4. Svijet je
sastavljen od
sitnih i nevidljivih
čestica tvari-
ATOMA
Leukip, 5.st. pr. Kr. (lijevo),
Demokrit, 460-370.g. pr. Kr. (desno)
Atom je bezdimenzionalna čestica
oko koje se šire privlačne i odbojne
sile. Na malim udaljenostima djeluju
odbojne sile, a na većim
udaljenostima djeluju privlačne sile.
Između privlačnih i odbojnih sila se
uspostavlja ravnoteža.
Ruđer Bošković (1711.-1787.),
hrvatski znanstvenik
5. ATOMISTIČKA
TEORIJA: Atom je
nevidljiva i nedjeljiva
kuglica.
John Dalton (1776.-1844.),
engleski kemičar
Atom je pozitivno električno
nabijena kuglica u kojoj se
nalaze elektroni koji su električno
negativno nabijeni i ne utječu na
pozitivan naboj atoma.
Joseph John Thomson (1856.-1940.),
britanski fizičar
6. Atom se sastoji od pozitivno
nabijene jezgre u kojoj se nalaze
pozitivno nabijene čestice koje je
nazvao PROTONIMA i
elektronskog omotača u kojem
se nalaze negativno nabijene
čestice-ELEKTRONI.
Ernest Rutherford (1871.-1937.),
novozelandski kemičar i fizičar
KVANTNA TEORIJA O GRAĐI
ATOMA: Elektroni kruže oko
jezgre po određenim putanjama
(energetskim razinama). Prijelaz iz
više energetske razine na nižu
praćen je emisijom energije, a
obratan prijelaz apsorpcijom
energije.
Niels Bohr (1885.-1962.),
danski kemičar
7. Elektroni imaju
dvojnu (dualnu)
prirodu, čestičnu i
valnu.
Louis Victor de Broglie (1892.-1987.),
francuski fizičar
Nemoguće je točno odrediti položaj
i putanju elektrona u atomu.
Moguće je odrediti vjerojatnost
nalaženja elektrona u prostoru
pomoću kvadarata apsolutne
vrijednosti valne funkcije.
Erwin Schrödinger (1887.-1961.),
austrijski fizičar
8. Bombardirajući jezgre atoma α česticama
na osnovu emitiranog zračenja, pronašao
da se u jezgri osim pozitivno nabijenih
čestica, protona, nalaze i neutralne
čestice- NEUTRONI čija je masa
približno jednaka masi protona.
James Chadwick (1891.-1974.),
engleski fizičar
12. Slika 2. Thomsonov model atoma („puding sa šljivama”)
Atom je električno pozitivno nabijena kuglica polumjera
10-10 m
Elektroni su električno negativno nabijene čestice
utisnute u
pozitivno naelektriziranu
sferu(atom)
Elektroni titraju oko svojih ravnotežnih položaja i ne
utječu na
pozitivan naboj sfere (atoma)
13. Slika 3. Rutherfordov model atoma
(„planetarni model atoma”)
Atom je građen od jezgre koja je električno pozitivno nabijena
Oko jezgre kruže elektroni kao što planeti kruže oko Sunca-PLANETARNI MODEL
ATOMA
Pokusom sa tankim listićima zlata ili tinjca (1911.), Rutherford je dokazao da je sva masa
atoma skoncentrirana u jezgri čiji je promjer 104 puta manji od promjera atoma tako da je
većina atoma „prazan prostor”
KRATAK OPIS POKUSA:
Na tanak listić zlata ili tinjca usmjeren je snop α-zraka
(pozitivno nabijene jezgre helija) te se promatrao otklon tih
zraka na fluorescirajućem zastoru. Većina α-zraka je prošla
kroz listić bez otklona, a samo mali dio zraka se otklonio i to
pod kutom većim od 90°.
Zbog tih rezultata pokusa, Rutherford je zaključio da su
zrake prošle kroz listić zlata bez otklona iz razloga što je
masa atoma koncentrirana u jednom njegovom dijelu-
JEZGRI.
Zbog kuta otklona (veći od 90°) ustanovljeno je da je i jezgra
kao i α-zraka pozitivno nabijena čestica (sudar čestica istog
naboja izaziva električno odbijanje sa velikim otklonom).
14. Rutherfordov model atoma nije mogao objasniti elektronsku strukturu atoma
Kvantna teorija (Max Planck) omogućava Bohru da riješi pitanje elektronske strukture atoma na
primjeru vodika
1.Bohrov postulat
Elektroni mogu kružiti oko jezgre samo po kvantiziranim putanjama
(E=hv)
2. Bohrov postulat
Elektron se može nalaziti u stacionarnom stanju- ne emitira niti
apsorbira energiju i u pobuđenom stanju - elektron prelazi s više
energetske razine na nižu ili obrnuto i pri tome emitira ili apsorbira
energiju jednog kvanta ili njegovog višekratnika
Ako energiju elektrona na nižoj energetskoj razini označimo sa E1,
a energiju elektrona na višoj energetskoj razini sa E2 onda
apsorbiranu energiju elektrona možemo izračunati prema jednadžbi:
E2 – E1 = hv Bohrovo pravilo frekvencije
Osnovno stanje atoma je najstabilnije stanje atoma gdje elektron zauzima putanju najniže energije.
Model uspješno objašnjava linijski spektar vodikovog atoma (jednoelektronski sustav)
Ne vrijedi za višeelektronske sustave
n=1,2,3 kvantni broj energetskog nivoa
ΔE= E2 - E1
Slika 4. Shematski prikaz Bohrovog
modela atoma