Kratka prezentacija o književnoj epohi u hrvatskoj književnosti koji se i danas smatra jednim od najvažnijih književnih epoha te upoznavanje s piscima i općenitim istaknutim osobama tog razdoblja.
U četvrtak, 8. travnja 2010. godine, u 17 sati u maloj čitaonici Hrvatskog državnog arhiva, Marulićev trg 21 u sklopu tribine Hrvatskog rodoslovnog društva predavanje će održati prof. dr. sc. Gjuro Deželić. Tema predavanja je "Dr. Velimir Deželić stariji (1874. – 1941.) – rodoslov predaka i potomaka".
Historijat hrvatskog nacionalizma
Najznačajniji faktor oblikovanja današnjeg hrvatskog nacionalizma je uvjerenje da srednjovjekovno hrvatsko kraljevstvo nikada nije bilo potpuno nezavisno.
Drugi faktor oblikovanja hrvatskog nacionalizma je bila identifikacija s drugim južnim Slovenima, što dovodi do hrvatske brojčane inferiornosti u odnosu na dominantne nacije Habsburške monarhije, Mađare i Nijemce.
Ovi faktori su evidentni u Ilirskom pokretu Ljudevita Gaja 1836. do 1848. godine što kasnije otvara mjesto za dva nacionalna programa.
Prvi program: Anton Starčević i njegova Stranka desnice (smatraju da u Hrvatskoj ima samo jedan narod, pa su Srbe i muslimane zvali pravoslavnim i muslimanskim Hrvatima).
Drugi program: Josip Jurje Strossmayer (ima isto mišljenje kao Starčević).
1895. godine se Starčevićev pokret raspada na brojne grupe od kojih su frankisti ostali privrženi Starčevićevom izvornom programu, oni će tridesetih godina 20. st. činiti jezgro ustaškog pokreta Ante Pavelića.
Formiranje Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenac predstavlja izazov za frankiste koji su sebe smatrali jedinom “pravom” hrvatskom strankom i braniteljem hrvatskog prava.
Teorija jugoslavenskog trinomijalizma i s njim prateće narodno jedinstvo, tvrdili su da su Srbi, Hrvati i Slovenci “plemena” jedne te iste “nacije”.
Srpsko-hrvatski odnosi se pogoršavaju kada je vođa hrvatskih Srba, Svetozar Pribićević, implementirao kruti centralizam i kao ministar unutrašnjih poslova počeo provoditi kroz razne taktike.
Srbi su počeli gajiti nepovjerenje prema Hrvatima zbog navodnog podrivanja jedinstva nove države, koju su Srbi smatrali kulminacijom devetnaestovijekovne borbe za srpsko ujedinjenje.
Nakon 1918. hrvatski nacionalizam ima dva oblika: Hrvatsku seljačku stranku sa Stjepanom Radićem i Hrvatsku političku desnicu.
Hrvatska politička desnica smatrala je da je uključena u borbu protiv velikosrpske politike „koja nepokolebljivom dosljednošću radi na uništenju Hrvatstva.“, vjerovala je da je namjera Beograda „da osvoji i apsorbuje druge južnoslovenske narode i da uspostavi svoje veličina i moć na ruševinama susjednih zemalja.”.
Radićevo ubistvo 1928. otvara vrata “ustašizmu” koji se borio protiv sprstva, komunizma i vjerovali su da je Hrvatska neovisnost cilj i da se treba postići po svaku cijenu.
U političkim poslovima međuratne Jugoslavije i Evrope, oholost se pretvorila u zlobu jer je politička desnica a kasnije i ustaše iskrivila Starčevićevu ideologiju.
Tokom Drugog svjetskog rata, Srbi velike Hrvatske su viđeni kao “tuđi”, što je manifestiralno ubilačkim postupcima ustaškog režima.
Drugi svjetski rat: Hrvatska država, 1941-1945
U aprilu 1941. godine Hrvati su konačno postigli državnost u obliku Nezavisne Države Hrvatske, u stvarnosti italijansko-njemački kondominijum i brutalno ad hoc stvaranje.
Ustaškom režimu nedostajalo je dovoljno narodne podrške da samostalno preuzme vlast, iako je jedan segment desnog krila HSS-a sada stao na stranu Pavelića jer je ushi
Similar to Hrvatski narodni preporod – ilirski pokret (20)
1. HRVATSKI NARODNI
PREPOROD – ILIRSKI POKRET
pokret hrvatskog građanstva, intelektualaca i
dijela plemstva za:
- uvođenje hrvatskog kao službenog
jezika
- ujedinjenje hrvatskih zemalja
- buđenje nacionalne svijesti
3. HRVATSKI SABOR 1790.
• radi zaštite od apsolutizma
Habsburgovaca, priznaje mađarsku vladu
(Ugarsko namjesničko vijeće) i kao vladu
za Hrvatsku
• zajednički Hrvatsko-ugarski sabor
4. BAN IVAN ERDÖDY (1790.-1806.)
• službeni jezik u Hrvatskoj = latinski
• Mađari žele Hrvatskoj nametnuti mađarski
• Ivan Erdödy: “Regnum regno non praescribit
leges!”
• 1792. mađarski se jezik uvodi u hrvatske škole
kao fakultativni predmet
6. MAKSIMILIJAN VRHOVAC
• traži uvođenje “ilirskog
jezika” i sjedinjenje hrvatskih
zemalja
• 1809. organizira obranu od
Francuza
• na Hrvatsko-ugarskom
saboru brani uvođenje
mađarskog jezika
• 1827. mađarski postaje
obavezan predmet u
hrvatskim školama
11. RAD NA KULTURNOM PLANU
• Matica ilirska
• čitaonice
• Ivan Kukuljević Sakcinski: “Juran i Sofija ili
Turci kod Siska”
• Vatroslav Lisinski: “Ljubav i zloba”
12.
13. PRVE POLITIČKE STRANKE
• Horvatsko-vugerska stranka → “mađaroni”
• Ilirska stranka → Narodna stranka
(Narodna ilirska partaja)
14. JEZIK
• 1832. prvi govor u Saboru → Juraj
Rukavina
• 1843. prvi zastupnički govor u Saboru →
Ivan Kukuljević Sakcinski
• 1847. Hrvatski sabor proglasio hrvatski
službenim jezikom
15. SRPANJSKE ŽRTVE
• 29. srpnja 1845. → sukob narodnjaka i
mađarona oko izbora za Zagrebačku
županijsku skupštinu
• 13 mrtvih i veći broj ranjenih
16. PITANJA
• Što je hrvatski narodni preporod?
• Objasni važnost Hrvatskog sabora 1790. godine.
• Objasni izjavu bana Ivana Erdödyja.
• Objasni važnost biskupa Vrhovca za Ilirski pokret.
• Objasni važnost Gajeva pravopisa.
• Što je „Disertacija”?
• Koji događaj smatramo početkom Hrvatskog narodnog
preporoda?
• Objasni promjene imena i narječja Gajevih novina.
17. PITANJA
• Nabroji dostignuća iliraca na kulturnom planu.
• Navedi prve političke stranke u Hrvatskoj te njihove
programe.
• Kada je u Saboru održan prvi govor na hrvatskom jeziku?
• Kada je hrvatski jezik proglašen službenim?
• Što su srpanjske žrtve?
