Autizam

1. Autizam
Aleksandra lutovac

2.  Autizam je biološki razvojni poremećaj mozga. Javlja se kod dece već u prvim
godinama života.
 Osnovna obiljełja autizma su: nemogućnost djeteta da uspostavi normalne kontakte s
roditeljima, djecom I drugim ljudima, zakašnjeli razvoj govora i upotreba govora na
nekomunikativan način, ponavljajuće i stereotipne igre i opsesivno insistiranje na
poštivanju određenog reda,nedostatak mašte, dobro mehaničko pamćenje i normalan
tjelesni izgled).
 Autistične osobe,osim navedenih osobina, imaju i neke posebne sposobnosti, tj.
talente (talenti vezani uz muziku, pamćenje, matematiku, umjetnost, itd.) Od
autizma češće obolijevaju dječaci, nego djevojčice.

3. Uzrok
 Iako je područje istraživanja autizma veoma razvijeno, tačan uzrok ove pojave je i dalje
nepoznat.
 Poznato je da ovo stanje ima veze sa biohemijskim i neurološkim promenama na mozgu,
ali ne i odakle te promene potiču.
 Sasvim je izvesno da je u jednom od sto slučajeva autizma, osnovni uzrok ove pojave
genska mutacija određenog hromozoma, iako mehanizam ovog uticaja još uvek nije
dovoljno istražen.
 Postoje istraživanja koja ukazuju na povezanost starosti očeva i rizika od javljanja
autizma. Nalaz govori da deca čiji očevi u trenutku njihovog rođenja prelaze 40 godina
starosti imaju veće šanse za nastanak autizma, čak šest puta više nego deca očeva mlađih
od 30 godina. Starost majki se nije pokazala kao bitan faktor u ovim istraživanjima, što
opet stoji u saglasnosti sa podatkom da je autizam mnogo češći u muškoj populaciji.
 U pojedinim slučajevima, razvoj autizma usko je povezan s određenim ponašanjem majke
tokom trudnoće. Upotreba alkohola i narkotika može biti jedan od uzroka ovog
poremećaja. Postoje i teorije da je autizam usko vezan s vakcinacijom, pa se često u
javnosti pojavljuje dilema da li decu treba vakcinisati ili ne. Uzročno – posledična veza
između autizma i vakcinacije još uvek je predmet brojnih rasprava.

4. Socijalni razvoj
 Ljudi s autizmom nemaju razvijene socijalne vještine i često im nedostaje intuicija ili
osjećaj za druge ljude u svom okruženju. Nedostatak socijalnih vještina se počinje
uočavati još u ranom djetinjstvu i vidi se kod odraslih osoba.
 Autistične bebe pokazuju manje pažnje na socijalnu stimulaciju, manje je
interakcijskih gestova osmijehom i pogledom, slabije odgovaraju na poziv vlastitim
imenom.
 Kod mlađe djece s autizmom često je prisutan nedostatak kontakta očima, govor
tijela i manje su skloni korištenju tuđe ruke ili tijela kao alat.
 Autistična djeca stara tri do pet godina, najvjerojatnije neće spontano prilaziti
drugima, imitirati i odgovarati na emocije, neverbalno komunicirati, ipak, mogu
razviti privrženost osobama koje su im primarni njegovatelji i davatelji sigurnosti (što
je obično jedan ili oba roditelja).
 Starija djeca i odrasli s Autizmom imaju lošije rezultate na testovima prepoznavanja
lica i emocija.[28]
 Suprotno uobičajenom razmišljanju, autistična djeca ne vole biti sama.Manji dio ljudi
s ASD-om je sklon agresiji, o tome postoje izviještaji no ne i konkretne studija.

5. Komunikacija
 Otprilike trećina osoba s autizmom ne razvije dovoljno govor potreban za dnevnu komunikaciju,
uobičajenu komunikaciju.
 Razlika u komunikaciji može biti prisutna od prve godine djetetovog života, što može uključivati
zadržavajuće napade nesmislenog govora, neobične gestove, usporeno reagovanje.
 U drugoj i trećoj godini života, učestalost i nejednakost je manja kod nesmislenog
govora,njihovi gestovi su rjeđe integrisani s riječima.
 Djeca s autizmom obično nemaju molbe,odnosno potrebu dijeljenja doživljaja ili iskustva, a
češće su sklona jednostavnom ponavljanju tuđih riječi, što se zove eholalija.
 Takođe su prisutne poteškoće u igrama imaginacije odnosno zamišljanja i razvijanja jezičkih
 Na jezičkim testovima s vokabularom i izgovorom postoje dobri rezultati kod autista u dobi od 8
do 15 godina, no na složenijim jezičkim testovima koji uključuju figurativni jezik, razumijevanje
i zaključivanje rezultati su slabiji.
 Događa se da se prilikom obraćanja osobi s autizmom često precjenjuje ono što slušatelj
razumije.

6. Neurološki poremećaji
 Veliki broj autistične djece nema evidentnih neuroloških ispada u ranom djetinjstvu, ali ih visok
postotak ima poslije puberteta.
 Karakteristični su epilepsički napadi kod oko 30 % autistične djece u pubertetu I adolescenciji
 Veliki postotak autistične djece već od najranije dobi ima blaže neurološke ispade, kao što su:
smetnje u motorici, posebno finoj motorici i grafomotorici te smetnje koordinacije.
 Osim neuroloških ispada, česti su i poremećaji percepcije,poremećaji organizacije čula sluha i
dodira.
 Autistično dijete je vrlo osjetljivo na zvukove, često burno reaguje, zatvarajući rukama uši ili
izražava naglašene simptome straha.
 Autistično dijete se često ponaša kao da je gluvo, tj. ne reaguje i ne obazire se na

7. Posebne sposobnosti autističnih osoba
 Talenti se većinom primijete u drugoj, najkasnije u trećoj godini, a nakon godinu, dvije
dosegnu vrhunac koji obično nije povezan uz vanjske stimulacije.
 Razvojem socijalizacije I drugih sposobnosti talenti gube intenzitet.
 Navode se u literaturi primjeri nekih talenata autističnih osoba: slijepa autistična osoba
koja je fantastično crtala,autistična djevojčica koja je mogla ponoviti cijele stranice teksta
bez ijedne pogreške nakon samo jednog čitanja, itd.
 Te posebne sposobnositi javljaju se u pamćenju,muzici,matmatici,umjestnosti.
 Sposobnosti kod autistične djece su brojne. Neki mogu bez greške rastaviti i sastaviti
složene aparate (npr. radio, televizor), mogu zapamtiti sve ulice, mogu dati vremensku
prognozu,mogu bez sata tačno odrediti vrijeme.Neka djeca odlično igraju šah, izvrsno trče
ili plivaju.
 Uprkos mnogim saznanjima još uvijek se ne znaju pravi razlozi pojavljivanja posebnih

8. Liječenje
 Rano uočavanje i bihejvioralne terapije mogu da pomognu deci s autizmom da ostvare
normalne društvene interakcije.
 Iako zvanično nema leka za ovaj poremećaj, zabeleženi su slučajevi izlečenja.Mnoga deca s
autizmom nisu sposobna kada odrastu da žive samostalno, ali ipak postoje slučajevi kada je
osoba uspela da se na profesionalnom i privatnom planu potpuno ostvari, bez obzira na
poremećaj sa kojim se bori.
 Bitan je I tretman za autizam.Kod tretmana autizma primenjuju se različiti postupci, shodno
velikom spektru različitih smetnji koje autistični sindrom obuhvata. Tako se uz posebno
osmišljene edukativne i specijalno-pedagoške programe, primenjuje i neka vrsta
psihoterapijskog rada za decu i roditelje.
 Takođe je česta preporuka modifikovanje uobičajenog režima ishrane, koji se prvenstveno
odnosi na izbacivanje namirnica koje sadrže gluten i kazein, a koje se nalaze u mleku i
mlečnim proizvodima i brašnu. Ove namirnice se izbacuju jer svojim sastavom kod neke dece
mogu negativno da utiču na rad već osetljivih moždanih funkcija.