prezentacija_sto_do_polaska_u_skolu.pptx

prezentacija_sto_do_polaska_u_skolu.pptx

• 1.
  ŠTO DO POLASKAU ŠKOLU?
• 2.
  Što nas očekuje? 1.Zakonska regulativa 2. Zrelost djeteta za upis u prvi razred 3. Razvojna odstupanja 4. Organizacija upisa 5. Savjeti roditeljima
• 3.
  Vaša pitanja…
• 4.
  1. ZAKONSKA REGULATIVA Vrtići •Državni pedagoški standard predškolskog odgoja i naobrazbe (2010.) • Zakon o predškolskom odgoju i obrazovanju (2013.) • Nacionalni kurikulum za rani i predškolski odgoj i obrazovanje (2015.) • Pravilnik o sadržaju i trajanju programa predškole (2014.)
• 5.
  1. ZAKONSKA REGULATIVA Škole •Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (2008.) • Pravilnik o upisu djece u osnovnu školu (1991.) • Pravilnik o osnovnoškolskom i srednjoškolskom odgoju i obrazovanju učenika s teškoćama u razvoju (2015.) • Pravilnik o postupku utvrđivanja psihofizičkog stanja djeteta, učenika te sastavu stručnih povjerenstava (2014.)
• 6.
  2. ZRELOST DJETETA FIZIČKAZRELOST  TJELESNI RAZVOJ  prosječna visina je oko 120 cm za dječake i oko 117 cm za djevojčice, a težina oko 20 kg za dječake, dok je za djevojčice nešto manja  svi osjetilni organi su potpuno razvijeni  uspostavljena je kontrola fizioloških potreba  dobro je razvijeno mišićno tkivo  u tijeku je izmjena mliječnih zuba  GRUBA MOTORIKA  vozi bicikl, kliže, kotura, pliva  održava ravnotežu, hoda ravno po crti  preskače uže, skače s visine od oko 40 cm, stoji na jednoj nozi, jednom rukom hvata loptu, samostalno se oblači
• 7.
  2. ZRELOST DJETETA FIZIČKAZRELOST  FINA MOTORIKA  palcem može dotaknuti svaki prst  reže škaricama jednostavnije oblike  koristi se jedaćim priborom, veže vezice na cipelama  precrtava jednostavnije oblike, ravne i zakrivljene linije, boji unutar zadanih prostora  precrtava brojke i slova iako ih ne poznaje  povlači ravne i zakrivljene crte, povlači poteze olovkom između zadanih točaka  olovku drži lagano, pravilno i bez grča te kontrolira pritisak olovke na papir Normalan tjelesan razvoj omogućuje djetetu da lakše uhvati ritam i tempo školskog rada, da lakše savlada mnoge tjelesne i psihičke napore, koji ga čekaju u školi, ali je i značajan za razvoj njegove ličnosti. Tjelesnu zrelost određuje liječnik prilikom pregleda.
• 8.
  2. ZRELOST DJETETA INTELEKTUALNAZRELOST  INTELEKTUALNE SPOSOBNOSTI  početak razvoja logičkih operacija  uočava sličnosti i razlike  promatra s određenim ciljem  povezuje dijelove u cjelinu  razlikuje pojmove vremena  zaključuje o jednostavnim uzročno posljedičnim vezama  razlikuje parametre različitih veličina nekog predmeta  zna koji dijelovi nedostaju kompletnom liku čovjeka  u stanju je izvršiti trostruki nalog  ima pojam količine, u stanju je shvatiti proces zbrajanja i oduzimanja, zbraja i oduzima u skupu broja 5  u stanju je grupirati predmete po boji, obliku, veličini i sl.  može sastaviti jednostavniju cjelinu od dijelova  uočava razlike i prepoznaje sličnosti  prepoznaje glas kojim započinje riječ  tiskanim slovima zna napisati ime i prezime  u stanju je ponoviti niz od pet brojeva  mehanički broji do 10 i više  zna što dolazi ispred (ispred broja 5)  može precrtati jednostavnije likove  točno imenuje boje i tonove  pamti pojmove koji ga zanimaju  trajanje pažnje je oko 15 – 20 minuta  koncentracija na aktivnost koja ga zanima može potrajati i do 60 minuta
• 9.
  2. ZRELOST DJETETA INTELEKTUALNAZRELOST  GOVORNE SPOSOBNOSTI  govor je korektan i jasan  pita za značenje apstraktnih riječi  može opisati događaj iz prošlog iskustva  u govoru ispravno upotrebljava buduće i prošlo vrijeme  artikulira sve glasove (moguće nepravilnosti u izgovoru R, LJ, NJ)  u stanju je napisati i pročitati vlastito ime  može prepričati kratku priču nakon što je čuje  upotrebljava 2500-3000 riječi  primjećuje rimu u pjesmama  raspoznaje glasove od kojih se sastoji kraća riječ  može pamtiti pjesmice ili dijelove nekog teksta koji ga zanima
• 10.
  2. ZRELOST DJETETA EMOCIONALNO-SOCIJALNIRAZVOJ  primjetan začetak samodiscipline i samokontrole  emocije su još uvijek burne  prisutni realistični strahovi  prepoznaje vlastite osjećaje ljubavi i sreće, ljutnje i razočaranja  može surađivati s drugima u nekoj zajedničkoj aktivnosti  ponaša se zaštitnički prema mlađima  suosjeća s drugima  bira omiljenog prijatelja  poštuje pravila igre  samostalan u brizi o sebi (oblači cipele, koristi pribor za jelo, može otići u susjedstvo, održava higijenu)  razlikuje poželjno od nepoželjnog ponašanja  teže uspijeva odgoditi potrebe, ali ih odgađa nakon uvjeravanja  uživa u osjećaju pripadnosti  usvojilo je osnovne norme ponašanja
• 11.
  3. RAZVOJNA ODSTUPANJA DEFICIT PAŽNJE  Nema strpljenja, sve želi odmah saznati,  Ne završava započeti posao,  Crtež mu je nedovršen,  Odgovara prije nego postavimo pitanje,  Ne može mirno sjediti,  Daje odgovore od izvrsnih do izrazito loših.  Savjet roditelju:  Usmjeriti se na ono u čemu je dijete uspješno i to pohvaliti,  Postavljati razumna ograničenja,  Postavljati jasne zadaće i pomagati djetetu da postavi svoje vlastite ciljeve  HIPERAKTIVNOST  Izraziti nemir,  Stalno dodiruje stvari i osobe oko sebe,  Ometaju ga vanjski podražaji,  Ne može mirno sjediti,  Izrazit nemir nogu,  Teško prati upute,  Ne može održati pažnju pri obavljanju zadatka,  Doima se da ne sluša dok mu se obraćamo.  Savjet roditelju:  Preusmjeriti aktivnost i energiju u prihvatljivije ponašanje,  Prihvatiti poremećaj i imati na umu da dijete ne može voljno kontrolirati simptome ponašanja,  Biti dosljedan i inzistirati na pravilima,  Promijeniti prehranu i više unositi voće i povrće, a smanjiti unos slatkiša.
• 12.
  3. RAZVOJNA ODSTUPANJA POREMEĆAJI OPHOĐENJA  Pretjerano se kreće,  Neadekvatno reagira na određenu situaciju,  Nevoljko slijedi upute,  Često se tukao u vrtiću,  Često se ljuti i razbjesni se,  Često se svađa s odraslima,  Često namjerno ometa druge.  Savjet roditelju:  Problem shvatiti ozbiljno, ne čekati da sam nestane,  Najvažnija je dosljednost u primjeni pravila,  U radu s djetetom usuglasiti pristupe svih odgojitelja,  PEDAGOŠKA ZAPUŠTENOST  Dijete nije poučeno osnovnim pojmovima,  Ne zna prepričati priču ili recitirati brojalicu,  Nepravilno drži olovku.  Savjet roditelju:  Dijete je potrebno poučiti,  Što više razgovarati s djetetom o svakodnevnim događanjima,  U razgovoru s djetetom koristiti potpune rečenice,  Poticati dijete na prepričavanje svojih iskustava.
• 13.
  3. RAZVOJNA ODSTUPANJA POREMEĆAJI VIDA ILI SLUHA  Glavu pomiče prema ispitnom materijalu,  Okreće glavu da bi bolje čulo,  Traži da mu se ponovi pitanje.  Savjet roditelju:  Tražiti pregled i savjet stručnjaka.  TEŠKOĆE U GOVORU  Nepravilan izgovor određenih glasova,  Izostavljanje glasova,  Premještanje glasova,  Zamuckivanje,  Mucanje.  Savjet roditelju:  Djetetu se obraćati jasnim razgovijetnim govorom,  Potražiti pomoć logopeda.  ZAOSTAJANJE U RAZVOJU  Teže uspostavlja komunikaciju,  Na ispitu predznanja postiže niske rezultate,  Teškoće u generalizaciji.  Savjet roditelju:  Tražiti pomoć stručnjaka i isključiti druge smetnje,  Dijete poticati na stjecanje umijeća svakodnevnog života,  Kod djeteta poticati korištenje pozitivnog izražavanja o sebi,  Izbjegavati uspoređivanje,  Održavati rutinu i dosljednost,  Ponuditi različite aktivnost učenja,  Davati kratke i jasne upute.
• 14.
  3. RAZVOJNA ODSTUPANJA NEDOVOLJNO RAZVIJENE PREDČITALAČKE SPOSOBNOSTI  Nije usvojena glasovna analiza i sinteza,  Siromašan rječnik.  Savjet roditelju:  Igrati igru riječi s prepoznavanjem prvog i posljednjeg glasa u riječi,  Vježbati kroz igru razlikovanja glasova od jednosložnih do višesložnih riječi.  DIJETE KOJE JE DOŽIVJELO STRES  Pretjerana bojažljivost,  Razdražljivost,  Strah bez opravdanog razloga,  Agresivnost.  Savjet roditelju:  Utvrditi izvor stresa i ako je moguće otkloni ga,  Stručni tretman s djetetom se ne smije odgađati,  Stres povezan s obiteljskim odnosima zahtjeva uključivanje u obiteljsku terapiju.
• 15.
  4. ORGANIZACIJA UPISA •Prije upisa u osnovnu školu obvezno je utvrđivanje psihofizičkog stanja djeteta. • Psihofizičko stanje djeteta utvrđuje komisija koju čine pedagog ili psiholog ili defektolog, liječnik i učitelji. • Sistematski pregled obavlja liječnik školske medicine u školskoj ambulanti. • Pedagog škole i učitelj testiraju djecu u školi ili prema dogovoru u dječjem vrtiću prije sistematskog pregleda. • Roditelji moraju biti prisutni prilikom sistematskog pregleda djeteta, a termin pregleda dogovaraju sa školskim pedagogom. • Roditelji popunjavaju “upitnik za roditelje”; dobro je da se navede ako dijete ima zdravstvenih poteškoća ili je uključeno u tretman. • Upisi su obično u lipnju. Roditelji se obavješćuju putem oglasnih ploča u školama i vrtićima.
• 16.
  5. PRIPREMA DJETETAZA ŠKOLU - SAVJETI RODITELJIMA • Poticati opću kulturu – pozdravljanje, persiranje odraslim osobama • “četiri čarobne riječi” • Prije dolaska u školu djeca ne trebaju znati pisati i čitati • Razvijati samodisciplinu • Poticati toleranciju, izbjegavati i sprječavati ruganje, ismijavanje • Vježbati motoriku (grubu i finu) • Psihički pripremite dijete za polazak u školu – pozitivno govorite o školi i nastavnicima, pričajte s veseljem o svojim školskim danima, zajedno kupujte školski pribor, posjetite školu, posebno obilježite prvi dan škole, pokažite interes za školske aktivnosti vašeg djeteta i sl. • Razvijajte osjećaj odgovornosti kod svojeg djeteta – neka brine za svoje stvari i sprema ih (počnite s nečim jednostavnim) • Osigurajte mirno i organizirano mjesto za učenje i pisanje zadaća • Ne očekujte od djeteta previše • Razgovarajte s djetetom, potičite ga da opisuje okolinu, prepričava priče, kako je proveo dan i sl. potičite ga da zaključuje
• 17.
  • Puno seigrajte s djetetom, posebno društvenih igara u kojima se uče pravila i poštuje red. Takve će igre dijete naučiti prihvaćati pobjedu i poraz.  ako je nešto trenutno neispunjivo, učite ga pregovarati oko zadovoljavanja potreba i želja, čekati na red, čekati vrijeme kad dolazi taj događaj, te da ne možemo imati sve i odmah u životu  učite ga da je normalno da ponekad pobjedimo, a ponekad ne, te da svatko od nas ima sposobnosti za neko područje, a za neko ne (netko lijepo slika, ali ne može brzo trčati i sl.) • samostalno korištenje toaleta, svlačenje i oblačenje, vezanje cipela, samostalno uzimanje jela i pića, trebate se pobrinuti da ih svlada prije polaska u školu.
• 18.
  ŠTO BI BILOPOŽELJNO DA DIJETE PRED POLAZAK U ŠKOLU ZNA ILI MOŽE? • OPĆI POJMOVI O SEBI I DR. • ime i prezime • adresa stanovanja • svoja dob • boje - prepoznaje i imenuje većinu • kiselo/slatko/slano/gorko • vruće/hladno/mlako • majka/otac/baka/djed/brat/sestra • VREMENSKA ORIJENTACIJA • godišnja doba • doba dana (jutro, večer, poslijepodne, noć, dan, prijepodne) • jučer/danas/sutra/prekosutra/prekjučer/lani/iduće godine • dani u tjednu • mjeseci (broj, imena nekih - npr., ime mjeseca u kojem su rođeni, kad je Božić...)
• 19.
  • PROSTORNA ORIJENTACIJA,KOLIČINE I VELIČINE • lijevo/desno • gore/dolje • veće/manje/srednje • više/manje/osrednje • ispod/iznad • POZNAVANJE SLOVA, ČITANJE • poznavanje većeg broja slova • čitanje: slovkanje, po mogućnosti čitanje jednostavnijih riječi • razumijevanje pročitanog • BROJANJE I RAČUNANJE • brojevni niz: - ponoviti niz od tri broja obratnim redoslijedom • - ponoviti niz do pet brojeva zadanim redoslijedom • brojanje do 10 - može i do 100 ako dijete ima interes • zbrajanje do 10 (najjednostavnije) • Ako imate dijete predškolske dobi, onda znate da većinu nabrojanog djeca već znaju ili jako jednostavno, kroz igru, usvajaju. Ako dijete pak nema interes za brojke ili slova, ne silite ga da ne bi postigli kontraefekt.
• 20.
  Hvala Vam napažnji
• 21.
  Suradnja elektronička pošta pitajpedagoga@gmail.com Branimir Vincek,prof.