1. Nives Kopajtich Škrlec, dipl. iur.
Zagreb, 29. siječnja 2013.

2. O kojem konzultiranju danas govorimo?
- čimbenici? dionici? stakeholderi 
- središnja državna vlast – regionalna samouprava
– lokalna samouprava – mjesna samouprava –
udruženja građana – građani – građanin kao
pojedinac

3. Zajednička odrednica svih ovih odnosa ili
PPP na hrvatski način
- Podcjenjivanje
- Predrasude
- Podozrenje

4. Lokalna samouprava jest ili bi barem trebala biti:
- sustav jedinica koje samostalno i u okviru vlastitih
prihoda odlučuju o vitalnim, građanima primarno
bitnim pitanjima i pružaju im javne usluge
kontinuirano i kvalitetno
- najbliža i najdostupnija razina ostvarivanja interesa
građana i njihova neposrednog sudjelovanja u vlasti
- ogledalo uspješnosti demokracije u cjelini i detektor
zaživljenosti demokratskih instituta i principa

5. Pravno, ali i druga utemeljenja
- Ustav Republike Hrvatske, Europska povelja o lokalnoj
samoupravi, Zakon o lokalnoj samoupravi, Poslovnik Vlade,
Kodeks savjetovanja, Inicijativa Partnerstva za otvorenu vlast,
Strategija stvaranja poticajnog okruženja...ali podredno i Zakon
o pravu na pristup informacijama, Zakon o javnoj nabavi...
- dužnost lokalne samouprave da se u organiziranju javnih usluga
koje pružaju građanima rukovode ne samo načelima
učinkovitosti, ekonomičnosti i svrsishodnosti, već i dužnost da
javne poslove i usluge organiziraju na optimalan i građanima
najprihvatljiviji način.
- pravo građana da odlučuju o onim pitanjima koja doslovno
određuju kvalitetu njihova života
- kod nas je trend koji smo skloni prihvatiti u kontekstu
usklađivanja domicilnog zakonodavstva s pravnom stečevinom i
vrhunskim dosezima, dok je u europskim zemljama tradicija

6. Prednosti i koristi
- način za iznalaženje optimalnih rješenja u upravljanju lokalnim
poslovima koje nije moguće bez konzultiranja građana i njihova
potpunog uključivanja u sve vidove života zajednice i aktivnosti
koje se provode na lokalnoj razini
- jedini suvremen i danas ispravan način djelovanja svake lokalne
zajednice, ujedno i put ka postizanju transparentnosti u trošenju
javnog novca i raspolaganju sredstvima lokalnih proračuna
- učinkovit način ukazivanja na nepravilnosti i nezakonitosti te put
ka korigiranju istih nakon čega mora (mora li?) uslijediti reakcija
nadležnih državnih tijela

7. Prepreke i nedostaci
- nedostatak demokratske tradicije i kulture dijaloga na svim
razinama u Hrvatskoj, time i nesviknutost dijalogu i uvažavanju
različitih mišljenja
- realna (loša) gospodarska situacija i sve slabiji fiskalni kapacitet
lokalne samouprave koji skreću fokus građana na elementarno, a
lokalne jedinice na minimalno
- defetizam i rezignacija građana, dobrim dijelom uzrokovan
dosadašnjim iskustvom i metodama pokušaja i neuspjeha, ali i
zaokupljenošću egzistencijalnim
- neorganiziranost i nestručnost udruga i građana
- jednostrano i tendenciozno prikazivanje informacija i podataka
od obje „stranke u postupku“
- nedostatak argumentata i stručnih podloga za kvalitetnu raspravu

8. I dodatno:
- politikanstvo i stvaranje klime ekscesa kao način za postizanje
probitaka i prepoznatljivosti udruga
- jesu li građani nužno u pravu?
- jamči li konzultiranje kvalitetnu, utemeljenu, zakonitu i pravičnu
odluku?
- koga predstavljaju udruge? jesu li verificirane voljom birača
tijekom izbornog procesa?

9. Oblici i forumi konzultiranja
- mjesna samouprava
- savjeti mladih
- udruge i građani
- zborovi i okupljanja građana
- lokalni referendum
- javne rasprave i tribine
- otvoreni dani, sati s građanima i drugi načini dostupnosti
tijela lokalnih vlasti
- info punktovi i načini suvremenije komunikacije

10. Stanje u Hrvatskoj
- lokalne jedinice, poučene višegodišnjom praksom
donošenja zakona o lokalnoj samoupravi, a bez lokalne
samouprave, ipak se tek sporadično odlučuju na
konzultiranje premda uviđaju značaj i koristi
konzultiranja, dijaloga, argumentiranosti i asertivnosti na
relaciji lokalna samouprava – tijela središnje državne vlasti
- nešto više od tridesetak gradova zaključilo je povelje o
partnerstvu s organizacijama civilnoga društva koje djeluju
na njihovom području
- iznimka u pogledu udruga koje tradicijski postoje i djeluju
na određenom području, kao što su umirovljeničke udruge,
sportske udruge, amaterska kulturna društva

11. Nešto kao zaključak
- konsenzus o značaju konzultiranja i konstantnog, istinskog
dijaloga, ali i zajednički napori ne bi li se zacrtano i
dogovoreno ostvarilo te situacija izmijenila nabolje
- napuštanje dosadašnjih obrazaca ponašanja na svim
razinama i na svim „stranama“
- „reciprocitet“ - na jednak način kao što od središnje
državne vlasti očekujemo dijalog, lokalna samouprava
mora usvojiti i sebi postavili obavezu provedbe dijaloga,
rasprava i konzultiranja s građanima i zainteresiranim
lokalnim udrugama, i to u svim segmentima samoupravnog
djelokruga

12. - razrada barem minimuma procesa konzultiranja u
zakonskim propisima te obveza detaljnije razrade u općim
aktima lokalnih jedinica u pogledu faza i rokova provedbe
konzultiranja te dostave prijedloga građana / udruga,
odnosno očitovanja ovlaštenih (i stručnih) tijela lokalnih
jedinica
- edukacija svih osoba involviranih u lokalnu samoupravu,
vijećnika, savjeta mladih, predstavnika mjesne
samouprave, lokalnih službenika, civilnog društva...

13. Hvala na pažnji, hvala na strpljenju!
nives@udruga-gradova.hr