Hrvatska poslije drugog svjetskog rata

1. HRVATSKA
POSLIJE
DRUGOG
SVJETSKOG
RATA

2. DRUGA JUGOSLAVIJA
• 1945.  izbori za Ustavotvornu skupštinu
• sudjeluje samo Narodna fronta (Josip Broz Tito)
• alternativa  „kutija bez liste“  „ćorava kutija“
• 29.11.1945.  prvo zasjedanje Ustavotvorne
skupštine  ukidanje monarhije i proglašenje
republike  Federativna Narodna Republika
Jugoslavija (FNRJ)
• kraljevskoj obitelji zabranjen povratak u zemlju i
oduzeta sva imovina

3. USTAV (1946.)
• federacija sastavljena od šest država (narodnih
republika): Hrvatska, Slovenija, Crna Gora,
Bosna i Hercegovina, Makedonija i Srbija (dvije
autonomne pokrajine: Kosovo i Vojvodina)
• 5 državotvornih naroda  Hrvati, Slovenci, Srbi,
Crnogorci i Makedonci
• centralizirana država  Beograd
• totalitarizam  komunisti (partijska država)

4. FNRJ – ZASTAVA I GRB

5. DRUŠTVENI SUSTAV PREMA
SOVJETSKOM UZORUI
• nacionalizacija imovine i konfiskacija tvornica
• agrarna reforma nad većim i srednjim
zemljoposjednicima
• kolektivizacija na selu  seljačke zadruge
• ukinuto privatno vlasništvo  plansko
(komandno) gospodarstvo  „petoljetke”
• komunisti imaju nadzor i nad svim ostalim
područjima života

6. JUGOSLAVENSKA TAJNA POLICIJA
• OZNA  Odjeljenje za zaštitu naroda
• od 1946. godine  UDBA  Uprava državne
bezbednosti (sigurnosti)

7. AGRARNA REFORMA I KOLONIZACIJA
• zakon iz 1945. godine
• goleme površine oduzete zemlje
• kolonizacija boraca bezemljaša iz siromašnih
krajeva Hrvatske, BIH i Crne Gore  vlakovi bez
voznog reda
• promjena nacionalne strukture stanovništva
• 1953.  zemljišni maksimum smanjen s 35 na
samo 10 hektara  seljaci na rubu egzistencije
• na oduzetoj zemlji kolektivizacija

8. VLAKOVI BEZ VOZNOG REDA

9. HRVATSKA U DRUGOJ JUGOSLAVIJI
• Narodna Republika Hrvatska  Narodni sabor i
Vlada NR Hrvatske
• Ustav  formalno federativno uređenje
• centralistička uprava poništava hrvatsku
državnost
• HSS nestaje iz političkog života
• Andrija Hebrang  ministar industrije u
saveznoj vladi  protivi se državnom ustroju 
smijenjen  „umro” u zatvoru

10. NOVI TERITORIJALNI USTROJ

11. NOVI TERITORIJALNI USTROJ
• gubitak istočnog, srednjeg i dijela zapadnog
Srijema
• Boka Kotorska ostaje u Crnoj Gori, a Neum u
Bosni i Hercegovini
• Baranja pripala Hrvatskoj

12. ODNOS NOVE VLASTI PREMA
KATOLIČKOJ CRKVI
• ateizam  jedan od temelja
komunističke ideologije 
vjeroispovijest dopuštena, ali vlasti
na to ne gledaju blagonaklono
• suđenje zagrebačkom nadbiskupu
Alojziju Stepincu  osuđen na 16
godina zatvora
• kasnije pušten u kućni pritvor
• sukob Jugoslavije i Vatikana oko
Stepinca

13. SUĐENJE ALOJZIJU STEPINCU

14. TRŠĆANSKA KRIZA

15. TRŠĆANSKA KRIZA
zastava države Slobodni
teritorij Trst (STT)
jugoslavenska vojska u Trstu 1946.

16. TRŠĆANSKA KRIZA
• neriješeno pitanje razgraničenja s Italijom
• Slobodni teritorij Trst (STT):
- zona A (angloamerička)
- zona B (jugoslavenska)
• 1953. godine  Tršćanska kriza

17. LONDONSKI MEMORANDUM (1954.)
• Italija dobila veći dio zone A s Trstom
• Jugoslavija dobila zonu B i manji dio zone A
• Sloveniji pripao Koper
• Hrvatskoj pripao kotar Buje

18. OSIMSKI SPORAZUMI
• situacija riješena tek 1975. godine potpisivanjem
Osimskih sporazuma

19. OBNOVA HRVATSKE
• hrvatsko gospodarstvo razoreno
• Jugoslavija odbila Marshallov plan
• radne akcije  „Nema odmora dok traje obnova”

20. SUKOB JUGOSLAVIJE SA SSSR-OM
• Staljin želi Jugoslaviju podrediti SSSR-u  Tito i
jugoslavensko rukovodstvo na to ne pristaju
• Komunistički informativni biro (Informbiro) 
međunarodna organizacija preko koje Staljin
upravlja svim partijama u Europi  1948. u
Bukureštu donosi rezoluciju  osuda politike
rukovodstva KPJ  isključena iz međunarodnog
komunističkog pokreta
• SSSR uveo gospodarsku blokadu Jugoslavije

21. SUKOB JUGOSLAVIJE SA SSSR-OM

22. GOLI OTOK

23. POSLJEDICE SUKOBA SA SSSR-OM
• približavanje državama zapadne demokracije
• američka gospodarska pomoć
• nakon Staljinove smrti  normalizacija odnosa
sa SSSR-om
• Jugoslavija ne ulazi ni u Varšavski pakt ni u
NATO  politika nesvrstanih

24. NORMALIZACIJA ODNOSA SA SSSR-OM
Tito i Hruščov 1955. godine u Beogradu

25. SAMOUPRAVLJANJE
• pravo radnika da sami upravljaju poduzećem u
kojem rade  ozakonjeno 1950. godine
• uvedeno umjesto državnog upravljanja
• država „brine” da radnički savjeti ne izmaknu
kontroli

26. USTAV IZ 1963. GODINE
• promjena imena  FNRJ postaje SFRJ
(Socijalistička Federativna Republika
Jugoslavija)
• NR Hrvatska postaje SR Hrvatska
• samoupravljanje označeno kao temelj
društvenog ustroja

27. GOSPODARSKI RAZVOJ HRVATSKE
• otvaranje prema zapadu  razvoj turizma
• prema zakonu, poduzeća zadržavaju samo 7%
deviznih zarada  ostatak odlazi u Beograd
• razvoj prometa:
- Jadranska magistrala
- Unska pruga (Zagreb-Bihać-Split)
- nove zračne luke i modernizacija starih

28. POLITIČKA KRIZA 1966. GODINE
• smijenjen prvi čovjek do
Tita  Aleksandar
Ranković
• nakon njegove smjene
dolazi do blage
liberalizacije i veće
samostalnosti republika
• Hrvati i dalje nezadovoljni
podređenim položajem

29. DEKLARACIJA O NAZIVU I POLOŽAJU
HRVATSKOG KNJIŽEVNOG JEZIKA
• nastala 1967. godine
• potpisnici  140 hrvatskih intelektualaca i 19
hrvatskih nacionalnih kulturnih institucija
okupljenih oko Matice Hrvatske
• protivi se jezičnom ujedinjavanju Hrvata i Srba
• potpisnici gonjeni, osuđeni i kažnjeni
• zahtjevi Deklaracije ispunjeni ustavnim
amandmanom iz 1972. godine

30. HRVATSKO PROLJEĆE (1971.)
• pokušaj da se reformama socijalizam pretvori u
humanije, demokratskije i pravednije društvo
• zahtjev za većim nacionalnim pravima
• politika „čistih računa”  „Hrvatskoj njezine
devize!”
• predvodnici:
- liberalni komunistički čelnici (Savka Dabčević-
Kučar, Miko Tripalo, Pero Pirker)
- vođe studenata: Ivan Zvonimir Čičak i
Dražen Budiša

31. SLOM HRVATSKOG PROLJEĆA
• Tito i SKJ Hrvatsko proljeće osudili kao
kontrarevolucionarni pokret
• u Zagrebu počeo opći studentski štrajk
• na sjednici CK SKJ u Karađorđevu hrvatsko
vodstvo prisiljeno dati ostavke  slom
Hrvatskog proljeća
• uslijedili su policijski progoni, sudski procesi i
višegodišnje zatvorske kazne

32. HRVATSKO PROLJEĆE
Savka Dabčević-Kučar Miko Tripalo

33. HRVATSKO PROLJEĆE

34. HRVATSKO PROLJEĆE

35. HRVATSKO PROLJEĆE
vođe studenata Ivan Zvonimir Čičak (lijevo) i Dražen Budiša

36. USTAV IZ 1974. GODINE
• Muslimani priznati kao državotvorni narod
• nacionalne manjine preimenovane u narodnosti
• republike definirane kao države
• odluke u Skupštini SFRJ donose se
konsenzusom  veto
• Kosovo i Vojvodina dobile veći stupanj
autonomije

37. HRVATSKA EMIGRACIJA
• gospodarski i politički razlozi
• Bugojanska skupina (1972. godine)
• Bruno Bušić

38. BUGOJANSKA SKUPINA

39. PITANJA
• Opiši izbore za Ustavotvornu skupštinu.
• Kako se država zove od 29.11.1945.?
• Objasni unutarnji ustroj Jugoslavije prema
prvom ustavu iz 1946. godine.
• Zbog čega kažemo da je to totalitarna i
centralistički ustrojena država?
• Objasni pojmove: konfiskacija, nacionalizacija,
kolektivizacija, agrarna reforma, petoljetke.
• Objasni agrarne reforme iz 1946. i 1953. godine.
• Što je kolonizacija?

40. PITANJA
• Objasni položaj Hrvatske u novoj Jugoslaviji.
• Opiši slučaj Andrije Hebranga.
• Nabroji teritorijalne promjene Hrvatske.
• Opiši odnos nove vlasti prema Crkvi i vjeri.
• Opiši slučaj Alojzija Stepinca.
• Opiši Tršćansku krizu.
• Što su radne akcije?
• Kako je došlo do sukoba između Tita i Staljina?
• Objasni posljedice tog sukoba.
• Što je politika nesvrstanih?

41. PITANJA
• Što je samoupravljanje?
• Kakve promjene donosi ustav iz 1963. godine?
• Opiši političku krizu 1966. godine.
• Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog jezika.
• Opiši zbivanja u vrijeme Hrvatskog proljeća.
• Kakve promjene donosi ustav iz 1974. godine?
• Zbog čega je mnogo Hrvata emigriralo u
poslijeratnom razdoblju?
• Opiši djelovanje hrvatske emigracije.