Historijat hrvatskog nacionalizma
Najznačajniji faktor oblikovanja današnjeg hrvatskog nacionalizma je uvjerenje da srednjovjekovno hrvatsko kraljevstvo nikada nije bilo potpuno nezavisno.
Drugi faktor oblikovanja hrvatskog nacionalizma je bila identifikacija s drugim južnim Slovenima, što dovodi do hrvatske brojčane inferiornosti u odnosu na dominantne nacije Habsburške monarhije, Mađare i Nijemce.
Ovi faktori su evidentni u Ilirskom pokretu Ljudevita Gaja 1836. do 1848. godine što kasnije otvara mjesto za dva nacionalna programa.
Prvi program: Anton Starčević i njegova Stranka desnice (smatraju da u Hrvatskoj ima samo jedan narod, pa su Srbe i muslimane zvali pravoslavnim i muslimanskim Hrvatima).
Drugi program: Josip Jurje Strossmayer (ima isto mišljenje kao Starčević).
1895. godine se Starčevićev pokret raspada na brojne grupe od kojih su frankisti ostali privrženi Starčevićevom izvornom programu, oni će tridesetih godina 20. st. činiti jezgro ustaškog pokreta Ante Pavelića.
Formiranje Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenac predstavlja izazov za frankiste koji su sebe smatrali jedinom “pravom” hrvatskom strankom i braniteljem hrvatskog prava.
Teorija jugoslavenskog trinomijalizma i s njim prateće narodno jedinstvo, tvrdili su da su Srbi, Hrvati i Slovenci “plemena” jedne te iste “nacije”.
Srpsko-hrvatski odnosi se pogoršavaju kada je vođa hrvatskih Srba, Svetozar Pribićević, implementirao kruti centralizam i kao ministar unutrašnjih poslova počeo provoditi kroz razne taktike.
Srbi su počeli gajiti nepovjerenje prema Hrvatima zbog navodnog podrivanja jedinstva nove države, koju su Srbi smatrali kulminacijom devetnaestovijekovne borbe za srpsko ujedinjenje.
Nakon 1918. hrvatski nacionalizam ima dva oblika: Hrvatsku seljačku stranku sa Stjepanom Radićem i Hrvatsku političku desnicu.
Hrvatska politička desnica smatrala je da je uključena u borbu protiv velikosrpske politike „koja nepokolebljivom dosljednošću radi na uništenju Hrvatstva.“, vjerovala je da je namjera Beograda „da osvoji i apsorbuje druge južnoslovenske narode i da uspostavi svoje veličina i moć na ruševinama susjednih zemalja.”.
Radićevo ubistvo 1928. otvara vrata “ustašizmu” koji se borio protiv sprstva, komunizma i vjerovali su da je Hrvatska neovisnost cilj i da se treba postići po svaku cijenu.
U političkim poslovima međuratne Jugoslavije i Evrope, oholost se pretvorila u zlobu jer je politička desnica a kasnije i ustaše iskrivila Starčevićevu ideologiju.
Tokom Drugog svjetskog rata, Srbi velike Hrvatske su viđeni kao “tuđi”, što je manifestiralno ubilačkim postupcima ustaškog režima.
Drugi svjetski rat: Hrvatska država, 1941-1945
U aprilu 1941. godine Hrvati su konačno postigli državnost u obliku Nezavisne Države Hrvatske, u stvarnosti italijansko-njemački kondominijum i brutalno ad hoc stvaranje.
Ustaškom režimu nedostajalo je dovoljno narodne podrške da samostalno preuzme vlast, iako je jedan segment desnog krila HSS-a sada stao na stranu Pavelića jer je ushi
2. ZAHTIJEVANJA NARODA
program u 30 toĉaka:
- ujedinjenje hrvatskih zemalja
- samostalna hrvatska vlada
- ukidanje kmetstva
- jednakost pred zakonom
- sloboda tiska
- Jelaĉića za bana
Ferdinand V. nije udovoljio željama
jer nisu donijete u saboru osim u
vezi Josipa Jelaĉića
3. BAN JOSIP JELAĈIĆ
• promaknut u ĉin generala i postavljen za
zapovjednika krajiške vojske objedinio civilnu
i vojniĉku vlast u Hrvatskoj i Slavoniji
• ugarski sabor ukinuo hrvatsku autonomiju
Jelaĉić prekinuo odnose s ugarskom vladom
• utemeljeno Bansko vijeće samostalna
hrvatska vlada s banom Jelaĉićem na ĉelu
• nemiri na selu 25. travnja 1848. Jelaĉić ukida
kmetstvo i uvodi prijeki sud
4.
5. HRVATSKI SABOR 1848.
• prvi zastupniĉki sabor u hrvatskoj povijesti
• uz crkvene velikodostojnike i plemiće prvi put
sudjeluju predstavnici graĊanstva i Vojne krajine
biraĉko pravo ograniĉeno poreznom i
imovinskom osnovicom
• Jelaĉića za hrvatskog bana ustoliĉio pravoslavni
patrijarh Josif Rajaĉić iz Srijemskih Karlovaca
7. HRVATSKI SABOR 1848.
• traži preureĊenje Austrije u saveznu državu
• ujedinjenje hrvatskih zemalja
• spajanje vojne s civilnom Hrvatskom
• potvrĊuje ukidanje kmetstva
8. PRIPREME ZA RAT S MAĐARIMA
• ban Jelaĉić od Sabora dobiva izvanredne ovlasti
• u srpnju 1848. putuje Slavonijom
• srpski ustanici u južnoj Ugarskoj nastoje Srijem
pripojiti Vojvodini Srpskoj Srijem je sastavni
dio Trojedne Kraljevine
9. RAT S MAĐARIMA
• 31. kolovoza hrvatska vojska ulazi u Rijeku i tzv.
Ugarsko primorje vraća pod bansku vlast
• 11. rujna hrvatska vojska prelazi Dravu i vraća
MeĊimurje pod upravu hrvatskog bana
• Jelaĉićeva vojska ulazi u MaĊarsku
• Jelaĉić napušta bojište i odlazi u Beĉ pomoći u
gušenju revolucije
10. UJEDINJENJE HRVATSKE
• novi car Franjo Josip I. bana Jelaĉića proglasio
upraviteljem Rijeke i namjesnikom u Dalmaciji
• kratkotrajno i prividno ujedinjenje hrvatskih
zemalja
11. KRAJ RATA I REVOLUCIJE
• knez Windischgrätz i ban Jelaĉić kreću u
Ugarsku i ulaze u Budim i Peštu
• maĊarska vojska krenula u protunapad
ugarski sabor objavio detronizaciju
Habsburgovaca i proglasio nezavisnu maĊarsku
državu
• Franjo Josip I. obratio se ruskom caru Nikoli I.
slomljena maĊarska revolucija
• Kossuth pobjegao u Tursku
12. OKTRIORANI USTAV
• 1849. godine Franjo Josip I. proglasio
oktroirani ustav
• dvije godine kasnije poĉinje vladati otvoreno
apsolutistiĉki
• “MaĊari dobili apsolutizam za kaznu, a Hrvati za
nagradu”
13. PITANJA
1. Što su Zahtijevanja naroda?
2. Opiši djelatnost Josipa Jelaĉića u prvim mjesecima
njegova banovanja.
3. Objasni važnost Hrvatskog sabora 1848. godine.
4. Zbog ĉega ban Jelaĉić od sabora dobiva
izvanredne ovlasti i putuje Slavonijom?
5. Objasni pitanje Srijema.
14. PITANJA
6. Opiši rat s MaĊarima.
7. Kako je ban Jelaĉić ujedinio hrvatske zemlje?
8. Kako je završila revolucija u Ugarskoj?
9. Što je oktroirani ustav?
10.Objasni izreku o apsolutizmu kao “nagradi” za
Hrvate, a kazni za MaĊare.