STRUČNO OBRAZOVANJE Ispitivanje stavova roditelja o srednjem stručnom obrazovanju

1. 1
STRUČNO OBRAZOVANJE
Ispitivanje stavova roditelja o srednjem stručnom obrazovanju
februar, 2018. godine

2. 2
Sadržaj
1. Uvod ............................................................................................................................................... 3
2. Interpretacija rezultata istraživanja ....................................................................................... 5
3.1. Republika Srpska................................................................................................................. 6
3.3.1. Rezultati analize opštih podataka ...................................................................................... 6
3.1.2.Rezultati analize specifičnih podataka................................................................................ 7
4. Analiza zbirnih podataka......................................................................................................... 16
5. Zaključak i glavne preporuke ................................................................................................. 18

3. 3
1. Uvod
Poštovani čitaoci,
Srednje škole koje pružaju stručno obrazovanje – bilo da je riječ o trogodišnjim ili
četverogodišnjim stručnim školama – snose veliku odgovornost za obrazovanje
kvalifikovane radne snage za tržište rada u svim proizvodnim i uslužnim sektorima, čime
imaju važnu ulogu u ekonomskom razvoju zemlje koji uveliko zavisi od dovoljnog broja
kompetentne radne snage.
U posljednih nekoliko godina, mnogo je napora uloženo u sistem srednjeg stručnog
obrazovanja, jer je postalo očigledno da on, usljed različitih razloga, nije u mogućnosti da
pruži ono što se od njega očekuje. Broj mladih koji se odlučuju za sticanje srednjeg
stručnog obrazovanja smanjio se u korist škola koje nude opće srednje obrazovanje.
Roditelji igraju važnu ulogu u odlukama koje se tiču razvoja karijere njihove djece. Zbog
toga Projekat „Stručno obrazovanje“ koji implementira GIZ zanima kako roditelji
razmišljaju o srednjem stručnom obrazovanju, kakvim informacijama raspolažu oni sami,
a na kojima se temelje savjeti koje daju svojoj djeci i koji drugi faktori također utječu na
odlučivanje.
Zaključci iz ove studije pružaju bolje razumijevanje o tome što učiniti kako bi se poboljšale
usluge na polju razvoja karijere i usmjeravanja mladih ljudi, kao dijela općeg poboljšanja
obrazovnih usluga, naročito u kontekstu sistema srednjeg stručnog obrazovanja.
Ohrabrujemo sve koji su uključeni u sistem srednjeg stručnog obrazovanja da podatke
koji su dobiveni ovom analizom koriste za donošenje odluka ili kao osnovu za dalji
razgovor na ovu temu.
Uživajte u čitanju!
Isabel Rapp
Vođa projekta
Stručno obrazovanje

4. 4
INTERPRETACIJA
REZULTATA
ISTRAŽIVANJA

5. 5
2. Interpretacija rezultata istraživanja
U sklopu projekta „Stručno obrazovanje“ koji podržava Njemačko društvo za
međunarodnu saradnju GIZ, izvršeno je prikupljanje informacija u vezi sa srednjim
stručnim obrazovanjem u Hercegovačko-neretvanskom kantonu, Bosansko-podrinjskom
kantonu Goražde i u Republici Srpskoj. Ispitanici su bili roditelji djece koja završavaju
osnovno obrazovanje, a kojima je ponuđen upitnik sa opštim i specifičnim pitanjima. Opći
dio upitnika obuhvatao je pitanja o spolu, dobi, obrazovnom stepenu kao i o trenutnom
zaposlenju, dok je specifiöni dio upitnika sadržavao pitanja o imidžu srednjeg stručnog
obrazovanja, te pitanja o savjetima u vezi sa odabirom srednje škole. Također, roditelji su
davali ocjene za tvrdnje kojima se procjenjivalo viđenje srednjeg stručnog obrazovanja na
tržištu rada i mogućnostima koje ono nudi za zaposlenje i karijeru. Cilj je bio ispitati
stavove i mišljenja roditelja u navedenim sredinama srednjem stručnom obrazovanju.
Ukupno je prikupljeno 2111 odgovorenih upitnika. Proces distribuiranja i prikupljanja
odgovorenih upitnika podržale su škole, a u nastavku će biti prikazani pojedinačni
rezultati i zbirni podaci za ova tri ciljana područja istraživanja.

6. 6
3.1. Republika Srpska
Istraživanje u Republici Srpskoj urađeno je na području gradova Gradiška i Prijedor. Broj
obrađenih upitnika iznosio je 599, što čini 28,4% ukupnog broja svih ispitanika. Uz
podršku koju su pružile četiri osnovne škole, ispitani su roditelji učenika i učenica
završnih razreda.
3.3.1. Rezultati analize opštih podataka
Podaci iz ovog dijela istraživanja prikupljeni su na osnovu općeg dijela upitnika, a koji je
sadržavao pitanja o spolu, dobi, mjestu prebivališta te stručnoj spremi roditelja. Tako je
prema spolu i dobi ispitanika utvrđeno da je u ovom entitetu ispitano 62% majki i 38%
očeva djece koja završavaju osnovnu školu. Stepen obrazovanja prikazan je sljedećom
grafikom, iz kojeg je vidljivo da većina ispitanih roditelja, odnosno njih 72% ima srednju
stručnu spremu. Sa udjelom od 14% ispitani su roditelji sa završenom visokom stručnom
spremom.
Kako je opštim dijelom upitnika obuhvaćeno pitanje o zanimanju i trenutnoj vrsti
zaposlenja ispitanih roditelja, to je rezultat pokazao da je u većini slučajeva (66%) riječ o
2%1% 5%
72%
5%
14%
1%
Stepen obrazovanja roditelja u RS
Bez ikakvog
obrazovanja
Nepotpuno osnovno
obrazovanje
Osnovna škola
Srednja škola
Viša škola / Bachelor
Visoka škola / Master

7. 7
roditeljima koji su zaposleni i to uglavnom u svojstvu zaposlenika u privatnom sektoru
(47%). Ipak, nije zanemariv procenat roditelja koji su nezaposleni, a koji čine 24%
ukupnog broja ispitanih roditelja u Republici Srpskoj.
3.1.2. Rezultati analize specifičnih podataka
U specifičnom dijelu upitnika od ispitanika se tražilo da navedu da li je njih neko od
navedenih osoba (roditelj ili član obitelji, prijatelj, nastavnik, karijerni savjetnik, direktor,
neko iz poslovnog svijeta ili neka druga osoba) savjetovao da odaberu određeni put tokom
66%
24%
7%
0% 2% 1% 0%
Zanimanje roditelja u RS
Zaposlen/a
Nezaposlen/a
Privremeni poslovi
Student/ica
Domaćica
Penzioner
Ostalo
8%
10%
47%
29%
6%
Trenutni položaj zaposlenja ispitanih roditelja
Samozaposlen/a (ne zapošljava
druge)
Poslodavac/ka (zapošljava
druge)
Zaposlenik/ca (rad kod
privatnog poslodavca)
Zaposlenik/ca u
javnom/državnom sektoru
Nešto drugo

8. 8
obrazovnog procesa (odabir srednjeg stručnog obrazovanja ili odabir općeg srednjeg ili
visokog obrazovanja). Većina ispitanih roditelja iz Republike Srpske, njih 39% od
ukupnog broja ispitanih roditelja odgovorila je da nije dobila savjet pri odabiru
obrazovnog puta, niti od roditelja, niti od nastavnika, niti od karijernih savjetnika. Oni
roditelji koji su dobili savjet za odabir općeg srednjeg ili visokog obrazovanja, taj savjet
dobili su u 31% slučajeva od vlastitih roditelja ili članova porodice. Iz ovih rezultata
možemo zaključiti da generacija roditelja čija djeca sada završavaju osnovnu školu nije od
karijernih savjetnika ili stručnog lica unutar škole dobivala savjete za profesionalni razvoj
i odabir srednje škole, a kada su dobivali savjet, on je u većini slučajeva bio od roditelja.
Rezultati analize ovog dijela upitnika ukazuju da je utjecaj roditelja za izbor budućeg
srednjoškolskog obrazovanja od presudnog značaja i da se generacije roditelja čija
djeca sada odlučuju o nastavku školovanja moraju informisati o mogućnostima koje nudi
srednje stručno obrazovanje u Republici Srpskoj.
Od ispitanika se tražilo da navedu stepen slaganja sa konstatacijom da mladi u Republici
Srpskoj dobivaju dovoljno informacija vezanih za njihovo školovanje i karijerne
mogućnosti od škola i službi za zapošljavanje.
0%
5%
10%
15%
20%
25%
30%
35%
40%
Ne, bez
savjeta
Da, savjet za
odabir
stručnog
obrazovanja
Da, savjet za
odabir općeg
srednjeg ili
visokog
obrazovanja
Ne znam
Da li Vas je neko od navedenih ljudi savjetovao da odaberete
određeni put tokom Vašeg obrazovnog puta?
Vaši roditelji ili neko iz vaše
obitelji
Prijatelji
Nastavnik
Karijerni savjetnik
Vaš direktor
Netko iz poslovnog svijeta

9. 9
Rezultati analize prikupljenih podataka pokazuju da se 39% ispitanika uglavnom slaže s
ponuđenom konstatacijom. Istovremeno, isti broj ispitanika 39% se uglavnom se ne slaže
sa ovom tvrdnjom. Na osnovu ovoga možemo zaključiti da je mišljenje roditelja u
Republici Srpskoj o informiranju mladih o nastavku školovanja je podijeljeno te da se
treba učiniti više na promociji mogućnosti koje nudi odabir srednjeg stručnog
obrazovanja.
U idućem pitanju, od ispitanika smo tražili da rangiraju tri prioriteta izvora informiranja
koje su koristili pri odabiru njihovog obrazovnog puta. Ponuđeni odgovori bili su:
televizija, internet i društvene mreže, novine, radio, događaji, izložbe ili sajmovi, škole,
porodica, prijatelji, iskustvo u povremenim poslovima ili nešto drugo pri čemu ocjena 1
odgovara izvoru kojeg su najviše koristili. Na grafici je jasno prikazano, a što je slično kao
i u analizi prethodnih sredina, da je porodica glavni iznor informisanja, prilikom odabira
obrazovnog puta. Zbog toga su roditelji ključna grupa na koju se trebaju usmjeriti
promotivne poruke u vezi sa mogućnostima koje nudi srednje stručno obrazovanje u
Republici Srpskoj. Prijatelji, škola i televizija su također značajni izvori informisanja, a
imajući u vidu da su ispitanici roditelji koji su uglavnom rođeni između 70-ih i 80-ih
godina, postotak online medija je, kao izvor informisanja, zastupljen tek sa 3%.
6%
39%
39%
12%
4%
U RS mladi dobivaju dovoljno informacija vezanih za njihovo školovanje i
karijerne mogućnosti od škola i službi za zapošljavanje
U potpunosti se slažem
Uglavnom se slažem
Uglavnom se ne slažem
U potpunosti se ne slažem
Ne znam

10. 10
Dakle, slično rezultatima koji su dobiveni u Hercegovačko-neretvanskom kantonu i
Bosansko-podrinjskom kantonu Goražde, ispitani roditelji su za izvor informisanja birali
porodicu (31%), školu (14%) i televiziju (8%). Međutim u odnosu na prethodna dva
kantona ovdje je značajno istaći da je više roditelja izabralo televiziju kao prioritet u
prenosu informacija.
Kako je prijelaz iz osnovne u srednju školu važan životni događaj, kako za djecu, tako i za
roditelje pitali smo roditelje učenika završnih razreda osnovnih škola u Republici Srpskoj
Koje srednje škole bi u današnje vrijeme preporučili mladoj osobi nakon završetka osnovne
škole. Roditelji su u najvećem postotku (37%) izjavili da to zavisi od osobe. Tehničku i
srodne škole preporučilo bi 24% roditelja, dok bi srednju stručnu školu preporučilo 18%
ispitanih roditelja. Najmanje ispitanih roditelja bi mladima preporučilo upis vjerske i
umjetničke škole, njih tek 2%, dok bi gimnaziju preporučilo 11% ispitanih roditelja u
Republici Srpskoj.
0%
5%
10%
15%
20%
25%
30%
35%
Izvori informiranja korisnika koji su korišteni za obrazovni put
Ocjena 1
Ocjena 2
Ocjena 3

11. 11
Kako je naš fokus i predmet istraživanja bilo stručno obrazovanje, roditelje smo ispitali
kako oni ocjenjuju imidž stručnog obrazovanja. Najveći procenat ispitanika je imidž
srednjeg stručnog obrazovanja u Republici Srpskoj ocijenio ocjenom zadovoljava (34%),
dok je procenat onih koji imidž srednjeg stručnog obrazovanja smatraju dobrim 30%.
Ispitani roditelji u procentu od 24% smatraju da je imidž stručnog obrazovanja
nezadovoljavajući, odnosno loš, dok 12% ispitanih roditelja ima mišljenje da je imidž
srednjeg stručnog obrazovanja vrlodobar, odnosno odličan. Ipak, pažnju je poželjno
usmjeriti na poboljšanje imidža sednjeg stručnog obrazovanja, obzirom da ga većina
smatra tek zadovoljavajućim i da je potrebno i moguće poboljšanje na ovom polju.
U nastavku su ispitanicima u Republici Srpskoj također ponuđena 3 zanimanja: mašinski
tehničar za CNC mašine, CNC operater i bravar. Njihov zadatak je bio da ocijene perspektivu
navedenih zanimanja koja podrazumijeva zapošljavanje, plaću, sigurnost i stabilnost radnog
18%
24%
11%2%
37%
3% 5%
Vrsta srednje škole koju bi roditelj u današnje vrijeme preporučio mladoj
osobi nakon završetka osnovne škole
Srednja stručna škola
Tehnička i srodne škole
Gimnazija
Umjetnička škola
Vjerska škola
Zavisi od osobe
Nešto drugo:
Ne znam
5%
7%
30%
34%
14%
10%
Imidž stručnog obrazovanja u Republici Srpskoj
Odličan
Vrlo dobar
Dobar
Zadovoljavajući
Nezadovoljavajući
Loš

12. 12
mjesta te imidž. Iz toga ćemo još jednom imati uvid koliko su roditelji zapravo informirani o
gore navedenim zanimanjima.
0
20
40
60
80
100
120
140
160
Mašinski tehničar za CNC mašine
0
20
40
60
80
100
120
140
160
CNC operater
0
20
40
60
80
100
120
140
160
180
Bravar

13. 13
Ocjena perspektive za zanimanja
Iz navedene tri ilustracije vidljivo je da su za perspektivu sva tri zanimanja roditelji vrlo
često birali odgovor ne znam. Tako njih 16,4% nije upoznato sa perspektivom koju nudi
zanimanje mašinskog tehničara za CNC mašine, dok 23,9% roditelja smatra da je
perspektiva ovog zanimanja vrlo dobra. Slične rezultate smo dobili analizom ocjene
perspektive za zanimanja CNC operater, za koje 24,2% roditelja smatra da ima vrlo dobru
perspektivu, dok njih 22,7% smatra da je persepektiva ovog zanimanja dobra. I ovdje je
primijetan postptak od 15,2% roditelja koji nisu znali kakva je budućnost ovog poziva.
Postotak roditelja kojima je perspektiva zanimanja bravar nepoznata iznosi 20%, dok je
onih koji smatraju da je dobra budućnost bravarskog poziva 27,5%. Iz ove analize je
vidljivo da roditelji nisu dovoljno upoznati sa perspektivama koje nude ova tri zanimanja
i da se promocija može usmjeriti na približavanje ovih zanimanja učenicima i učenicama
kako bi u pozitivnom svjetlu mogli razmišljati o istima, obzirom da je riječ o nekima od
najtraženih i deficitarnih zanimanja na tržištu Republike Srpske.
Ispitanicima je zatim ponuđen niz od 10 konstatacija vezanih za informiranost roditelja o
srednjem stručnom obrazovanju.
1. Stručno obrazovanje nudi visoko kvalitetno znanje
2. Stručno obrazovanje pruža pristup savremenoj opremi
3. Nastavnici i majstori u stručnim školama su kompetentni
4. Stručno obrazovanje nudi dobre karijerne mogućnosti
5. Osobe kroz stručno obrazovanje stiču vještine i znanja potrebna poslodavcu
6. Stručno obrazovanje vodi do zanimanja traženih na tržištu rada
7. Stručno obrazovanje vodi do dobro plaćenih poslova
8. Stručno obrazovanje ne vodi do zanimanja traženih na tržištu rada
9. Stručno obrazovanje doprinosi ekonomskom razvoju
10. Stručno obrazovanje igra ulogu u smanjenju nezaposlenosti
Stepen slaganja ili neslaganja roditelja djece koja završavaju osnovnu školu u Republici
Srpskoj sa navedenim tvrdnjama prikazan je na sljedećoj grafici. Uočljivo je da se ispitanici
uglavnom slažu sa svim tvrdnjama, što navodi na razmišljanje zašto se, pored svih

14. 14
afirmativnih izjava sa kojima se slažu u vezi sa srednjim stručnim obrazovanjem, roditelji
ipak odlučuju na savjetovanje drugih vrsta škola za odabir nastavka školovanja svoje
djece. Razlog tome može ležati u činjenici da nisu dovoljno informisani o mogućnostima
koje pruža srednje stručno obrazovanje, odnosno, o nepovoljnom imidžu koje ono ima u
društvu.
Roditelji uglavnom prepoznaju značaj i prednosti stručnog obrazovanja u Bosni i
Hercegovini uz njih, u prosjeku 20% koji se uglavnom ne slažu sa navedenim tvrdnjama.
Posebno smo se osvrnuli na mišljenje učesnika o mogućem zaposlenju nakon stečenog
stručnog obrazovanja u odnosu na osobe koje su stekle opće ili visoko obrazovanje.
Rezultati pokazuju da se 41% ispitanika u Republlici Srpskoj uglavnom slaže s tvrdnjom
da će lica koja završe srednje stručno obrazovanje vjerovatno prije naći zaposlenje nakon
završetka školovanja. Dodamo li tome 13% ispitanika koji se apsolutno slažu sa
navedenom tvrdnjom, dolazimo do zaključka da više od polovine ispitanih roditelja u RS
smatra da je veća vjerovatnoća zaposlenja sa završenim srednjim stručnim obrazovanjem.
23% ispitanih roditelja smatra da to nije garancija zaposlenja, a nije zanemariv postotak
od 14% roditelja koji nisu znali odgovoriti na ovo pitanje.
0%
5%
10%
15%
20%
25%
30%
35%
40%
45%
50%
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10
Stepen slaganja sa konstatacijama
U potpunosti se slažem
Uglavnom se slažem
Uglavnom se ne slažem
U potpunosti se slažem2
Ne znam

15. 15
Istraživanje je obuhvatilo ispitivanje roditeljskih stavova o tome da li stručno obrazovanje
priprema osobe za pokretanje vlastitog biznisa, da li kroz ovakav vid obrazovanja učenici
i učenice stiču vještine komunikacije i rada u timu, da li ono vodi do zanimanja koja su
tražena na tržištu rada, kao i da li srednje stručno obrazovanje vodi do zanimanja koja se
u društvu ne poštuju, odnosno do društvene stigmatizacije određenih zanimanja. Grafika
ispod pokazuje zbirne nalaze, a upečatljivo je da se većina ispitanika slaže s tvrdnjom da
srednje stručno obrazovanje vodi do zanimanja koja su tražena na tržištu rada,
odnosno, njih 36%. Da učenici tokom stručnog obrazovanja ne stiču vještine osnivanja i
pokretanja vlastitih biznisa smatra 30% ispitanika, dok njih 28% smatra da učenici i
učenice u stručnom obrazovanju ne uče vještine komunikacije i rada u timu. Zanimljivo je
da se 29% roditelja u Republici Srpskoj ne slaže sa konstatacijom da stručno obrazovanja
vodi do poslova koji se ne poštuju u društvu, što nam govori da iako prisutna, društvena
13%
41%23%
9%
14%
Osobe sa završenim stručnim obrazovanjem će vjerovatno prije naći
zaposlenje nakon završetka školovanja nego osobe koje završe opšte ili
visoko obrazovanje
U potpunosti se slažem
Uglavnom se slažem
Uglavnom se ne slažem
U potpunosti se ne slažem
Ne znam

16. 16
stigmatizacija određenih stručnih zanimanja treba biti savladana.
Iz navedenog je vidljivo da su mišljena o određenim temama različita, nekada čak
dijametralno suprotna i da je neophodno raditi na većoj informisanosti roditelja o
vještinama i mogućnostima koje nudi srednje stručno obrazovanje u Republici Srpskoj.
4. Analiza zbirnih podataka
Analiza zbirnih općih podataka ukazuje da je od ukupnog broja ispitanih roditelja bilo
59% majki i 41% očeva djece koja završavaju osnovnu školu. Prema stepenu obrazovanja
67% roditelja je imalo srednju stručnu spremu, njih 15% je sa visokom stručnom
spremom, a 8% ispitanih roditelja imalo je završenu visoku školsku spremu, odnosno
završen prvi ciklus bolonjskog procesa obrazovanja. Većina roditelja je zaposlena, njih
65%, dok je 20% roditelja bez zaposlenja. Domaćice čine 6% ispitanih roditelja, dok je 4%
roditelja u statusu penzionera.
Većina ispitanih roditelja, njih 41% imaju status zaposlenika u privatnom sektoru, dok
njih 39% radi u javnim institucijama. Samozaposleni roditelji čine 8% ukupnog broja
0%
5%
10%
15%
20%
25%
30%
35%
40%
Stručno
obrazovanje
ne priprema
osobe za
osnivanje
vlastitog
biznisa
Osobe u
stručnom
obrazovanju
ne uče
vještine kao
što su
komunikacija
i timski rad
Stručno
obrazovanje
vodi do
poslova koji
se u društvu
ne poštuju
Stručno
obrazovanje
vodi do
zanimanja
traženih na
tržištu rada
Stepen slaganja ispitanika sa ponuđenim konstatacijama
U potpunosti se slažem
Uglavnom se slažem
Uglavnom se ne slažem
U potpunosti se ne slažem
Ne znam

17. 17
ispitanih roditelja, dok je njih 7% poslodavac drugima. Što se tiče analize zbirnih podataka
za specifični dio istraživanja, najzanimljivije rezultate donosimo u nastavku:
 43,4% ispitanih roditelja nije dobilo savjet za odabir vlastitog obrazovnog puta
 Ako su dobili savjet, onda je to u 28,3% bio savjet člana porodice
 32,9% roditelja je mišljenja da mladi dobivaju dovoljno informacija za njihovo
školovanje od škola i drugih odgojno-obrazovnih institucija
 Njih 33% smatra da mladi ne dobivaju dovoljno informacija za njihovo školovanje
od škola i drugih obrazovno-odgojnih institucija
 U 39% slučajeva kao izvore informisanja, roditelji navode članove porodice, 15,7%
prijatelje, i 9,4% televiziju.
 Manje od 13% ispitanih roditelja smatra da se u školi i sajmovima mogu dobiti
informacije o mogućnostima daljeg školovanja
 U 34% slučajeva roditelji smatraju da preporuka za odabir srednje škole zavisi od
afiniteta osobe, ali ipak bi njih 22% preporučilo odabir srednje tehničke ili srodne
škole za nastavak školovanja. Jednak procenat, njih 16% preporučilo bi srednju
stručnu školu i gimnaziju kao opciju da dalje obrazovanje
 35% ispitanih roditelja smatra da je imidž srednjeg stručnog obrazovanja dobar.
Ako tome dodamo 28% roditelja koji smatraju da je imidž srednjeg stručnog
obrazovanja zadovoljavajući, doći ćemo do zaključka da je slika ovo vida
obrazovanja nedovoljno istaknuta. Ipak 25% ispitanih roditelja smatra da je imidž
srednjeg stručnog obrazovanja zadovoljavajući, odnosno loš. Tek 5% roditelja ima
odlično mišljenje o imidžu srednjeg stručnog obrazovanja
 Perspektivu zanimanja mašinskog CNC tehničara, CNC operatera i bravara, ispitani
roditelji smatraju u 34% slučajeva dobrom. Preko 15% roditelja nije moglo
procijeniti perspektivu ovih zanimanja i jasno je da se mora više učiniti da se ova
zanimanja približe široj javnosti
 Iako se, u prosjeku 41% roditelja slagalo sa konstatacijama u vezi sa srednjim
stručnim obrazovanjem, procenat od preko 25% onih koji nisu mogli reći da li se
slažu ili ne slažu govori da je percepcija roditelja o srednjem stručnom
obrazovanju prilično šarenolika i da je potrebno raditi na razjašnjavanju
perspektive i mogućnosti koje se otvaraju odabirom ovog vida obrazovanja
 Afirmativno je da 57% ispitanih roditelja smatra da će osobe sa završenim
srednjim stručnim obrazovanjem prije naći zaposlenje od lica koja su završila opće

18. 18
obrazovanje ili onih koje imaju visoko obrazovanje. Ipak, 29% roditelja smatra da
to nije slučaj i da završeno srednje stručno obrazovanje nije garant zaposlenja.
5. Zaključak i glavne preporuke
Srednje stručne škole imaju dvostruki cilj – odgovaraju na potrebe tržišta rada a samim
tim utječu i na gospodarski rast te odgovaraju na šire društvene izazove. One dakle
omogućavaju stjecanje širokih kompetencija za radni i osobni uspjeh pojedinca ali ujedno
omogućavaju i bolju zapošljivost. Međutim istraživanje stavova o stručnom obrazovanju i
njegovim komponentama u okviru kojeg su učestovala 2111 ispitanika iz Hercegovačko –
neretvanskog (58,5%) te Bosansko – Podrinjskog kantona (13,1%) i Republike Srpske
(28,4%), pokazuje da roditelji učenika završnih razreda osnovnih škola imaju šarenolika
mišljenja o ovom vidu obrazovanja. U sva tri ispitana područja, roditelji, tačnije njih 57%
su saglasni da mladi ne dobivaju dovoljno informacija kada je riječ o nastavku njihovog
školovanja. Neophodno je dakle, raditi na informisanju učenika i učenica osnovnih
škola o mogućnostima nastavka školovanja i upoznati ih sa različitim smjerovima
koje nude srednje stručne škole, mogućnostima napredovanja i zaposlenja sa ovom
kvalifikacijom.
Ovim istraživanjem utvrđena je snažna uloga roditelja u odabiru budućeg obrazovnog
puta, pa je tako, u prosjeku 28% onih koji su dobili savjet za nastavak školovanja, taj savjet
dobilo od članova porodice. Ipak, odabir budućeg zanimanja, smatraju roditelji u prosjeku
u 35% slučajeva, zavisi od afiniteta samog učenika, odnosno učenice. To nam govori da je
važno raditi na prepoznavanju sklonosti učenika već u osnovnoj školi, te da škola i
porodica igraju ključnu ulogu prilikom odabira srednjoškolskog obrazovanja djece.
Kada govorimo o imidžu srednjeg stručnog obrazovanja, on se mora poboljšati, obzirom
da nalazi istraživanja pokazuju da je 35% ispitanih roditelja mišljenja da je isti dobar, a
tek 4% njih smatra da je imidž srednjeg stručnog obrazovanja odličan. Neophodno je
raditi na promjeni percepcije roditelja o srednjem stručnom obrazovanju i ponuditi
vidljiva rješenja uspješnih mladih ljudi koji su se karijerno ostvarili birajući srednje

19. 19
stručno obrazovanje kao svoj obrazovni put. Veća uključenost različitih medija,
naročito onih koje konzumiraju mladi i njihovi roditelji, igrat će važnu ulogu u
poboljšanju percepcije srednjeg stručnog obrazovanja.

20. 20
Deutsche Gesellschaft für
Internationale Zusammenarbeit (GIZ) GmbH
Sjedište društva
Bonn i Eschborn, Savezna Republika Njemačka
Projekat “Stručno obrazovanje u Bosni i Hercegovini”
Splitska 7
71 000 Sarajevo
Bosna i Hercegovina
T + 387 33 223 785
F + 387 33 200 494
www.giz.de
U ime
Ministarstva za ekonomsku suradnju/saradnju i razvoj Savezne Republike Njemačke