Bachov apsolutizam

1. BACHOV APSOLUTIZAM

2. • SILVESTARSKI PATENT
• dokument iz 1851. kojim car Franjo Josip I. ukida
Oktroirani ustav i uvodi apsolutizam
• CILJEVI UVOĐENJA APSOLUTIZMA
• ojačati Monarhiju iznutra, naročito na gospodarskom planu,
kako bi spremna dočekala vanjskopolitičke probleme koji su joj
predstojali
• spriječiti međunacionalne sukobe unutar države i
nezadovoljstvo naroda Monarhije (Nijemci, Mađari, Hrvati,
Česi, Slovenci, Slovaci, Poljaci, Rumunji, Srbi)

3. NARODI
HABSBURŠKE
MONARHIJE
NIJEMCI
MAĐARI
HRVATI
SLOVENCI
SLOVACI
POLJACI
RUMUNJI
SRBI
ČESI
TALIJANI

4. • Ovaj apsolutizam osmislio je ministar Alexander
Bach
• BACHOV APSOLUTIZAM (NOVI APSOLUTIZAM ILI
NEOAPSOLUTIZAM)
• 1851. – 1860.

5. • BACHOV APSOLUTIZAM U HRVATSKOJ
• 1. LOŠE STRANE
• ukida se Hrvatski sabor i Vlada
• zabranjuje se uporaba nacionalnih simbola
• uvodi se njemački kao službeni jezik = germanizacija
• činovnici su mogli biti samo oni koji su dobro znali njemački, a
istovremeno su bili odani carskom režimu
• takvih je u Hrvatskoj bilo malo = činovnici dolaze izvana
(BACHOVI HUSARI)
• cijela Hrvatska premrežena je špijunima
• za najmanju grešku ide se u zatvor

6. • 2. DOBRE STRANE
• “Patent o zemljišnom rasterećenju”
• seljaci postaju vlasnici zemlje, a feudalizam se potpuno ukida
• Zagrebačka biskupija je 1852. uzdignuta u rang
nadbiskupije
• time je Crkva u Hrvatskoj postala neovisna o Crkvi u Mađarskoj
• prvi zagrebački nadbiskup bio Juraj Haulik
• Zagreb je ujedinjen u jedinstveni grad (Gradec, Kaptol,
Laška Ves i Nova Ves)
• prvi zagrebački gradonačelnik bio je Janko Kamauf

7. Juraj Haulik, prvi
zagrebački nadbiskup

9. • UKIDANJE APSOLUTIZMA
• RAZLOZI
• nisu postignuti željeni ciljevi
• narodi su bili još nezadovoljniji
• na vanjskopolitičkom planu Monarhija je zapala u velike
probleme (izgubila sjevernu Italiju)
• zbog svega toga car je Listopadskom diplomom (1860.) ukinuo
apsolutizam i ponovno uveo ustavno stanje
Listopadska
diploma

10.  SABOR 1861.
◦ raspravlja o odnosu hrvatskih zemalja prema Ugarskoj i
Austriji
 formirala su se tri glavna mišljenja
 1. NARODNA STRANKA
 prihvaća suradnju i uniju s Mađarima, ali pod uvjetom da
Mađari priznaju teritorijalnu cjelovitost i samostalnost
Hrvatske
 vođe Franjo Rački i Josip Juraj Strossmayer
 2. UNIONISTIČKA STRANKA (MAĐARONI)
 žele uniju (savez) s Mađarima bez ikakvih uvjeta
 Levin Rauch i Julije Janković - vođe

11.  3. STRANKA PRAVA
 prvi se put javlja na ovom Saboru
 predvode je Eugen Kvaternik i Ante Starčević
 žele potpuno samostalnu i neovisno hrvatsku državu
(“Nit sa Bečom, nit sa Peštom”)
Ante Starčević Eugen Kvaternik