DATUM ZA PAMĆENJE - 21. SVIBNJA - DAN NEZAVISNOSTI             Obnova državne              nezavisnosti Piše: Tripo Schube...
blike do raspada nekadašnje          jačanja i izgradnje naših insti-zajedničke države uspjeli smo        tucija koje će d...
Na kotorskom Trgu od oružjapunim poštovanjem međuna-           Nakon formiranja Fon-            za manjine, Centar za očuv...
zajednica. Druga važna činje-         navedenim Zakonom o nevla-           Kada će po Vašemu mišlje-nica jeste sagledavanj...
DVA MJESECA NAKON LOKALNIH IZBORA IZABRANA                    IZVRŠNA VLAST U TIVTU        HGI ipak u oporbiIpak je ovo po...
POZNATE OSOBE IZBLIZAAntun - Toni Sbutega                                                                     Obitelj Antu...
poznanici, prijatelji i rođaci.Mnogi od njih više nisu živi,                                      Obitelj Sbutega, Prčanj ...
Vaterpolo klub VAL,                                                                                   Prčanj 1971.st. posl...
mu sam, sada papi Benedik-tu XVI., predao 22. siječnja          Vjenčanje, Gospa od2007. akreditivna pisma, a            Š...
ZAVRŠENA VELIKA HUMANITARNA AKCIJA ZA POMOĆ                    KOTORSKOM RODILIŠTU  Sunce u pelenama Piše: Danijela Vulovi...
u ruke i solistice Nada Baldić,Dragana Bokan i Sanja Maslo-                                               Šjore na prvoj a...
U prostorijama Bokelja                                                                  Sa utakmice vaterpolo veterana    ...
Koncert klapa                15
U DUBROVNIKU PREDSTAVLJENA MONOGRAFSKA IZDANJA I              IZLOŽBA „BOKA NEKAD I DANAS”   Boka- nepresušna      inspira...
storne i društvene promjene.„Vjerujem da izdavač nije bio        Staničić, ulčar, pasinović, brguljan, musić, mihaličeksvj...
pripadamo svijetu okupljala jenas starosjedioce u posebnoduhovno zajedništvo. I dok sevan Boke odvijao buran životsuvremen...
ZAVRŠENA ČETVRTA TERENSKA NASTAVA ZA POLAZNIKE                 NASTAVE HRVATSKOG JEZIKA       Putevima  hrvatske glagoljaš...
Ispred HNK, Rijeka 2012.           Posjet Matici iseljenika, Pula 2012.Ana Bedrina, koja je priredila      ziju - svake go...
Uspješna misija    Četverogodišnji rad prof. Marine Bastašić, voditeljice dopunske nastave u  Tivtu i Kotoru, bio je vrlo ...
NOGOMETNA REPREZENTACIJA HRVATSKIH LIJEČNIKA               POSJETILA JE CRNU GORU 28. I 29. TRAVNJA                       ...
Kapetani momčadi                        Veleposlanik Turčinović, dr. Kojan                                                ...
GOSTOVANJE STUDENATA OSIJEČKE                   UMJETNIČKE AKADEMIJE U PODGORICI Veče opernih arija Piše: Marin Čaveliš   ...
Boris Sili                                    Održavanje koncerta bilo je                                  medijski propra...
NA DRŽAVNOM NATJECANJU IZ                                   STRANIH JEZIKA ZA SREDNJOŠKOLCE U                             ...
I ove godine Gimnazija Ko-                                                                   tor s profesoricom-mentori-  ...
U SPORTSKOJ RUBRICI PREDSTAVLJAMO BIVŠEG NOGOMETAŠA,       A SADA NOGOMETNOG ENTUZIJASTA IZ TIVTA,             PREDRAGA - ...
Udarni trio FK BokeljPerčin - Nikolić - Vujović                                        za fizičku kulturu u Zagre-        ...
Piše: Tripo Schubert              2. 5. 2012.                                    5. 5. 2012.     Posjet izaslanstva MVP-a ...
KRONIKA DRUŠTVA               9. 5. 2012.               Dan Europe  Na poziv Nj. E. Filipa Vujanovića, predsjed-nika Crne ...
Knjige su predstavili prof. dr. sc. Milenko Pa-sinović, prof. Neven Staničić te autori. Takođerje upriličena izložba fotog...
KRONIKA DRUŠTVA                                                   vatski glasnik jedina su dva medija hrvatske            ...
njak članova Društva i ljubitelja ove vrste glaz-be uživali su slušajući djela J. Hatzea, D. Pe-jačevića, I. pl. Zajca, I....
Hrvatski glasnik broj 85
Hrvatski glasnik broj 85
Hrvatski glasnik broj 85
Hrvatski glasnik broj 85
Hrvatski glasnik broj 85
Hrvatski glasnik broj 85
Hrvatski glasnik broj 85
Hrvatski glasnik broj 85
Hrvatski glasnik broj 85
Hrvatski glasnik broj 85
Hrvatski glasnik broj 85
Hrvatski glasnik broj 85
Hrvatski glasnik broj 85
Hrvatski glasnik broj 85
Hrvatski glasnik broj 85
Hrvatski glasnik broj 85
Hrvatski glasnik broj 85
Hrvatski glasnik broj 85
Hrvatski glasnik broj 85
Hrvatski glasnik broj 85
Hrvatski glasnik broj 85
Hrvatski glasnik broj 85
Hrvatski glasnik broj 85
Hrvatski glasnik broj 85
Hrvatski glasnik broj 85
Hrvatski glasnik broj 85
Hrvatski glasnik broj 85
Hrvatski glasnik broj 85
Upcoming SlideShare
Loading in …5
×

Hrvatski glasnik broj 85

2,166 views

Published on

0 Comments
0 Likes
Statistics
Notes
  • Be the first to comment

  • Be the first to like this

No Downloads
Views
Total views
2,166
On SlideShare
0
From Embeds
0
Number of Embeds
908
Actions
Shares
0
Downloads
6
Comments
0
Likes
0
Embeds 0
No embeds

No notes for slide

Hrvatski glasnik broj 85

  1. 1. DATUM ZA PAMĆENJE - 21. SVIBNJA - DAN NEZAVISNOSTI Obnova državne nezavisnosti Piše: Tripo Schubert Dana 21. svibnja 2006. godine Crna Gora ispunila je 88-godišnji san - vratila je nezavisnost. Konačno smoR eferendumom 21. svib- nja 2006. godine otvo- „svoji na svome“, o nama ne odlučuju rena je nova svijetlastranica crnogorske povijesti. drugi, vrata Europe širom su namTog dana Crna Gora je glasno otvorena…i jasno rekla DA svojoj državi,svom imenu, svojoj zastavi,svojoj himni, svojoj djeci, svo- Ministar Duško Markovićjoj časti, sadašnjosti i buduć-nosti… Povijesni plebiscit organizi-ran je po najstrožim pravilimakoji su ikad primjenjivani uEuropi jer je trebalo preskočiti„crtu“ od preko 55% za nezavi-snu Crnu Goru. Poznato je dasu ovom postotku umnogomepridonijeli upravo glasovi ma-njinskih naroda u Crnoj Gori. „Nastavljamo s istim pono-som i entuzijazmom, ali i dr-žavnom hrabrošću i mudrošćudalje da snažimo državu kaošto su u presudnim istorijskimmomentima činili Vojislavljevi-ći, Balšići, Crnojevići, Petrovi-ći“, rekao je premijer Lukšić,istaknuvši da je „budućnost u institucija. Strani investito- mala, postala je primjer multi-našim rukama“. ri rado ulažu u Crnu Goru, etničnosti i suživota, daje ne- I u pravu je predsjednik pročuli smo se po sigurnosti, mjerljiv doprinos regionalnojnaše Vlade jer je danas u svi- prirodnim ljepotama sjevera i stabilnosti, spaja kulturno-po-jetu malo zemalja koje su u juga, o kojima često izvješta- vijesno naslijeđe i suvremenosamo šest godina učinile ono vaju strani mediji, naši spor- građansko društvo. Zato niješto je učinila Crna Gora. Crna taši ime Crne Gore i njezinu ni čudo što je Europa CrnojGora je članica mnogobrojnih svijetlu „majsku zoru“ svakog Gori širom otvorila svoja vrata.međunarodnih organizacija i dana pronose svim meridija- „Iz stanja najmanje razvije- nima. Uz to Crna Gora, iako ne eks jugoslavenske repu- 3
  2. 2. blike do raspada nekadašnje jačanja i izgradnje naših insti-zajedničke države uspjeli smo tucija koje će dovesti do vlada-za nekoliko godina da se svr- vine prava, socijalne sigurno-stamo u red država s najvećim sti i ekonomskog prosperiteta.privrednim rastom u Evropi, Jednom riječju, to će biti pe-da budemo poželjna destina- riod u kojem ćemo potvrditicija za biznis i život“, rekao je naše demokratske potencijaleMilo Đukanović na svečanosti i vrijednosti. Za šest godina tou povodu Dana nezavisnosti. je neočekivano veliki napredak jedne male države ograničenih Na temu nezavisnosti Crne institucionalnih kapaciteta.Gore, položaja manjina u njoj Vjerujem da ni aktuelna eko-i načinu njihove zaštite naš nomska kriza neće zaustavitisugovornik bio je Duško Mar- i usporiti ovaj hod Crne Gore.ković, potpredsjednik Vlade,ministar pravde i ministar zaljudska i manjinska prava. Rezultatu referenduma od 55,5% umnogome su pri- Šest godina je prošlo od donijele manjine u Crnojobnove državnosti, kako Gori. Kako i koliko su crno-danas vidite Crnu Goru? gorskim zakonodavstvom riješena manjinska prava? Šest godina od obnove neza-visnosti potvrdilo je opredje- Vlada Crne Gore preuzimaljenje građana da je nezavisna veoma važne korake na da-Crna Gora najbolji okvir za ljem unapređenju položajaostvarivanje njihovih ukupnih manjinskih naroda i drugihinteresa. Podsjetit ću da smo u manjinskih nacionalnih za-prve dvije godine nakon neza- jednica. Od obnove svoje ne-visnosti imali najveći ekonom- zavisnosti u maju 2006. godi-ski rast i u odnosu na zemlje ne učinjeni su veliki pomaci,EU-a. Crna Gora je u veoma kako na uobličavanju pravnekratkom roku postala članica regulative i donošenju stra-svih relevantnih međunarod- teških dokumenata, tako inih institucija. Iako je prije re- na njihovoj implementaciji.ferenduma bilo strepnji da ćesvojom nezavisnošću usložiti Ustavom Crne Gore, Za-regionalne prilike, Crna Gora konom o manjinskim pra-je i na tom planu ostala lider vima i slobodama i drugimu regionu, zemlja koja nema zakonskim aktima, kao i pri-otvorenih pitanja sa susjedi- hvaćenim međunarodnimma. Donošenjem odluke o pri- dokumentima, stvoren je nor-znanju Kosova pokazali smo mativni okvir koji omoguću-odlučnost i sposobnost da gle- je dalje unapređenje dobrihdamo u budućnost i nosimo međunacionalnih odnosa uodgovornost za najkrupnije Crnoj Gori i zaštitu manjin- žnjom i punom posvećenosti.odluke. skih prava. Možemo reći da je Jačanjem postojećih institu- Danas, samo nakon šest go- naše zakonodavstvo u oblasti cija, kao i novim institucija-dina, sigurni smo da ćemo na manjinskih prava postavljeno ma (Fond za manjine, Centarsljedećem samitu NATO-a do- na veoma dobre osnove, što za očuvanje i razvoj kulturebiti poziv za članstvo i tako biti ne znači da nema prostora manjina, manjinski savjeti),u prilici da doprinosimo glo- da se i u ovoj, veoma značaj- daje se novi zamah u ostva-balnom miru i bezbjednosti. Za noj i senzitivnoj oblasti, ide i rivanju manjinskih prava.dvadesetak dana očekujemo korak dalje. Usvojena stra-i početak pregovora s Evrop- teška dokumenta su čvrst U pojedinim oblastima druš-skom unijom o članstvu. To je garant opredijeljenosti Vlade tvenog života značajnim zajoš jedan istorijski trenutak za Crne Gore da manjinskim pi- očuvanje manjinskih identite-Crnu Goru. To će biti proces tanjima prilazi s punom pa- ta preuzete mjere rezultiraju4
  3. 3. Na kotorskom Trgu od oružjapunim poštovanjem međuna- Nakon formiranja Fon- za manjine, Centar za očuva-rodnih standarda i dostignu- da za manjine i Centra za nje i razvoj kulture manjina ića modernih multinacional- razvoj i očuvanje kultu- manjinski savjeti su relativnonih demokracija. Težnja je da re manjina, kakva je sada mlade i nove institucije u na-i u onim oblastima u kojima uloga Ministarstva za ljud- šem društvenom ambijentu.nismo postigli željene ciljeve ska i manjinska prava? Kao prvo, potrebno je ovimdosegnemo nivoe koji će legiti- institucijama dati šansu damirati Crnu Goru i  njenu po- Institucionalna zaštita i una- opravdaju svoju ulogu kojasvećenost daljem unapređenju pređenje prava manjinskih im je data u ukupnom kon-tradicionalno dobrih međuna- naroda i drugih manjinskih cipiranju onoga što naziva-cionalnih, međukonfesional- nacionalnih zajednica je, kako mo razvijanje multietničkognih i međukulturalnih odnosa. sam i istakao, u fokusu in- društva uz očuvanje identi- teresovanja i ove Vlade. Fond teta manjinskih nacionalnih 5
  4. 4. zajednica. Druga važna činje- navedenim Zakonom o nevla- Kada će po Vašemu mišlje-nica jeste sagledavanje dosa- dinim organizacijama, smatra- nju zaživjeti ta nova institu-dašnjeg učinka ovih institu- li smo da izmjenama Zakona cija, po kojem principu će secija i mijenjanje loših stvari, o manjinskim pravima i slobo- formirati komisija za ocjenuako ih je bilo, uz zadržavanje dama postižemo međusobnu projekata i po kojim kriteri-svih dobrih momenata. Tu je usklađenost ova dva zakona. jima će se vršiti raspodjela?važna uloga Ministarstva zamanjinska prava. To je organ Naime, Fond za manjine, Pitanje finansiranja nevla-državne uprave koji kreira po- osnovan skupštinskom Odlu- dinih organizacija jedno je odlitiku u ovoj oblasti, prije sve- kom, u okviru svojih budžet- pitanja koje je bilo u fokusuga kroz prijedloge normativnih skih sredstava je raspodje- interesovanja prilikom izraderješenja. Ministarstvo za ma- ljivao sredstva putem javnog novog Zakona o nevladinimnjinska prava, kroz zakonska konkursa za projekte od zna- organizacijama. Prihvaćenai strateška rješenja i praćenje čaja za manjinske narode. Po su rješenja, usaglašena s mi-sprovođenja tih zacrtanih po- postojećem zakonskom rješe- šljenjem nevladinog sektora,litika, je institucija koja pred- nju pravo učešća na javnom koja uspostavljaju centrali-stavlja svojevrsnu sponu iz- konkursu za raspodjelu ovih zovani sistem finansiranjameđu države, odnosno Vlade sredstava imaju nevladine or- nevladinih organizacija. In-i svih drugih institucija. Ne ganizacije i druga pravna i fi- tencija ovih rješenja je da setreba zanemariti i ulogu ovo- zička lica čije su djelatnosti od- planirana budžetska sredstvaga Vladinog resora i prema nosno aktivnosti usmjerene na prepoznaju u Zakonu o budže-međunarodnim organizacija- očuvanje i razvoj nacionalnih tu na jednome mjestu, da nji-ma i institucijama, pogotovu odnosno etničkih posebnosti hovu distribuciju (po osnovuna našem putu evro-atlant- manjinskih naroda ili drugih projekata prispjelih na jav-skih integrativnih procesa. manjinskih nacionalnih za- nom konkursu) vrši jedna jednica i njihovih pripadnika centralizovana komisija, koja Prije određenog vreme- u oblasti nacionalnog, etnič- onda ima mogućnost kon-na Vlada je povukla Prijed- kog, kulturnog, jezičkog i vjer- trole utroška tih sredstava.log Zakona o izmjeni Zako- skog identiteta. Tačno je da bi,na o manjinskim pravima ukoliko bi eliminisali nevladin Članom 33. Zakona o nevla-i slobodama, kojim je bilo sektor iz pristupa sredstvima dinim organizacijama jasno jeuskraćeno pravo nevladi- Fonda za manjine, društva s definisan sastav i uloga Komi-nim organizacijama da su- nacionalnim predznakom bila sije za raspodjelu sredstava.djeluju u raspodjeli sred- onemogućena u apliciranju za Tu komisiju bi obrazovala Vla-stava Fonda za manjine. ova namjenska sredstva te bi da, a činili bi je predstavniciOvim prijedlogom izravno takvim rješenjem manjinski organa državne uprave iz obla-bi bila ugrožena društva s NVO sektor učestvovao samo sti od javnog interesa, defini-nacionalnim predznakom. u „utakmici” sa svim ostalim sane zakonom, i predstavnici NVO-ima. Kako Fond za ma- nevladinih organizacija čiji se Donošenjem Zakona o ne- njine ima posebna sredstva, ciljevi i djelatnosti odnose navladinim organizacijama us- definisana osnivačkim aktom i te oblasti. Komisija bi podno-postavljen je centralizovani si- budžetom, isključivanje nevla- sila godišnji izvještaj o radustem finansiranja nevladinih dinih organizacija iz učešća na Skupštini, sa svim relevan-organizacija. Također, ovim konkursu ne umanjuje sred- tnim podacima o podržanimZakonom je, u članu 32. st. 1. stva Fonda, niti se ta sredstva projektima, iznosom sredsta-i 2., definisano obezbjeđivanje mogu „preliti” u budžetska va, rezultatima monitoringasredstava za projekte i pro- sredstva planirana za projekte i evaluaciji itd. Članom 35.grame u oblastima od javnog NVO-a. Sve su to razlozi koji ovog Zakona su definisani iinteresa koje realizuju nevla- su nas opredijelili da povuče- opšti kriterijumi za raspodje-dine organizacije, kao i same mo predložene izmjene Zako- lu sredstava, a to su: doprinoste oblasti od javnog interesa, na o manjinskim pravima i ostvarivanju javnog interesapa i zaštita i promovisanje slobodama. u određenoj oblasti, kapacitetljudskih i manjinskih prava. organizacije da realizuje proje-Imajući u vidu da je način fi- Novim Zakonom o nevladi- kat, kvalitet predloženog pro-nansiranja nevladinih organi- nim organizacijama predvi- jekta, transparentnost radazacija, pa i onih čije je polje in- đeno je formiranje centralnog itd. Bliže kriterijume za ocjenuteresovanja zaštita i promocija fonda na nivou države iz ko- projekata uređuje Vlada.manjinskih prava, već uređeno jega bi se financirali NVO-i.6
  5. 5. DVA MJESECA NAKON LOKALNIH IZBORA IZABRANA IZVRŠNA VLAST U TIVTU HGI ipak u oporbiIpak je ovo politika, nešto gubiš kako ne odnosno pod kojim uvjeti- ma. Pristup o kojem smo svibi nešto dobio, i ima nešto vrednije pričali o više nego korektnojod osobnog, a to je slogan kampanje - suradnji u proteklom sazivu izvršne vlasti očigledno nijeVjerni Tivtu! imao uporište u razmišljanju ljudi s druge strane pregova- račkog tima. Jer stajalište da nismo poželjni u novoj vlasti dalo se osjetiti prilikom izno- šenja kratkih argumenata koji su se čuli u oba kratka susre- ta pregovaračkih timova. Ma- tematički im HGI ne treba za većinu, to je istina i zbog toga je stajalište OO HGI Tivta, na čijem sam ja čelu, da ne smi- Trg Magnolija jemo dopustiti podcjenjivanje naše kvalitete, korektnosti iN akon skoro dva mjeseca ta partija uz mjesto dopred- jačine biračkog tijela. Čini se od lokalnih izbora, koji sjednika Općine dobije i jedno da odnos prema nama može- su održani 7. travnja, mjesto ravnatelja u tivatskim mo tumačiti kao pokušaj daTivat je prije nekoliko dana lokalnim javnim poduzećima ostanemo izvan lokalne upra-konačno dobio novu izvršnu ili ustanovama. To je, inače, ve, što marginalizira nas kaovlast. DPS i SDP postigli su bilo definirano i dosadašnjim stranku i to je sasvim nega-dogovor o nastavku koalicij- koalicijskim ugovorom triju tivno. Također nije mudro, aske suradnje. Dosadašnji tre- partija, ali HGI ni u protekle istodobno je i opasno jer je,ći partner u tivatskoj lokalnoj četiri godine nije mogao dobiti očito, proizvod etnocentizmavlasti – HGI, nije pristao na obećano mjesto ravnatelja. stranaka iz većinskog narodauvjete koji su mu ponuđeni Nosilac izborne liste Hrvat- uz uske i kratkoročne intere-pa će jedina politička partija ske građanske inicijative i još se.Hrvata iz Crne Gore u gradu uvijek aktualni dopredsjedniku kojem živi najveći broj pri- Općine Tivat, Ilija Janović, Bilo je dostojanstveno voditipadnika te populacije u našoj za Glasnik se osvrnuo na naj- kampanju, a to dostojanstvodržavi ubuduće biti opozicija. svježije događaje. ima sluha za sve i svakoga, DPS i SDP s ukupno 17 od- -Kada se treba osvrnuti na ali ne i za pristup koji vrijeđa.bornika imaju natpolovičnu nedavno postignute uspješ- Ipak je ovo politika, nešto gu-većinu u 32-članome tivat- ne ili neuspješne dogovore biš kako bi nešto dobio, i imaskome lokalnom parlamentu i oko koalicije i izvršne vlasti u nešto vrednije od osobnog, abez HGI-jeva četiri odbornika. Tivtu nakon lokalnih izbora, to je slogan kampanje - VjerniOsnovni razlog za to što HGI istina jest da nema nikakvo- Tivtu! Nastavit ćemo se boritinije želio nastaviti koalicijsku ga gorkog okusa. Jednostav- za opći interes jer smo to dužnisuradnju s DPS-om i SDP-om no većinska partija tj. DPS sebi i svojim sugrađanima i su-bilo je to što ove partije nisu koji ima 12 mandata uzeo je građankama. Uvijek postoji iz-pristale na minimum uvjeta pravo koje mu pripada, a to je bor i odgovornost za izabrano.koje im je ispostavio HGI – da da procijeni treba li im tko ili 7
  6. 6. POZNATE OSOBE IZBLIZAAntun - Toni Sbutega Obitelj Antuna Sbutege, Župna crkva Prčanj 2010. Razgovor vodio: ma, prati me njegovo ozračje, Mirko Vičević Iskreno rečeno ne, ali ne zato more, brda, nebo, arhitektu- što sam se otuđio, već zato što ra, njegovi mitovi, legende, sam 1991. godine kad sam se ugođaj, mirisi i duhovnost. A Dugo živite s obitelji izvan preselio s obitelji u Rim po- prije svega ljudi, oni koje samKotora odnosno Crne Gore. nio zavičaj sa sobom. I unatoč upoznao iz priča, knjiga, čijeNedostaje li Vam domaći udaljenosti, on je uvijek u sam likove gledao na portre-ambijent? mojim mislima, srcu, snovi- tima, kao i moji suvremenici,8
  7. 7. poznanici, prijatelji i rođaci.Mnogi od njih više nisu živi, Obitelj Sbutega, Prčanj 1996.ali su prisutni u mome duhui sjećanju. Zahvaljujući tome,kada dođem u Crnu Goru,a pogotovo u Boku, imamosjećaj kao da nikada iz njenisam otišao, osjećam seudomaćeno kao i prije 21 go-dinu kada sam se odselio uRim. To je zaista lijep osjećaj.Uz to, u Italiji, a posebno uRimu, osjećam se također kaokod kuće, a ne kao imigrant. URim sam došao sa suprugomNadom i troje djece, koji sukao i ja rođeni u Kotoru, dakleu našem domu sve odiše at-mosferom Boke. Je li točno da svi putevivode u Rim? Stara rimska poslovica kaže Sa papom Ivanom Pavlom II,da svi putevi vode u Rim jer Vatikan, 1998.je u antičko vrijeme kao glavnigrad bio povezan sa svim dije-lovima golemog imperija kojise prostirao većim dijelom Eu-rope, Sjevernom Afrikom i dije-lom Azije. Rim, koji se naziva iVječnim gradom, bio je najvećii najznačajniji grad tadašnjegsvijeta, ne samo središte jednedržave, nego cijele civilizacijekoja je imala bitan utjecaj napovijest svijeta. I nakon padaZapadnorimskog Carstva Rimje ostao duhovno i kulturnosredište Europe zahvaljujućitome što je bio sjedište papa,a od VIII. stoljeća i glavni gradPapinske države. Od 1870.Rim je glavni grad Italije, ali jei jedini grad na svijetu u komesu smještene još dvije države.Vatikan je najmanja država središte. U Rimu se nalaze i sinteza grčko-rimske civiliza-na svijetu, ali je središte dva veleposlanstva Crne Gore, cije i kršćanstva. Sljedeće go-Katoličke crkve koja ima oko jedno pri Svetoj Stolici, akredi- dine obilježava se 17 stoljeća1,2 milijardi vjernika, te diplo- tirano i pri Malteškom redu, i otkad je 313. godine rimskimatske odnose sa 180 država. drugo u Italiji, koje obuhvaća i car Konstantin Veliki priznaoU Rimu je sjedište i Suvereno- San Marino, Maltu i FAO. kršćanstvo, a 1957. u Rimuga malteškoga viteškog reda, Rim ima iznimno bogatu po- je potpisan ugovor kojim jespecifične države bez vlasti- vijest i grad je s najvećom kon- osnovano Zajedničko europ-tog teritorija, ali koja održava centracijom kulturno-povije- sko tržište koje je evoluiralo udiplomatske odnose sa 104 snih spomenika i umjetničkih Europsku uniju.države u svijetu. Uz to, u gra- djela na svijetu. Prema poda- Rim je više od šest stoljećadu se nalaze i neke značajne cima, osnovan je 21. travnja bio i prijestolnica sadašnjegmeđunarodne organizacije, 753. prije Krista, dakle prije teritorija Crne Gore, koji jekao što je FAO. Zato je Rim 28 stoljeća. Ovdje je kolijev- bio integralni dio imperija odnajveće svjetsko diplomatsko ka europske civilizacije koja je II. stoljeća prije Krista do V. 9
  8. 8. Vaterpolo klub VAL, Prčanj 1971.st. poslije Krista. I kasnije su je životni put prije više od dva Stolici. Papa Ivan Pavao II. bioduhovni, kulturni i poltički desetljeća doveo u Vječni grad. je zaista karizmatična ličnost,odnosi Crne Gore i Rima bili Kao veleposlanik Crne koja je i u vrijeme svoje dugeintenzivni. Papa Grgur VII. Gore pri Svetoj Stolici sigur- bolesti zračila iznimnom du-priznao je 1078. kraljevsku ti- no imate priliku upoznati hovnom snagom. Imao samtulu Mihailu Vojisavljeviću, u mnoge poznate osobe. Tko priliku da se nakon njegoveVječnom gradu postojala je u je na Vas ostavio poseban smrti poklonim i njegovu odru,srednjem vijeku kolonija Ko- dojam? u istoj dvorani u Apostolskojtorana i dvije crkve posvećene palači gdje sam često bio kodsvetom Tripunu, knez Nikola I kao katolik, a sada i kao njega na audijenciji, prije negosklopio je konkodrat s papom veleposlanik Crne Gore pri što je kovčeg s njegovim tije-Lavom XVIII. 1886. godine, a Svetoj Stolici, bio sam impre- lom prenesen u Baziliku sve-princeza Jelena Petrović bila jekraljica Italije. I danas su, kao sioniran prilikom mnogobroj- toga Petra. Bio sam, zajednošto je poznato, odnosi Crne nih susreta s papom Ivanom s predsjednikom Crne Gore iGore s Italijom i Svetom Sto- Pavlom II. i s papom Benedik- članovima delegacije, i na nje-licom intenzivni i dobri te naši tom XVI. govoj beatifikaciji 1. svibnjadržavnici često dolaze u Rim, Papu Ivana Pavla II. imao 2011. On je jedini blaženika ovdje studiraju mnogobrojni sam prilike susresti puno koga sam osobno poznavao i scrnogorski studenti. puta, prvi put za Božić 1991. kojim sam razgovarao. Državljani Crne Gore imaju godine. Naime, ja sam prije Kardinala Racingera sreopuno pravo da se ovdje osjećaju nego što sam početkom 2007. sam prije nego što je postaokao kod kuće, kao što se otpočeo svoju diplomatsku mi- papa, a bio sam i na ceremo-osjećamo moja obitelj i ja, koje siju godinama radio u Svetoj niji njegova ustoličenja. Nje-10
  9. 9. mu sam, sada papi Benedik-tu XVI., predao 22. siječnja Vjenčanje, Gospa od2007. akreditivna pisma, a Škrpjela 1982.moja diplomatska aktivnostvezana je uz njegov pontifikat ičesto ga susrećem. On impre-sionira svojom jednostavno-šću, rekao bih nježnošću, ali iiznimnim duhovnim i intelek-tualnim kvalitetama, na koji-ma počiva i njegov autoritet. Postoji li nezavršen pro-jekt kojemu biste rado vidje-li kraj? Naravno da postoji, i to ne je-dan. Život je uvijek nezavršeniprojekt, ma koliko trajao i makako bio produktivan. Kažese da je Leonardo da Vinci nasamrti molio Boga da mu opro-sti što je za života tako maloučinio. Svaki čovjek ima velikepotencijale, vrijeme, energiju,razum, određene talente itd.Što će od toga iskoristiti, što sti, književnosti, povijesti, filo- okružena palmama, uklopljenaće učiniti od svoga života, ovi- zofije do sporta itd. Imao sam u idiličnu baroknu strukturusi o mnogim vanjskim fakto- puno snova, želja i projekata naselja. Tu se mogu sasvimrima, ali ipak prije svega od na raznim poljima, koje sam opustiti, kupati, sunčati,samog čovjeka, njegova mora- samo u maloj mjeri ostvario. čavrljati sa starim prijateljima,la, spremnosti za žrtvu, o nje- Ono što smatram najvećim udisati zrak pun mirisa mora.govoj upornosti itd. Aristotel uspjehom u životu je sretan No, želio bih svakako posjetitikaže da je samo Bog potpu- brak koji traje već 30 godina mnoga mjesta na svijetu kojano realiziran, ljudi nikada do i troje djece na koje sam po- još nisam vidio.kraja ne iskoriste svoje po- nosan. No, za to je zapravo Poprilično sam putovao, alitencijale. U Bibliji piše: “Kada najviše zaslužna moja volje- ipak manje od onoga kolikočovjek završi, tek je započeo.” na supruga Nada. Ne znam sam želio te još mnoga mjestaU poznatoj paraboli o talenti- koliko ću imati još vremena i želim obići, od onih na Balka-ma Isus kaže da je svakome energije na raspolaganju, ali nu i u Italiji odnosno Europi,Bog dao neke darove, talente, bih volio da mogu ostvariti do država i lokaliteta u La-ali da će na kraju od svakoga neke privatne projekte. To se tinskoj Americi i na Dalekomtražiti da obrazloži što je od odnosi prije svega na objavlji- istoku, kao i pacifičke otokenjih učinio, kako ih je isko- vanje mnogobrojnih knjiga na Oceanije. Ja, kao i mnogi Bo-ristio. Kome je više dano, od kojima radim godinama, te na kelji, pripadam obitelji koja jenjega će se više tražiti. želju da više vremena posve- stoljećima vezana uz more i po- Dakle, i ja imam osjećaj da tim slikarstvu kojim se bavim, morstvo i čiji su članovi plovilinisam iskoristio najbolje svoje na žalost samo povremeno, od i još plove (kao moj brat Milanmogućnosti, realizirao snove, djetinjstva. i njegov sin Filip) po svijetu.projekte. Mislim na one koje Dakle, imam u genima željusam eventualno mogao rea- Koju biste rado posjetili za plovidbom, putovanjem. Zalizirati da sam bio uporniji, destinaciju izvan Europe, re- nas globalizacija nije novost,vredniji, spremniji na žrtvu, cimo za godišnji odmor? oduvijek smo bili u kontaktu sda nisam gubio uzalud vrije- drugim kulturama, narodima,me (pogotovo u mladosti), pa Što se tiče godišnjih odmora, religijama, državama, dalekimza to snosim moralnu odgo- ne želim ih provoditi igdje morima i obalama. Tako jevornost pred sobom i pred Bo- drugdje nego u Boki, na prvi Južni Slaven koji je oplo-gom. Još od djetinjstva zani- Prčanju. Naša obiteljska kuća vio svijet bio kapetan Ivo Vi-mala su me mnoga područja: sagrađena je prije skoro četiri sin, koji je potjecao kao i ja izod religije, umjetnosti, znano- stoljeća na samoj obali zaljeva, Prčanja. 11
  10. 10. ZAVRŠENA VELIKA HUMANITARNA AKCIJA ZA POMOĆ KOTORSKOM RODILIŠTU Sunce u pelenama Piše: Danijela Vulović Nevladina organizacija „Šjore od mota“ i Šoping centar „Kamelija“ „Danas ne kuvam, pomažem pokrenuli su humanitarnu akcijuporodilištu“, naziv je akcije ko- „Sunce u pelenama“ za pomoćjom je 31. ožujka započeo čitavprojekt. „Šjore“ su, uz pomoć rodilištu Opšte bolnice Kotor.mažoretkinja Fešte i sponzor- Akcija je započela 31. ožujka, astva diskoteke Maximus, ho-tela Cattaro i kompanije Maxi, završena je 21. svibnja velikimpripremile paštu a la milanese humanitarnim balom u kotorskoji dijelile je građanima koji su„plaćali“ dobrovoljnim prilozi- diskoteci Maximus. U sklopu projektama. Mnogobrojni turisti, pri-stigli brodom, radoznalo su održane su mnogobrojne aktivnosti,promatrali, a neki su svojim a sve u cilju prikupljanja sredstavaprilozima i podržali akciju. Skoro da nije bilo dana bez potrebnih za postavljanje aluminijskeneke aktivnosti: više puta or- bravarije na 44 prozora i dvoje vrataganizirana je tombola na Trguili u Šoping centru „Kamelija“, u kotorskom rodilištu.prodavane su razne rukotvori-ne, priređivane sportske i kul- skom kalendaru, prodavali Ševaljević, Dragan Rajević,turne manifestacije. uskrsna jaja koja su sami osli- Blaženko Radnjić, Vido Lom- Na Pjaci od sata održana je kali. par... Uoči susreta atmosferuu subotu 7. travnja tombola u Subota, 29. travnja, bila je je zagrijala kotorska Gradskakojoj su sudjelovali i oni koji „slatki dan“ u Kotoru. U akciji muzika, a nakon meča uslije-su se sasvim slučajno tu za- koju su „Šjore“ nazvale „Slatko dio je nastup Jelene Kažanegretekli, želeći podržati ovu izni- za slatkiše“ na meniju su bili i benda „Fibra“. Samo dan na-mnu akciju kotorskih „Šjora“. kolači, a istodobno se na Pjaci kon ove sportske priredbe za U sportskom centru „Arena“ od sata održavala tombola, uz ljubitelje klapskog pjevanja nau Podgorici odigrana je 11. sudjelovanje Gradske muzi- Citadeli je organiziran koncerttravnja nogometna utakmica ke Kotor. Uslijedio je sportski kotorskih klapa. Ovom huma-predstavnika medijskih kuća, spektakl vaterpolskih vetera- nom projektu odazvale su sea nekoliko dana nakon toga na na bazenu „Nikša Bućin“ „Bisernice Boke“ uz pratnjusvoj doprinos dali su mališa- u Škaljarima na koji su se, mandolinskog orkestra HGDni iz kotorskoga Dječjeg vrtića između ostalih, odazvala veli- CG „Tripo Tomas“, „Bokeljski„Radost“. Oni su pred Glavnim ka imena ovoga sporta: Pavle, mornari“, „Incanto“, „Modera-gradskim vratima 14. travnja, Slobo, Mirko i Željko Vičević, to cantabile“, „Boca Nostra“ ina Veliku subotu po Julijan- Andrija-Pura Popović, Vuko „Grota“, a mikrofon su uzele12
  11. 11. u ruke i solistice Nada Baldić,Dragana Bokan i Sanja Maslo- Šjore na prvoj akcijivar uz klavirsku pratnju prof.Ilije Miloševića. Nakon izni-mno uspješne i ugodne večeri,sudionici i posjetitelji, a ponaj-više organizatori, nisu krili za-dovoljstvo. Iako se projekt bližio kraju,zanimljivih manifestacija nijenedostajalo – 16. svibnja odi-grana je na stadionu u Kotoruhumanitarna utakmica izme-đu veterana kotorskog „Boke-lja“ i podgoričke „Budućnosti“.Za svaku je pohvalu što su se,uz mnogobrojne obveze, ovojakciji odazvali selektor crno-gorske nogometne reprezen-tacije Branko Brnović, trenervratara reprezentacije DragojeLeković, kao i selektor mladereprezentacije Crne Gore Du-šan Vlaisavljević. Proslavljeni Slatko za slatkišenogometaš Niša Saveljić prvopoluvrijeme igrao je za „Bu-dućnost“, a drugo za „Bokelj“jer je u karijeri igrao za obatima. Projektu „Sunce u pelena-ma“ golemu potporu pružila jenevladina udruga „Udruženježena Tivta“, na čelu s pred-sjednicom, gđom BlaženkomVučurović. Na deset postav-ljenih punktova „Žene Tivta“prodavale su kolače i prigani-ce dok su medicinske sestreiz Doma zdravlja prolaznicimamjerile šećer u krvi. Čitavu ak-ciju oplemenila su i djeca iz ti-vatske Muzičke škole, izvodećirazne kompozicije na svojiminstrumentima. Tijekom traja-nja „Žućenica festa“ obično se humanu i lijepu akciju. U Nina Žižić, održana je i aukcijaposjetiteljima nudi besplatno tome su i uspjele, prikupivši slika koje su donirali kotorskivino. Ove godine se ipak na- više od 6.000 eura. slikari. Slike su donirali: Pavleplaćivalo i to s jednim ciljem Kruna čitave akcije „Sunce Todorović, Boris Izderić, Čedo-– pomoći akciji „Sunce u pele- u pelenama„ bio je veliki hu- mir Đurić, Latinka Krek, Da-nama“. Uz to, „Žene Tivta“ or- manitarni bal održan 21. svib- liborka Bajrović, Foto Parteli,ganizirale su kazališnu pred- nja u diskoteci Maximus, na Sonja Gledić, Ana Zarubica,stavu „Šanta Panta“ i posebno Dan nezavisnosti Crne Gore. Dušica Ivetić, Ivana Lazarević,se angažirale oko animiranja Uz glazbeni program u kome Ružica Ivanović-Rebronja, Ele-tivatskih privatnih i javnih su sudjelovali „Inuendo Acu- onora Apollonio, Zoran Živko-preduzeća, političkih partija i stic Duo bend“, Božo Bulato- vić i Dragutin Radimir, dok jepojedinaca da se u što većem vić, Ivana Popović & „Lemmy svoju skulpturu priložio kiparbroju uključe u ovu iznimno Go“ bend, Jelena Kažanegra i Goran Moškov. 13
  12. 12. U prostorijama Bokelja Sa utakmice vaterpolo veterana Nakon humanitarne Šjore od mota na utakmice završnom balu Goste je, u ime „Šjora od mota“, pozdra- projekta u kojem je prikupljeno 23.000 eura.vila njihova predsjednica gđa Danica Ivović. Vrijedna ekipa TV-Primorca, Radoje Milić i„Čast mi je da vas pozdravim u ime Šjora od Nikola Dončić, videozapisima je propratila svemota. Kao što znate, u ovaj projekat smo ušli aktivnosti i sjajnim prilozima ovjekovječila ovajsa Šoping centrom Kamelija i vrlo uspješno veliki humanitarni projekt.ga priveli kraju. Zahvaljujemo građanimakoji su se u velikom broju odazvali svakoj Šoping centar „Kamelija“ i NVO „Šjore odnašoj akciji. Takođe zahvaljujemo Udruženju mota“: Danica Ivović, Dijana Saveljić, Vjeražena Tivta, kao i njihovim građanima koji su, Rašković, Kristina Milić, Radmila-Beća Ra-zajedno s nama učestvovali u čitavom pro- dulović, Dolores Fabijan i Renata Bućin, za-jektu“, rekla je gđa Ivović i podsjetila da se služuju sve pohvale za uspješno završenu hu-općina Budva nije odazvala akciji iako joj je manitarnu akciju i posebne čestitke za njihovupućen poziv. Ona je zahvalila svima koji su entuzijazam, trud i požrtvovnost!na bilo koji način pridonijeli uspjehu ovog14
  13. 13. Koncert klapa 15
  14. 14. U DUBROVNIKU PREDSTAVLJENA MONOGRAFSKA IZDANJA I IZLOŽBA „BOKA NEKAD I DANAS” Boka- nepresušna inspiracija Piše: Tijana Petrović Ova je knjiga dio duga voljenom zavičaju i samo je jedna od bezbrojU mogućih priča o burnoj bokeljskoj organizaciji Hrvatske matice iseljenika Du- brovnik i Hrvatskoga pomorskoj prošlosti. Ona se možegrađanskog društva Crne Goreiz Kotora, prigodom blagdana napisati na tisuću načina, ali bisv. Leopolda Bogdana Mandi- svaka, zbog slavnih djela našihća predstavljene su u dubro-vačkom uredu Hrvatske mati- predaka, čitaocu bila jednakoce iseljenika 12. svibnja knjige zanimljiva„Slikom kroz prošlost - Bokakotorska i Crnogorsko primor-je na starim razglednicama(1890. - 1940.)” autora Dari-ja Musića i Miroslava Ulčara,te „Pomorstvo Boke kotorskena slikama Bazija Ivankovića“autora Željka Brguljana. Knjige su predstavili prof.dr. sc. Milenko Pasinović,prof. Neven Staničić te autori.Također je upriličena izložbafotografija autora Darija Mu-sića, „Boka nekad i danas”. Oizložbi je govorila mr. sc. Ma-rija Mihaliček, a otvorila ju jeMaja Mozara, voditeljica uredaHrvatske matice iseljenika uDubrovniku. Milenko Pasinović govorio jevremenskoj distanci na foto-grafijama, koja se mjeri jed-nim stoljećem, u kojem su sedogodile mnoge kulturne, pro-16
  15. 15. storne i društvene promjene.„Vjerujem da izdavač nije bio Staničić, ulčar, pasinović, brguljan, musić, mihaličeksvjestan u kakav posao ulazikad je počeo da realizira ide-ju o štampanju ove fotomono-grafije. Posebno, kakav značajtreba da ima ne samo za kul-turnu baštinu Hrvata u Cr-noj Gori, već i za nacionalnukulturnu baštinu Crne Goreu cjelini. Jer, fotografija zor-no ilustrira promjene nastaleu prostoru i društvu u smislushvaćanja prostora kao dijelakulturne baštine. Na taj načinfotografija postaje zoran do-kument u odnosu na vrijeme iprostor u kom su mnoge kape-tanske palače ili ansambli sta-rih građevina, uvjetno rečeno,nestali u moru novosagrađe-nih objekata.“ Jedan od autora knjige „Sli-kom kroz prošlost“, Dario jedrima, borio se s olujama, teranu pa i šire, sve do obalaMusić, rekao je da je knjiga herojski podnosio poraze, po- Južne Amerike. „Knjiga je ilu-nastala kao poticaj izazvan bjedonosno trijumfirao. Uz strirana portretima pomorskihuspjehom izložbe fotografija molitve posade tonuo je u kapetana i značajnih ličnostiorganizirane u Zagrebu u po- dalekom oceanu. Ako je us- iz bokeljskoga pomorskog ži-vodu „Tjedna Hrvata iz Crne pijevao preživjeti teške borbe vota, kao i slikama jedrenjakaGore„ od 22. do 28. rujna s olujama ili neprijateljem, i parobroda Bazija Ivankovića2003. godine. On je dodao da bivao je ovjekovječen na za- od kojih je jedan broj, poseb-tekst koji prati fotografiju u vjetnoj srebrnoj pločici poklo- no onih koje sam pronašao uovoj knjizi ima više karakter njenoj nekoj bokeljskoj crkvi, stranim muzejima, prvi putinformacije, a da je čitatelji- svetištu pomoraca ili je njegov prezentiran u jednom izdanjuma prepušteno da na osnovi portret (u tehnici ulja na plat- na našim prostorima”, rekaovlastite percepcije stvore sliku nu ili akvarela) krasio salon je Brguljan. On se osvrnuonastalih promjena. ponosnog vlasnika ili zapo- na svoje djetinjstvo u Boki i Neven Staničić intimistički vjednika. Neizmjerna je bila na vrijeme kada se u njemuje govorio o knjizi „Pomorstvo tuga kapetana i posade kad začela ideja o stvaranju ova-Boke kotorske na slikama Ba- su ga starog i dotrajalog, na- kvog djela. „Život u Boki, uzija Ivankovića”, osvrnuvši se punjenog kamenjem potapali vrijeme moga djetinjstva, biona život i stvaralaštvo Bazija uz otok Gospe od Škrpjela i ne je poseban. Još su se samoIvankovića i podsjetivši da je manji jad vlasnika koji ga je pamtila vremena u kojima jeovom knjigom „Željko, veoma pritisnut ekonomskim nepri- Boka kotorska, zahvaljujućitiho i nenametljivo, doprinio likama morao prodati nekom razvijenoj pomorskoj trgovi-da Boka dobije još jednu po- novom brodovlasniku.” ni, bila ravnopravnim dijelomtvrdu svog povijesno značaj- Sam autor rekao je da knji- Europe i svijeta. Jer davno jenog trajanja”. On je pročitao ga oslikava povijest bokelj- ovaj tajanstveni južnojadran-odlomak iz knjige koji je pri- skog pomorstva vraćajući nas ski fjord postao zaboravljenasutnima dočarao važnost koju u burna stoljeća plovidbe na provincija. Mala i zatvorenasu jedrenjaci imali za bokelj- jedra. Osim razvoja jedrenja- starosjedilačka zajednica ži-ske pomorce. „Jedrenjak je za ka, njihova povijesnog slije- vjela je svoj osamljeni život naBokelja bio živo biće. Rađao da i faktografskih podataka o obalama mora okovanog pla-se u Kotoru, Perastu, Korčuli, njima, u knjizi nalazimo opise ninama. Osobito u zimskimRijeci, Trstu, Kopru, Veneci- sudbina pojedinih jedrenjaka, stađunima osjećali smo se di-ji, Chioggi, ali i u engleskim, životopise bokeljskih kapetana jelom jedne daleke i od svijetaameričkim i drugim brodo- koji su imali značajnog udjela napuštene, gotovo mitske pra-gradilištima. Disao je punim u razvoju pomorstva na Medi- tvorevine. Svijest da sve manje 17
  16. 16. pripadamo svijetu okupljala jenas starosjedioce u posebnoduhovno zajedništvo. I dok sevan Boke odvijao buran životsuvremene civilizacije – u Za-livu kao da je vrijeme stajalo.U dugim i nepodnošljivo ti-him zimskim jutrima skladnodruštvo nas djece i bokeljskihstaraca čekalo je pred butigomkamion s dnevnom špenzom.Iščekujući pojavljivanje vozilana prvoj okuci u starcima bi sebudila neka davna uzbuđenjai započele bi priče iz pomorskeprošlosti, koje bi nas nekolikopreostale starosjedilačke djecesa strahopoštovanjem upijalo.Tako su slavni jedrenjaci iz Učesnici promocijepriča vremešnih moreplova-ca uplovili u dječačke misli iu snove koje više nisu napu-štali. Tijekom vremena u meni zdanja iznikla na dugovjekoj zaustavljeno devastiranje pro-je rasla želja da im se na neki tradiciji graditeljstva na ovom stora, već svjedočimo da se jošnačin odužim. Naravno, i svi- prostoru. Koncepcijom po- agresivnije mijenjao kulturnima onima koji su na njima na- stavke obuhvaćene su fotogra- pejzaž pojedinih mjesta i cije-vigavali, od slavnih kapetana fije Stevana Kordića, koji je za log zaliva”, rekla je ona pod-do anonimnih mornara (...). ovu priliku svoju ‘majstorsku sjetivši da je u nizu projekataOva je knjiga dio duga volje- kameru’ usmjerio prema istim HGD CG iz Kotora ova izložbanom zavičaju i samo je jedna prizorima koji su davno zabi- značajna i zbog aktualnostiod bezbroj mogućih priča o lježili njegovi poznati prethod- poruka i upozorenja koje šaljeburnoj bokeljskoj pomorskoj nici: Laforest, Mandel, Smod- onima koji će morati ponijetiprošlosti. Ona se može napi- laka i drugi stari fotografi. Dok teret odgovornosti prema bu-sati na tisuću načina, ali bi su tada izabrani motivi sigur- dućim generacijama. „Mi kojisvaka, zbog slavnih djela na- no oduševili autore, izgledi se osjećamo privilegiranim štoših predaka, čitaocu bila jed- istih motiva šalju upozorenja rođenjem i življenjem pripada-nako zanimljiva”, ispričao je o ozbiljnoj opasnosti za ambi- mo Boki, to breme već uvelikoBrguljan. jent koje je i svijet prepoznao nosimo.“ O postavljenoj izložbi foto- kao svoju prirodnu i kultur- Ovaj događaj i lijepo druže-grafija „Boka nekad i danas” nu baštinu“, rekla je gđa Mi- nje uveličao je Krunoslav Te-govorila je Marija Mihaliček. haliček i dodala da s pravom žak, povjerenik HGD-a za Du-Ona je istaknula da je između osjećamo zebnju pri pomisli brovnik, otpjevavši uz gitarufotografija koje se uspoređuju na sve učestalije intervencije „Bokeljsku noć” i jednu du-„stalo” čitavo jedno stoljeće i koje ugrožavaju prepoznatlji- brovačku „ Na kantunu”.da je na njima primjetna du- vi krajolik i graditeljsko na- Prisustvujući proslavi Danagogodišnja devastacija pro- slijeđe Boke. „Nova zdanja Dubrovačko-neretvanske žu-stora. „Izložba obuhvata stare pokazuju praksu sadašnjih panije i dana njezina zaštit-razglednice Boke kotorske na- neimara koji zaboravljaju da nika sv. Leopolda Bogdanastale od druge polovine XIX. prostor Boke baštini davno Mandića predstavnici HGDstoljeća do tridesetih godina prepoznate vrijednosti ambi- CG, Dijana Milošević i MirkoXX. stoljeća, a kao pandan – jentalne arhitekture sa sop- Vičević, dan ranije odali sufotografije s današnjim izgle- stvenim kulturnim obrasci- počast poginulim braniteljimadom istih motiva.“ ma i vlastitim mediteranskim i civilnim žrtvama Domovin- „Boka s ovih razglednica do- identitetom. Na žalost, i ove skog rata položivši vijenac nanosi: vedute starih gradova ‘nove’ fotografije ovdje izlože- spomen križu na groblju Bo-i panorame zaljeva u čiju su ne već pripadaju prošlosti jer ninovo te su bili prisutni naprirodnu ljepotu njegovih oba- od njihovog nastanka prije upriličenim svečanostima.la bila utkana samo kamena tačno četiri godine ne da nije18
  17. 17. ZAVRŠENA ČETVRTA TERENSKA NASTAVA ZA POLAZNIKE NASTAVE HRVATSKOG JEZIKA Putevima hrvatske glagoljaške pismenosti Piše: Marina Bastašić Imajući u vidu mjesta koja smo obišli, ne treba čuditi činjenica da jeI upravo ovogodišnja terenska nastava ove školske godine organi- zirana je, već tradicionalno, četvrti put terenska nasta- dobila naziv „Putevima hrvatskeva za polaznike nastave hrvat-skog jezika. glagoljaške pismenosti“. Kako smo 2009. godine kre-nuli od juga hrvatskog Jadra- Nakon Senja krenuli smo predavanja o ledenom dobu.na, 2012. godina bila je pred- put Rijeke, gdje smo bili smje- U petak ujutro krenuli smoviđena za sam njegov sjever šteni. U Rijeci nas je dočekao putem Aleje glagoljaša, gdjeodnosno za područje Rijeke, naš vodič - gospođa Vanja smo upoznali gradiće Hum iOpatije, Istre. Pavlovec, voditeljica podružni- Roč, i puno toga naučili o hr- Imajući u vidu mjesta koja ce Hrvatske matice iseljenika vatskom pismu glagoljici i lju-smo obišli, ne treba čuditi či- Rijeka. dima zaslužnim za to pismo.njenica da je upravo ovogodiš- Mogu slobodno reći da je Upoznali smo slavne Ćirila inja terenska nastava dobila gospođa Vanja bila naš doma- Metoda, popa Martinca, pričunaziv „Putevima hrvatske gla- ćin tijekom četiri dana našeg o Čakavskom saboru i Istar-goljaške pismenosti“. boravka. skom razvodu, te se na licu U srijedu uvečer, 25. travnja Svoje golemo znanje vješto mjesta uvjerili zašto Hum slovi2012., započelo je naše puto- nam je uspjela prenijeti tako kao najmanji gradić na svije-vanje. da smo dobili opširnu sliku tu. Prva ozbiljnija postaja bio je osvemu što smo prošli i vidjeli. Pula nas je divno dočekala.grad Senj i posjet senjskoj kuli Četvrtak popodne bio je Okupana suncem, smiješila„Nehaj“. Uz stručnog vodiča u rezerviran za kratku šetnju i nam se naša diva - Arena. Na-trajanju od sat i pol vremena upoznavanje Rijeke, da bi taj kon photo-sessiona ispred Are-učenici su imali prilike nepo- dan bio zaokružen posjetom ne, uputili smo se u podružni-sredno upoznati veliki dio hr- riječkoj zvjezdarnici, u kojoj cu Hrvatske matice iseljenikavatske povijesti i povijesti gra- smo imali prilike vidjeti film, Pula gdje nas je dočekala vo-da Senja uopće. promatrati zvijezde, slušati diteljica podružnice, gospođa 19
  18. 18. Ispred HNK, Rijeka 2012. Posjet Matici iseljenika, Pula 2012.Ana Bedrina, koja je priredila ziju - svake godine organizira- vatskog jezika svojim nastu-mali domjenak sa sokovima i na je za učenike terenska na- pima podržali su i otvorenjedomaćim kroštulama. Nakon stava te su tako imali priliku Montenegro Dance Festivalapovratka iz Pule posjetili smo posjetiti mjesta u kojima još 2009. godine te obilježavanjehrvatsku ljepoticu, hrvatski nisu bili i upoznati kulturno- Dana grada Tivta u studeno-biser - Opatiju bajnu. geografsko-povijesne karakte- me 2010. godine. Ove činjeni- Subotu smo proveli na oto- ristike tih mjesta. U te četiri ce potvrđuju iznimno dobru iku Krku - od posjeta gradu godine obišli smo: Dubrovnik, kvalitetnu suradnju HrvatskeKrku, franjevačkom samosta- Split, Solin, Šibenik, NP Krka, škole i ostalih struktura, po-nu na otočiću Košljunu (gdje Zadar, NP Plitvička jezera, Pri- najprije onih hrvatskih.smo imali prilike upoznati morsko-goransku i Istarskusvećenika koji je službovao i županiju. Ovom prilikom ista- Zbog toga bih ovom prilikomu Kotorskoj biskupiji od 1946. knula bih i ostvarenje temat- željela uputiti veliko i iskrenodo 1955. godine), do naše po- skih radionica u suradnji sa hvala za svaku suradnju i po-sljednje postaje - Jurandvo- župnikom župe Donja Lastva, moć da se ideje Škole pretvo-ra u Baškoj gdje smo u crkvi don Dejanom Turzom, koje su re u djelo, i spoznaju kolikasv. Lucije imali prilike vidjeti se održavale prigodom Božića, je važnost održavanja nastavenajstariji i najvredniji hrvatski Uskrsa, Majčina dana, jeseni, hrvatskog jezika na ovim pro-književni spomenik - Bašćan- proljeća… Tim radionicama storima, stoga zahvaljujem:sku ploču. rado su se odazvali i drugi te Ovaj je izlet, naravno, morao im svojom nazočnošću udari- - eneralnom G konzulatubiti zaokružen toliko iščekiva- li i te kako važan pečat - od Republike Hrvatske u Ko-nom kupnjom u Tower Cente- predstavnika Generalnog kon- toru, na čelu s gospodinomru tako da smo za to izdvojili zulata RH, dogradonačelnika Božom Vodopijom;subotu poslijepodne. Budući Tivta, predsjednice HGD-a Ti- - rvatskome nacionalnom Hda smo doista iskoristili svaku vat do roditelja. vijeću Crne Gore, na čeluminutu vremena da što više U ove četiri godine našom s gospodinom Miroslavomobiđemo i posjetimo područje tradicijom postale su i božićne Franovićem;za koje smo se opredijelili, u priredbe, koje su svake godine - Hrvatskoj građanskoj inici-nedjelju ujutro, prije odlaska održavane u crkvi sv. Roka u jativi, na čelu s gospođomza Boku, posjetili smo i prediv- Donjoj Lastvi, prilikom kojih Marijom Vučinović;no marijansko svetište - Trsat. smo održavali i naše prigod- - ratskome građanskom HPosjetom Trsatu oprostili smo ne domjenke, te priredbe za društvu, osobito gospo-se od Rijeke. Bio je to još jedan kraj školske godine. S pono- dinu Tripu Schubertu iu nizu nezaboravnih naših som mogu istaknuti ostvare- predsjednici ogranka Druš-izleta u posljednje četiri godi- ne odlične rezultate učenika tva u Tivtu, gospođicine moga obnašanja dužnosti na literarnom natječaju „Zlat- Ljerki Sindik;učiteljice hrvatskog jezika u na ribica“, osobito rezultate i - liji Janoviću, dogradona- IBoki kotorskoj. osvojeno prvo mjesto Dome- čelniku Tivta; Bile su to doista moje prediv- nike Krasan, čijom se pobjed- - rvatskoj krovnoj zajed- Hne četiri godine - iako je posao ničkom pjesmom predstavila nici, na čelu s gospodinomzahtjevan, istodobno je lijep Škola i u mome rodnome gra- Zvonimirom Dekovićem;i dinamičan, a ljudi su divni, du Jastrebarskom, prilikom - ux radiju, na čelu s gos- Dkao i kraj. posjeta Hrvata Boke i pred- podinom Miroslavom Ma- Nastava hrvatskog jezika stavljanja hrvatske kulturne rušićem;opet je dobila određenu dimen- baštine. Učenici nastave hr-20
  19. 19. Uspješna misija Četverogodišnji rad prof. Marine Bastašić, voditeljice dopunske nastave u Tivtu i Kotoru, bio je vrlo kreativan, stručan i uspješan. Prije osam godina Hrvatsko građansko društvo Crne Gore je, uz suglasnost Ministarstva prosvjete Crne Gore i Ministarstva prosvjete Republike Hrvatske oformilo dopunsku nastavu na hrvatskom jeziku izvan institucija sistema. Prethodne četiri godine taj posao obavljala je prof. Marina Bastašić iz Ja- strebarskog. Zatečeno stanje, nakon odlaska prethodne učiteljice Maje Širole iz Rijeke, bilo je dramatično s obzirom na broj polaznika te je Ministarstvo prosvjete uvjetovalo daljnji opstanak nastave povećanjem broja djece. Profesorica Bastašić taj problem riješila je u kratko vrijeme uz pomoć po- jedinih hrvatskih udruga u Tivtu i Kotoru. Uz to uvodi praksu da se plan i program rada, kao i eventualni problemi, rješavaju uz pomoć školskog odbora. Zajedno s predstavnicima udruga pokrenula je vrlo uspješno nastavu u vidu terenskog rada, organiziranjem posjeta gradovima i županijama Hrvatske. Na božićnim i uskrsnim radionicama, u suradnji sa župnikom crkve sv. Roka u Donjoj Lastvi, polaznici nastave uspješno prezentiraju pučanstvu svoj rad. Marina jedno vrijeme radi i kao lektor časopisa Hrvatskoga glasnika, a u slo- bodno vrijeme pomaže u klasifikaciji i kompjutorskom sređivanju biblioteke našeg Društva. Ovo je prilika da zahvalimo prof. Marini Bastašić za sve što je učinila na planu obuke djece hrvatskih obitelji u Tivtu i Kotoru te joj želimo sretan po- vratak obitelji u Jastrebarsko i nastavak uspješne karijere. HGD CG - don Dejanu Turzi, župniku župe Donja Lastva; don Ivi Čoriću; - gospodinu Silviju Markovi- ću, nekadašnjem predsjed- niku HKD „Napredak“; Školska radionica, 2010. - kolskom odboru, na čelu Š s predsjednicom Božicom Vuksanović i svim rodite- ljima; - urističkoj agenciji Boka t airtours, na čelu s gospo- dinom Dejanom Maslova- rom; - rvatskoj matici iseljeni- H ka podružnica Rijeka, na čelu s gospođom Vanjom Pavlovec; - rvatskoj gospodarskoj H komori Kotor, na čelu s gospodinom Damirom Pi- njatićem. Veliko hvala svim mojimistinskim prijateljima koji sumi pružili nezaboravne trenut-ke provedene u Boki, učinivšida se svakog dana svog borav-ka osjećam kao kod kuće! 21
  20. 20. NOGOMETNA REPREZENTACIJA HRVATSKIH LIJEČNIKA POSJETILA JE CRNU GORU 28. I 29. TRAVNJA Zdravlje, druženje,CRODOC’S-i u Podgorici nogomet Piše: Marin Čaveliš Rezultati ovih utakmica, kao i svih prijateljskih utakmica, nisu bitni. Pripremajući se za sko- re Svjetske igre medicinara Značajnije je bilo uspostavljanje (Medigames 2012), koje će prijateljstva i novih poznanstava se početkom srpnja održati u Istambulu, nogometna re- u sportskoj atmosferi, a među prezentacija hrvatskih liječni- liječnicima različitih profila. ka (CRODOC’S-i) posjetila je Crnu Goru 28. i 29. travnja i odigrala prijateljske utakmice Predvođeni dr. Edvardom nogorske doktore okupio je i s liječnicima Crne Gore i iza- Galićem, koji je i predsjednik na ovom susretu predvodio branom momčadi Katoličke Hrvatskoga liječničkoga šport- dr. Oleg Laković, koji je samo malonogometne lige “Sv. Tri- skog društva, hrvatski liječni- u nekoliko dana organizirao pun”. ci-nogometaši za vrijeme pri- “Fudbalsku reprezentaciju CRODOC’S-i su nogometna prema u Dubrovniku došli su doktora Crne Gore - u osniva- ekipa Hrvatskoga liječničko- na ideju da posjete Crnu Goru nju”. ga športskog društva koje je i odigraju utakmicu s crno- Utakmica je odigrana u su- osnovano 1998. godine radi gorskim kolegama. Obratili su botu s početkom u 15.00 sati, promicanja sporta i tjelesne se Veleposlanstvu Republike na stadionu u Kampu repre- aktivnosti među liječnicima. Hrvatske u Crnoj Gori, gdje zentacije FSCG na Starome Već dugi niz godina uspješno su ideju s oduševljenjem pri- aerodromu u Podgorici. Počet- nastupaju na Svjetskim igra- hvatili i uz pomoć hrvatskih ni udarac simbolično je izveo ma medicinara, gdje su ostva- udruga organizirali utakmice 83-godišnji crnogorski doktor rivali zapažene rezultate. Na u Podgorici i Tivtu. Đuro Kojan u dresu hrvatske igrama u Poreču 2010. godine Iako crnogorski medicinari reprezentacije. Hrvat koji je CRODOC’S-i su u konkuren- nemaju svoje sportske udru- rođen u Konavlima, a veći dio ciji 58 momčadi osvojili prva ge, prihvatili su se organizira- života proveo je radeći u Crnoj mjesta u velikom i malom no- nja ekipe u nadi da će to biti Gori, dao je posebnu simbo- gometu. početak stvaranja nogometne liku ovom susretu. Hrvatska reprezentacije i sportskog sa- reprezentacija bila je na razini veza doktora Crne Gore. Cr- svojih uobičajeno visokih re- 22
  21. 21. Kapetani momčadi Veleposlanik Turčinović, dr. Kojan i dr. Galićzultata i pobijedila rezultatom Kotorske biskupije, od Herceg čević - zastupnica u Skupštini4 : 1. Ekipi Crne Gore mora- Novoga do Šušnja kraj Bara. Crne Gore, Miroslav Franovićju se izreći pohvale za dobru i Rezultati ovih utakmica, kao - predsjednik Hrvatskoga na-nadasve sportsku fer igru. i svih prijateljskih utakmica, cionalnog vijeća Crne Gore, Nakon završetka utakmice nisu bitni. Značajnije je bilo Marija Vučinović - predsjed-liječnicima nogometašima pri- uspostavljanje prijateljstva i nica Hrvatske građanske ini-družio se veleposlanik Repu- novih poznanstava u sportskoj cijative, Ilija Janović - dopred-blike Hrvatske u Crnoj Gori atmosferi, a među liječnicima sjednik Općine Tivat, ZvonimirPetar Turčinović. Dresovi hr- različitih profila. Deković - predsjednik Hrvat-vatske reprezentacije poklo- Osim sportskih aktivnosti, ske krovne zajednice „Duxnjeni su FSCG i reprezentaciji gostima je tijekom boravka u Croatorum”, Tripo Schubert -liječnika Crne Gore. Uz pri- Crnoj Gori priređen sadržajan tajnik Hrvatskoga građanskoggodan domjenak nastavljeno program druženja s Hrvati- društva Crne Gore i dr. Editaje druženje i fotografiranje s ma i posjeti njihovoj bogatoj Starović - ravnateljica Općenavijačima. Nazočni su bili dr. kulturnoj baštini. Na ulasku bolnice u Kotoru.Svjetlana Zeković, predsjedni- u Crnu Goru liječnike nogo- U nedjelju nakon mise uca Podružnice Podgorica Hr- metaše dočekao je generalni katedrali sv. Tripuna liječnicivatskoga građanskog društva i konzul Republike Hrvatske nogometaši obišli su sakralnidr. Mihajlo Kuliš. Veleposlanik u Kotoru Božo Vodopija. Na muzej katedrale i susreli se sTurčinović izrekao je nadu da putu prema Podgorici zastali preuzvišenim Ilijom Janjićem,će ovaj susret dati ideju i poti- su u Donjoj Lastvi, gdje ih je kotorskim biskupom. Otac bi-caj za organiziranje sportskog pozdravio Zvonimir Deković, skup dobio je na poklon hrvat-udruženja medicinara Crne predsjednik Hrvatske krovne ski dres u kojem je igrao dr.Gore te biti početak stalnih zajednice „Dux Croatorum» i Edvard Galić prigodom osvaja-sportskih susreta medicinara domaći župnik don Dejan Tur- nja Svjetskog prvenstva.dviju država. za. Zatim su u Tuzima obišli Liječnici su obišli dobrotsku U nedjelju 29. travnja u Tiv- Katolički centar „Sanctae cru- crkvu sv. Eustahija, posjeti-tu održala se prijateljska no- cis», u pratnji domaćina fra li grob pokojnog don Bran-gometna utakmica između Frana Dushaja. ka Sbutege, a s don Srećkomizabranih predstavnika Kato- Nakon utakmice u Podgorici Majićem otišli su na otok Gos-ličke malonogometne lige “Sv. izabrana nogometna momčad pe od Škrpjela.Tripun” iz Kotorske biskupije i liječnika Hrvatske vratila se u CRODOC’S-i su napusti-ekipe CRODOC’S-a. Susret je Tivat, gdje je priređena večera li Crnu Goru s nadom da jeodigran u vedrom i natjecatelj- na kojoj su nazočili mons. Ilija protekli vikend bio uvod uskom duhu, gosti su pobijedili Janjić - kotorski biskup, Tvrt- buduće susrete i druženja. I4 : 2. Dogovorena je i uzvrat- ko Kačan - ministar savjetnik već smo dobili neslužbene in-na utakmica u Zagrebu. Ovo u Veleposlanstvu Republike formacije da se reprezentacijaje ujedno bila odlična prigoda Hrvatske u Crnoj Gori, Katja doktora Crne Gore organiziraza uigravanje i upoznavanje Žarnić - konzulica u General- kao službena sportska udrugamomčadi KMNL “Sv. Tripun” i nom konzulatu Republike Hr- i priprema se za uzvratni su-za bolje povezivanje mladih iz vatske u Kotoru, Ljerka Dragi- sret u Zagrebu. 23
  22. 22. GOSTOVANJE STUDENATA OSIJEČKE UMJETNIČKE AKADEMIJE U PODGORICI Veče opernih arija Piše: Marin Čaveliš Prema dojmu koji su ostavili na slušatelje može se pretpostavitiU da ove mlade pjevače čeka sjajna organizaciji Podružnice Podgorica, 23. svibnja u Podgorici je priređen karijera.koncert u povodu obilježava-nja Dana nezavisnosti CrneGore. Pod mentorstvom izv.prof. mr. art. Berislava Jerko- Ana Marija Dundovićvića studenti Umjetničke aka-demije iz Osijeka pjevali sudjela hrvatskih autora. Uz kla-virsku pratnju Ante Blaževićapodgoričkoj publici predstavilisu se: Ana Marija Dundović(sopran), Danijela Božičević(sopran), Filip Hozjak (tenor)i Boris Šili (bariton). Stotinjakobožavatelja ove vrste glazbei članova Društva uživali suu izvedenom repertoaru, nakojem su bili dijelovi opere„Nikola Šubić Zrinski“ sklada-telja Ivana pl. Zajca, kao i dje-la skladatelja Josipa Hatzea,Blagoja Berse i Jakova Gotov-ca. Prema dojmu koji su osta-vili na slušatelje može se pret-postaviti da ove mlade pjevačečeka sjajna karijera. Od 2004. godine, kada jeosnovana Umjetnička akade-mija u Osijeku, na studiju pje-vanja u klasi Berislava Jerko-vića stasala je generacija vrlouspješnih hrvatskih pjevača.Klasa često nastupa zajednič-ki na koncertima i sudjeluje urazličitim muzičkim projekti-ma u Hrvatskoj i inozemstvu.Od većih gostovanja spomenutćemo koncerte u Pečuhu, Su-24
  23. 23. Boris Sili Održavanje koncerta bilo je medijski propraćeno. Koncert je najavljen u svim dnevnim listovima i na većini crnogor- skih televizija, a u jutarnjem programu Televizije Vijesti, Bojama jutra, nastupili su predsjednica Podružnice Pod- gorica dr. Svetlana Zeković i prof. Berislav Jerković. KIC „Budo Tomović” be- splatno je ustupio koncertnu dvoranu i pružio veliku struč- nu pomoć tijekom pripreme i organizacije koncerta. Poslije koncerta priređen je domjenak za goste i uzvanike u prostori- jama Podružnice, koji je spon- zorirala tvrtka „Voli“. Koristi- Danijela Božicević mo priliku da im najsrdačnije zahvalimo na tome.botici, Novom Sadu, Sarajevu, Sljedećeg dana gosti iz Osije-Osijeku, Požegi, Novoj Gradiš- ka otputovali su za Kotor, gdjeki, Slatini, Valpovu, Prelogu, su, u organizaciji središnjiceČakovcu, Varaždinu, Belome HGDCG posjetili GeneralniManastiru itd. Bogat reper- konzulat RH u Kotoru, sastalitoar Umjetničke akademije u se sa konzulom Božom Vodo-Osijeku sastoji se od glazbene pijom i upoznali se sa povije-literature svih stilskih razdo- sno-kulturnim spomenicimablja i epoha: baroknih majsto- grada. Također su obišli sve-ra, arija iz operne literature, tište Gospe od Škrpjela, te na-solo pjesama od razdoblja ro- kon zajedničkog ručka otputo-mantike do djela suvremenih vali za Osijek.skladatelja. Filip Hozjak 25
  24. 24. NA DRŽAVNOM NATJECANJU IZ STRANIH JEZIKA ZA SREDNJOŠKOLCE U PODGORICI EMA RADONIČIĆ, UČENICA ČETVRTOG RAZREDA GIMNAZIJE KOTOR, OSVOJILA JE PRVO MJESTO IZ ZNANJA TALIJANSKOG JEZIKA. Talijanski Ema Radoničić jezik nastavak je moga školovanja Piše: Dario Musić Rekla nam je Ema, članica našeg Društva, maturantica Gimnazije Kotor, nakon primljene Diplome zaU z pomoć svoje mentorice Valerije Jokić, profeso- osvojeno prvo mjesto na državnom rice talijanskog jezika,Ema je predstavljala Gimna- natjecanju učenika srednjih škola izziju Kotor na državnom natje- stranih jezika.canju iz stranih jezika koje jeodržano u Podgorici 4. ožujka2012.26
  25. 25. I ove godine Gimnazija Ko- tor s profesoricom-mentori- com Valerijom Jokić i danas maturanticom, 18-godišnjom Emom Radoničić iz Dobrote, sudjeluje na državnom natje- canju iz stranih jezika i po- novno osvaja prvo mjesto. Na svečanosti uručenja priznanja 15. svibnja 2012. u Podgorici dodijeljena im je Diploma za osvojeno prvo mjesto iz tali- janskog jezika. Uobičajena i obećana nagrada je izostala, vjerojatno zbog ekonomskih razloga. Ovaj značajan događaj, kako za Gimnaziju Kotor tako i za naš grad, nisu popratili lokal- ni mediji u Boki osim što je dnevni list Pobjeda 16. svibnja 2012. donio kratku obavijest o tome. Da ovako lijepa i značajna vijest za naš grad Kotor ne bi prošla nezapaženo, naš časo- pis „Hrvatski glasnik“ objav- ljuje ju i ujedno čestita našoj dragoj Emi, njezinoj profeso- rici Valeriji Jokić i Gimnaziji Kotor na postignutom uspjehu i želimo im još puno takvih i sličnih uspjeha i priznanja. Ovo nije prvi put da Ema Tom prilikom Pošta Crne Goredobiva priznanje. Na Repu- nagradila ju je s DVD kućnimbličkom natjecanju Pošte kinom.Crne Gore, u suradnji s Mini- Natjecateljski duh naše Emestarstvom prosvjete i nauke, nije se zaustavio na tome.uključila se u Međunarodno Prošle godine u travnju, kaonatjecanje mladih za najljep- učenica trećeg razreda gimna-ši sastav u obliku pisma na zije uz svoju profesoricu Va-temu „Kako nas pošta spa- leriju Jokić, svojoj Gimnazijija sa svijetom“. Kao učeni- Kotor donosi titulu pobjednikaci VI. razreda Osnovne škole s državnog natjecanja iz tali-„Narodni heroj Savo Ilić“ u janskog jezika. Uz diplomu zaDobroti-Kotor, tada 12-godiš- osvojeno prvo mjesto, kao na-njoj učenici u svibnju 2006. u gradu dobila je lap-top kom-konkurenciji od 60 radova do- pjutor.dijeljena joj je druga nagrada. 27
  26. 26. U SPORTSKOJ RUBRICI PREDSTAVLJAMO BIVŠEG NOGOMETAŠA, A SADA NOGOMETNOG ENTUZIJASTA IZ TIVTA, PREDRAGA - DRAGANA PERČINA SUDBINA JE TAKO HTJELA Razgovor vodio: Joško Katelan Nije mi jedini cilj uspjeh ovih najmlađih, već uz igru njihova U nogometnim krugovi- socijalizacija, druženje, odvajanje odma u ovom kraju Vaše imečesto se spominje. Kako je ulice i smanjenje mogućnosti dolaskadošlo do toga da se počne- u kontakt s porocima današnjice -te zanimati za tu najvažnijusporednu stvar na svijetu? cigaretama, alkoholom, kockom ili, Vjerojatno je sama sudbina ne daj bože, drogomodlučila da budem nogometaš.Naime, prozor zgrade u kojoj Toma i Josipa (Braca), a mje- time da sam se ja, kao i mnogasam stanovao gledao je na no- sta za igranje bilo je dosta. U druga djeca, bavio s nekolikogometno igralište Nogometnog tom vremenu Tivat je bio malo sportova usporedno. Gotovo jekluba „Arsenal“, a kao učenik mjesto tako da ni omladine nije bilo pravilo, rekao bih čak za-osmogodišnje škole bio sam u bilo dovoljno da zadovolji potre- datak, da ujutro igraš odbojku,učionici s čijih prozora se gle- be mnogih sportskih klubova. košarku ili rukomet, a poslije-dalo na ovaj stadion. Iako sam Takva situacija rezultirala je podne nogomet.bio dobar učenik, imao samproblema zbog tih prozora jermajka me je stalno opominja-la da uzmem knjigu u ruke, anastavnici da ne gledam krozprozor. No, nogomet je bio jačiod svega pa sam tako ostaou ovom sportu do današnjihdana. Kakav je tih dana bio sport-ski život u Tivtu? Rođen sam 1950. godine usrcu Tivta, na Pinama, gdje seu tom vremenu događao savdruštveni, kulturni i sportskiživot. Još kao dijete zavolio sam Ekipa veterana na Memorijalnom turniruloptu, vjerojatno genetski i po Dragan Radojičić Špirac 2010.ugledu na svoju stariju braću,28
  27. 27. Udarni trio FK BokeljPerčin - Nikolić - Vujović za fizičku kulturu u Zagre- bu, smjer nogomet, koji sam uspješno završio. Nakon prestanka aktivnog igranja, ostali ste uz nogo- met. Koliko Vas to sada is- punjava i kakav je pogled u budućnost? Poslije napuštanja aktivnog igranja vodio sam omladinski Perčin (desno) u posjeti NK Hajduk Split tim kluba iz Tivta, da bih tije- kom sljedeće četiri godine bio šef stručnog štaba „Arsena- la“. Nakon kratke pauze pre- uzeo sam kormilo Nogomet- nog kluba „Bokelj“ iz Kotora, a poslije godinu dana došao Kako biste u najkraćim sam na čelo Nogometnog klu- crtama prezentirali svoju ba „Grbalj“. Od 2003. godine sportsku karijeru? obnašam funkciju izbornika za mlađe kategorije na ni- Ravnatelj Moja sportska karijera za- vou Južne regije Crne Gore. sportske dvorane Župa počela je rukometom u kojem A onda, kako se u životu baš sam vrlo uspješno, rekao bih, kao i u sportu događaju čudne nastupao kao golman. Nakon stvari, odlučio sam registrirati povratka s odsluženja vojnog nogometni klub. Tako je na- roka definitivno sam se opre- stao Omladinski nogometni dijelio za najljepšu igru na klub „Tivat“, koji okuplja veliki svijetu - nogomet. Igrajući za broj talentiranih mladih igrača svoj „Arsenal“, svojom igrom i koji uspješno nastupa na ni- i ponašanjem dobio sam po- vou Crne Gore - Južna regija. nudu za prelazak u klubove Klub ima tri selekcije: predna- većeg ranga. Titogradska „Bu- tjecatelje - djecu do deset godi- dućnost“ i „Bokelj“ iz Kotora na, njih 40; pjetliće - djecu 10 - 12 godina, njih 20; te pionire Voditelj škole nogometa željeli su me vidjeti u svojim redovima. Bio sam pred veli- - 10 - 14 godina, također 20, kom dilemom, ali pomisao na tako da u navedenim selekci- Uz sve to ste i ravnatelj odlazak od kuće i na rastanak jama ima približno 80 djece. sportske dvorane u Tivtu. od majke uz koju sam rastao O uspjesima u natjecanju teš- Kako se to uklapa u cijeli pridonijela je da se opredije- ko je govoriti jer ipak nije ri- mozaik? lim za „Bokelj“, gdje sam ostao ječ o selektiranoj djeci. Nije mi Moralne i sportske kvalitete tri godine. Bilo je to i najljepše jedini cilj njihov uspjeh, već moja su preporuka za fotelju razdoblje u mom životu. Bilo uz igru njihova socijalizacija, ravnatelja sportske dvorane je puno putovanja i lijepog druženje, odvajanje od ulice i „Župa“ u Tivtu u kojoj već dva- druženja. Obišao sam i vidio smanjenje mogućnosti dola- deset pet godina sjedim. Na cijelu Jugoslaviju, a sudbina ska u kontakt s porocima da- neki način to zatvara krug u je htjela da tako upoznam i našnjice - cigaretama, alkoho- mom životu jer tu sam okru- zavolim svoju suprugu. Nakon lom, kockom ili, ne daj bože, žen raznim sportovima, baš vremena provedenog u Nogo- drogom. Strogo se vodi računa kao iz doba djetinjstva. Kada metnom klubu „Bokelj“, vratio o uspjehu djece u školi i nji- se osvrnem na prijeđeni put, sam se u svoj „Arsenal“ gdje hovu zdravstvenom stanju. U moram biti zadovoljan onim sam i završio svoju nogomet- Klubu imam nekoliko talenti- što sam postigao. Možda sam nu karijeru, poslije 16 godina ranih dječaka pred kojima je mogao postići i više, ali za to aktivnog igranja. Godinu dana lijepa budućnost. To su: Rad- su trebali drukčiji uvjeti, a prije toga, dakle 1982. godine, njić, Damijanović, Obradović, možda je, kao što sam rekao, upisao sam se na Fakultet Sušić… sudbina sve programirala. 29
  28. 28. Piše: Tripo Schubert 2. 5. 2012. 5. 5. 2012. Posjet izaslanstva MVP-a RH Humanitarni koncert Izaslanstvo Ministarstva vanjskih poslova U sklopu humanitarne akcije „Sunce u pele-Republike Hrvatske na čelu s pomoćnikom nama“ za pomoć rodilištu Opće bolnice u Koto-Nebojšom Koharevićem, zaduženim za bilate- ru održan je koncert klapa na terasi restoranaralne poslove, jučer se susrelo s izaslanstvom „Cittadella“. U programu su sudjelovale kla-Hrvatske zajednice u Crnoj Gori. Sastanak je pe: Bisernice Boke, Bokeljski mornari, Grota,upriličen u konzulatu u Kotoru u organizaciji Moderato Cantabile, Incanto i Bocca Nostra teGeneralnog konzula Bože Vodopije. pjevači: Dragana Bokan, Nada Baldić i Sanja Nakon izbora i formiranja nove Vlade u Hr- Maslovar. Klapu Bisernice Boke pratio je man-vatskoj ovo je prvi susret dužnosnika Mini- dolinski orkestar HGD CG „Tripo Tomas“.starstva vanjskih poslova s predstavnicimaHrvatske zajednice u Crnoj Gori. Izaslanstvoje informirano o aktivnostima i radu političkestranke, nevladinih udruga te dosadašnjimuspjesima, ali i teškoćama s kojima se nose usvakodnevnom radu. 7. 5. 2012. Sajam knjiga Uz pomoćnika ministrice vanjskih poslovaNebojšu Koharevića, u izaslanstvu su bili Ni- VII. međunarodni podgorički sajam knjigaves Tiganj, Davor Vidiš, Stribor Kikerec. Iza- održao se od 7. do 14. 5. u prostorijama trgo-slanstvo Hrvatske zajednice u Crnoj Gori činili vačkog centra Delta City. Na štandu Centra zasu predsjednik Hrvatskoga nacionalnog vijeća očuvanje i razvoj kulture manjina izložena su iCrne Gore Miroslav Franović, predsjednica Hr- monografska izdanja HGD CG: „Dobrota - po-vatske građanske inicijative Marija Vučinović, vjesnica bokeljskog pomorstva“, autora Antonapredsjednik Hrvatske krovne zajednice - Dux Tonka Tomića, „Pomorstvo Boke kotorske naCroatorum Zvonimir Deković i predsjednik Hr- slikama Bazija Ivankovića“, autora Željka Br-vatskoga građanskog društva Crne Gore Mirko guljana i „Slikom kroz prošlost“, autora DarijaVičević. Musića i Miroslava Ulčara.30
  29. 29. KRONIKA DRUŠTVA 9. 5. 2012. Dan Europe Na poziv Nj. E. Filipa Vujanovića, predsjed-nika Crne Gore i Nj. E. Lepolda Maurera, šefa 12. 5. 2012.Delegacije Europske unije u Crnoj Gori, na pri- Izložba i predstavljanje knjigajemu u povodu Dana Europe, 9. svibnja, bio je HGD CG u Dubrovnikui Mirko Vičević, predsjednik HGD CG, sa su-prugom. U organizaciji Hrvatske matice iseljenika Du- brovnik i Hrvatskoga građanskog društva Crne Gore iz Kotora, prigodom blagdana sv. Leopol- da Bogdana Mandića u dubrovačkom uredu Hrvatske matice iseljenika predstavljene su knjige „Slikom kroz prošlost - Boka kotorska i Crnogorsko primorje na starim razglednicama (1890. - 1940.)“ autora Darija Musića i Miro- slava Ulčara, te „Pomorstvo Boke kotorske na slikama Bazija Ivankovića“, autora Željka Br- guljana. 11. 5. 2012. Dan Dubrovačko-neretvanske županije Prigodom proslave Dana Dubrovačko-ne-retvanske županije i dana njezina zaštitnikasv. Leopolda Bogdana Mandića, predstavni-ci Hrvatskoga građanskog društva Crne Gore- Mirko Vičević, Dijana Milošević i KrunoslavTežak - odali su počast poginulim braniteljimai civilnim žrtvama Domovinskog rata položivšivijenac na spomen križu na groblju Boninovo.Također su bili na svečanoj sjednici SkupštineŽupanije i ostalim manifestacijama. 31
  30. 30. Knjige su predstavili prof. dr. sc. Milenko Pa-sinović, prof. Neven Staničić te autori. Takođerje upriličena izložba fotografija autora DarijaMusića, „Boka nekad i sada“. O izložbi je go-vorila mr. sc. Marija Mihaliček, a otvorila juje domaćica današnjeg druženja Maja Mozara,voditeljica ureda Hrvatske matice iseljenika uDubrovniku. Ovaj događaj i lijepo druženje uveličao je Kru-noslav Težak, povjerenik HGD CG za Hrvatsku,otpjevavši uz gitaru popularnu „Bokeljsku noć”i jednu dubrovačku „Na kantunu”. 16. 5. 2012. Dan grada Omiša Svečanoj proslavi, na poziv gradonačelnika Gradskog vijeća dodijeljena su javna prizna-Ivana Škaričića, nazočili su predstavnici Hr- nja Grada Omiša najistaknutijim građanima,vatskoga građanskog društva Crne Gore Tijana društvima, sportašima i učenicima u prošloj godini. Radost proslave dana ovoga grada uveličala je procesija i sveta misa u župnoj crkvi, koju je predvodio dubrovački biskup mons. Mate Uzi- nić. 18. 5. 2012. Arhivska građa Vladislava Brajkovića Na inicijativu ravnateljice Pomorske bibliote- ke u Dobroti, Ružice Danilović i Milje Radu- lović, predsjednice Društva prijatelja Perasta, održan je sastanak u prostorijama HGD CG s Mirkom Vičevićem i Tripom Schubertom. HGD CG tiskalo je u suradnji s Nacionalnom zajednicom Crnogoraca Hrvatske (NZCH) dvaPetrović i Ljubinko Biskupović. Proslava ovog toma „Život i djelo Vladislava Brajkovića“, aka-blagdana započela je 3. svibnja raznim prigod- demika i admirala Bokeljske mornarice.nim programima da bi se 16. svibnja održala Obitelj Radulović poklonila je čitavu arhiv-središnja proslava. Domaćini i gosti položili su sku i izdavačku građu Vladislava Brajkovićavijence u spomen na sve poginule za domovinu Pomorskoj biblioteci, koja se sređuje i bit ćepokraj Središnjeg križa na Gradskome groblju uskoro dostupna zainteresiranima.„Vrisovci“, a zatim su odali počast poginulim Zaključeno je da se u idućoj godini, kada ćehrvatskim braniteljima kraj Spomenika pogi- se obilježiti 200 godina od ujedinjenja Bokenulim braniteljima Domovinskog rata, u Par- kotorske i Crne Gore i 200 godina od rođenjaku hrvatskih branitelja. Na svečanoj sjednici Njegoša, službeno otvori odjel biblioteke Braj-32
  31. 31. KRONIKA DRUŠTVA vatski glasnik jedina su dva medija hrvatske nacionalne manjine u Crnoj Gori. Na sastanku se razgovaralo o dosadašnjoj su- radnji, aktualnim pitanjima sadašnjeg trenut- ka, sveopće krize koja se reflektira na medije, o financijskoj situaciji, kao i o budućim aktiv- nostima ovih dvaju medija koji imaju značajnu ulogu u očuvanju kulture, identiteta i svega onog što baštinimo na prostoru Crne Gore kao autohtoni narod. Konzul Božo Vodopija iskazao je zadovoljstvo dosadašnjim radom te izrazio nadu da će se uspješna suradnja nastaviti kao važan čimbe- nik u daljnjem razvoju ovih medija koji prido- nose misiji ne samo očuvanja tradicije i onoga što je stoljećima stvarano, već i razvijanju uku-kovića i postavi spomen obilježje Vladislavu pnih odnosa stoljetnoga neraskidivog suživotaBrajkoviću u Perastu. Ovaj projekt zajednički na ovim prostorima.će realizirati Društvo prijatelja grada Perasta,Bokeljska mornarica, HGD CG, NZCH i Pomor-ska biblioteka. 22./24. 5. 2012. Gostovanje studenata 18. 5. 2012. pjevanja iz Osijeka Sastanak urednika U povodu Dana nezavisnosti Crne Gore, HGD hrvatskih medija CG - Podružnica Podgorica organizirala je kon- cert koji je održan 23. svibnja u KIC-u „Budo Na poziv generalnog konzula RH u Kotoru Tomović“ u Podgorici.Bože Vodopije organiziran je sastanak s glav- Pod mentorstvom izv. prof. mr. art. Berisla-nom i odgovornom urednicom Hrvatskoga gla- va Jerkovića studenti Umjetničke akademije izsnika Tijanom Petrović i ravnateljem Radio Osijeka pjevali su djela hrvatskih autora. Stoti-Duxa Miroslavom Marušićem. Radio Dux i Hr- 33
  32. 32. njak članova Društva i ljubitelja ove vrste glaz-be uživali su slušajući djela J. Hatzea, D. Pe-jačevića, I. pl. Zajca, I. Brkanovića i B. Berse.Nastupali su: Ana Marija Dundović - sopran,Danijela Božičević - sopran, Filip Hozjak - te-nor, Boris Šili – bariton, uz klavirsku pratnjuAnte Blaževića. 26. 5. 2012. Predstava „Pučke scene“ U organizaciji HGD CG i Hrvatskoga nacional- nog vijeća organizirana je u dvorani Centra za kulturu u Tivtu predstava Jukebox-Melita, ko- medija u jednom činu, autora Filipa Nole. Ovu komediju prvi put je postavila „Pučka scena“ Prije koncerta, ujutro, posjetili su prijestol- početkom godine tijekom XVIII. dana pučkognicu Cetinje, kulturne spomenike, uz vodstvo teatra. U predstavi se govori o međuljudskimSvetlane Zeković, predsjednice Podružnice odnosima među spolovima i sukobu generaci-Podgorica. ja u spletu smiješnih dramskih situacija koje Drugog dana njihova boravka u Crnoj Gori su smještene u zapušteni povijesni prostor kojiposjetili su Kotor, bili gosti Generalnog konzu- glumci žele oživjeti svatko na svoj način. Njiho-lata RH i posjetili kulturno-povijesne spome- vi životi isprepliću se u jednome ludom danu,nike u staroj gradskoj jezgri uz vođenje Bože a oni pokušavajuVodopije, generalnog konzula. Zatim su posje- izvući najbolje iztili svetište Gospe od Škrpjela, gdje im je bio na sve gore i gore si-usluzi don Srećko Majić. tuacije. Ovu su- vremenu kome- 23. 5. 2012. diju prilagodio Emisija „Lijepom našom“ je i postavio na u Pločama scenu Ivan Brat- ković. Ljerka Sindik, predsjednica Podružnice iz Dani hrvatsko-Tivta i član UO HGD CG, Božo Šaltić i Marija ga pučkog teatra održavaju se već 18. godinu uSpičanović, članovi UO Podružnice iz Bara, na Hercegovcu, gradu koji se nalazi u Bjelovarsko-poziv HTV-ova voditelja Branka Uvodića bili su bilogorskoj županiji. Ta manifestacija kazališ-prisutni na javnom snimanju emisije Lijepom nog amaterizma okuplja amaterska društvanašom u Pločama. hrvatskih manjinskih zajednica iz susjednih zemalja koje čuvaju materinski jezik izvan34

×