Topljivost tvari i vrste otopina s obzirom na topljivost tvari (nezasićena, zasićena i prezasićena)

1. TOPLJIVOST TVARI

2.  Što je topljivost tvari?
 Kako se određuje topljivost tvari?
 O čemu ovisi topljivost tvari?
 Kakve mogu biti otopine s obzirom na topljivost tvari?
 Što se događa prilikom procesa otapanja?

3.  Da bi neka tvar bila topljiva ili ne mora postojati otapalo u kojem će se ona otapati ili se neće otapati.
OTOPINA = OTAPALO + OTOPLJENA TVAR
 ZADATAK!
a) U čašu s vodom dodaj jednu žlicu kuhinjske soli, u drugu čašu s vodom dodaj jednu žlicu šećera, a u treću čašu s vodom
dodaj jednu žlicu joda.
1. ČAŠA : voda + kuhinjska sol
2. ČAŠA: voda + šećer
3. ČAŠA: voda + jod
 Zabilježi svoja opažanja za svaku čašu!

4. b) Zagrij sve 3 čaše i zabilježi opažanja!
 Usporedi sadržaj u 1. čaši prije i nakon zagrijavanja, zabilježi opažanja!
 Usporedi sadržaj u 2. čaši prije i nakon zagrijavanja, zabilježi opažanja!
 Usporedi sadržaj u 3. čaši prije i nakon zagrijavanja, zabilježi opažanja!
 Što predstavlja 1. čaša, što 2. čaša, a što 3. čaša?
c) Zagrijani sadržaj u čašama 1. i 2. ohladi na sobnu temperaturu. Zabilježi opažanja!
d) U ohlađene čaše 1. i 2. dodaj jedan kristalić kuhinjske soli (čaša 1.) i jedan kristalić šećera (čaša 2.)!
Zabilježi opažanja!

5.  Kuhinjska sol, šećer i jod predstavljaju kakve tvari?
 Što predstavlja voda u ovim čašama?
 Zašto se kuhinjska sol i šećer otapaju u vodi, a jod ne?
 Što smo postigli zagrijavanjem sadržaja u čašama?
 U čemu bi se jod mogao otopiti?

6.  Voda je najčešće korišteno otapalo u kemijskim sustavima.
O
H H
δ+ δ+
δ-
Zbog razlike u elektronegativnost između
atoma kisika i atoma vodika težišta pozitivnog i
negativnog naboja ne leže u istoj točki stoga
voda predstavlja DIPOL.
 Zbog svojstva dipola voda može otapati tvari koje također imaju svojstva dipola.
 Tvari koje imaju svojstvo dipola nazivamo POLARNIM TVARIMA.

7.  Zaključak na temelju pokusa je da su se kuhinjska sol i šećer otopili u vodi jer su obje tvari POLARNE
TVARI. Jod se nije otopio u vodi zato što nije polarna tvar, već je NEPOLARNA TVAR.
 Pokušat ćemo objasniti zašto su kuhinjska sol i šećer polarne tvari, a jod nepolarna tvar.

8. Slika 1. Kristal natrijevog klorida
(NaCl, kuhinjska sol)
 Kuhinjska sol je po svom kemijskom sastavu natrijev klorid, kemijske formule NaCl.
 Natrijev klorid je ionski spoj koji kristalizira u kubičnom sustavu, tj.
elementarnu ćeliju kristala predstavlja kocka gdje su pozitivno nabijeni ioni
natrija okruženi negativno nabijenim ionima klora i obratno.
 Natrijev klorid je zbog postojanja dva pola, pozitivni (natrijev ion) i
negativni (klorov ion) DIPOLAN, tj. POLARAN (slika 1.).
δ+ δ-

9. Slika 2. Molekula šećera saharoze
(glukoza + fruktoza)
 Šećer koji koristimo u svakodnevnom životu je po svom
kemijskom sastavu ugljikohidrat saharoza sastavljen od
dva jednostavnija ugljikohidrata, glukoze i fruktoze.
 Poveznica između dva ugljikohidrata, glukoze i fruktoze je
kisik iz hidroksidne skupine glukoze. Zbog razlike u
elektronegativnosti između tog atoma kisika i susjednih atoma
vodika, molekula saharoze je DIPOLNA MOLEKULA, tj.
POLARNA MOLEKULA (slika 2.).
δ+
δ+
δ-

10. I
I
Slika 3. Molekula joda (I2)
 Jod je čvrsta tvar koja je po svom kemijskom sastavu
kovalentni spoj, kemijske formule I2, gdje su kovalentnom
vezom povezana dva atoma joda.
 Budući da su međusobno povezana dva ista atoma, nema
razlike u elektronegativnosti među tim atomima stoga ne
možemo govoriti o dipolu, već je jod NEPOLARNA MOLEKULA.

11. Polarna molekula otapa se u polarnoj, a nepolarna molekula ne otapa se u polarnoj molekuli.
SLIČNO SE OTAPA U SLIČNOME.
 U čemu će se otapati jod?
NEPOLARNA OTAPALA: benzen, kloroform, heksan, tetraklormetan

12.  Što smo postigli zagrijavanjem sadržaja u čašama?
 Zagrijavanje sadržaja u čašama 1. i 2. imalo je efekta, dok zagrijavanje sadržaja u čaši 3. nije imalo efekta
iz već opisanog razloga.
Opažanje u čašama 1. i 2. : topljivost tvari (kuhinjska sol i šećer) se povećala.
Temperatura ima utjecaj na topljivost tvari.
 Zagrijavanjem sadržaja u čašama 1. i 2. ubrzali smo čestice, tj. povećali smo njihovu kinetičku energiju i broj
sudara sa molekulama otapala što je pospješilo njihovo otapanje.

13.  Što se zapravo dogodilo u tom procesu otapanja kuhinjske soli i šećera u vodi?
δ+
δ+
δ+
δ-δ-
molekula vode (H2O)
natrijev ion (Na+)
klorov ion (Cl-)
Slika 4. Shematski prikaz otapanja
kuhinjske soli (NaCl) u vodi Otapanje NaCl u vodi je zapravo okruživanje iona
natrija i klora molekulama vode na način da
su električno pozitivno nabijeni dijelovi molekule vode
(vodik) okruženi negativno nabijenim ionom (klorov ion),
a električno negativno nabijeni dio molekule vode (kisik)
je okružen sa pozitivno nabijenim ionom (natrijev ion).
OBJAŠNJENJE:

14. Slika 5. Otapanje NaCl u vodi
Isto se događa i prilikom otapanja
šećera u vodi.
Proces okruživanja iona i drugih polarnih
molekula molekulama vode naziva se
HIDRATACIJA.
Proces okruživanja iona i polarnih molekula
molekulama polarnog otapala koje nije voda,
ili okruživanje nepolarnih molekula molekulama
nepolarnog otapala općenito nazivamo
SOLVATACIJA.

15.  U svakoj od čaša imali smo određenu masu neke čvrste tvari koja se otapala ili nije otapala
u određenoj masi (volumenu) vode pri određenoj temperaturi (sobna temperatura + zagrijavanje u nastavku).
TOPLJIVOST tvari predstavlja masu tvari koja se pri određenoj temperaturi može otopiti u 100 g otapala.

16. t/°C 10 20 30 40 50 60 70 80
Kuhinjska sol
(NaCl)
35,7 36,0 36,4 36,7 37,0 37,4 37,6 38,0
Šećer
(saharoza)
190,5 203,9 219,5 238,1 260,4 287,3 320,5 362,1
Tablica 1. Topljivost kuhinjske soli (NaCl) i šećera (saharoze) u 100 g vode
pri određenim temperaturama

17.  Koliko se kuhinjske soli otopilo u vodi na sobnoj temperaturi?
 Koliko se kuhinjske soli otopilo u vrućoj vodi?
 NEZASIĆENA OTOPINA
 ZASIĆENA OTOPINA

18.  Što si uočio/la nakon što si zagrijani sadržaj u čašama 1. i 2. ohladio na sobnu temperaturu?
 PREZASIĆENA OTOPINA
Slika 6. Prikaz pokusa pod c)

19.  Što si uočio/la dodavanjem kristalića kuhinjske soli i šećera u čaše 1. i 2.?
Slika 7. Prikaz pokusa pod d)

20. All rigthts reserved.
Pročitaj pažljivo! / Read carefuly!
Sav sadržaj na ovoj PowerPoint prezentacije je privatno vlasništvo administratora WordPress web stranice
osnovekemije.com. Sadržaj je namijenjen isključivo korištenju u obrazovne svrhe.
Strogo je zabranjeno korištenje sadržaja u bilo kakve druge svrhe, te izmjenjivanje i kopiranje istog
na druga web mjesta bez dopuštenja autora.
All content on this PowerPoint presentation is privately owned by WordPress web site administrator
osnovekemije.com. The content is intended for use only for educational purposes.
It is strictly forbidden to use this content for any other purpose, and to change and copy it without
the permission of the author.
Copyright © 2018.Powered by PowerPoint