Dokument opisuje promjene svojstava tvari, posebno vode koja može postojati u tri agregatna stanja: tekućem, plinovitom i čvrstom. Obrađuje se i razlika između fizičkih i kemijskih svojstava tvari, kao što su gorenje i hrđanje. Također se ističe da reaktivnost tvari uključuje međusobni kontakt između različitih tvari.

1.  Mijenjaju li se svojstva tvari?
 Tvari prirodno ili pod utjecajem čovjeka prolaze kroz različite promjene.
Proučavanjem svojstava tvari i njihovih promjena bavi se KEMIJA.
TVARI IMAJU SVOJA SVOJSTVA.
SVOJSTVA TVARI
SU PROMJENJIVA.

3. SVOJSTVA TVARI
FIZIKALNA KEMIJSKA

4.  Što predstavljaju slike ispod?
Slika 1. Slika 2.

5. Slika 1. Voda kao tekućina, para, led
 Voda može biti tekućina, vodena para i led.
 Na koji način vodu možemo prevesti
iz tekućine u vodenu paru?
 Na koji način vodu možemo prevesti
iz tekućine u led?
 Na koji način vodu možemo prevesti
iz vodene pare u tekućinu?
 Na koji način led možemo prevesti u tekućinu?

6. VODA
(TEKUĆINA)
VODENA PARA
(PLIN)
LED
(KRUTINA)
hlađenje
zagrijavanje

7.  Tekućina, led i vodena para su AGREGATNA STANJA VODE.
 Agregatno stanje je FIZIKALNO svojstvo tvari.
 Postoje tri agregatna stanja tvari: tekuće (voda), plinovito (vodena para) i čvrsto (led).
 Zagrijavanjem ili hlađenjem voda se može prevoditi iz jednog agregatnog stanja u drugo.
 Imamo samo jednu tvar koja može promijeniti svoje agregatno stanje.
 Promjenom agregatnog stanja, tvar u srži ostaje ista, voda je i dalje voda bila ona tekućina, plin ili krutina.

8.  Agregatno stanje
 Vrelište
 Talište
 Ledište
 Gustoća
 Tvrdoća
 Kristalni oblik
 Kalavost
 Topljivost
 Magnetna svojstva
 Električna i toplinska vodljivost
 U fizikalna svojstva tvari ubrajamo:

9. Slika 2. Gorenje drveta
 Drvo gori.
 Za gorenje je potreban zrak (kisik).
 Koje još tvari gore?
 Navedi primjere tvari koje ne gore!
 Gorenjem drvo dolazi u kontakt sa drugom tvari
(kisikom iz zraka).
Više nemamo samo jednu tvar već dvije tvari koje su u
međusobnom kontaktu.
GORENJE tvari je KEMIJSKO svojstvo tvari.

10. Što predstavlja ova slika?
Slika 3.

11. Slika 3. Hrđanje željeza
 Željezo je tvar sive boje.
 Stajanjem na zraku ili u vodi željezo poprimi crvenosmeđu boju.
 Nastaje nova tvar crvenosmeđe boje koju nazivamo hrđom.
PRETPOSTAVKA:
Da bi nastala nova tvar (hrđa) nužno je da željezo dođe
u kontakt s nekom drugom tvari.
U pitanju nije više jedna tvar, već dvije ili više tvari koje su u
međusobnom kontaktu.
Taj međusobni kontakt koji jedna tvar može ostvariti s drugom
nazivamo REAKTIVNOST tvari.
REAKTIVNOST tvari je KEMIJSKO svojstvo tvari.

12. ZADATAK!
Ispitaj topljivost kalcija i bakra u vodi!
 INERTNE TVARI
 REAKTIVNE TVARI

13.  Nabroji fizikalna svojstva tvari?
 Nabroji kemijska svojstva tvari?
 Na primjeru objasni razliku između fizikalnog i kemijskog svojstva tvari?

14. All rigthts reserved.
Pročitaj pažljivo! / Read carefuly!
Sav sadržaj na ovoj PowerPoint prezentacije je privatno vlasništvo administratora WordPress web stranice
osnovekemije.com. Sadržaj je namijenjen isključivo korištenju u obrazovne svrhe.
Strogo je zabranjeno korištenje sadržaja u bilo kakve druge svrhe, te izmjenjivanje i kopiranje istog
na druga web mjesta bez dopuštenja autora.
All content on this PowerPoint presentation is privately owned by WordPress web site administrator
osnovekemije.com. The content is intended for use only for educational purposes.
It is strictly forbidden to use this content for any other purpose, and to change and copy it without
the permission of the author.
Copyright © 2018.Powered by PowerPoint