За ову презентацију коришћен је материјал из презентације чији су аутори Душан Станковић, Александра Станковић, Анђелко Тешмановић; ОШ “Браћа Рибар”, Доња Борина
Ovo je prezentacija o Kosovskoj bici.Moze se koristiti kao nastavni materijal.Sve na prezentaciji je tacno,ali ako vas nastavnik kaze nije tako,poslusajte ga.Pozdrav za moju nastavnicu istorije,Mirjanu Popovic koja me je sve ovo naucila.Moze se koristiti kao nastavni materijal za sesti razred osnovne skole.
За ову презентацију коришћен је материјал из презентације чији су аутори Душан Станковић, Александра Станковић, Анђелко Тешмановић; ОШ “Браћа Рибар”, Доња Борина
Ovo je prezentacija o Kosovskoj bici.Moze se koristiti kao nastavni materijal.Sve na prezentaciji je tacno,ali ako vas nastavnik kaze nije tako,poslusajte ga.Pozdrav za moju nastavnicu istorije,Mirjanu Popovic koja me je sve ovo naucila.Moze se koristiti kao nastavni materijal za sesti razred osnovne skole.
Miloš Obrenović je bio poznati srpski vođa za vreme Drugog srpskog ustanka.
Srbija ga pamti još kao i veoma mudrog čoveka. Ako je suditi po istorijskim izvorima, on se smatra vrhom tadašnje diplomatije.
Обнавља се градиво од стварања Прве српске државе до Првог светског рата уз помоћ презентације ученици одговарају на питања а проверава се на слајду.
Рад на новом садржају Обнављају се околности које су довеле до Првог светског рата (балкански ратови, краљ Петар Први Карађорђевић, Аустроугарска на Балкану, Сарајевски атентат). Показују се фотографије краља Петра и Гаврила Принципа
Нападом на Србију почиње највећи рат до тада, светски рат – Велики рат. Свет се поделио. На основу илустрације шаховске табле (Уџбеник, стр. 63), ученици читају називе чланица Централних сила и Атанте. (Следећа излагања пропратити показивањем на карти.) Већ у августу 1914. Аустроугарска напада Србију из правца Дрине и долази до велике битке на планини Цер. Слабије наоружана и малобројнија српска војска је под вођством Степе Степановића потукла аустроугарску војску. Поводом ове херојске победе, српски композитор Станислав Бинички компоновао је патриотску песму, корачницу „Марш на Дрину“ (пустити песму или је погледати: Марш на Дрину https://www.youtube.com/watch?v=Z-s1gpeUgiY).
Остало је забележено да су аустроугарски војници, бежећи, тражили Дрин. Велика победа српске војске остварена је и у бици на Колубари крајем 1914. године. Наступио је миран период до октобра 1915. када почиње велики напад непријатеља. Аустроугарској се придружују Немачка и Бугарска. Њихов план је био да се српска војска опколи са три стране и уништи. Српска војска је око два месеца пружала отпор, затим је била принуђена да се повуче заједно са својим народом. Војска, на челу са краљем Петром, повлачила се током сурове зиме преко Црне Горе и Албаније до Јадранског мора. Чита се сведочење мајора Гавриловића (читанка, стр149)
Преживеле српске војнике и преживело становништво савезници су пребацили на острво Крф. Због недостатка места за сахрану, многе умрле су бацали у Јонско море око острвцета Видо, због чега је део овог мора назван Плава гробница (Може се прочитати одломак песме „Плава гробница“ Милутина Бојића).
ПЛАВА ГРОБНИЦА
Стојте, галије царске! Спутајте крме моћне!
Газите тихим ходом!
Опело гордо држим у доба језе ноћне
Над овом светом водом.
Ту на дну, где шкољке сан уморан хвата
И на мртве алге тресетница пада,
Лежи гробље храбрих, лежи брат до брата,
Прометеји наде, апостоли јада.
Када су се српски војници опоравили, придружили су се савезницима у борби за ослобођење Србије. Непријатељ је трпео поразе. Београд је ослобођен 1. новембра 1918. Немачка је капитулирала 11. новембра, чиме је завршен I светски рат. Створена је нова држава – Краљевина Срба, Хрвата и Словенаца, која 1929. мења назив у Краљевина Југославија. Анализира се историјска карта и изглед грба Краљевине СХС (Уџбеник, стр. 65).
1. OBRENOVIĆI
PROTIV
KARAĐORĐEVIĆA
Rat dveju srpskih ruza
2. OBRENOVIĆI PROTIV KARAĐORĐEVIĆA
U našem narodu i danas, postoji podela na
Karađorđevićevce i Obrenovićevce.
Dinastija Karađorđević je bila na vlasti tri
puta, ukupno 72 godine.
Obrenovići su vladali u dva navrata, ukupno
70 godina.
U proseku su vladari iz obe dinastije vladali
oko 14 godina . Najduže je vladao Knez Miloš
Obrenović – više od četvrt veka. Najkraće ,
takođe jedan Obrenović – Knez Milan I,
svega 23 dana.
Od Karađorđevića najduže je vladao Kralj
Petar I - više od 18 godina, a najkraće njegov
unuk Kralj Petar II - 11 godina.
3. OBRENOVIĆI PROTIV KARAĐORĐEVIĆA
Obe dinastije dale su po 5 vladara : jednog
Vožda, 5 Kneževai 5 Kraljeva
U obe dinastije nasilnom smrću su stradala
po dva vladara. Trojicu od njih su ubili sami
Srbi, dok je Kralj Aleksandar Karađorđević
stradao od tuđinske ruke. Po trojica vladara
iz obe dinastije umrla su prirodnom smrću.
4. OBRENOVIĆI PROTIV KARAĐORĐEVIĆA
UBISTVO KUMA
Karađorđe je bio vodja I srpskog
ustanka. On je bio venčani kum Miloša
Obrenovica a kasnije mu je krstio i dvoje
dece. On je bio taj koji je unapredio
Miloša u zvanje Vojvode. Posle propasti
Prvog srskog ustanka i nekoliko godina
provedenih u Austriji i Rusiji, Karađorđe
se 1817. vratio u Srbiju. Želeo je da
digne opštebalkanski ustanak protiv
Turaka.
Medjutim on je ubijen jedne noći kada se
sastao sa svojim kumom Vujicom
Vulićevićem. Vožd je ubijen na spavanju,
sekirom. Naredbu za likvidaciju
Karađorđa Vujici Vulićeviću je izdao
lično Knez Miloš.
5. OBRENOVIĆI PROTIV KARAĐORĐEVIĆA
BUNA ZA BUNOM
U vreme prve vladavine Kneza Miloša protiv njega
je dizano šest buna zbog njegovog apsolutizma i
surovog načina vladanja .
Knez Miloš je abdicirao u korist starijeg sina
Milana koji je posle 23 dana vladavine preminuo i
nasledio ga je mlađi brat Mihailo.
Period prve vladavine Kneza Mihaila bio je
obeležen sukobima obrenovićevaca i tzv.
Ustavobranitelja. Posle jedne bune knez je
svrgnut a za novog kneza izabran je Karadjordjev
sin Aleksandar Karađorđević . On je bio vladar bez
značajne uloge i pro tiv njega su takodje dizane
bune.
S kupština ga je zbacila i na vlast vratila Kneza
Miloša Obrenovića . Obrenovići su ponovo bili u
Srbiji, a Karađorđevići u emigraciji.
Po smrti Miloševoj na tron dolazi ponovo njegov
sin Mihajlo.
6. OBRENOVIĆI PROTIV KARAĐORĐEVIĆA
UBI Š E KN J AZA !
Čuveni srpski vidovnjak Mitar Tarabić iz
Kremne, ispričao je u to vreme svoju viziju
da je :
„ Knežev život tanji od dlake u bradi, da njemu
nema dugog veka, ali da neće umreti od
bolesti, već od dušmanske ruke iz naroda
svog “.
Protiv Kneza Mihaila kovano je nekoliko
zavera , bilo je više dojava vlastima da mu je
život ugrožen, ali policija nije na to obraćala
pažnju. U vreme samog atentata, na glavnoj
raskrsnici u Užicu, Mitar Tarabić je imao
iznenadnu viziju i k ao u transu povikao je:
„ Kuku narode! Izg u bismo Knjaza! Ubiše Knjaza,
ubiše Knjaza! “.
7. OBRENOVIĆI PROTIV KARAĐORĐEVIĆA
Knez Mihailo je ubijen u atentatu, prilikom šetnje
Košutnjakom . Trojica atentatora su prvo pucali u
njega, a potom su ga dotukli noževima. Tom
prilikom je ubijena i Mihailova sestra od strica
Anka Konstantinović, a ranjena je njena ćerka
Katarina, Mihailova ljubavnica kojom je nameravao
da se oženi posle razvoda od Kneginje Julije.
Atentatorima je uspela da umakne neozleđena
jedino Kneževa strina, sedamdesetdvogodišnja
Tomanija Obrenović.
Čitav sudski proces je montiran (namešten), da bi
se odgovornost za atentat pripisala bivšem knezu
Aleksandru Karađorđeviću i njegovom sinu Petru,
kao navodnim organizatorima.
S ami Karađorđevići, kako je istorija kasnije
dokazala, nisu bili umešani u atentat .
Pošto Mihajlo nije imao potomaka za Kneza
izabran Milan Obrenović unuk gospodar Jevrema i
Tomanije Obrenović.
8. OBRENOVIĆI PROTIV KARAĐORĐEVIĆA
RAT SA RADIKALIMA
Kako je knez i kralj Milan vladao
apsolutistički, nije čudo što su i protiv njega
dizane bune, i da je i on bio meta atentata.
Čuvena je Timočka buna . Milan se uvek
surovo obračunavao sa pobunjenicima.
Ipak, u Milanovo vreme Karađorđevići više
nisu bili optuživani za podsticanje pobuna.
Milan je imao nove „dežurne krivce“ – Nikolu
Pašića i Narodnu radikalnu stranku.
Ilkin atentant - Ilka Marković, udovica bivšeg
predsednika vlade Jevrema Markovića,
osuđenog na smrt zbog učeća u buni, pucala
je na Kralja Milana u crkvi. Osuđena je prvo
na smrt, pa potom na doživotnu robiju.
Obesila se u zatvoru naredne godine.
9. OBRENOVIĆI PROTIV KARAĐORĐEVIĆA
MAJSKI PREVRAT
Kralja Milana nasledio je njegov sin
Aleksandar Obrenović
Uzrok Majskog prevrata 1903. godine i
nestanka dinastije Obrenović nije bio samo
neprimerena ženidba Kralja Aleksandra sa
Dragom Mašin .
U vreme Aleksandrove vladavine pogoršani su
odnosi sa Austrougarskom i Rusijom.
Aleksandar je bio osion i autokrata.
Vođa zaverenika tada je bio kapetan Dragutin
Dimitrijević Apis a organizacija koja je izvela
prevrat - “CRNA RUKA”
10. OBRENOVIĆI PROTIV KARAĐORĐEVIĆA
MAJSKI PREVRAT
U noći između 28. i 29. maja svrgnuti su kralj
Aleksandar i kraljica Draga – poslednji
Obrenovići. Zaverenici su upali u Dvor I ubili
su ih sa više desetina hitaca, upravo na dan
kada je, 35 godina ranije ubijen Knez Mihailo.
Polunaga tela Kraljevskog para bačena su sa
balkona u dvorište Dvora i iskasapljena
sabljama. Iste noći streljana su i Dragina braća
– Nikodije i Nikola, a ostatak njene porodice
proteran je iz Srbije. Ubijeni su i predsednik
vlade i ministar vojni.
Vojska je za novog srpskog Kralja izvikala,
Voždovog unuka, sina bivšeg Kneza
Aleksandra, Petra Karađorđevića.
Tela poslednjih Obrenovića sahranjena su iste
noći, tajno, u staroj crkvi Svetog Marka u
Beogradu.
11. OBRENOVIĆI PROTIV KARAĐORĐEVIĆA
Istorija je dokazala da Petar I Karađorđević nije bio
direktno umešan u ubistvo poslednjih Obrenovića,
mada ga je Zapadna štampa označavala kao
centralnu ličnost zavere.
Posle povratka Karađorđevića na vlast u Srbiji
nijednoj ulici koja je nosila ime Obrenovića nije
promenjen naziv. Ipak, do danas, jedini
Karađorđević koji se poklonio senima poslednjih
Obrenovića u Markovoj crkvi bio je Knez Aleksandar
(Pavlov) Karađođević, 2001. godine.
12. OBRENOVIĆI PROTIV KARAĐORĐEVIĆA
DIVLJI VEPAR PROTIV ZMIJE
Skoro vek dug sukob dveju srpskih dinastija često
se poredi sa jednim istorijskim događajem iz
engleske istorije – Ratom dveju ruža (Ratom crvene i
bele ruže), ratom dinastija Lankaster i Jork oko
engleskog prestola
Na porodičnim grbovima Karađorđordjevića je
veprova glava probodena strelom kao oznaka–
ratnika i vladara. Specifičnost svih porodičnih
grbova Obrenovića bio je uroboros – zmija obavijena
oko štita na grbu, koja sama sebi grize rep kao
simbol večnog obnavljanja
13. OBRENOVIĆI PROTIV KARAĐORĐEVIĆA
Mnogi smatraju da su Krađorđevići i danas daleko
popularnija dinastija međ u Sr bima . Na to utiče
činjenica da ima još uvek živih ljudi iz doba
vladavine Karađorđevića, da ima još uvek živih
Karađorđevića, a da su Obrenovići 1903. godine
definitivno sišli sa istorijske pozornice.
Svi srpski ustavi doneti su za vreme vladavine
Obrenovića. Ipak svi Obrenovići su vladali
apsolutistički, dok su Karađorđevići bili pretežno
demokratski vladari : doba Kralja Petra I smatra
zlatnim dobom srpske demokratije.
14. OBRENOVIĆI PROTIV KARAĐORĐEVIĆA
Karađorđevići su vodili četiri rata : Prvi srpski
ustanak, Prvi i drugi balkanski rat i Prvi svetski rat.
Ratovima su širili državu i objedinjavali S rbe ali i
stvorili južnoslovensku državu. Od ova četiri rata
jedino je Prvi srpski ustanak bio na kraju vojno
neuspešan, ali je i on pokazao S rbima da Srbija
ponovo može biti slobodna.
Obrenovići su ratovali takođe četiri puta : Drugi
srpski ustanak, Prvi i drugi srpsko‐turski rat i
Srpsko‐bugarski rat. Učinak tih ratova je bio
polovičan. Polovinu tih ratova su izgubili. Ipak,u
doba Obrenovića Srbija je postala prvo autonomna,
a potom i nezavisna država, a potom se uzdigla i u
Kraljevin u . Zato nije čudno što istoričari i narod drže
Obrenoviće za diplomate, a Karađorđeviće za
ratnike.
Dinastija Obrenović vladala je isključivo Srbijom i
Srbima, dok su Karađorđevići svoju vlast posle
proširili i na Hrvate i Slovence vladajući Kraljevinom
Srba, Hrvata i Slovenaca tj. Kraljevinom
Jugoslavijom . To je još jedna razlika između ove dve
dinastije.
15. OBRENOVIĆI PROTIV KARAĐORĐEVIĆA
IMA LI JOŠ OBRENOVIĆA?
Obrenovići se obično smatraju izumrlom dinastijom.
Da li je to zaista tako?
Opštinski sud u Gornjem Milanovcu potvrdio je da su
braća Jakovljević, Srboljub i Slobodan potomci
starijeg Miloševog polubrata Jakova.
U Italiji i Francuskoj ima nekoliko lažnih potomaka
Obrenovića koji se nadaju nekom novcu Obrenovića
na više od veka starim računima u Švajcarskoj.
Više od 30 potomaka Vladarskog Doma
Karađorđević je danas živo. Radi se o potomcima
Kralja Aleksandra I i Kneza Pavla Karađođevića.
Neki od njih žive u Srbiji, a neki je redovno
posećuju.
16. OBRENOVIĆI PROTIV KARAĐORĐEVIĆA
Ipak, m eđu brojnim srpskim dinastijama najveći doprinos srpskoj državi i
narodu dala je dinastija Nemanjića, koja je vladala dva veka.
U osam naraštaja, kao svetitelje slavimo čak devetnaest Nemanjića .