1. Astronomsko društvo
Alfa, Niš
Astronomska
inflacija
Milan Milošević
osnivač i urednik sajta
www.svetnauke.org
Astronomski kamp Letenka
22. jul 2011.
2. Inflacija?
Godišnja inflacija u Srbiji 9%
Ekonomski institut (EI) iz Beograda ocenio je da će
inflacija u Srbiji u ovoj godinu biti devet odsto.
NBS: Februarska inflacija iznad gornje granice
Inflacijau Srbiji u februaru bila je 12,6 odsto u odnosu
na isti mesec prošle godine, što je iznad gornje
granice cilja Narodne banke Srbije, koji za februar
iznosi 5,8 plus minus 1,9 odsto, objavila je danas
centralna banka.
www.svetnauke.org
3. Šta je to inflacija?
Reč iz latinskog jezika, i u bukvalnom prevodu
znači naduvati se, nateći.
Hiperinflacija:
Nemačka, 1923: 3,25 miliona % mesečno (cene
duplirale na dva dana)
Novembar 1923: 1.000.000.000.000 starih za jednu novu marku
Mađarska, 1946: 1,16x1016 % mesečno (cene duplirale
na 15h)
Avgust 1946: 4×1029 starih za jednu novu forintu
Sribija,1993: 5x1015 % od oktobra do januara (cene
duplirale na 16h)
Januar 1994: jedan novi dinar = 1 × 1027 starih
www.svetnauke.org
4. Bilo je to ovako...
RTS, Dnevnik 2, 1993. godina
http://www.youtube.com/watch?
www.svetnauke.org v=6go8Q6tsNus
6. Kako je sve počelo?
Ne tako davno, pre nekoliko godina, tačnije....
Pre 14 milijardi godina!
“Veliki prasak”
Ž. Lemetre (ideja), Dž. Gamov (model)
www.svetnauke.org
8. Fridmanove jednačine
Aleksandar Fridman (1888-
1925)
Jednačine koje opisuju
dinamiku širenja
homogenog i izotropnog
svemira
www.svetnauke.org
9. Kosmološki princip
Svemir je homogen i izotropan
U bilo kom trenutku, svemir izgleda isto iz
svake tačke prostora i u svim pravcima
Važi na velikim rastojanjima!
izotropan homogen
www.svetnauke.org
10. Fridmanovi modeli
H – Hablov parametar
ρ − gustina
k = +1, 0, -1
a – faktor skale
www.svetnauke.org
11. Posmatrački parametri
U jednačinama parametri od kojih zavisi
evolucija svemira i njegova budućnost
Parametri se određuju na osnovu
posmatranja
Brzina
širenja, H0
Parametar gustine, Ω0
Parametar usporavanja, q0
www.svetnauke.org
12. Brzina širenja, H0
Hablova konstanta
Lako meri, važna uloga
Hablova merenja, 1929. godine
Linearna veza brzine i rastojanja, v=H0r
Merenje rastojanja
www.svetnauke.org
13. Parametar gustine, Ω0
Kritična gustina – odgovara ravnoj geometriji
svemira (k = 0)
Zavisi od Hablove konstante => funkcija vremena
Trenutna vrednost:
Jedna galaksija po megaparseku
Parametar gustine
www.svetnauke.org
14. Parametar usporavanja, q0
Hablov parametar, i brzina širenja, menja tokom
vremena
Parametar usporavanja opisuje brzinu promene Hablove
konstante
Nije nezavistan od H0 i Ω0 ali veza zavisi od vrste
materije; određuje merenjem
Poslednja decenija XX veka - q0 < 0 ! ! !
Svemir se širi ubrzano!
www.svetnauke.org
17. Zašto inflacija?
Problem ravne geometrije
Problem horizonta
Problem velikih kosmičkih struktura
Problem monopola
www.svetnauke.org
18. Problem ravne geometrije
Najnoviji podaci pokazuju da je vrednost
ukupne gustine približna kritičnoj, tj.
svemir je skoro ravan
Model – ako postoji mala zakrivljenost
prostora ona tokom vremena raste!
Da bi model “radio”
www.svetnauke.org
19. Problem horizonta
Jedan od najvažnijih nedostataka
(ne)mogućnost komunikacije između
udaljenih delova svemira
Svetlost prelazi konačno rastojanje => vidljiv
svemir
www.svetnauke.org
20. Kosmičko mikrotalasno pozadinsko zračenje
(CMB)
Nastalo kada je svemir bio star 400000 god.
Temperatura 2,27K, fluktuacije 10-4–10-5K
Od fluktuacija su nastale galaksije
www.svetnauke.org
21. Kako je nastala
termodinamička
ravnoteža?
“Signal” stiže iz
suprotnih pravaca,
koji nisu mogli da
komuniciraju
CMB zračenje nastalo u vreme kad je svetlost
mogla da prelazi još kraća rastojanja
Delovi koji su na rastojanju većem od 1-2 lučnog
stepena ne mogu da komuniciraju!
www.svetnauke.org
22. Problem velikih struktura
Kakosu nastale galaksije ako je svemir
homogne?
Problem monopola
GUT predviđa postojanje teških i stabilnih
čestica, ali one nikad nisu detektovane
Najčudniji su magnetni monopoli, trebali bi da
dominiraju svemirom ali nikad nisu
detektovani
www.svetnauke.org
24. Malo istorije
Ajnštajn (1915) – Opšta teorija relativnosti
Fridman (1922) – rešenja Ajnštajnovih jednačina
Habl(1929) – crveni pomak, svemir se širi
Gamov (1946) – osnova modela Velikog praska
Penzias i Vilson (1965) – otkriće CMB zračenja
Gut i Sato (1981) – “stara” inflacija
Linde, Albreht, Štajnhard (1982) – “nova”
inflacija
Linde (1983) – haotična inflacija
www.svetnauke.org
25. Inflacija
Ravna geometrija
Uslov inflacije primorava
ukupnu gustinu da se
približi jedinici
Horizont
Svemir se širi ali ne menjaju se
karakteristične dimenzije, mali deo svemira
poraste dovišestruko većih dimenzija od
vidljivog svemira
www.svetnauke.org
26. Inflacija
Velike strukture
Predviđanja modela
odgovaraju fluktuacijama
u CMB zračenju
Monopoli
Mogu da nastaju u periodu pre inflacije, ali
eksponencijalan rast svemira dovodi do
eksponencijalnog smanjenja njihove gustine
www.svetnauke.org
27. Modeli
Prvi modeli pre 30 godina
Danas veliki broj odgovarajućih modela
Proces nije potpuno objašnjen
Energija – daleko od današnjih
akceleratora
Teorijski model nastaje postuliranjem,
rezultati upoređuju sa posmatranjima
www.svetnauke.org
28. Najjednostavniji model
Kosmološka konstanta
Kraj inflacije – energija prelazi u običnu
materiju
U periodu ranog svemira, 10-34 sekunde,
energija ~1016 GeV
Dimenzije povećaju 1060 puta
www.svetnauke.org
29. Inflacija (ni)je...
Nije konačna i kompletna teorija
Jeste matematički model, koji sa velikom
tačnošću opisuje ono što vidimo i merimo
www.svetnauke.org
30. Tamna strana svemira?
Tamna energija slična je inflaciji, ali
energija je mnogo manja ~10-12 GeV
www.svetnauke.org
31. Kraj... ?
Odgovori se nalaze u fizici čestica i visokih
energija
Prvi put možemo da testiramo teorijske
modele ranog svemira
Kosmologija i inflacija ulaze u “porodicu”
egzaktnih nauka
Daleko smo od pravog modela, ali
nalazimo se na dobrom putu
www.svetnauke.org