajno i nepovratno izgubljen
Frekvencija je visina tona i mjeri se u hercima (Hz). Čovjek čuje
od 20-20 000 Hz, a njegov glas je visine 80 – 1 100 Hz.
Podražaj ulazi u vanjsko uho, i dolazi do ulaza u srednje uho
gdje se nalazi bubnjić. On zatitra i prenosi titraj srednjim uhom
gdje su 3 koštice – čekić, nakovanj i stremen i zatim dolazi do
pužnice uha koja se nalazi u unutarnjem uhu i iz koje izlazi slušni
živac. U pužnici je bazilarna membrana sa slušnim dlačicama do
kojih dolazi titraj i kojeg one onda pretvaraju u živčani impuls i
prenose do mozga – senzornog područja u sljepoočnom
režnju kore.

15. OSJET
RAVNOTEŽE
◦ Vestibularni osjet je osjet za ravnotežu
koji služi za kretanje. Podrazumijeva
položaj glave u odnosu prema tijelu i
položaj tijela u odnosu prema sili teži
te RAVNOTEŽU. Receptorne stanice
nalaze se u unutarnjem uhu,
ravnotežnom kanaliću s 3 osi u kojim
je tekućina.
◦ Podražaj se ne prenosi u koru velikog
mozga već se zbiva na subortinalnoj
razini (prenosi se do malog mozga i
moždanog debla).

16. PERCEPCIJA
◦ Percepcija je rezultat mozgovne obrade osjetnih
informacija.
Funkcije percepcije su: PREPOZNAVANJE i SMJEŠTANJE.
Prepoznavanje ili rekognicija ("Što je predmet?") ovisi o
ulaznim i silaznim procesima. Ulazni su informacije koje
dobivamo iz osjetila, a izlazni su informacije koje već imamo
pohranjene u pamćenju.
Smještanje ili lokalizacija ("Gdje je predmet?") je važna za
percepciju dubine. Nju percipiramo pomoću monokularnih (1
oko) i binakularnih (2 oka) znakova.

17. CHVALA NA PAŽNJI!
Bruno Basic