RAZMNOŽAVANJE
 Autori:
 Aleksandra Barbarić
           I
 Tijana Otmačić
Razmnožavanje životinja

   Životinje imaju  dva glavna cilja: da nađu hranu i
    partnera. Da bi ostvarile ove ciljeve moraju da
    prežive sve čime ih napada okruženje, od
    ekstremnih vremenskih neprilika, kao što su
    poplave i suše, do gladnih predatora. Moraju da
    nađu dovoljne zalihe hrane, a povrh toga da
    lociraju partnera pre rivala. Ako pronađu dovoljno
    hrane a ne uspeju da stvore potomstvo, njihova
    borba za opstanak biće uzalud protraćena.
Roditeljska briga
   Stepen brige koju potomstvo dobija od roditelja mnogo varira.Postoji
    potreban kompromis izmedu količine korisne nege koju roditelji mogu
    da daju svakom mladunčetu, broja mladunčadi koje mogu da stvore i
    koliko redovno mogu da stvaraju potomstvo.Sisari mnogo ulažu u
    roditeljsku negu,dojeći mladuncad posle njihovog rodenja, dok vecina
    vodozemaca ili gmizavaca nikada ne sretnu svoje roditelje.
    Dojenjem sisari obezbeduju da njihova mladunčad narastu toliko da
    mogu da se staraju o sebi. Opšte uzev,mladi ostaju s majkom dok njoj
    ne dođe vreme da donese na svet sledeću mladunčad - barem mesec ili
    dva dana. Medutim, kod mnogih vrsta,ukljucujući ljude, mladi ostju s
    roditeljima mnogo godina. Druge vrste životinja sprovode drugu
    strategiju,donoseći na svet mnogo mladih kojima ostaje da se staraju
    sami o sebi. Velika većina kod svakog legla jaja - kojih može da bude
    na stotine i cak na hiljade - ugine pre nego što odraste, a mnoga se čak
    nikada ne izlegu.Tako je,na primer,procenat preživljavanja žaba veoma
    nizak.
Roditeljska briga
   Životinje koje žive u složenim društvima, kao što su
    slonovi,majmuni i ljudi,obicno stvore po jednog
    potomka svakih nekoliko godina.Roditelji usmeravaju
    energiju na zaštitu i podizanje mladih, dajući im veliku
    šansu da prežive. Životinje koje žive kratko, kao žto su
    miševi,zecevi, gmizavci i vodozemci uopšte, moraju
    brzo da se razmnožavaju da ne bi protraćile život.One
    rađaju veliki broj mladih i ne gube vreme ni na šta
    drugo nego na goli minimum roditeljske nege.Ako su
    uspešne, ove životinje mogu da se razmnožavaju
    neverovatno brzo.
Razmnožavanje biljaka
         Razmnožavanje predstavlja sposobnost živih bića
          da ostavljaju potomstvo čime se osigurava
          održavanje biološke vrste. Kod biljaka se sreću
          različiti tipovi razmnožavanja od proste deobe pa
          sve do obrazovanja specijalizovanjih delova koji
          služe samo za razmnožavanju.

         Svi načini razmnožavanja mogu se svrstati u tri
          osnovna tipa:
         vegetativno
         bespolno
         polno.
         Bespolnim i vegetativnim razmnožavanjem
          potomačke jedinke su genetički istovetne kao i
          roditeljske. Polnim razmnožavanjem se u
          potomcima postiže kombinacija gena dva
          roditeljska organizma.
HVALA NA PAŽNJI !! 
Tijana
I
Aleksandra 




Nadamo se da ste uživali !!

Razmnožavanje

  • 1.
    RAZMNOŽAVANJE Autori: AleksandraBarbarić I Tijana Otmačić
  • 2.
    Razmnožavanje životinja  Životinje imaju dva glavna cilja: da nađu hranu i partnera. Da bi ostvarile ove ciljeve moraju da prežive sve čime ih napada okruženje, od ekstremnih vremenskih neprilika, kao što su poplave i suše, do gladnih predatora. Moraju da nađu dovoljne zalihe hrane, a povrh toga da lociraju partnera pre rivala. Ako pronađu dovoljno hrane a ne uspeju da stvore potomstvo, njihova borba za opstanak biće uzalud protraćena.
  • 3.
    Roditeljska briga  Stepen brige koju potomstvo dobija od roditelja mnogo varira.Postoji potreban kompromis izmedu količine korisne nege koju roditelji mogu da daju svakom mladunčetu, broja mladunčadi koje mogu da stvore i koliko redovno mogu da stvaraju potomstvo.Sisari mnogo ulažu u roditeljsku negu,dojeći mladuncad posle njihovog rodenja, dok vecina vodozemaca ili gmizavaca nikada ne sretnu svoje roditelje. Dojenjem sisari obezbeduju da njihova mladunčad narastu toliko da mogu da se staraju o sebi. Opšte uzev,mladi ostaju s majkom dok njoj ne dođe vreme da donese na svet sledeću mladunčad - barem mesec ili dva dana. Medutim, kod mnogih vrsta,ukljucujući ljude, mladi ostju s roditeljima mnogo godina. Druge vrste životinja sprovode drugu strategiju,donoseći na svet mnogo mladih kojima ostaje da se staraju sami o sebi. Velika većina kod svakog legla jaja - kojih može da bude na stotine i cak na hiljade - ugine pre nego što odraste, a mnoga se čak nikada ne izlegu.Tako je,na primer,procenat preživljavanja žaba veoma nizak.
  • 4.
    Roditeljska briga  Životinje koje žive u složenim društvima, kao što su slonovi,majmuni i ljudi,obicno stvore po jednog potomka svakih nekoliko godina.Roditelji usmeravaju energiju na zaštitu i podizanje mladih, dajući im veliku šansu da prežive. Životinje koje žive kratko, kao žto su miševi,zecevi, gmizavci i vodozemci uopšte, moraju brzo da se razmnožavaju da ne bi protraćile život.One rađaju veliki broj mladih i ne gube vreme ni na šta drugo nego na goli minimum roditeljske nege.Ako su uspešne, ove životinje mogu da se razmnožavaju neverovatno brzo.
  • 6.
    Razmnožavanje biljaka  Razmnožavanje predstavlja sposobnost živih bića da ostavljaju potomstvo čime se osigurava održavanje biološke vrste. Kod biljaka se sreću različiti tipovi razmnožavanja od proste deobe pa sve do obrazovanja specijalizovanjih delova koji služe samo za razmnožavanju.  Svi načini razmnožavanja mogu se svrstati u tri osnovna tipa:  vegetativno  bespolno  polno.  Bespolnim i vegetativnim razmnožavanjem potomačke jedinke su genetički istovetne kao i roditeljske. Polnim razmnožavanjem se u potomcima postiže kombinacija gena dva roditeljska organizma.
  • 7.
    HVALA NA PAŽNJI!!  Tijana I Aleksandra  Nadamo se da ste uživali !!