Razdoblje novog apsolutizma (1851. – 1860.) označuje ukidanje ustava i jačanje monarhije pod Bachovim vodstvom, uz germanizaciju i upravu na njemačkom jeziku. Tijekom ovog razdoblja, Hrvatska je doživjela razne političke i ekonomske promjene, ali je i došlo do otpora naroda prema apsolutizmu. Slom novog apsolutizma 1860. godine doveo je do listopadske diplome koja je uvela nove zakone i povećala prava građana.

1. Razdoblje
novog
apsolutizma

3. Razdoblje novog apsolutizma
(1851. – 1860.)
 Ukida se okrotirani ustav i uvodi novi apsolutizam
 Cilj: osnažiti monarhiju i apsolutizam Habsburgovaca
 Novi apsolutizam = neoapsolutizam = Bachov apsolutizam
 Bachov apsolutizam – ime po Bachu, ministru unutarnje politike AU
 Apsolutna vlast (car) = vojska + policija + upravni aparat
 U Hrvatsku dolaze brojni činovnici – ureduju na njemačkom
jeziku – germanizacija
 Njemački je službeni od 1857.g.

4.  Josip Jelačić je i dalje ban – bez stvarne vlasti
 Carski činovnik
 Mora provoditi odluke iz Beča
 Kulturno djeluje
 Pokrenuo postupak uzdizanja Zgb biskupije u nadbiskupiju
 Hrvatske političare (Sakcinski, Jelačić, Bogović, Filipović...) nadzire tajna
policija
 1852.g. – Zagrebačka biskupija postaje nadbiskupija – Juraj Haulik prvi
nadbiskup

5. Gospodarstvo Hrvatske u doba
novog apsolutizma
 1853. g. carski Patent o zemljišnom rasterećenju – postupak
pretvaranja selišta u seljačko privatno vlasništvo → seljaci su
nesposobni za tržište
 Ukida unutarnje carine – unaprijeđenje trgovine
 Teže prodiranje industrijalizacije u Hrvatsku

6. Slom novog apsolutizma
 Monarhija trpi vojne gubitke (poraz u sukobu s Pijemontom i
Francuskom)
 Temelji apsolutizma se klimaju – dižu se porezi – nema novaca u
državnoj blagajni
 Narod se sve više vidljivo opire apsolutizmu → car uvodi
poboljšanja u upravi i zakonodavstvu => kako bi smanjio pritisak
naroda

7.  1860.g. Listopadska diploma – novi nametnuti ustav
 Jednakost svih ljudi pred zakonom
 Sloboda vjeroispovijesti
 Ukidanje tlake
 Sazivanje zemaljskih sabora i zajedničkog državnog sabora u
Beču

8. Posljedice:
Negativne posljedice Pozitivne posljedice
• Policijska država
• Seljaci nesposobni za tržišno
gospodarstvo
• Loše stanje državnih financija
• Neuspiješna vanjska politika
• Nepovoljne reakcije svih društvenih
slojeva
• Germanizacija
• Ukidanje lokalne samouprave
• Ne zasjedaju parlamenti
• Patent o zemljišnom rasterećenju
• Opći građanski zakonik
• Zaštita privatnog vlasništva