SlideShare a Scribd company logo

RiK.pptx

•Download as PPTX, PDF•
•
Z
ZdenkoFJuki

Prezentacija za polaznike računovodstva i knjigovodstva.

Education
1 of 499
RAČUNOVODSTVO I KNJIGOVODSTVO
2  POJAM  OBILJEŽJA  ZADACI  STRUKTURA
3 B. Kotruljević: Della mercatura et mercante perfeto, Dubrovnik 1458. “Vođenje urednog knjigovodstva treba povjeriti mladom i vještom knjigovođi, jer ćeš u protivnom imati nered (kaos) u poslovanju. Onaj koji ne cijeni pero i uredne zapise poslovnih događaja i stanja, nije dobar trgovac”
4 Sustav računovodstva “ne može sam po sebi osigurati tvrtki uspjeh, ali će joj neprimjeren, irelevantan i nestručno koncipiran svakako onemogućiti da taj uspjeh postigne, ili još gore, može biti uzrokom njene propasti” Neka razmišljanja
5 Istraživanje među 1000 studenata na pet uglednih sveučilišta • 70-te: računovođa okarakteriziran kao konformist, posesivan, slab, povučen, hladan, anti-heroj • 90-te: računovođa poprima epitete dinamične, profinjene, profesionalne osobe
6 Mjesto računovodstva u poduzeću PODUZEĆE Izvođački podsustav - Osnovne poslovne funkcije Informacijski podsustav - Računovodstveni - Neračunovodstveni Upravljački podsustav - Planiranje - Odlučivanje - Kadrovsko popunjavanje - Rukovođenje - Kontrola
7 Računovodstvo • Zaokruženi sustav evidencije u kojem se na poseban način planiraju, evidentiraju, kontroliraju i analiziraju stanja i kretanja sredstava i poslova u poduzećima i s tim u vezi sastavljaju računovodstvene informacije. • Računovodstvo je vještina popisivanja, mjerenja i tumačenja ekonomskih aktivnosti. • Računovodstvo ≠ knjigovodstvo
8 Podjela računovodstva s aspekta poslovanja Financijsko računovodstvo Upravljačko računovodstvo Računovodstvo troškova
9 Podjela prema razini obuhvata • Mikro-računovodstvo • Makro-računovodstvo (nacionalno)
10 Knjigovodstvo • Knjigovodstvo je posebna vrsta gospodarske evidencije, gdje se obuhvaćaju sredstva, izvori sredstava, prihodi, rashodi i poslovni rezultat. • Registrira već nastale poslovne promjene. • Obilježja: sustavna cjelovitost, kvantitativni vrijednosni izraz, skraćeni način bilježenja nastalih poslovnih promjena, visok stupanj pouzdanosti.
11 Zadaci knjigovodstva • Evidentiranje stanja i kretanja imovine, dugova, kapitala • Praćenje rashoda i prihoda • Obračun rezultata poslovanja i njegove raspodjele • Sastavljanje temeljnih financijskih izvještaja: bilanca, račun dobiti i gubitka (izvještaj o dobiti), izvještaj o novčanim tokovima, izvještaj o promjenama glavnice, računovodstvene politike i bilješke uz financijske izvještaje
12 Organizacijska struktura knjigovodstva Sintetičko knjigovodstvo Analitičko knjigovodstvo dugotrajne imovine Analitičko knjigovodstvo sirovina i materijala Analitičko knjigovodstvo proizvodnje Analitičko knjigovodstvo gotovih proizvoda Analitičko knjigovodstvo robe Analitičko knjigovodstvo sitnog inventara Analitičko knjigovodstvo plaća Analitičko knjigovodstvo kupaca Analitičko knjigovodstvo dobavljača KNJIGOVODSTVO
13 Računovodstvena profesija • “tek je u posljednjoj polovici stoljeća računovodstvo dobilo status profesije, kao što su npr. medicina ili pravo.” • stručnost, etička načela (kodeks profesionalne etike) • institucionalno povezivanje, stručne udruge • “ovlašteni računovođa” • javni računovođe i privatni računovođe
Primjer organizacijskog ustroja računovodstvene službe 14 VODITELJ RAČUNOVODSTVA Pomoćnik voditelja za planiranje i kontrolu Manager za budget i kontrolu Manager za posebna izviješća Manager za informatiku Manager za računovodstveni sustav Manager za objekte i opremu Manager uredskog poslovanja Manager glavne knjige Manager plaća Manager potraživanja i obveza Suprevizor računa potraživanja Suprevizor računa obveza Pomoćnik voditelja za poreze Pomoćnik voditelja za računovodstveni sustav i kompjutere
Podjela računovodstva sa stajališta poslovanja • Prema tome obuhvaća li svu imovinu i procese poduzeća ili samo jedan njihov dio, ili pak pojedine dijelove poduzeća sa stajališta poslovanja, razlikujemo: - financijsko računovodstvo, - računovodstvo troškova i - upravljačko računovodstvo. • U okviru svakog od ovih dijelova računovodstva obavljaju se posve određeni zadaci u obujmu i na način kojim se pokriva ukupno poslovanje poduzeća. 15
Financijsko računovodstvo • Sustavom računa obuhvaća svu imovinu, obveze (dugove) i kapital poduzeća, financijske rezultate cjelokupnog poslovnog procesa i financijske odnose s drugim poduzećima. • Obuhvaća: knjigovodstvo, računovodstveno planiranje, nadzor i analizu imovine, obveza, kapitala i rezultata poslovanja. • Rezultat su sintetizirani podaci iskazani u financijskim izvještajima, i to: - bilanci, - računu dobiti i gubitka (izvještaj o dobiti), - izvještaju o novčanom toku, - izvještaju o promjeni vlasničke glavnice i - bilješkama uz financijske izvještaje. 16
Financijsko računovodstvo • BILANCA: sustavni pregled stanja imovine, obveza (dugova) i kapitala u određenom trenutku. Najznačajniji je financijski izvještaj. 17 Aktiva Bilanca Pasiva Imovina Obveze (dugovi) i Kapital (glavnica)
Financijsko računovodstvo • RAČUN DOBITI I GUBITKA: financijski izvještaj u kojemu su prikazani prihodi, rashodi i rezultat poslovanja. 18 Račun dobiti i gubitka Rashodi Pozitivni financijski rezultat Prihodi Negativni financijski rezultat
Financijsko računovodstvo • IZVJEŠTAJ O NOVČANOM TOKU: financijski izvještaj koji prikazuje kretanje novčanih sredstava tj. njihovo povećanje u obliku priljeva i njihovo smanjenje u obliku odljeva. 19 Izvještaj o novčanom toku Priljev (naplata) novca Odljev (isplata) novca
Financijsko računovodstvo • IZVJEŠTAJ O PROMJENI VLASNIČKE GLAVNICE: pokazuje promjene na svim pozicijama kapitala unutar određenog vremenskog razdoblja. • Razlikujemo: - uloženi kapital i - zarađeni kapital. 20
Računovodstvo troškova • Obuhvaća formiranje informacija o elementima koji sudjeluju u poslovnom procesu već od trenutka kada su na raspolaganju, iako se još ne troše; zatim o troškovima ugrađenim u učinke poslovnog procesa i financijskom rezultatu pojedinih organizacijskih jedinica. • Analitički obrađuje, klasificira, evidentira i raspoređuje troškove, zbraja troškove te izvještava o tekućim i planiranim troškovima i njihovim relativnim odnosima. • Obuhvaća troškove po vrstama, mjestima, nositeljima troškova, po elementima strukture cijene i prema reagiranju na stupanj zaposlenosti. • Ono mora osigurati informacije po centrima odgovornosti i to po: troškovnim, prihodnim, profitnim i investicijskim centrima. • Služi računovodstvenom nadzoru i analizi. 21
Upravljačko računovodstvo • Suvremeni oblik računovodstva usmjeren na poslovno odlučivanje i upravljanje. • Njegova zadaća sastoji se u obradi i prezentaciji računovodstvenih informacija na način i u obliku prikladnom da pomogne managerima u donošenju poslovnih odluka (operativnih i strateških). • Uključuje planiranje, kontrolu i analizu računovodstvenih informacija. • Predstavlja kombinaciju dijelova financijskog računovodstva i računovodstva troškova. 22
Usporedni prikaz obilježja financijskog, upravljačkog i računovodstva troškova Obilježje Financijsko računovodstvo Računovodstvo troškova Upravljačko računovodstvo Akti kojima je regulirano Računovodstvenim standardima, Zakonom o računovodstvu Internim pravilnikom o računovodstvu Ekonomskom teorijom, Računovodstvenim standardima Namjena Prikupljanje, bilježenje, klasifikacija, interpretacija podataka o poslovnim promjenama, Sastavljanje fin. izvještaja Kontrola efikasnosti upravljanja pojedinim dijelovima proizvodnje i aktivnostima Prijedlog plana, praćenje rezultata te kontrola poslovanja, prijedlog odluka Metoda osiguranja podataka Ažurnim bilježenjem svih nastalih poslovnih promjena u glavnu knjigu i ostale račune Detaljnim praćenjem troškova pojedinih poslovnih aktivnosti i njihovo sučeljavanje s učincima Planski podaci, podaci prethodnih razdoblja, financijsko računovodstvo Vremensko izvještavanje Godišnje, kvartalno, mjesečno Godišnje, kvartalno, mjesečno, tjedno ili dnevno Za bilo koje razdoblje po potrebi Oblik izvještaja Bilanca, račun dobiti i gubitka, izvještaj o novčanom toku i izvještaj o promjenama glavnice Izvještaj o tokovima pojedinih poslovnih aktivnosti Prijedlog plana, izvještaj o troškovima, izvj. o ekonomskom položaju Korisnik izvještaja Primarno – vanjski korisnici Primarno – unutarnji korisnici Manageri određenih hijerarhijskih razina 23
Podjela računovodstva sa stajališta računovodstvene djelatnosti • S obzirom na složenost i vrstu zadataka koje obavlja računovodstvo se dijeli na : - knjigovodstvo, - računovodstveno planiranje, - računovodstveni nadzor, - računovodstvenu analizu i - računovodstveno informiranje. • Prva dva dijela odnose se na računovodstveno praćenje poslovanja, dok se druga dva dijela bave računovodstvenim proučavanjem poslovanja. • Računovodstveno informiranje rezultate prethodnih funkcija stavlja na raspolaganje zainteresiranim subjektima. 24
Knjigovodstvo • Obilježja: - sustavna cjelovitost - kvantitativni vrijednosni izraz - skraćeni način bilježenja nastalih poslovnih promjena - visok stupanj pouzdanosti. • Zadaci: - Evidentiranje stanja i kretanja imovine, dugova, kapitala - Praćenje rashoda i prihoda - Obračun rezultata poslovanja i njegove raspodjele - Sastavljanje temeljnih financijskih izvještaja: bilanca, račun dobiti i gubitka, izvještaj o novčanim tokovima, izvještaj o promjenama glavnice, računovodstvene politike i bilješke uz financijske izvještaje 25
Računovodstveno planiranje • Predstavlja skupljanje, sređivanje, početno obrađivanje i prikazivanje podataka o budućem poslovanju. • Rezultat računovodstvenog planiranja su razni predračuni koji prikazuju projicirana buduća stanja imovine, dugova i kapitala ili buduće prihode i rashode, odnosno rezultat poslovanja. • Predračuni su izvještaji koji sadrže informacije o očekivanim poslovnim promjenama u budućnosti, izraženim vrijednosno. 26
Računovodstveni nadzor • Posebna je vrsta proučavanja i ocjenjivanja samog tijeka obrade knjigovodstvenih podataka i njihovih iskaza, odnosno dokumenata, kao i tekuća kontrola poslovanja u svim dijelovima računovodstva. • Predmet nadzora jest kontrola ulazne dokumentacije, računska kontrola izvršenih knjiženja i obračuna, izlaznih računovodstvenih dokumenata, izvještaja i sl. • Rezultat su računovodstvenog nadzora točnija računovodstvena izvješća, veća usklađenost poslovanja s propisima i ostalim aktima i sl. 27
Računovodstvena analiza • Proučava podatke iz računovodstvenih obračuna i predračuna, ocjenjuje, odnosno utvrđuje bonitet, otkriva uzroke odstupanja ostvarenog od planiranog i daje prijedloge za poboljšanje poslovnih procesa i stanja. • Rezultat računovodstvene analize jesu potpuniji računovodstveni izvještaji koji povezuju predračune s obračunima i tumače razlike između njih. 28
Računovodstveno informiranje • Stavlja korisnicima informacija na raspolaganje računovodstvene informacije sadržane u obračunima i predračunima. • Korisnici računovodstvenih informacija: - interni (unutarnji) i - eksterni (vanjski) korisnici. • Interni korisnici su manageri različitih razina. • Eksterni korisnici su: dioničari, dobavljači, kupci, država. 29
RAČUNOVODSTVENA NAČELA, STANDARDI I POLITIKE 30
Računovodstvena načela, standardi i politike • Računovodstvena načela određuju koncepciju računovodstva i razrađuju njegove osnovne karakteristike te formuliraju osnovicu za računovodstvenu politiku. • Računovodstveni standardi predstavljaju razradu računovodstvenih načela u pogledu metoda obuhvaćanja i obrade računovodstvenih podataka, formiranja računovodstvenih informacija, prezentiranja i čuvanja računovodstvenih podataka i informacija. 31
Računovodstvena načela, standardi i politike • Računovodstvena politika odnosi se na računovodstveni sadržaj ekonomskih kategorija i na njihovo iskazivanje i interpretiranje. Obuhvaća načela, konvencije, metode, pravila i postupke prilikom izrade i prezentiranja računovodstvenih izvještaja. 32
Računovodstvena načela • Temeljna računovodstvena načela - načelo kontinuiranosti - načelo dosljednosti - načelo razgraničenja ili priznavanja ekonomskih promjena u trenutku nastanka • Načela računovodstvenih politika - načelo opreznosti - načelo prevage suštine nad formom - materijalnosti 33
Ostala (značajnija) računovodstvena načela - načelo izražavanja u novcu - načelo stabilnosti novčane jedinice - načelo vrijednosnog i vremenskog utvrđivanja promjena - načelo različitih razina računovodstvenog izvještavanja - načelo relativnosti izvještajnih kategorija 34
Međunarodni računovodstveni standardi MRS/MSFI • MRS 1 Prezentiranje financijskih izvještaja • MRS 2 Zalihe ( HSFI 10 ) • MRS 7 Izvještaji o novčanom toku • MRS 8 Neto dobit ili gubitak razdoblja, temeljne pogreške i promjene računovodstvenih politika • MRS 10 Događaji nakon datuma bilance • MRS 11 Ugovori o izgradnji • MRS 12 Porez na dobit • MRS 14 Izvještavanje o dijelovima poduzeća 35
• MRS 15 Informacije koje pokazuju učinke mijenjanja cijena • MRS 16 Nekretnine, postrojenja i oprema • MRS 17 Najmovi • MRS 18 Prihodi • MRS 19 Primanja zaposlenih • MRS 20 Računovodstvo državnih potpora i državne pomoći • MRS 21 Učinci promjena tečajeva stranih valuta • MRS 22 Poslovna spajanja • MRS 23 Troškovi posudbe 36
• MRS 24 Objavljivanje povezanih stranaka • MRS 26 Računovodstvo i izvještavanje o mirovinskim planovima • MRS 27 Konsolidacija financijskih izvještaja • MRS 28 Računovodstvo ulaganja u ovisna društva • MRS 29 Financijsko izvještavanje u hiperinflacijskim privredama • MRS 30 Objavljivanja u financijskim izvještajima banaka i sličnih financijskih institucija • MRS 31 Financijsko izvještavanje o udjelima u zajedničkim poduhvatima • MRS 32 Financijski instrumenti: Objavljivanje i prezentiranje 37
• MRS 33 Zarade po dionici • MRS 34 Financijsko izvještavanje za razdoblja u toku godine • MRS 35 Prestanak poslovanja • MRS 36 Umanjenje imovine • MRS 37 Rezerviranja, nepredviđene obveze i nepredviđena imovina • MRS 38 Nematerijalna imovina • MRS 39 Financijski instrumenti: priznavanje i mjerenje • MRS 40 Ulaganje u nekretnine • MRS 41 Poljoprivreda 38
39 HSFI 1 Financijski izvještaji HSFI 2 Konsolidirani financijski izvještaji HSFI 3 Računovodstvene politike, promjene računovodstvenih procjena, pogreške HSFI 4 Događaji nakon datuma bilance HSFI 5 Dugotrajna nematerijalna imovina HSFI 6 Dugotrajna materijalna imovina HSFI 7 Ulaganja u nekretnine HSFI 8 Dugotrajna imovina namijenjena prodaji i prestanak poslovanja HSFI 9 Financijska imovina HSFI 10 Zalihe HSFI 11 Potraživanja HSFI 12 Kapital HSFI 13 Obveze HSFI 14 Vremenska razgraničenja HSFI 15 Prihodi HSFI 16 Rashodi HSFI 17 Poljoprivreda Hrvatski standardi financijskog izvještavanja
Međunarodni standardi financijskog izvještavanja Direktive: • Četvrta direktiva EU – za godišnje račune d.d. i d.o.o. (opće odredbe vezane za bilancu i račun dobiti i gubitka, odredbe o sastavu bilance i računa dobiti i gubitka i posebne odredbe za neke pozicije, pravila procjene i upute o sadržaju bilježaka i izvještaja o poslovanju, odredbe o objavljivanju i kontroli računovodstvenog izvještavanja) • Sedma direktiva EU – za složena poduzeća (konsolidirani financijski izvještaji) • Harmonizacija računovodstva: usklađivanje sa MRS- ovima 40
Računovodstvene politike - izbor 41 Temeljne računovodstvene pretpostavke Kriteriji izbora i primjene računovodstvenih politika Računovodstveni standardi, zakonski propisi Odabrane računovodstvene politike Ostala račun. načela Opće Imovina Obveze i rezerviranja Dobitak i gubitak
Značajke računovodstvenih politika • Izbor uz punu odgovornost obavlja management poduzeća na prijedlog računovodstvenih stručnjaka uz odgovornost računovodstvenog managera. • Temeljni računovodstveni izvještaji moraju se zasnivati na izabranim računovodstvenim politikama. • Računovodstvene politike moraju se objavljivati. 42
Značajke računovodstvenih politika • Ne smiju se mijenjati iz razdoblja u razdoblje, osim pri izmjeni zakonskih propisa, nacionalnih ili međunarodnih standarda te ukoliko bi promjena značajnije djelovala na poboljšanje kvalitete financijskih izvještaja. • Primjena je obvezujuća i za ostale politike pojedinih funkcija poduzeća. • Na izbor računovodstvenih politika utječu interni i eksterni čimbenici. 43
SUSTAVI I METODE KNJIGOVODSTVA 44
SUSTAVI KNJIGOVODSTVA • Jednostavno knjigovodstvo • Dvojno knjigovodstvo • METODE DVOJNOG KNJIGOVODSTVA: - Prijepisne (prijenosne) metode - Kopirne metode - Strojne metode - Elektronske metode • Načela dvojnog knjigovodstva 45
SUSTAVI I METODE KNJIGOVODSTVA • Razvoju računovodstva prethodio je razvoj knjigovodstva koje se razvijalo usporedo s ekonomskim razvojem društva. • Od prvotne uloge da zaštiti privredne subjekte od zaborava knjigovodstvo se razvilo u složenu evidencijsko - informativnu aktivnost koja pruža podlogu za donošenje poslovnih odluka. • Razvoj gospodarskih odnosa u društvu doveo je do razvoja knjigovodstva što će biti prikazano u nastavku i što se mora imati na umu prilikom razmatranja sustava i metoda računovodstva. 46
SUSTAVI KNJIGOVODSTVA • Ovisno o načinu knjiženja poslovnih promjena, načelima na kojima se knjiženja temelje, cilju koji se želi ostvariti i poslovnim knjigama koje se vode razlikujemo: - Jednostavno knjigovodstvo i - Dvojno knjigovodstvo. • Uz ova dva osnovna sustava knjigovodstva razvila su se još dva i to: – kameralno knjigovodstvo kao varijanta jednostavnog i – konstantno knjigovodstvo kao varijanta dvojnog knjigovodstva. 47
SUSTAVI KNJIGOVODSTVA SUSTAVI KNJIGOVODSTVA JEDNOSTAVNO KNJIGOVODSTVO NEORGANIZIRANO ORGANIZIRANO DVOJNO KNJIGOVODSTVO 48 KAMERALNO KNJIGOVODSTVO KONSTANTNO KNJIGOVODSTVO
Jednostavno knjigovodstvo • Promjene stanja nekog dijela imovine ili obveza evidentiraju se izolirano tj. u odvojenim knjigama koje međusobno nisu povezane. • Uloženi kapital u poduzeće (vlasnički kapital ili glavnica) ne evidentira se. • Ne vodi se evidencija o ukupnoj imovini i rashodima i prihodima. • Redovito se vode slijedeće knjige: - knjiga blagajne, - knjiga dužnika i vjerovnika i - dnevnik. 49
Jednostavno knjigovodstvo • Rezultat poslovanja ne može se utvrditi temeljem knjiženja, već se utvrđuje usporedbom vrijednosti čiste imovine s kraja razdoblja s onom s početka razdoblja, a do koje se dolazi njezinim popisom. 50
Kameralno knjigovodstvo • Temelji se na sustavu jednostavnog knjigovodstva, a razvio se u 17. st. za potrebe praćenja državnih rashoda i prihoda. • Karakterizira ga činjenica da uz evidenciju nastalih rashoda i prihoda vodi i evidenciju ostvarenja plana svih rashoda i prihoda. • Njihovim uspoređivanjem utvrđuje se višak ili manjak u proračunu. 51
Konstantno knjigovodstvo • Temelji se na načelima dvojnog knjigovodstva. • U okviru ovog sustava vodi se evidencija o svim dijelovima imovine i evidencija o rashodima i prihodima. • Da bi se uspoređivali ostvareni s planiranim rashodima i prihodima konta u glavnoj knjizi svrstana su u tri grupe: - upravni računi, - blagajnički računi i - računi za obračun koji su veza između prethodno navedenih. 52
Dvojno knjigovodstvo • Razvio se uslijed snažnog razvoja trgovine i kreditnih odnosa u Italiji tijekom 15. i 16. stoljeća. • Predstavlja cjeloviti sustav evidentiranja poslovnih promjena u okviru kojega se uz cjelokupnu imovinu bilježe svi dugovi i kapital, rashodi i prihodi i iz kojeg je na temelju knjiženja moguće utvrditi rezultat poslovanja. • Osnovno obilježje – svaka se poslovna promjena bilježi usporedno na dva različita konta s time što uzrokuje različite promjene suprotne prirode, na jednom je kontu pozitivna, dok je na drugom negativna. • knjige dvojnog knjigovodstva: - dnevnik, - glavna knjiga i - pomoćne knjige. 53
METODE DVOJNOG KNJIGOVODSTVA • Načini bilježenja podataka o poslovnim promjenama. • Neovisno o korištenoj metodi, knjigovodstveni postupak obuhvaća pripremu dokumenata (knjigovodstvenih isprava) kao i postupak s podacima sadržanim u tim ispravama i to njihovo bilježenje, klasificiranje i sumiranje rezultata poslovanja. • Svaka metoda mora omogućiti obuhvaćanje svih podataka o poslovnim transakcijama te, sumiranjem određenih podataka, sastavljanje financijskih, upravljačkih i poreznih izvještaja. 54
METODE DVOJNOG KNJIGOVODSTVA METODE DVOJNOG KNJIGOVODSTVA RUČNE METODE Prijepisne metode Kopirne metode STROJNE METODE ELEKTRONSKA METODA 55
RUČNE METODE Prijepisne metode • Sve poslovne promjene bilježe se u određene evidencije po nekom redu. U svaku iduću evidenciju prepisuju se podaci iz prethodne. • Postoji pet vrsta prijepisnih metoda: - Starotalijanska metoda, - Novotalijanska metoda, - Njemačka metoda, - Francuska metoda i - Tablična ili američka metoda. 56
RUČNE METODE Prijepisne metode • Starotalijanska metoda 57 MEMORIJAL DNEVNIK GLAVNA KNJIGA
RUČNE METODE Prijepisne metode • Novotalijanska metoda 58 MEMORIJAL BLAGAJNIČKI DNEVNIK PRIMANOTA GLAVNA KNJIGA
RUČNE METODE Prijepisne metode • Njemačka metoda 59 BLAGAJNIČKI DNEVNIK DNEVNIK KUPNJE DNEVNIK PRODAJE DNEVNIK PRIMANOTA ZBIRNI DNEVNIK GLAVNA KNJIGA
RUČNE METODE Prijepisne metode • Francuska metoda 60 BLAGAJNIČKI DNEVNIK SPECIJALIZIRANI DNEVNICI ZBROJNI DNEVNIK GLAVNA KNJIGA
RUČNE METODE Prijepisne metode • Tablična ili američka metoda Redni broj Datum Opis Kontrolna kolona Rn _________ Rn __________ Rn __________ D P D P D P 61
RUČNE METODE Kopirne metode • Sastoji se u istodobnom knjiženju poslovnih promjena u dvije ili više poslovnih knjiga od kojih je jedna izvornik, a ostale su kopije. • Dva su načina upisivanja poslovnih promjena kopirnom metodom: - izvorno knjiženje bilježi se u dnevnik, a kopija u glavnu knjigu (Hintzova metoda); - izvorno knjiženje bilježi se u glavnu knjigu, a kopija u dnevnik (Ruffova metoda). • U praksi se uglavnom primjenjuje Ruffova metoda. 62
STROJNE METODE • Radi se o korištenju strojeva za evidenciju poslovnih promjena te za izradu određenih izvješća, listi i sl. • Imaju mogućnost izvršavanja jednostavnijih računskih operacija. • Podaci o poslovnim promjenama bilježe se na medij (bušena kartica npr.) koji služi za njihov prijenos. 63
ELEKTRONSKA METODA • Odnosi se na korištenje računala za evidentiranje poslovnih promjena i obradu računovodstvenih informacija. • Temeljne komponente takvog računovodstvenog sustava jesu: – izvorni dokumenti (uvijek su u papirnatom obliku bez obzira na korištenu metodu), – ulazna jedinica, – procesor, – pohranjivanje podataka i – izlazna jedinica. 64
Načela dvojnog knjigovodstva • Dvojno knjigovodstvo temelji se na slijedećim načelima: – načelo bilančne ravnoteže i permanentnog bilanciranja, – načelo raščlanjivanja ili individualiziranja promjena, – načelo grupiranja ili sistematiziranja promjena, – načelo kronološke i sustavne evidencije, – načelo dokumentiranosti i – načelo formalnosti i urednosti. 65
KNJIGOVODSTVENE ISPRAVE I POSLOVNE KNJIGE 66
• KNJIGOVODSTVENE ISPRAVE – Sastavljanje i razvrstavanje knjigovodstvenih isprava – Tokovi kretanja knjigovodstvenih isprava – Sadržaj knjigovodstvenih isprava – Odgovornost za sastavljanje i kontrola knjigovodstvenih isprava – Nalog za knjiženje – Čuvanje knjigovodstvenih isprava • POSLOVNE KNJIGE – Temeljne knjige – Pomoćne knjige 67
KNJIGOVODSTVENE ISPRAVE • Predstavljaju pisani dokaz o nastaloj poslovnoj promjeni te odražavaju njezinu istinitost. • Služe kao podloga za unošenje podataka u poslovne knjige i za nadzor nad obavljanjem poslovnog zahvata. • One su nositelji informacija o nastalim poslovnim promjenama koje su predmet knjigovodstvene obrade, a odraz su promjena elemenata financijskih izvještaja tj. imovine, obveza, kapitala, rashoda, prihoda i rezultata poslovanja. 68
Sastavljanje i razvrstavanje knjigovodstvenih isprava • Sastavljaju se na mjestu i u vremenu nastanka poslovne promjene, osim onih isprava koje se sastavljaju u računovodstvu. • Razlikujemo slijedeće kriterije razvrstavanja knjigovodstvenih isprava: - mjesto nastanka; - namjena isprava; - obuhvatnost poslovnih promjena; - računalna obrada isprava; - ostali kriteriji. 69
Sastavljanje i razvrstavanje knjigovodstvenih isprava • Prema mjestu nastanka razlikujemo: - unutrašnje (interne) i - vanjske (eksterne) isprave. • Unutrašnje knjigovodstvene isprave - sastavljaju se u poduzeću i to u funkcijskom ustrojstvu i u računovodstvu. - dokazuju kretanje imovine unutar poduzeća i njezino pretvaranje u učinke. - služe za pravilan obračun cjelokupnog procesa reprodukcije koji se odvija u okviru poduzeća te kao sredstvo kontrole. - izdatnice, fakture kupcima, uplatnice, isplatnice, isplatne liste… 70
Sastavljanje i razvrstavanje knjigovodstvenih isprava • Vanjske knjigovodstvene isprave - nastaju izvan poduzeća, a opisuju poslovne promjene koje uzrokuju promjenu stavki imovine, obveza i glavnice poduzeća. • Prema namjeni razlikujemo: - naredbodavne isprave i - isprave dokazivanja poslovnog događaja. • Naredbodavne isprave - Nazivaju se još i nalozi za izvršenje poslovnih promjena. - Prethode nastajanju poslovnih promjena te ne mogu služiti kao temelj za knjiženje budući da poslovne promjene još nisu nastale. 71
Sastavljanje i razvrstavanje knjigovodstvenih isprava - Tek po izvršenju naloga izdaje se isprava o izvršenju koja predstavlja temelj za knjiženje. - Uobičajeno je da je naredbodavna isprava istodobno i opravdavajuća i dokaziva isprava. • Isprave dokazivanja poslovnog događaja - Predstavljaju temelj za knjiženje, a često su sastavni dio naredbodavnih isprava. • Prema kriteriju obuhvatnosti poslovnih promjena: - pojedinačne (izvorne, osnovne, originalne) i - zbirne (izvedene) isprave. 72
Sastavljanje i razvrstavanje knjigovodstvenih isprava • Pojedinačne isprave - Sadrže podatke o jednoj poslovnoj promjeni te se mogu neposredno koristiti kao temelj za knjiženje. - Dokazuju one poslovne promjene zbog kojih su i sastavljene • Zbirne isprave - Nastaju iz većeg broja pojedinačnih isprava - Koriste se radi racionalizacije rada u knjigovodstvu. • Prema kriteriju kompjutorske obrade isprava razlikujemo: - primarni ulaz izvornih knjigovodstvenih isprava i - izvedene isprave na temelju programa unosa knjigovodstvenih podataka 73
Tokovi kretanja knjigovodstvenih isprava • Tok kretanja knjigovodstvenih isprava je slijedeći: - sakupljanje podataka odnosno knjigovodstvenih isprava po mjestima njihova nastanka, - kontrola prikupljenih isprava, - knjiženje poslovnih promjena na osnovi isprava i - pohrana knjigovodstvenih isprava. 74
Sadržaj knjigovodstvene isprave • knjigovodstvena isprava mora sadržavati bitne sastojke koji je čine vjerodostojnom. • Sadržaj mora biti takav da nedvojbeno i istinito predstavlja poslovnu promjenu i da obuhvaća sve podatke potrebne za unos u poslovne knjige. 75
Sadržaj knjigovodstvene isprave • Bitni sastojci isprave jesu: – naziv i adresa izdavatelja isprave, – naziv funkcijskog dijela izdavatelja, – naziv isprave, – datum izdavanja isprave, – imena osoba koje sudjeluju u izvršavanju poslovnih promjena za koje je isprava sastavljena, – osnova za izvršenje poslovne promjene, – količine, – svote izražene u kunama i – potpisi osoba koje su ovlaštene za potpisivanje konkretne isprave. 76
Odgovornost za sastavljanje i kontrola knjigovodstvenih isprava • Za sastavljanje knjigovodstvenih isprava odgovorno je poduzeće. • Za istinitost i realnost nastale poslovne promjene koju dokumentira knjigovodstvena isprava jamči odgovorna osoba svojim potpisom što je u skladu s činjenicom da za svaku knjigovodstvenu ispravu sastavljenu u poduzeću mora postojati pojedinačna odgovornost. • Prije unosa u poslovne knjige svaka primljena ili izdana isprava mora se kontrolirati (likvidirati). • Kontrola se provodi u posebnom funkcijskom dijelu poduzeća. 77
Odgovornost za sastavljanje i kontrola knjigovodstvenih isprava • Razlikujemo slijedeće vrste kontrole: - kontrola formalne ispravnosti, - kontrola bitne ispravnosti i - kontrola računske ispravnosti. • Cilj kontrole knjigovodstvenih isprava je pouzdanost računovodstvenih informacija. • Na temelju kontroliranih knjigovodstvenih isprava ovlaštena osoba (konter) izdaje pismeni nalog za knjiženje isprave u kojem su određeni računi na kojima treba knjižiti poslovnu promjenu. 78
Nalog za knjiženje • Pismeni je zahtjev voditelja računovodstva ili od njega ovlaštene osobe da se knjiženje podataka iz određene kontrolirane isprave mora obaviti u odgovarajuće poslovne knjige. • Najvažniji dio naloga je označavanje računa tj. kontiranje iz kontnog plana poduzeća na koji treba knjižiti podatke iz knjigovodstvenih isprava. • Mogu postojati različiti nalozi za knjiženje što ovisi o ustrojstvu knjigovodstva poduzeća. 79
Čuvanje knjigovodstvenih isprava • Nakon obavljenih knjiženja knjigovodstvene isprave se odlažu na čuvanje. • Isprave se mogu čuvati: - u obliku izvornika - ili na određenom mediju. • Ovisno o vrsti knjigovodstvene isprave različit je i vremenski rok njezinog čuvanja. 80
POSLOVNE KNJIGE • Predstavljaju evidencije u kojima se kronološki i na sustavan način obuhvaćaju nastale poslovne promjene utemeljene na vjerodostojnim knjigovodstvenim ispravama, a koje se odnose na promjene imovine, glavnice, dugova, rashoda i prihoda. • S obzirom na njihov sadržaj i način knjiženja poslovnih promjena razlikujemo: - Temeljne knjige: a) dnevnik b) glavna knjiga - Pomoćne knjige: a) analitičke knjige b) druge pomoćne knjige 81
POSLOVNE KNJIGE POSLOVNE KNJIGE TEMELJNE KNJIGE DNEVNIK GLAVNA KNJIGA POMOĆNE KNJIGE ANALITIČKA EVIDENCIJA DRUGE POMOĆNE KNJIGE 82
Temeljne knjige • Dnevnik - Poslovna knjiga u koju se unose poslovne promjene kronološkim redom njihova nastanka. - Može se voditi kao jedinstvena knjiga (opći dnevnik) ili kao više specijaliziranih knjiga (analitički dnevnici) za bilježenje poslovnih promjena. - Promet dugovnih i potražnih strana dnevnika i glavne knjige mora bit jednak jer se bilježe jednake poslovne promjene samo na različit način. 83
Temeljne knjige • Glavna knjiga - Sustavna knjigovodstvena evidencija u koju se unose iste poslovne promjene koje su zabilježene i u dnevniku, razvrstane po određenim segmentima koji se grupiraju : - s aspekta bilance na: a) imovinu, b) glavnicu i c) obveze (dugove). - s aspekta računa dobiti i gubitka na: a) rashode, b) prihode i c) rezultat poslovanja. 84
Temeljne knjige - Glavna knjiga sadrži račune, i to onoliko njih koliko je potrebno da se udovolji zahtjevima iz propisane sheme financijskih izvještaja kao i zahtjevima vlasnika glavnice za računovodstvenim informacijama. 85
Pomoćne knjige • Za razliku od temeljnih poslovnih knjiga u kojima se bilježe skupni podaci o poslovnim promjenama izraženi vrijednosno, u pomoćnim se knjigama bilježe podrobniji podaci izraženi vrijednosno i naturalno kako bi se dobio dublji uvid u stanje i kretanje imovine, dugova, kapitala, rashoda, prihoda i u konačnici rezultata poslovanja. • Analitičke evidencije - Pomoćne knjige u kojima su raščlanjeni sintetički računi sadržani u glavnoj knjizi kako bi se lakše došlo do potrebnih podataka. 86
Pomoćne knjige - U poduzećima postoje slijedeće analitičke evidencije: - stalne imovine, - kupaca, - dobavljača, - sirovina i materijala, - sitnog inventara, - gotovih proizvoda, - trgovinske robe itd. - Poduzeće može samo odlučiti koliko će analitičkih evidencija voditi. 87
Pomoćne knjige • Druge pomoćne knjige - Mogu se voditi kako bi poduzeće raspolagalo dodatnim podacima o određenim stavkama. - U ovu grupu spadaju: - knjiga inventara, - knjiga ulaznih faktura, - knjiga izlaznih faktura, - knjiga blagajne, - knjiga dioničara itd. 88
KONTA 89
ŠTO SU KONTA? • Konta su sredstvo, a ne svrha računovodstvenog obuhvaćanja. • Konta su raščlanjeni dijelovi bilance te računa dobitka i gubitka koji služe za skraćeno bilježenje i sustavno obuhvaćanje ekonomskih promjena koje nastaju u poslovnim procesima, a mogu se vrijednosno izraziti. • Konto mora sadržavati: naziv imovine, obveza ili procesa koji se na kontu evidentira, broj konta prema kontnom planu, datum nastanka poslovne promjene, naznaku dokumenta temeljem kojeg se evidentira poslovna promjena, kratak opis poslovne promjene i njen vrijednosni izraz u jedinici nacionalne valute 90
• Oznake “duguje” i “potražuje” – tradicija iz vremena kada su konta predstavljala osobe. Razlika dugovne i potražne strane predstavlja saldo kao razliku početnog stanja uvećanog za sva povećanja i svih smanjenja određene kategorije u obračunskom razdoblju. 91 D P
VRSTE KONTA • Konta po sadržaju • Konta prema karakteru i funkciji salda • Konta prema stupnju samostalnosti • Konta prema složenosti poslovnih promjena • Konta prema položaju u bilanci • Konta po obliku 92
KONTA PO SADRŽAJU • U okviru konta po sadržaju razlikujemo slijedeća konta: - konta prema karakteru i funkciji salda - konta prema samostalnosti - konta prema složenosti - konta prema položaju u bilanci 93
Konta prema karakteru i funkciji salda 94 KONTA AKTIVE KONTA STANJA PASIVNO AKTIVNA AKTIVNO PASIVNA KONTA PASIVE MJEŠOVITA KONTA KONTA RASHODA KONTA USPJEHA KONTA PRIHODA
Konta prema karakteru i funkciji salda Konto aktive: D Blagajna P 95 Početni saldo Povećanje Smanjenje Zaključni saldo D Kapital P Smanjenje Zaključni saldo Početni saldo Povećanje Konto pasive:
Aktivno-pasivni konto Pasivno-aktivni konto 96 D Kupci P Početni saldo Zaključni saldo Smanjenje Primljene akontacije D Dobavljači P Smanjenje Dane akontacije Početni saldo Zaključni saldo Konta prema karakteru i funkciji salda
Konta prema karakteru i funkciji salda 97 Povećanje Smanjenje Obračun rashoda Konto prihoda D Prihodi prodaje P Konto rashoda D Rashodi prodaje P Smanjenje Obračun prihoda Povećanje
Konta prema karakteru i funkciji salda Mješovita konta (nisu u upotrebi) 98 D Gotovi proizvodi P Početni saldo po proizvodnim troškovima Ulaz po proizvodnim troškovima Pozitivan rezultat poslovanja Izlaz po prodajnoj cijeni Zaključni saldo po proizvodnim troškovima Negativan rezultat poslovanja
Konta prema stupnju samostalnosti • Samostalna ili potpuna konta • Konta korekcije (konta ispravka vrijednosti i konta odstupanja) • Ostali oblici vezanih konta (prijelazna konta, konta vremenskih razgraničenja) 99
Konta prema složenosti poslovnih promjena • Sintetička • Analitička 100 Glavna knjiga Analitičke evidencije, pomoćne knjige
Konta prema položaju u bilanci • Konta bilančne evidencije • Konta izvanbilančne evidencije 101
KONTA PO OBLIKU • Konta po foliju • Konta po pagini • Stupnjeviti ili stepenasti oblik konta • Tabelarni (američki) oblik konta • Kombinirani oblik konta • Laičko prikazivanje poslovnih promjena kao neformalni oblik konta • Ostali oblici u uvjetima kompjuterske obrade 102
knJIGOVODSTVENI TIJEK I PROCES 103
Tok knjigovodstvenog procesa 104 Glavna knjiga Sintetička konta i dnevnik gl.knjige Inventar Početna bilanca Analitičko knjigovodstvo Zaključni list knjigovodstveni dokumenti Analitčka konta i dnevnici Originalne i izvedene temeljnice Količinski i vrijednosni iskaz Vrijednosni iskaz 1 2 3 4 5 6 7 8
Legenda • prijenos podataka iz inventara u početnu bilancu • unos početnih stanja na račune glavne knjige uz istodobno knjiženje i u dnevniku glavne knjige • otvaranje analitičkih konta na temelju podataka iz inventara uz istodobno knjiženje početnih stanja u pripadajućem dnevniku analitičkog knjigovodstva • knjiženje poslovnih promjena u analitičkim knjigovodstvima na temelju knjigovodstvenih dokumenata 105
Legenda • knjiženje na računima glavne knjige na osnovi izvedenih knjigovodstvenih dokumenata • knjiženja u glavnoj knjizi na osnovi podataka analitičkih knjigovodstava • sastavljanje zaključnog lista na temelju podataka glavne knjige i po potrebi podataka iz analitičkih evidencija 106
Zaključni list 107 Zaključni list Konta Bruto bilanca Konačna bilanca Prometna Saldo Bilanca Račun dobiti i gubitka D P D P Aktiva Pasiva Rashodi Prihodi
• Bruto bilanca – njome se provjerava usklađenost ukupnog prometa i salda konta glavne knjige i dnevnika za određeno poslovno razdoblje. Zbrojevi dugovnog i potražnog prometa moraju biti isti, kao i dugovnog i potražnog salda. • Zaključni list – sastavlja se nakon provedenih zaključnih knjiženja i u njemu se rezultat iz računa dobiti i gubitka unosi u imovinsku bilancu čime se zaključuje knjigovodstveni proces. 108 Zaključni list
Zaključni list • U uvjetima kompjuterske obrade provodi se automatsko knjiženje zaključka dnevnika, glavne knjige i analitičkih evidencija. • Napomena: u današnjoj praksi pojedine se faze knjigovodstvenog procesa mogu i drukčije obavljati, posebice s obzirom na uvjete EOP-a, ali je poznavanje klasične metodologije bitno radi razumijevanja njihove suštine. 109
PREDZAKLJUČNI I ZAKLJUČNI RADOVI 110
PREDZAKLJUČNI RADOVI • Ispravci netočnih knjiženja • Obračun prihoda i rashoda u alikvotnom dijelu obračunskog razdoblja (vremenska razgraničenja) • Usklađivanje knjigovodstvenog sa stvarnim stanjem imovine i obveza • Konačni obračun amortizacije • Konačni obračun revalorizacije • Sastavljanje probnog računa dobiti i gubitka • ZAKLJUČNI RADOVI 111
PREDZAKLJUČNI RADOVI • Predzaključni radovi odnose se na radove koje se moraju poduzeti kako bi se obračuni pojedinih razdoblja mogli pravilno i točno iskazati. • Najčešće se vrše slijedeći predzaključni radovi: – Ispravci netočnih knjiženja – Obračun prihoda i rashoda u alikvotnom dijelu obračunskog razdoblja (vremenska razgraničenja) – Usklađivanje knjigovodstvenog sa stvarnim stanjem imovine i obveza – Konačni obračun amortizacije – Konačni obračun revalorizacije – Sastavljanje probnog računa dobiti i gubitka 112
Ispravci netočnih knjiženja (knjigovodstvene pogreške) • U knjigovodstvenim poslovima često mogu nastati pogreške koje je potrebno u što kraćem roku, a najkasnije krajem obračunskog razdoblja ispraviti. • Nepravodobno otklanjanje knjigovodstvenih pogrešaka rezultira netočnim stanjem imovine, dugova, kapitala, prihoda i rashoda. • Sve se pogreške mogu svrstati u dvije osnovne skupine: - formalne i - materijalne pogreške. 113
Ispravci netočnih knjiženja (knjigovodstvene pogreške) • Pogreške formalne prirode vidljive su iz neravnoteže dugovne i potražne strane u poslovnim knjigama, a najčešće nastaju zbog zamjena brojki, krivog zbrajanja ili zamjene knjiženja između dugovne i potražne strane. • Ovu vrstu pogreška moguće je riješiti: - metodom najkraće linije i - metodom sužavanja polja pogreška. 114
Ispravci netočnih knjiženja (knjigovodstvene pogreške) • Materijalne pogreške vidljive su iz netočnih stanja na računima imovine, dugova, kapitala, rashoda i prihoda, a nastaju u slučajevima: – kada poslovni događaj, iskazan u knjigovodstvenoj ispravi nije knjižen u cijelosti već djelomično, – kada proknjižena vrijednost ne odgovara vrijednosti u ispravi, – kada je knjig. isprava knjižena na krivoj strani, – kada je knjig. isprava knjižena na krivom računu, – kada je knjig. isprava različito knjižena u različitim poslovnim knjigama i dr. 115
Ispravci netočnih knjiženja (knjigovodstvene pogreške) • Najsigurniji način, uz usporedbu dugovnih i potražnih prometa kojom se mogu pronaći samo neke pogreške, pronalaska materijalnih pogrešaka jest provođenje inventure i sravnjivanje prometa pomoćnih knjiga i analitičkih evidencija. • Sve pronađene pogreške moraju se ispraviti, a u tu svrhu koriste se slijedeće metode: - storno, - precrtavanje i - dopunsko evidentiranje. • Storniranje se koristi kako bi se ispravila nastala knjigovodstvena pogreška pri čemu je ona i dalje vidljiva. Pogrešno knjiženje ispravlja se na temelju izdanog naloga za ispravljanje. Ono može biti potpuno i djelomično. 116
Ispravci netočnih knjiženja (knjigovodstvene pogreške) – Primjer: Sa žiro računa isplaćena je obveza za otplatu kratkoročnog zajma u iznosu od 5.000,00 €. Poslovni događaj je pogrešno evidentiran kao plaćanje obveze prema dobavljaču. D Žiro račun P D Dobavljač P D Kratk. zajam P X 5.000,00 (1) (1) 5.000,00 X (2) 5.000,00 (2) 5.000,00 (1) Pogrešno knjiženje poslovne promjene (2) Ispravak pogrešnog knjiženja metodom crvenog storna 117
Ispravci netočnih knjiženja (knjigovodstvene pogreške) • Precrtavanjem se ispravljaju iznosi u trenutku njihova upisivanja u dnevnik ili glavnu knjigu. Za ovu metodu nije potrebno ispostaviti posebnu knjigovodstvenu ispravu. • Primjer: Od dobavljača je primljen račun za nabavu sitnog inventara u vrijednosti od 54.000,00 €. Knjigovodstvo je evidentiralo sitan inventar na zalihama u vrijednosti od 45.000,00 €. D Dobavljač P D Zalihe sitnog invent. P 54.000,00 54.000,00 45.000,00 (1) (1) 45.000,00 (1) Pogrešno knjiženje i njegov ispravak metodom precrtavanja 118
Ispravci netočnih knjiženja (knjigovodstvene pogreške) • Dopunsko evidentiranje koristi se kad je na računu jednom ili više puta upisan veći ili manji iznos od stvarnog na ispravi. Ispravak se provodi na način da se dopisuje razlika do stvarnog iznosa na temelju interne knjigovodstvene isprave. • Primjer: Kupac je doznačio na žiro račun iznos od 50.000,00 €. €jigovodstvo je evidentiralo 5.000,00 €. D Žiro račun P D Kupci P (1) 5.000,00 X 5.000,00 (1) (2) 45.000,00 45.000,00 (2) (1) Pogrešno upisana poslovna promjena (2) Dopunsko knjiženje 119
Vremenska razgraničenja • Kvalitetni računovodstveni sustav mora pružati korisnicima računovodstvenih informacija što realniji rezultat poslovanja u obračunskom razdoblju tj. vremenskom razdoblju za koje se sastavljaju izvješća. • Prihodi i rashodi često se odnose na jedno obračunsko razdoblje, budući su poslovne transakcije iz kojih su oni proizašli započele i završile u istom razdoblju. • Postoje, međutim, i transakcije koje započnu u jednom, a završe u nekom kasnijem razdoblju te se kod njih nastali prihodi i rashodi tretiraju na poseban način. 120
Vremenska razgraničenja • Različite vrste transakcija koje zahtijevaju usklađivanje pojedinih pozicija na kraju određenog razdoblja, mogu se svrstati u slijedeće grupe: – knjiženi troškovi koji moraju biti jednako podijeljeni između dva ili više obračunskih razdoblja, – knjiženi prihodi koji moraju biti jednako podijeljeni na dva ili više obračunskih razdoblja, te odgođeno priznavanje prihoda za koje je u vrijeme prodaje ili obavljanja usluge neizvjesna konačna naplata, – Neuknjiženi troškovi (npr. kamate, zarade djelatnika nakon njihove zadnje isplate u obračunskom razdoblju…) 121
Vremenska razgraničenja • Neuknjiženi prihodi (npr. oni koji su ostvareni, ali još nefakturirani kupcima). • knjiženi troškovi koji moraju biti jednako podijeljeni između dva ili više obračunskih razdoblja javljaju se kada izdatak poduzeća postaje trošak kroz više obračunskih razdoblja pri čemu se koriste konta vremenskih razgraničenja kako bi se uskladila vremenska razlika između nastanka i obračunavanja alikvotnog dijela troška, odnosno prihoda koji tom razdoblju pripada. 122
Vremenska razgraničenja • Vremenska razgraničenja: - Aktivna vremenska razgraničenja (plaćeni troškovi budućeg razdoblja i nedospjela naplata prihoda) i - Pasivna vremenska razgraničenja (odgođeno plaćanje troškova i prihod budućeg razdoblja). - Predzaključnim radovima obračunava se odgovarajući dio troškova ili prihoda koji tereti obračunsko razdoblje. • knjiženi prihodi koji moraju biti jednako podijeljeni na dva ili više obračunskih razdoblja odnose se na primitke koji obvezuju poduzeće na određenu protučinidbu u budućnosti nakon koje se mogu tretirati kao prihodi. 123
Vremenska razgraničenja • Neuknjiženi troškovi odnose se na troškove koji su u obračunskom razdoblju nastali, ali nisu evidentirani (akumuliraju se npr. dan za danom kao plaće djelatnika) te ih je stoga potrebno evidentirati u odgovarajuće razdoblje. • Neuknjiženi prihodi odnose se na prihode koji su u obračunskom razdoblju nastali, ali nisu evidentirani te ih je stoga potrebno evidentirati u odgovarajuće razdoblje. 124
Usklađivanje knjigovodstvenog sa stvarnim stanjem imovine i obveza • Postupak usklađivanja knjigovodstvenog sa stvarnim stanjem provodi se temeljem podataka iz inventara. • Inventar je rezultat dobiven postupkom popisa imovine i obveza (inventarizacije). • Imovina i obveze dobivene inventarizacijom smatraju se realnim pa se podaci iz poslovnih knjiga moraju svesti na stvarno stanje. • Inventarizacija ima slijedeće faze: - prethodni radovi, - utvrđivanje stvarnog stanja, - procjena pojedinih oblika imovine, - utvrđivanje inventarskih razlika i - sastav i razmatranje elaborata o popisu. 125
Usklađivanje knjigovodstvenog sa stvarnim stanjem imovine i obveza • Prethodni radovi obuhvaćaju: – osnivanje popisnih komisija, – izradu plana popisa, – sistematizacija imovine, obveza i kapitala – ažuriranje operativne i knjigovodstvene evidencije i – pripremu popisnih tiskanica i dr. • Utvrđivanje stvarnog stanja postiže se brojenjem, mjerenjem, vaganjem i drugim potrebnim postupcima na predmetima popisa. • Procjena pojedinih oblika imovine odnosi se na utvrđivanje realnosti iskazanih stanja u inventaru kako bi se obavile odgovarajuće korekcije. 126
Usklađivanje knjigovodstvenog sa stvarnim stanjem imovine i obveza • Utvrđivanje inventarskih razlika provodi se nakon obavljenog popisa te se ispituju uzroci odstupanja stvarnih od knjigovodstvenih veličina. Na temelju utvrđenih razlika provode se usklađivanja knjigovodstvenih evidencija sa stvarnim veličinama. • Središnja komisija za popis po njegovom završetku sastavlja elaborat o obavljenom popisu te ga, zajedno sa svojim mišljenjem, dostavlja poslovodstvu na razmatranje. • Razlikujemo: - potpuni popis, - djelomični popis i - popis u tijeku godine. 127
Inventar i njegova struktura • Sastavlja se povremeno na temelju popisa stvarnog stanja imovine i obveza. • Struktura inventara: - aktiva, - pasiva (dugovi), - usporedba aktive i pasive i - financijski rezultat. • Aktiva prikazuje svu imovinu poduzeća razvrstanu po pojavnim oblicima izraženu vrijednosno i količinski. • Pasiva prikazuje sve dugove poduzeća razvrstane po pojavnim oblicima. 128
Inventar i njegova struktura • Usporedbom aktive i pasive utvrđujemo vrijednost neto imovine što je jednako vrijednosti vlasničke glavnice (kapitala). 129
Konačni obračun amortizacije • Sastavlja se krajem obračunskog razdoblja te se njime utvrđuje vrijednost troška amortizacije za poslovnu godinu i provode knjiženja u financijskom računovodstvu. • Da bi se mogao sastaviti konačni obračun potrebno je za svaku godinu sastaviti proračun amortizacije koji sadrži vrstu imovine, njezinu vrijednost na koju se primjenjuje stopa amortizacije. 130
Konačni obračun revalorizacije • Revalorizacija je ponovno procjenjivanje, odnosno utvrđivanje vrijednosti imovine, obveza i kapitala. • Budući da vrijednost imovine, obveza i kapitala nije fiksna već protekom se vremena mijenja potrebno je provesti revalorizaciju. Posebice je to izraženo u uvjetima hiperinflacije. • Tijekom godine poduzeća primjenjuju privremeni obračun revalorizacije, dok se njezin konačni obračun provodi na kraju poslovne godine, budući se njezini efekti odražavaju na rezultat poslovanja. 131
Sastavljanje probnog računa dobiti i gubitka • Probni račun dobiti i gubitka dinamički je interni izvještaj koji se sastavlja potkraj obračunskog razdoblja radi izvještavanja o poslovanju tijekom godine. • Veličine iz ovog izvještaja uspoređuju se s planiranim računom dobiti i gubitka te služi za analizu strukture rashoda i prihoda te za usporedbu planiranih i ostvarenih veličina. • Važan je kako bi se utvrdio rezultat pojedinih djelatnosti unutar poduzeća te omogućuje vođenje optimalne računovodstvene politike. 132
ZAKLJUČNI RADOVI • Temeljni financijski izvještaji su: - bilanca, - računa dobiti i gubitka (izvještaj o dobiti), - izvještaj o novčanom toku, - izvještaj o promjeni glavnice i - bilješke uz financijske izvještaje. • Krajem poslovne godine vrši se zaključivanje poslovnih knjiga. Prometi na dugovnim i potražnim stranama se zbrajaju. • Promet u dnevniku i glavnoj knjizi mora biti isti. • Temeljne poslovne knjige čuvaju se 10 godina. 133
ZAKLJUČNI RADOVI • Primjer: Stanje na računu zaliha sitnog inventara na dugovnoj strani na kraju godine iznosilo je 150.000,00 €, a na potražnoj strani 120.000,00 €. Provodi se godišnji zaključak računa. D Zalihe sitnog inventara P Promet 150.000,00 120.000,00 Promet 30.000,00 Zaključni saldo Ukupno 150.000,00 150.000,00 Ukupno 134
TEMELJNI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJI INSTITUCIONALNI OKVIR 135
Institucionalni okvir • I skupina zemalja – postoji zakonski okvir za sastavljanje financijskih izvještaja • II skupina zemalja - financijsko izvještavanje ne određuje se zakonom - kompanije koje se javno listaju na fin. tržištima: financijsko izvještavanje treba biti u skladu s računovodstvenim standardima - kompanije koje se javno ne listaju na fin. tržištima: financijsko izvještavanje provode prema: - odredbama poreznih propisa - odredbama zakona o trgovačkim društvima - zakonima državnih statistika - općeprihvaćenim načelima računovodstvene profesije 136
Zakon o računovodstvu (NN 78/15, 134/15, 120/16, 116/18, 42/20, 47/20, 114/22, 82/23) • Obveznici vođenja poslovnih knjiga i sastavljanja financijskih izvještaja su trgovačka društva i fizičke osobe koji imaju status obveznika poreza na dobit. • Poslovne knjige – dnevnik, glavna knjiga i pomoćne knjige • Inventura (na početku poslovanja i na kraju svake godine) • Kontni plan nije propisan (mora osigurati minimalne pozicije iz temeljnih izvještaja) • Temeljni financijski izvještaji: bilanca, račun dobiti i gubitka (izvještaj o dobiti ili gubitku), izvještaj o novčanom toku, izvještaj o promjeni glavnice, bilješke uz financijske izvještaje • Sadržaj temeljnih financijskih izvještaja trgovačkih društava (minimalne pozicije) i financijskih institucija 137
Zakon o računovodstvu (NN 78/15, 134/15, 120/16, 116/18, 42/20, 47/20, 114/22, 82/23) • Godišnje izvješće (velike pravne osobe): informacije o značajnim poslovnim događajima u poslovnoj godini, vjerodostojnom i vjerojatnom pregledu razvoja poslovanja, aktivnostima na području istraživanja i razvoja, stjecanju vlastitih dionica • Konsolidacija financijskih izvještaja • Revizija financijskih izvještaja velikih i srednje velikih trgovačkih društava – d.d. – jednom godišnje, odnosno svake treće godine za mala društva – skraćena revizija – uvid u poslovanje. • Sva velika i srednja d.d. jednom godišnje – javna objava financijskih izvještaja prema sadržaju koji vrijedi za male poduzetnike uz mišljenje revizora. Financijski izvještaji - predočenje vlasnicima – članovima društva u roku od 4 mjeseca (mala i srednja društva), 6 mjeseci (velika),9 mjeseci (grupe- konsolidirani financijski izvještaji). 138
Zakon o računovodstvu (NN 78/15, 134/15, 120/16, 116/18, 42/20, 47/20, 114/22, 82/23) • Primjenjuju se MRS-ovi pri financijskom izvještavanju vanjskih korisnika. (HORRS) ZOR postavlja zahtjev da temeljni financijski izvještaji moraju pružiti istinit, fer, pouzdan i nepristran pregled imovine, obveza, kapitala, promjene financijskog položaja te dobiti ili gubitka. • Financijske izvještaje (bilancu, izvještaj o dobiti ili gubitku i dodatni podaci) uz ostalu dokumentaciju propisanu Pravilnikom o registru godišnjih financijskih izvještaja, svi obveznici poreza na dobit predaju Registru godišnjih financijskih izvještaja do 31.03. tekuće godine za prethodnu godinu. Registar prikuplja, obrađuje i evidentira izvještaje, pohranjuje podatke, upravlja bazom podataka te osigurava zaštitu baze podataka i dokumenata koji su pohranjeni u arhivu. Registar je javan. 139
Zakon o računovodstvu (NN 78/15, 134/15, 120/16, 116/18, 42/20, 47/20, 114/22, 82/23) • Dualni sustav financijskog izvještavanja: – za vanjske korisnike: ZOR i MRS-ovi – za poreznu upravu: porezni zakoni, Zakon o porezu na dobit • Ostala regulativa relevantna za financijsko izvještavanje: – Zakon o trgovačkim društvima (posebno raspodjela dobiti), – Zakon o izdavanju i prometu vrijednosnih papira, – Pravilnik o tromjesečnim financijskim i poslovnim izvješćima – Zakon i Pravilnik o registru godišnjih financijskih izvještaja. Napomena: kriteriji za razvrstavanje malih, srednjih i velikih trgovačkih društava – v. čl. 16 ZOR-a 140
IMOVINA • Pojam i obilježja imovine • Imovina prema pojavnom obliku • Imovina sa stajališta funkcioniranja u poslovnom procesu: - Dugotrajna (stalna) imovina - Kratkotrajna (tekuća) imovina 141
Pojam i obilježja imovine Aktiva BILANCA Pasiva IMOVINA KAPITAL OBVEZE (DUGOVI) 142
Pojam i obilježja imovine • Aktiva prikazuje način na koji poduzeće koristi imovinu. • Pasiva prikazuje izvore imovine, odnosno tko je poduzeće opskrbio imovinom koju ono koristi. • Izvori imovine tako mogu biti: - vlastiti (kapital) i - tuđi (obveze tj. dugovi). • “Imovina obuhvaća resurse ili prava kojima poduzeće raspolaže ili su pod njegovom nepobitnom kontrolom kao rezultat prethodnih transakcija ili događaja, a s kojima će ostvariti poslovni poduhvat od kojeg se očekuje da će u budućnosti poduzeću priskrbiti ekonomsku korist.” 143
Pojam i obilježja imovine • Temeljni uvjet da bi određeni resurs ili pravo uključili u imovinu poduzeća jest procjena da će se u budućnosti, uporabom dotičnog resursa ili prava, ostvariti ekonomske koristi koje će pripasti poduzeću. • Konačno ostvarenje ekonomskih koristi ostvariti će se priljevom gotovine u poduzeće. • Imovina koju poduzeće koristi najčešće je u njegovom vlasništvu, ali može biti i u tuđem s tim što poduzeće, temeljem ugovora, ima pravo njezinog korištenja. • Imovina je u računovodstvu iskazana u novčanim vrijednostima. 144
Pojam i obilježja imovine • Vrijednost najvećeg dijela imovine (osim novca i potraživanja) uglavnom je iskazana troškovima nabave imovine tj. iznosu gotovine koji je bio uložen u njezinu nabavu. • Struktura i ukupna vrijednost imovine ovise o: - djelatnosti kojom se poduzeće bavi, - veličini i organizaciji poduzeća, - organizaciji proizvodnje i dostignutom stupnju tehničkog i tehnološkog razvoja, - stanju na tržištu i dr. 145
Imovina prema pojavnom obliku • Prema obliku u kojem se pojavljuje razlikujemo: - novac, - materijalne stvari, - prava i - aktivna vremenska razgraničenja. • Novac obuhvaća gotovinu i depozite s rokom dospijeća do godine dana. • Uz novac često se javljaju novčani ekvivalenti koji predstavljaju uloge novca koji se mogu brzo i lako pretvoriti u novac bez gubitka vrijednosti. 146
Imovina prema pojavnom obliku • Materijalne stvari odnose se na svu imovinu koja ima opipljiv, fizički oblik. • Prava su pravno priznata mogućnost postupanja u odnosu na druge te predstavljaju dio imovine poduzeća ukoliko ih je moguće iskazati u novcu, ako se može očekivati da će u određenom roku biti unovčiva ili ako poduzeće ostvaruje ekonomsku korist njihovom uporabom. • Aktivna vremenska razgraničenja (plaćeni troškovi budućeg razdoblja i nedospjele naplate prihoda) obuhvaćaju neukalkulirane troškove (izdatak postoji, ali ne i trošak) i nefakturirane prihode (prihod postoji, ali ne i primitak). 147
Imovina sa stajališta funkcioniranja u poslovnom procesu • Sa stajališta funkcioniranja imovine u poslovnom procesu i načina njezina uključivanja u poslovni proces razlikujemo: - dugotrajnu ili stalnu imovinu i - kratkotrajnu ili tekuću imovinu. • Svrha je ovakvog razvrstavanja imovine određivanje sposobnosti poduzeća da izvodi sve poslovne aktivnosti bez vanjske financijske pomoći te da se utvrdi ročna usklađenost imovine i pasive tj. obveza i kapitala. • Kriteriji za razgraničenje imovine su: - vremenski kriterij i - funkcionalni kriterij. 148
Imovina sa stajališta funkcioniranja u poslovnom procesu • Vremenski kriterij odnosi se na vrijeme u kojemu imovina prelazi iz jednog oblika u drugi. • Funkcionalni kriterij odnosi se na činjenicu da li je imovina utrošena u jednom proizvodnom ciklusu ili nije pri čemu se pod proizvodnim ciklusom podrazumijeva prosječno vrijeme što protekne od trenutka nabave materijala koji ulazi u proizvodnju do trenutka naplate prodanih proizvoda ili usluga. • Dugotrajna imovina je “dio imovine koji će ostati nepromijenjen u vremenskom roku duljem od godine dana i koji neće biti utrošen u jednom normalnom proizvodnom ciklusu”. 149
Imovina sa stajališta funkcioniranja u poslovnom procesu • Kratkotrajna imovina “je onaj dio ukupne imovine poduzeća za koji se očekuje da će biti prodan u roku od godine dana ili utrošen u normalnom proizvodnom ciklusu, ako ciklus traje dulje od godine dana”. 150
Dugotrajna imovina • Nabavlja se uglavnom u svrhu korištenja u vlastitom poslovnom procesu na duži rok. • Javlja se u slijedećim oblicima: - materijalna imovina, - nematerijalna imovina, - financijska imovina i - potraživanja. 151
Dugotrajna imovina Dugotrajna imovina Materijalna imovina Zemljišta i šume Građevinski objekti Postrojenja i oprema Alati, transportna sredstva Nematerijalna imovina Franšize Izdaci za istraživanje i razvoj Patenti, licencije, koncesije Goodwill Financijska imovina Udjeli i zajmovi Povezanim društvima Ulaganja u vrijednosne papire Dani krediti, depoziti i kaucije Otkupljene vlastite dionice Potraživanja 152
Dugotrajna materijalna imovina • Ima fizički oblik • Obuhvaća imovinu poduzeća u obliku stvari nabavljenu zbog uporabe u proizvodnji ili nabavi roba i usluga, za iznajmljivanje ili uporabu u administrativne svrhe. • Vodi se u knjigovodstvu po troškovima nabave tj. troškovima koji su nastali nabavom ove imovine. • Tu spadaju: zemljišta, građevinski objekti, transportna sredstva i sl. 153
Dugotrajna nematerijalna imovina • Nema fizičkom oblik • Javlja se u obliku zakonskih prava ili unaprijed plaćenih troškova na temelju kojih će poduzeće ostvarivati buduće ekonomske koristi. • Vodi se po trošku nabave tj. iznosu plaćenom za njezinu nabavu. • Tu spadaju: troškovi razvoja, koncesije, patenti, licencije, franšize, goodwill i sl. 154
Dugotrajna financijska imovina • Sva dugoročna ulaganja novca poduzeća izvan vlastita poslovnog procesa radi ostvarivanja ekonomskih koristi. • Novac se ulaže u različite dugoročne financijske oblike tj. oblike čije je dospijeće duže od godine dana. • Krediti, dionice, obveznice, depoziti i sl. 155
Kratkotrajna imovina • Razlikujemo slijedeće oblike kratkotrajne imovine: - gotovina i bankarski depoziti, - vrijednosni papiri, - potraživanja, - dani predujmovi, - zalihe, - aktivna vremenska razgraničenja (plaćeni troškovi budućeg razdoblja i nedospjela naplata prihoda). 156
Kratkotrajna imovina • Gotovina i bankarski depoziti: - žiro računi - tekući računi - posebni računi - gotovina u blagajni - devizni računi - oročeni depoziti 157
Kratkotrajna imovina • Vrijednosni papiri: - čekovi - mjenice - kratkoročne obveznice - trezorski zapisi - blagajnički zapisi - ostale vrijednosnice 158
Kratkotrajna imovina • Potraživanja: - od kupaca - za dane depozite i kaucije - od povezanih poduzeća - za dane kratkoročne kredite - od državnih organa - od zaposlenih - ostala potraživanja 159
Kratkotrajna imovina • Dani predujmovi za nabavu kratkotrajne imovine poput zaliha. • Zalihe: - sirovina i materijala - poluproizvoda - gotovih proizvoda - trgovačke robe - sitnog inventara - ostalo 160
Kratkotrajna imovina • Plaćeni troškovi budućeg razdoblja i nedospjela naplata prihoda: - troškovi održavanja - troškovi zakupnine - troškovi leasinga - premije osiguranja - pretplate na časopise - obračunati prihodi koji nisu fakturirani 161
Kratkotrajna imovina Kretanje tekuće imovine u poslovnom ciklusu 162 GOTOVINA GOTOVINA PLAĆENA ZA NABAVU MATERIJALA KOJI SE NALAZI NA ZALIHAMA GOTOVI PROIZVODI PRODANI KUPCIMA I PRETVORENI U POTRAŽIVANJA POTRAŽIVANJA PRETVORENA U GOTOVINU PO NAPLATI OD KUPACA
AKTIVA DUGOTRAJNA IMOVINA KRATKOTRAJNA IMOVINA Materijalna imovina Gotovina i depoziti Nematerijalna imovina Potraživanja i ostala prava Financijska imovina Materijalna imovina Potraživanja Plaćeni troškovi budućeg razdoblja i nedospjela naplata prihoda 163
OBVEZE I KAPITAL • Pojam i obilježja obveza (dugova) • Klasifikacija obveza • Kapital (vlasnička glavnica) 164
Obveze ili dugovi • Obveze ili dugovi čine bilančnu kategoriju pasive. • Prikazuju podrijetlo, odnosno izvore financiranja imovine koju poduzeće koristi u svom poslovanju. • Daju informaciju odakle poduzeće crpi gotovinu za financiranje svojih aktivnosti. • Obveze (dugovi) predstavljaju tuđe izvore sredstava, dok kapital (vlasnička glavnica) predstavlja vlastite izvore. 165
Pojam i obilježja obveza (dugova) • Obveze predstavljaju “pravni (dužničko-vjerovnički ) odnos u kojemu je jedna osoba, dužnik, dužna postupiti ili nešto izvršiti na određeni način u korist druge osobe, vjerovnika”. • Obveze predstavljaju tuđe izvore financiranja imovine te se najčešće podmiruju novčanom isplatom, a ponekad i ustupanjem imovine, cesijom, kompenzacijom i sl. • U slučaju likvidacije poduzeća prodajom imovine najprije se podmiruju obveze poduzeća. • Obveze se u knjigovodstvu vode prema ugovorenim iznosima. 166
Klasifikacija obveza • Obveze prema kriteriju njihova dospijeća dijelimo na: - dugoročne obveze, - kratkoročne (tekuće) obveze i - pasivna vremenska razgraničenja (odgođeno plaćanje troškova i naplaćeni prihodi budućih razdoblja). • Dugoročne obveze odnose se na obveze koje dospijevaju na naplatu u vremenskom roku koji prelazi razdoblje od godine dana. Uglavnom se odnose na dugoročne kredite kojima se financiraju ulaganja u dugotrajnu imovinu. 167
Klasifikacija obveza • Kratkoročne obveze predstavljaju obveze koje dospijevaju na naplatu u roku kraćem od godine dana, a uglavnom se odnose na obveze za nabavljene elemente proizvodnje, uzete kratkoročne kredite, obveze po izdanim kratkoročnim vrijednosnim papirima i sl. • Pasivna vremenska razgraničenja obuhvaćaju odgođena plaćanja troškova (troškovi za koje još nije nastao izdatak) i naplaćene prihode budućeg razdoblja (primitke za koje još nije nastao prihod). 168
Kapital (vlasnička glavnica) • Kapital poduzeća predstavlja vlastite izvore financiranja poduzeća, odnosno vrijednost koja pripada vlasnicima poduzeća, a jednaka je ukupnoj imovini poduzeća (aktivi) umanjenoj za ukupne obveze poduzeća. • Kapital se povećava: - dodatnim ulaganjem vlasnika i - ostvarenom dobiti poduzeća. • Kapital se smanjuje: - povlačenjem vlasničkog udjela i - ostvarenim gubitkom poduzeća. 169
Kapital (vlasnička glavnica) Povećanje kapitala Smanjenje kapitala 170 KAPITAL DODATNO VLASNIČKO ULAGANJE OSTVARENA DOBIT POVLAČENJE VLASNIČKOG ULOGA OSTVARENI GUBITAK
Kapital (vlasnička glavnica) • Vrijednost kapitala obuhvaća: – vrijednost uloga ulagača (upisani kapital), – zakonske, statutarne, revalorizacijske i ostale rezerve, – zadržanu dobit, – preneseni gubitak te – rezultat poslovanja tekuće godine. 171
Struktura pasive PASIVA OBVEZE DUGOROČNE OBVEZE KRATKOROČNE OBVEZE PASIVNA VREMENSKA RAZGRANIČENJA KAPITAL 172
BILANCA 173 • Pojam bilance • Forma iskazivanja bilance • Vrste bilance • Bilančne promjene
Pojam bilance • tal. BILANCIA = vaga • Prva sačuvana bilanca potječe iz Italije iz 1389. godine od tvrtke “Datini” iz Firenze • Bilanca je statički financijski izvještaj koji prikazuje stanje imovine, obveza i kapitala na dan bilanciranja. • Sastoji se iz AKTIVE i PASIVE. • Bilanca daje informacije o financijskom položaju društva. 174
Pojam bilance • Bilančna ravnoteža ogleda se u ravnoteži aktive i pasive što zapravo znači da imovina mora biti jednaka izvorima iz kojih se financira. • Prilikom osnivanja društva na temelju inventara sastavlja se početna bilanca iz koje se koriste podaci za otvaranje poslovnih knjiga. • Na kraju poslovne godine sastavlja se zaključna bilanca koja ujedno predstavlja početnu bilancu u idućoj poslovnoj godini. 175
Forma iskazivanja bilance • Bilanca se može sastaviti u obliku: – dvostranog računa i – jednostranog (stupnjevitog) računa. 176
Forma iskazivanja bilance • Oblik dvostranog računa AKTIVA Bilanca na dan 31. 12. 2001. PASIVA Red. br. Kto Pozicija Iznos Red. br. Kto Pozicija Iznos A Potr. za upisani a neuplaćeni kapital 2.000 A Kapital i rezerve 65.000 B Dugotrajna imovina 87.000 B Dugoročne obveze 35.000 C Kratkotrajna imovina 53.000 C Kratkoročne obveze 42.000 UKUPNAAKTIVA 142.000 UKUPNA PASIVA 142.000 177
Forma iskazivanja bilance • Oblik jednostranog računa Bilanca na dan 31. 12. 2001. Red. br. Konto Pozicija Iznos A Potr. za upisani a neuplaćeni kapital 2.000 B Dugotrajna imovina 87.000 C Kratkotrajna imovina 53.000 UKUPNAAKTIVA 142.000 A Kapital i rezerve 65.000 B Dugoročne obveze 35.000 C Kratkoročne obveze 42.000 UKUPNA PASIVA 142.000 178
Zadatak • U siječnju 2000. godine osnovali ste trgovačko društvo koje se bavi trgovinom namještaja. Do ožujka iste godine kupili ste građevinsko zemljište, izgradili i opremili skladište i salon potrebnom opremom i inventarom te ste započeli s poslovanjem. • Za potrebe dopreme i otpreme robe kupili ste dostavno vozilo. • Poslovni pothvat financirali ste ulaganjem vlastitih sredstava. 179
Zadatak • Nakon obavljenih radnji koje su prethodile redovitom poslovanju društva izvršili ste popis imovine i obveza te ste sastavili inventar temeljem kojeg trebate sastaviti početnu bilancu i otvoriti račune glavne knjige. • Vrijednosti pojedinih stavki imovine i obveza slobodno su procijenjene. 180
A Početna bilanca društva “Interijer” d.o.o. 01. 03. 2001. P R. br. Kto Pozicija Iznos R. br. Kto Pozicija Iznos A DUGOTRAJNA IMOVINA 600000 A KAPITAL 900000 1. Zemljište 200000 7. Kapital 900000 2. Zgrada 350000 B DUGOROČNE OBVEZE 3. Oprema 50000 - - - - B KRATKOTR. IMOVINA 300000 C KRATKOROČ. OBVEZE 4. Zalihe 210000 - - - - 6. Žiro račun 90000 - - - - UKUPNAAKTIVA 900000 UKUPNA PASIVA 900000 181
182 D Zemljište P 200 000 D Zgrada P 350 000 D Oprema P 50 000 D Zalihe P 210 000 D Žiro račun P 90 000
183 D Kapital P 900 000
Forma iskazivanja bilance • Struktura bilance ovisi o kriteriju razvrstavanja bilančnih pozicija. • U okviru razvrstavanja pozicija aktive razlikujemo: - kriterij funkcionalnosti i - kriterij likvidnosti. • Kriterij funkcionalnosti nalaže da se imovina iskaže po istim funkcionalnim skupinama (stalna imovina, tekuća imovina) 184
Forma iskazivanja bilance • Kriterij likvidnosti nalaže da se imovina u bilanci iskaže po grupama poštujući slijedeća načela: - načelo rastuće likvidnosti i - načelo opadajuće likvidnosti. • Načelo rastuće likvidnosti odnosi se na prikazivanje stavki imovine počevši od manje likvidnih (npr. dugotrajna imovina) prema likvidnijim (kratkotrajna imovina), dok je kod načela opadajuće likvidnosti situacija obrnuta. 185
Forma iskazivanja bilance • U okviru razvrstavanja pozicija pasive razlikujemo: - kriterij namjene i - kriterij ročnosti ili dospijeća. • Kriterij namjene nalaže da funkcija imovine odgovara karakteru dugova i kapitala. • Kriterij ročnosti nalaže da se pozicije pasive u bilanci iskažu po grupama poštujući slijedeća načela: - načelo rastuće ročnosti i - načelo opadajuće ročnosti. 186
Forma iskazivanja bilance • Načelo rastuće ročnosti nalaže da se pozicije pasive iskažu u bilanci počevši od stavki koje dospijevaju u kraćem roku (kratkoročne obveze) prema stavkama čije je dospijeće duže (dugoročne obveze i kapital) dok je kod načela opadajuće ročnosti situacija obrnuta. • U praksi su zastupljeni kriteriji likvidnosti za aktivu i kriterij ročnosti ili dospijeća za pasivu. 187
Forma iskazivanja bilance • Prema propisanoj shemi bilance u Zakonu o računovodstvu čl. 17. stavke aktive poredane su prema kriteriju rastuće likvidnosti, dok su stavke pasive poredane po kriteriju opadajuće ročnosti. 188
Vrste bilance • Ovisno o potrebama i svrhama zbog kojih se sastavljaju razlikuju se različite vrste bilance. • Razlikujemo slijedeće vrste bilanci: - Prema vremenu sastavljanja: – proračunske (planske) i – obračunske (stvarne) bilance. - Prema razlogu i cilju sastavljanja: – početna, – zaključna, – probna, – podbilanca, – skraćena bilanca, – inventurna, – primopredajna, – likvidacijska, – fuzijska, – diobena, – stečajna, – konsolidirana i zbrojna bilanca. 189
Vrste bilance • Bruto bilanca iskaz je knjiženja svih računa glavne knjige te služi za utvrđivanje formalne točnosti izvršenih knjiženja. 190
Vrste bilance Bruto bilanca može biti sintetička i analitička, a sastoji se od: - prometne bilance i - saldo bilance. Bruto bilanca Konto Naziv konta Promet od 01. 02. do 28. 02. 2001. Saldo na dan 28.02. 2001. Duguje Potražuje Duguje Potražuje 310 Zalihe materijala 53000 27000 26000 … … … … … … Ukupno X X Y Y 191
Bilančna načela • Osim općih računovodstvenih načela postoje i načela koja se moraju uzeti u obzir prilikom sastavljanja bilance kao temeljnog financijskog izvještaja: 1. Načelo tvrtke 2. Vremensko razdoblje 3. Načelo izjašnjavanja u novčanim vrijednostima 4. Rezultati poslovanja za relativno kratka vremenska razdoblja pokusni su kadgod se tiče alokacije između prošlog, sadašnjeg i budućeg vremena. 192
Bilančna načela 5. Stabilna novčana jedinica 6. Objektivnost 7. Načelo bilančne jasnoće i istine 8. Načelo bilančnog spajanja 9. Načelo zaštite vjerovnika 193
Opća politika procjene • Odnosi se na primjenu pojedinih cijena prilikom vrednovanja stavki aktive, pasive, prihoda i rashoda. • Ekonomske kategorije u okviru knjigovodstva mogu se voditi po: - nabavnim cijenama, - dnevnim ili tržišnim cijenama, - funkcionalnim cijenama, - likvidacijskim cijenama i - reprodukcijskim cijenama. 194
Bilančne promjene • Poslovanje društva obilježeno je kretanjem imovine unutar društva, između društva i okoline i kretanjem imovine u okruženju s jednog mjesta na drugo. 195
Bilančne promjene • Sve poslovne promjene mogu se tako razvrstati u 4 grupe: 1. Centripetalne promjene (povećanje aktive i pasive) 2. Centrifugalne promjene (smanjenje aktive i pasive) 3. Koncentrične promjene (promjene unutar aktive) 4. Periferijske promjene (promjene unutar pasive) 196
Bilančne promjene Centripetalne promjene • Odnose se na one promjene u kojima je sadržana nabava određene imovine iz okruženja, dakle, prikazuju ulaz imovine iz okruženja u društvo. AKTIVA PASIVA X X 197
Bilančne promjene Centrifugalne promjene • Označuju kretanja imovine iz društva u okruženje tj. smanjenje imovine i smanjenje izvora imovine društva. AKTIVA PASIVA X X 198
Bilančne promjene Koncentrične promjene • Prikazuju kretanje imovine unutar društva pri čemu, za razliku od prethodnih promjena, ukupan zbroj bilance ostaje nepromijenjen. AKTIVA AKTIVA X X 199
Bilančne promjene Periferijske promjene • Odnose se na one poslovne promjene kojima se mijenja struktura izvora sredstava tj. pasive. PASIVA PASIVA X X 200
STRUKTURA BILANCE 201
AKTIVA A. POTRAŽIVANJA ZA UPISANI A NEUPLAĆENI KAPITAL B. DUGOTRAJNA IMOVINA (STALNA SREDSTVA) I. NEMATERIJALNA IMOVINA I. osnivački izdaci II. izdaci za istraživanje i razvoj III. patenti, licencije, koncesije, zaštitni znaci i ostala slična prava IV. Goodwill V. predujmovi za nematerijalna sredstva 202
II. MATERIJALNA IMOVINA 1. zemljište i šume 2. građevinski objekti 3. postrojenja i oprema (strojevi) 4. alati, pogonski i uredski inventar, namještaj i transportni uređaji (sredstva) 5. predujmovi za materijalna sredstva 6. materijalna sredstva u pripremi 7. stambene zgrade i stanovi 8. ostala materijalna imovina 203
III. FINANCIJSKA IMOVINA 1. udjeli (dionice) u povezanim poduzećima 2. zajmovi povezanim poduzećima 3. sudjelujući interesi (participacije) 4. ulaganja u vrijednosne papire 5. dani krediti, depoziti i kaucije 6. obvezna dugoročna ulaganja 7. otkup vlastitih dionica 8. ostala dugoročna ulaganja IV. POTRAŽIVANJA 1. potraživanja od povezanih poduzeća 2. potraživanja po osnovi prodaje na kredit 3. ostala potraživanja 204
C. KRATKOTRAJNA IMOVINA (obrtna sredstva) I. ZALIHE 1. sirovine i materijal 2. proizvodnja u tijeku (nedovršena proizvodnja i poluproizvodi) 3. trgovačka roba 4. gotovi proizvodi 5. predujmovi II. POTRAŽIVANJA 1. potraživanja od povezanih poduzeća 2. potraživanja od kupaca 3. potraživanja za više plaćene svote po osnovi dobiti 4. potraživanja od zaposlenih 5. potraživanja od države i drugih institucija 6. ostala potraživanja 205
III. FINANCIJSKA IMOVINA 1. udjeli (dionice) u povezanim poduzećima 2. zajmovi povezanim poduzećima 3. vrijednosni papiri 4. dani krediti, depoziti i kaucije 5. otkup vlastitih dionica 6. ostala kratkoročna ulaganja IV. NOVAC U BANCI I BLAGAJNI 206
D. PLAĆENI TROŠKOVI BUDUĆEG RAZDOBLJA I NEDOSPJELA NAPLATA PRIHODA E.GUBITAK IZNAD VISINE KAPITALA F. UKUPNA AKTIVA G. IZVANBILANČNI ZAPISI 207
PASIVA A. KAPITAL I REZERVE I. UPISANI KAPITAL II. PREMIJE ZA EMITIRANE DIONICE (kapitalni dobitak) III. REVALORIZACIJSKA REZERVA 208
IV. REZERVE 1. zakonske rezerve 2. rezerve za vlastite dionice 3. statutarne rezerve 4. ostale rezerve V.ZADRŽANA DOBIT ILI PRENESENI GUBITAK VI. DOBIT ILI GUBITAK TEKUĆE GODINE 209
B.DUGOROČNA REZERVIRANJA ZA RIZIKE I TROŠKOVE 1. rezerviranja za mirovine i slične troškove (obveze) 2. rezerviranja za poreze i doprinose 3. ostala rezerviranja 210
C. DUGOROČNE OBVEZE 1. obveze prema povezanim poduzećima 2. obveze po osnovi zajmova 3. obveze prema kreditnim institucijama 4. obveze za predujmove 5. obveze prema dobavljačima (vjerovnici s osnove poslovanja) 6. obveze po vrijednosnim papirima 7. ostale dugoročne obveze, uključivši porez i socijalno osiguranje 211
D. KRATKOROČNE OBVEZE 1. obveze prema povezanim poduzećima 2. obveze po osnovi zajmova 3. obveze prema kreditnim institucijama 4. obveze za predujmove, depozite i jamstva 5. obveze prema dobavljačima 6. obveze prema mjenicama i čekovima 7. obveze prema zaposlenima 8. obveze za poreze, doprinose i druge pristojbe 9. obveze po osnovi udjela u rezultatu 10. ostale kratkoročne obveze 212
E.ODGOĐENO PLAĆANJE TROŠKOVA I PRIHOD BUDUĆIH RAZDOBLJA F. UKUPNO PASIVA G. IZVANBILANČNI ZAPISI Pozicije bilance iz stavka (1) ovoga članka odnose se na velike i srednje velike poduzetnike. Mali poduzetnici sastavljaju skraćenu bilancu tako da popunjavaju pozicije označene slovima i rimskim brojevima. 213
KNJIGOVODSTVENO PRIKAZIVANJE PROMJENA IMOVINE, DUGOVA I KAPITALA 214
Pravila knjiženja 215 AKTIVA PASIVA Duguje za povećanje Potražuje za smanjenje Duguje za smanjenje Potražuje za povećanje IMOVINA = DUGOVI + VL. KAPITAL
Primjer Primljen je kratkoročni kredit od banke 20 000,00 €. 216 Žiro-račun Obveze po kreditima 20000,00 20000,00
POJMOVNO RAZGRANIČENJE RASHODA, IZDATAKA, UTROŠAKA I TROŠKOVA • Rashodi • Utrošci • Izdaci • Troškovi 217
Rashodi • Prema MRS – ima rashodi su: “Smanjenje ekonomskih koristi kroz obračunsko razdoblje u obliku odljeva ili iscrpljenja imovine, odnosno stvaranja obveza što za posljedicu ima smanjenje glavnice, ali ne ono u svezi s raspodjelom glavnice sudionicima”. 218
Rashodi • Rashodi su iznosi koji se nadoknađuju iz prihoda. • “Pod rashodima se podrazumijevaju ulaganja u poslovni proces koja predstavljaju potrošnju dobara u stvaranju učinka, ali i neutralnu potrošnju dobara u poduzeću povezanu s nastankom izdatka”. • Razlikujemo: – rashode poslovanja, – rashode financiranja i – izvanredne rashode 219
Rashodi • Rashodi poslovanja odnose se na rashode koji nastaju u obavljanju osnovne djelatnosti poduzeća. Obuhvaćaju troškove proizvodnje, nabave trgovačke robe, administrativne rashode i ostale rashode nužne za obavljanje poslovnih procesa. • Rashodi financiranja nastaju prilikom pribavljanja, korištenja i vraćanja financijskih sredstava, a vezuju se za osnovnu djelatnost poduzeća. • Izvanredni rashodi odnose se na rashode koji nastaju uslijed neplaniranog smanjenja imovine ili povećanja obveza, te su nepredvidivi. 220
Utrošci • Utrošci predstavljaju fizičko ulaganje materijalnih vrijednosti, odnosno čimbenika proizvodnje u poslovni proces koji rezultira stvaranjem učinaka. • Oni nisu klasična računovodstvena kategorija, ali imaju izuzetnu važnost u računovodstvenom nadzoru i analizi. 221
Izdaci • Izdaci predstavljaju izlaz novca iz poduzeća tj. odnose se na smanjenje gotovine ili novčanih ekvivalenata u obliku gotovinskih ili obračunskih isplata, ovisno o načinu plaćanja koji se u pojedinoj transakciji koristi. • Oni mogu, ali i ne moraju imati karakter troška što ovisi o tome da li su nastali u svezi stvaranja učinaka ili nisu. 222
Troškovi • Troškovi predstavljaju vrijednosno izražene utroške čimbenika proizvodnje u poslovnom procesu koji nastaju isključivo zbog stvaranja učinaka. • Obuhvaćaju najveći dio rashoda budući je veći dio rashoda u poslovanju poduzeća izravno vezan za stvaranje učinaka. • Svi rashodi, izdaci i utrošci koji su nastali zbog stvaranja učinaka imaju karakter troškova. • S obzirom na način nadoknađivanja iz prihoda razlikujemo: - troškove proizvoda i - troškove razdoblja. 223
Troškovi • Troškovi proizvoda svi su oni troškovi koji se uključuju odnosno obračunavaju u vrijednost zaliha proizvodnje i gotovih proizvoda. Ovi troškovi postaju rashodi u razdoblju kada su proizvodi prodani. • Troškovi razdoblja obuhvaćaju sve one troškove koji se ne uključuju u troškove proizvoda te se nadoknađuju u ukupnim iznosima iz ukupnog prihoda obračunskog razdoblja u kojem su nastali. 224
Odnos rashoda i troškova • Rashodi koji su nastali neposredno zbog stvaranja učinaka odgovaraju troškovima poslovanja. • S obzirom na podjelu računovodstva prema razini obuhvata na financijsko i računovodstvo troškova možemo zaključiti da su rashodi kategorija financijskog računovodstva, dok su troškovi kategorija računovodstva troškova tj. internog obračuna. 225
Odnos rashoda i troškova • U poslovanju poduzeća najveći dio troškova ima karakter rashoda, ali postoje i određene razlike među njima: – vremenski nesklad rashoda i troškova, – rashodi koji nemaju karakter troškova, – troškovi koji nemaju karakter rashoda i – vrijednosno nepodudaranje pojedinih vrsta rashoda i troškova. 226
POJMOVNO RAZGRANIČENJE PRIHODA, PRIMITAKA I UČINAKA • Prihodi • Primici • Učinci 227
Prihodi • Prihodi su “povećanje ekonomskih koristi tijekom obračunskog razdoblja u obliku priljeva ili povećanja imovine odnosno smanjenja obveza, što za posljedicu ima povećanje glavnice, ali ne ono u svezi s uplatama od strane sudionika u glavnici”. • Prihodi predstavljaju povećanje dobara u poduzeću tako dugo dok to predstavlja i ostvarenje primitaka. 228
Prihodi • Razlikujemo: - prihode poslovanja, - prihode financiranja i - izvanredne prihode • Prihodi poslovanja nastaju iz osnovne djelatnosti poduzeća kao rezultat aktivnosti stvaranja i plasmana učinaka na tržištu. • Najveći udio u prihodima poslovanja ima prodajna vrijednost poslovnih učinaka. 229
Prihodi • Prihodi od prodaje učinaka priznaju se kao prihod kada se ispune slijedeći uvjeti: – prodavatelj je prenio na kupca sve ili najveći dio rizika i koristi povezanih s učinkom, kao posljedicu prijenosa vlasništva, – ne postoji velika neizvjesnost u pogledu naplate i drugih činitelja kojima se označava dovršenost posla, – poslovni subjekt nije zadržao stalno sudjelovanje u upravljanju, do stupnja koji se obično povezuje s vlasništvom, niti učinkovito kontrolira prodani proizvod, odnosno robu, – iznos prihoda može se pouzdano izmjeriti i – troškovi koji su nastali ili će nastati zbog transakcije mogu se pouzdano izmjeriti. 230
Prihodi • Prihodi financiranja ostvaruju se temeljem plasmana slobodnih financijskih sredstava na tržištu. • Izvanredni prihodi obuhvaćaju prihode koji su nastali temeljem neplaniranog smanjenja obveza ili povećanja imovine te ih nije moguće predvidjeti. 231
Primici • Primici predstavljaju ulazak novca u poduzeće, odnosno povećanja stanja novca koje nastaje kao rezultat gotovinskih ili obračunskih uplata. • Najveći dio primitaka povezan je s učincima, ali postoje i primici koji nisu povezani s učincima već ih poduzeće ostvaruje po nekoj drugoj osnovi. • Najčešće se primici koji su nastali u svezi s učincima poistovjećuju s prihodima. 232
Učinci • Učinci predstavljaju sve na odgovarajući način procijenjene rezultate poslovne aktivnosti poduzeća koji imaju karakter proizvoda ili usluga. • Učinak se, poput troškova, vezuje uz računovodstvo troškova odnosno interni obračun poslovanja, dok se prihod vezuje uz obračun rezultata u financijskom računovodstvu. • Učinci se u internom obračunu vrednuju po troškovima proizvodnje 233
Učinci • Učinci su jednaki prihodima u dijelu koji se odnosi na tržišno valorizirane (prodane) učinke koji rezultiraju odgovarajućim primicima. • Razlike između učinaka i prihoda javljaju se u slučajevima kada stvaranje učinaka nije jednako njihovoj realizaciji na tržištu i u slučajevima kada se javljaju prihodi koji nisu vezani za proizvodnju i prodaju učinaka (neutralni prihodi). 234
RAČUN DOBITI I GUBITKA (IZVJEŠTAJ O DOBITI) 235
- Račun dobitka i gubitka je dinamički, zbirni računovodstveni izvještaj prihoda i rashoda društva u izvještajnom razdoblju koji korisnicima osigurava informaciju o uspjehu, odnosno rezultatu poslovanja za određeno obračunsko razdoblje. - Veza računa dobitka i gubitka i bilance (promjene na imovini, dugovima i kapitalu između dva datuma bilanci rezultiraju nastankom prihoda i rashoda u računu dobiti i gubitka) - Aktiva = dugovi + vlasnički kapital + prihodi - rashodi Prihodi – povećanje imovine, smanjenje obaveza Rashodi – smanjenje imovine, povećanje obaveza 236
Podjela prihoda i rashoda • Prihodi - redovni (prihodi od prodaje proizvoda, pružanja usluga i financijski prihodi) - izvanredni ili prihodi koji ne nastaju od redovne djelatnosti (inventurni viškovi, naplata potraživanja iz proteklih godina i sl.) • Rashodi - redovni (troškovi sadržani u prodanim proizvodima i uslugama, troškovi prodaje i administrativni troškovi, financijski rashodi) - izvanredni rashodi (rashodi pri obavljanju neredovitih aktivnosti, inventurni manjkovi, elementarne nepogode, ratna djelovanja). Načelo sučeljavanja prihoda i rashoda (rashodi – dospjeli troškovi) 237
Vrste računa dobiti i gubitka - Prema obliku: dvostrani ili jednostrani račun - Prema vremenu sastavljanja: proračunski (planski) i obračunski (stvarni, na€adni) - Prema cilju i razlogu sastavljanja: zaključni, probni, skraćeni, primopredajni, sanacijski, stečajni, likvidacijski, fuzijski, konsolidirani, zbrojni, - porezni račun dobiti i gubitka (računovodstveni rezultat poslovanja korigira se stavkama uvećanja i umanjenja u skladu s poreznim zakonodavstvom da bi se utvrdila porezna osnovica, odnosno porezni rezultat poslovanja). 238
Metode sastavljanja računa dobiti i gubitka • Izvještaj o dobiti po metodi razvrstavanja rashoda po prirodnim vrstama (metoda prirodnih vrsta rashoda) a) Promjenom zaliha proizvodnje i gotovih proizvoda korigiraju se troškovi poslovanja nastali u obračunskom razdoblju. b) Promjenom zaliha proizvodnje i gotovih proizvoda korigiraju se poslovni prihodi. • Izvještaj o dobiti po metodi razvrstavanja rashoda prema funkciji (funkcionalna metoda ili metoda prodanih učinaka) 239
Metoda razvrstavanja rashoda po prirodnim vrstama uz korekciju troškova za promjenu zaliha Prihodi +Ostali poslovni prihodi =Ukupno poslovni prihodi (A) Troškovi po prirodnim vrstama (materijalni, troškovi usluga, bruto plaće, amortizacija, vrijednosno usklađivanje kratkoročne imovine, rezerviranja troškova, ostali troškovi) -/+povećanje/smanjenje zaliha =Ukupno poslovni rashodi (B) 240
Metoda razvrstavanja rashoda po prirodnim vrstama uz korekciju troškova za promjenu zaliha Dobit/gubitak od poslovnih aktivnosti (A-B) + Prihodi od financiranja - Rashodi od financiranja Dobit/gubitak od redovnih aktivnosti prije poreza - porez na dobit/gubitak od redovnog poslovanja Dobit/gubitak poslije poreza od redovnih aktivnosti (C) Izvanredni prihodi -Izvanredni rashodi Dobit/gubitak od izvanrednih aktivnosti -Porez na dobit od izvanrednih aktivnosti Dobit/gubitak poslije poreza od izvanrednih aktivnosti (D) = Dobit/gubitak poslije poreza obračunskog razdoblja (C+D) 241
Metoda razvrstavanja rashoda po prirodnim vrstama uz korekciju prihoda za promjenu zaliha Prihodi + Ostali poslovni prihodi +/- povećanje/smanjenje zaliha = Ukupno poslovni prihodi (A) Troškovi po prirodnim vrstama (materijalni, troškovi usluga, bruto plaće, amortizacija, vrijednosno usklađivanje kratkoročne imovine, rezerviranja troškova, ostali troškovi) Ukupno poslovni rashodi (B) 242
Metoda razvrstavanja rashoda po prirodnim vrstama uz korekciju prihoda za promjenu zaliha Dobit/gubitak od poslovnih aktivnosti (A-B) + Prihodi od financiranja - Rashodi od financiranja Dobit/gubitak od redovnih aktivnosti prije poreza - porez na dobit/gubitak od redovnog poslovanja Dobit/gubitak poslije poreza od redovnih aktivnosti (C) Izvanredni prihodi - Izvanredni rashodi Dobit/gubitak od izvanrednih aktivnosti - Porez na dobit od izvanrednih aktivnosti Dobit/gubitak poslije poreza od izvanrednih aktivnosti (D) = Dobit/gubitak poslije poreza obračunskog razdoblja (C+D) 243
Metoda razvrstavanja rashoda prema funkciji (metoda prodanih učinaka) Prihodi od prodaje - Troškovi prodanih proizvoda (trošak početnih zaliha + troškovi proizvodnje–trošak konačnih zaliha) = Bruto dobit/gubitak (bruto marža) (A) Troškovi razdoblja (troškovi prodaje, troškovi uprave) Ukupno troškovi razdoblja (B) 244
Metoda razvrstavanja rashoda prema funkciji (metoda prodanih učinaka) Dobit/gubitak od poslovnih aktivnosti (A-B) + Financijski prihodi - Financijski rashodi Dobit/gubitak od redovnih aktivnosti prije poreza - porez na dobit/gubitak od redovnog poslovanja Dobit/gubitak poslije poreza od redovnih aktivnosti (C) 245
Metoda razvrstavanja rashoda prema funkciji (metoda prodanih učinaka) Izvanredni prihodi - Izvanredni rashodi Dobit/gubitak od izvanrednih aktivnosti - Porez na dobit od izvanrednih aktivnosti Dobit/gubitak poslije poreza od izvanrednih aktivnosti (D) = Dobit/gubitak poslije poreza obračunskog razdoblja (C+D) 246
Financijski prihodi 11.a) prihodi od sudjelujućih interesa s povezanim poduzećima b) prihodi od sudjelujućih interesa s nepovezanim poduzećima 12.a) prihodi od ostalih ulaganja i zajmova iz okvira stalne imovine s povezanim poduzećima b) prihodi od ostalih ulaganja i zajmova iz okvira stalne imovine s nepovezanim poduzećima 13.a) prihodi od ostalih interesa i slični prihodi s povezanim poduzećima b) prihodi od ostalih interesa i slični prihodi s nepovezanim poduzećima 247
Financijski rashodi 14. a) kamate, tečajne razlike i slični troškovi iz odnosa s povezanim poduzećima b) kamate, tečajne razlike i slični troškovi iz odnosa s nepovezanim poduzećima 15. Dobit ili gubitak iz redovnog poslovanja prije oporezivanja 16. Porez na dobit ili gubitak iz redovnog poslovanja 17. Dobit ili gubitak iz redovnog poslovanja poslije oporezivanja 248
18. Izvanredni prihodi 19. Izvanredni rashodi 20. Dobit ili gubitak iz izvanrednih aktivnosti 21. Porez na izvanrednu dobit ili gubitak 22. Ostali porezi koji nisu iskazani u prethodnim pozicijama 23. Dobit ili gubitak financijske godine 249
Za male poduzetnike 1. Prihodi iz osnovne djelatnosti 2. Rashodi osnovne djelatnosti 3. Prihodi iz drugih aktivnosti 4. Rashodi drugih aktivnosti 5. Izvanredni prihodi 6. Izvanredni rashodi 7. Dobit ili gubitak prije oporezivanja 8. Porez na dobit ili gubitak 9. Dobit ili gubitak financijske godine 250
IZVJEŠTAJ O PROMJENI GLAVNICE 251
• Izvještaj o promjeni glavnice prikazuje povećanje ili smanjenje neto imovine za razdoblje između dva datuma bilance. • Sadrži promjene koje proizlaze iz transakcija s dioničarima (emisija, otkup dionica, isplate dividendi) i promjene koje proizlaze iz aktivnosti društva (dobit, gubitak). • Varijanta sastavljanja: a) obuhvaća sve promjene u glavnici b) obuhvaća djelomične promjene – osim promjena koje proizlaze iz transakcija s vlasnicima (emisija i otkup dionica) i raspodjele vlasnicima (isplate dividendi). 252
Izvještaj o promjeni glavnice “XY” d.d. (sve promjene) za razdoblje 1.1 – 31.12.200x Upisani kapital 31.12. tekuće g. 31.12. prethodne g. Premije na emitirane dionice Rezerve Zadržana dobit ili preneseni gubitak Dobit ili gubitak tekuće godine Dividende Ukupno uloženi i zarađeni kapital 253
Izvještaj o promjeni glavnice “XY” d.d. (sve promjene) za razdoblje 1.1 – 31.12.200x Revalorizacijske rezerve Revalorizacija nekretnina, postrojenja i opreme Revalorizacija ulaganja Ostala revalorizacija Tečajne razlike s naslova neto ulaganja u inozemne subjekte Ukupno izravno povećanje kapitala Promjene računovodstvenih politika Ispravak temeljnih pogrešaka Ukupno izravno povećanje zadržane dobiti Sveukupno kapital 254
Izvještaj o promjeni zadržane dobiti “XY” d.d. (djelomične promjene) za razdoblje od 1.1. do 31.12.200x Saldo zadržane dobiti 1.1.200x + Neto dobit za 200x - izglasane i isplaćene dividende = zadržana dobit 31.12.200x • Djelomični izvještaji (b) često se svode na izvještaj o promjeni zadržane dobiti ili izvještaj o promjeni rezervi, revalorizacijskih rezervi i sl., s obzirom na važnost tih informacija s aspekta vlasnika dionica (investitora). 255
IZVJEŠTAJ O NOVČANOM TOKU 256
Izvještaj o novčanom toku utemeljen je na novcu i novčanim ekvivalentima • Novac: gotovina u blagajni, novac na žiro-računu i drugim bankovnim računima uključujući prekoračenja • Novčani ekvivalenti: likvidna, lako i brzo unovčiva kratkoročna ulaganja koja nisu pod utjecajem značajnog rizika promjena vrijednosti s rokom dospjeća do 3 mjeseca. 257
Izvještaj o novčanom toku utemeljen je na novcu i novčanim ekvivalentima • Svrha i koristi: a) Procjena sposobnosti društva za ostvarenje budućeg čistog novčanog toka b) Ocjena sposobnosti društva za ispunjenje obveza vjerovnicima, plaćanje dividendi te ocjena potreba za vanjskim financiranjem c) Ocjena uzroka razlika neto dobiti i čistog novčanog toka, povezivanje novčanih primitaka i izdataka d) Procjena učinaka novčanog toka te nenovčanih investicijskih i financijskih aktivnosti tijekom razdoblja na financijski položaj društva e) Mogućnost usporedbe sadašnje vrijednosti budućih novčanih tokova različitih društava f) Eliminacija učinaka različitih računovodstvenih postupaka pri istim transakcijama i događajima 258
• Sastavlja se temeljem: poslovne, investicijske (ulagateljske) i financijske aktivnosti • Poslovne aktivnosti: aktivnosti primarno usmjerene na proizvodnju i prodaju proizvoda i roba te pružanje usluga. • Investicijske aktivnosti: aktivnosti stjecanja i otuđivanja dugotrajne imovine i drugih ulaganja, koja nisu novčani ekvivalenti (ulaganja u dužničke i vlasničke vrijednosne papire te ostalu dugotrajnu imovinu, odobravanje kredita kao i povrat ulaganja te povrat glavnice odobrenih kredita). • Financijske aktivnosti: aktivnosti koje rezultiraju promjenama veličine i sastava glavnice i dugova društva (emisija dionica, zaduživanje, otkup dionica, isplata dividendi, povrat dugova). 259
RiK.pptx
RiK.pptx
RiK.pptx
RiK.pptx
RiK.pptx
RiK.pptx
RiK.pptx
RiK.pptx
RiK.pptx
RiK.pptx
RiK.pptx
RiK.pptx
RiK.pptx
RiK.pptx
RiK.pptx
RiK.pptx
RiK.pptx
RiK.pptx
RiK.pptx
RiK.pptx
RiK.pptx
RiK.pptx
RiK.pptx
RiK.pptx
RiK.pptx
RiK.pptx
RiK.pptx
RiK.pptx
RiK.pptx
RiK.pptx
RiK.pptx
RiK.pptx
RiK.pptx
RiK.pptx
RiK.pptx
RiK.pptx
RiK.pptx
RiK.pptx
RiK.pptx
RiK.pptx
RiK.pptx
RiK.pptx
RiK.pptx
RiK.pptx
RiK.pptx
RiK.pptx
RiK.pptx
RiK.pptx
RiK.pptx
RiK.pptx
RiK.pptx
RiK.pptx
RiK.pptx
RiK.pptx
RiK.pptx
RiK.pptx
RiK.pptx
RiK.pptx
RiK.pptx
RiK.pptx
RiK.pptx
RiK.pptx
RiK.pptx
RiK.pptx
RiK.pptx
RiK.pptx
RiK.pptx
RiK.pptx
RiK.pptx
RiK.pptx
RiK.pptx
RiK.pptx
RiK.pptx
RiK.pptx
RiK.pptx
RiK.pptx
RiK.pptx
RiK.pptx
RiK.pptx
RiK.pptx
RiK.pptx
RiK.pptx
RiK.pptx
RiK.pptx
RiK.pptx
RiK.pptx
RiK.pptx
RiK.pptx
RiK.pptx
RiK.pptx
RiK.pptx
RiK.pptx
RiK.pptx
RiK.pptx
RiK.pptx
RiK.pptx
RiK.pptx
RiK.pptx
RiK.pptx
RiK.pptx
RiK.pptx
RiK.pptx
RiK.pptx
RiK.pptx
RiK.pptx
RiK.pptx
RiK.pptx
RiK.pptx
RiK.pptx
RiK.pptx
RiK.pptx
RiK.pptx
RiK.pptx
RiK.pptx
RiK.pptx
RiK.pptx
RiK.pptx
RiK.pptx
RiK.pptx
RiK.pptx
RiK.pptx
RiK.pptx
RiK.pptx
RiK.pptx
RiK.pptx
RiK.pptx
RiK.pptx
RiK.pptx
RiK.pptx
RiK.pptx
RiK.pptx
RiK.pptx
RiK.pptx
RiK.pptx
RiK.pptx
RiK.pptx
RiK.pptx
RiK.pptx
RiK.pptx
RiK.pptx
RiK.pptx
RiK.pptx
RiK.pptx
RiK.pptx
RiK.pptx
RiK.pptx
RiK.pptx
RiK.pptx
RiK.pptx
RiK.pptx
RiK.pptx
RiK.pptx
RiK.pptx
RiK.pptx
RiK.pptx
RiK.pptx
RiK.pptx
RiK.pptx
RiK.pptx
RiK.pptx
RiK.pptx
RiK.pptx
RiK.pptx
RiK.pptx
RiK.pptx
RiK.pptx
RiK.pptx
RiK.pptx
RiK.pptx
RiK.pptx
RiK.pptx
RiK.pptx
RiK.pptx
RiK.pptx
RiK.pptx
RiK.pptx
RiK.pptx
RiK.pptx
RiK.pptx
RiK.pptx
RiK.pptx
RiK.pptx
RiK.pptx
RiK.pptx
RiK.pptx
RiK.pptx
RiK.pptx
RiK.pptx
RiK.pptx
RiK.pptx
RiK.pptx
RiK.pptx
RiK.pptx
RiK.pptx
RiK.pptx
RiK.pptx
RiK.pptx
RiK.pptx
RiK.pptx
RiK.pptx
RiK.pptx
RiK.pptx
RiK.pptx
RiK.pptx
RiK.pptx
RiK.pptx
RiK.pptx
RiK.pptx
RiK.pptx
RiK.pptx
RiK.pptx
RiK.pptx
RiK.pptx
RiK.pptx
RiK.pptx
RiK.pptx
RiK.pptx
RiK.pptx
RiK.pptx
RiK.pptx
RiK.pptx
RiK.pptx
RiK.pptx
RiK.pptx
RiK.pptx
RiK.pptx
RiK.pptx
RiK.pptx
RiK.pptx
RiK.pptx
RiK.pptx
RiK.pptx
RiK.pptx
RiK.pptx
RiK.pptx
RiK.pptx
RiK.pptx
RiK.pptx
RiK.pptx
RiK.pptx

Recommended

Analiza preduzeca dd kras sa stanovista mena
Analiza preduzeca dd kras sa stanovista menaAnaliza preduzeca dd kras sa stanovista mena
Analiza preduzeca dd kras sa stanovista menamiksa66
 
Folije osnove računovodstva
Folije osnove računovodstvaFolije osnove računovodstva
Folije osnove računovodstvaromina2709
 
Kontroling proizvodnje (Product Costing)
Kontroling proizvodnje (Product Costing)Kontroling proizvodnje (Product Costing)
Kontroling proizvodnje (Product Costing)Logiko d.o.o.
 
Revizija
RevizijaRevizija
RevizijaJASAM
 
Bilans uspjeha
Bilans uspjehaBilans uspjeha
Bilans uspjehaseminarski1234
 
101205363 case-study
101205363 case-study101205363 case-study
101205363 case-studyhomeworkping7
 
10 radionica5 revizorsko izvjesce, misljenja i angazmani uvjerenja
10 radionica5 revizorsko izvjesce, misljenja i angazmani uvjerenja10 radionica5 revizorsko izvjesce, misljenja i angazmani uvjerenja
10 radionica5 revizorsko izvjesce, misljenja i angazmani uvjerenjaAzerOmerika
 
2024 State of Marketing Report – by Hubspot
2024 State of Marketing Report – by Hubspot2024 State of Marketing Report – by Hubspot
2024 State of Marketing Report – by HubspotMarius Sescu
 

Recommended

Analiza preduzeca dd kras sa stanovista mena
Analiza preduzeca dd kras sa stanovista menaAnaliza preduzeca dd kras sa stanovista mena
Analiza preduzeca dd kras sa stanovista menamiksa66
 
Folije osnove računovodstva
Folije osnove računovodstvaFolije osnove računovodstva
Folije osnove računovodstvaromina2709
 
Kontroling proizvodnje (Product Costing)
Kontroling proizvodnje (Product Costing)Kontroling proizvodnje (Product Costing)
Kontroling proizvodnje (Product Costing)Logiko d.o.o.
 
Revizija
RevizijaRevizija
RevizijaJASAM
 
Bilans uspjeha
Bilans uspjehaBilans uspjeha
Bilans uspjehaseminarski1234
 
101205363 case-study
101205363 case-study101205363 case-study
101205363 case-studyhomeworkping7
 
10 radionica5 revizorsko izvjesce, misljenja i angazmani uvjerenja
10 radionica5 revizorsko izvjesce, misljenja i angazmani uvjerenja10 radionica5 revizorsko izvjesce, misljenja i angazmani uvjerenja
10 radionica5 revizorsko izvjesce, misljenja i angazmani uvjerenjaAzerOmerika
 
2024 State of Marketing Report – by Hubspot
2024 State of Marketing Report – by Hubspot2024 State of Marketing Report – by Hubspot
2024 State of Marketing Report – by HubspotMarius Sescu
 
Everything You Need To Know About ChatGPT
Everything You Need To Know About ChatGPTEverything You Need To Know About ChatGPT
Everything You Need To Know About ChatGPTExpeed Software
 
Product Design Trends in 2024 | Teenage Engineerings
Product Design Trends in 2024 | Teenage EngineeringsProduct Design Trends in 2024 | Teenage Engineerings
Product Design Trends in 2024 | Teenage EngineeringsPixeldarts
 
How Race, Age and Gender Shape Attitudes Towards Mental Health
How Race, Age and Gender Shape Attitudes Towards Mental HealthHow Race, Age and Gender Shape Attitudes Towards Mental Health
How Race, Age and Gender Shape Attitudes Towards Mental HealthThinkNow
 
AI Trends in Creative Operations 2024 by Artwork Flow.pdf
AI Trends in Creative Operations 2024 by Artwork Flow.pdfAI Trends in Creative Operations 2024 by Artwork Flow.pdf
AI Trends in Creative Operations 2024 by Artwork Flow.pdfmarketingartwork
 
Skeleton Culture Code
Skeleton Culture CodeSkeleton Culture Code
Skeleton Culture CodeSkeleton Technologies
 
PEPSICO Presentation to CAGNY Conference Feb 2024
PEPSICO Presentation to CAGNY Conference Feb 2024PEPSICO Presentation to CAGNY Conference Feb 2024
PEPSICO Presentation to CAGNY Conference Feb 2024Neil Kimberley
 
Content Methodology: A Best Practices Report (Webinar)
Content Methodology: A Best Practices Report (Webinar)Content Methodology: A Best Practices Report (Webinar)
Content Methodology: A Best Practices Report (Webinar)contently
 
How to Prepare For a Successful Job Search for 2024
How to Prepare For a Successful Job Search for 2024How to Prepare For a Successful Job Search for 2024
How to Prepare For a Successful Job Search for 2024Albert Qian
 
Social Media Marketing Trends 2024 // The Global Indie Insights
Social Media Marketing Trends 2024 // The Global Indie InsightsSocial Media Marketing Trends 2024 // The Global Indie Insights
Social Media Marketing Trends 2024 // The Global Indie InsightsKurio // The Social Media Age(ncy)
 
Trends In Paid Search: Navigating The Digital Landscape In 2024
Trends In Paid Search: Navigating The Digital Landscape In 2024Trends In Paid Search: Navigating The Digital Landscape In 2024
Trends In Paid Search: Navigating The Digital Landscape In 2024Search Engine Journal
 
5 Public speaking tips from TED - Visualized summary
5 Public speaking tips from TED - Visualized summary5 Public speaking tips from TED - Visualized summary
5 Public speaking tips from TED - Visualized summarySpeakerHub
 
ChatGPT and the Future of Work - Clark Boyd
ChatGPT and the Future of Work - Clark Boyd ChatGPT and the Future of Work - Clark Boyd
ChatGPT and the Future of Work - Clark Boyd Clark Boyd
 
Getting into the tech field. what next
Getting into the tech field. what next Getting into the tech field. what next
Getting into the tech field. what next Tessa Mero
 
Google's Just Not That Into You: Understanding Core Updates & Search Intent
Google's Just Not That Into You: Understanding Core Updates & Search IntentGoogle's Just Not That Into You: Understanding Core Updates & Search Intent
Google's Just Not That Into You: Understanding Core Updates & Search IntentLily Ray
 
How to have difficult conversations
How to have difficult conversations How to have difficult conversations
How to have difficult conversations Rajiv Jayarajah, MAppComm, ACC
 
Introduction to Data Science
Introduction to Data ScienceIntroduction to Data Science
Introduction to Data ScienceChristy Abraham Joy
 
Time Management & Productivity - Best Practices
Time Management & Productivity - Best PracticesTime Management & Productivity - Best Practices
Time Management & Productivity - Best PracticesVit Horky
 
The six step guide to practical project management
The six step guide to practical project managementThe six step guide to practical project management
The six step guide to practical project managementMindGenius
 
Beginners Guide to TikTok for Search - Rachel Pearson - We are Tilt __ Bright...
Beginners Guide to TikTok for Search - Rachel Pearson - We are Tilt __ Bright...Beginners Guide to TikTok for Search - Rachel Pearson - We are Tilt __ Bright...
Beginners Guide to TikTok for Search - Rachel Pearson - We are Tilt __ Bright...RachelPearson36
 
Unlocking the Power of ChatGPT and AI in Testing - A Real-World Look, present...
Unlocking the Power of ChatGPT and AI in Testing - A Real-World Look, present...Unlocking the Power of ChatGPT and AI in Testing - A Real-World Look, present...
Unlocking the Power of ChatGPT and AI in Testing - A Real-World Look, present...Applitools
 

More Related Content

Featured

Everything You Need To Know About ChatGPT
Everything You Need To Know About ChatGPTEverything You Need To Know About ChatGPT
Everything You Need To Know About ChatGPTExpeed Software
 
Product Design Trends in 2024 | Teenage Engineerings
Product Design Trends in 2024 | Teenage EngineeringsProduct Design Trends in 2024 | Teenage Engineerings
Product Design Trends in 2024 | Teenage EngineeringsPixeldarts
 
How Race, Age and Gender Shape Attitudes Towards Mental Health
How Race, Age and Gender Shape Attitudes Towards Mental HealthHow Race, Age and Gender Shape Attitudes Towards Mental Health
How Race, Age and Gender Shape Attitudes Towards Mental HealthThinkNow
 
AI Trends in Creative Operations 2024 by Artwork Flow.pdf
AI Trends in Creative Operations 2024 by Artwork Flow.pdfAI Trends in Creative Operations 2024 by Artwork Flow.pdf
AI Trends in Creative Operations 2024 by Artwork Flow.pdfmarketingartwork
 
PEPSICO Presentation to CAGNY Conference Feb 2024
PEPSICO Presentation to CAGNY Conference Feb 2024PEPSICO Presentation to CAGNY Conference Feb 2024
PEPSICO Presentation to CAGNY Conference Feb 2024Neil Kimberley
 
Content Methodology: A Best Practices Report (Webinar)
Content Methodology: A Best Practices Report (Webinar)Content Methodology: A Best Practices Report (Webinar)
Content Methodology: A Best Practices Report (Webinar)contently
 
How to Prepare For a Successful Job Search for 2024
How to Prepare For a Successful Job Search for 2024How to Prepare For a Successful Job Search for 2024
How to Prepare For a Successful Job Search for 2024Albert Qian
 
Social Media Marketing Trends 2024 // The Global Indie Insights
Social Media Marketing Trends 2024 // The Global Indie InsightsSocial Media Marketing Trends 2024 // The Global Indie Insights
Social Media Marketing Trends 2024 // The Global Indie InsightsKurio // The Social Media Age(ncy)
 
Trends In Paid Search: Navigating The Digital Landscape In 2024
Trends In Paid Search: Navigating The Digital Landscape In 2024Trends In Paid Search: Navigating The Digital Landscape In 2024
Trends In Paid Search: Navigating The Digital Landscape In 2024Search Engine Journal
 
5 Public speaking tips from TED - Visualized summary
5 Public speaking tips from TED - Visualized summary5 Public speaking tips from TED - Visualized summary
5 Public speaking tips from TED - Visualized summarySpeakerHub
 
ChatGPT and the Future of Work - Clark Boyd
ChatGPT and the Future of Work - Clark Boyd ChatGPT and the Future of Work - Clark Boyd
ChatGPT and the Future of Work - Clark Boyd Clark Boyd
 
Getting into the tech field. what next
Getting into the tech field. what next Getting into the tech field. what next
Getting into the tech field. what next Tessa Mero
 
Google's Just Not That Into You: Understanding Core Updates & Search Intent
Google's Just Not That Into You: Understanding Core Updates & Search IntentGoogle's Just Not That Into You: Understanding Core Updates & Search Intent
Google's Just Not That Into You: Understanding Core Updates & Search IntentLily Ray
 
Time Management & Productivity - Best Practices
Time Management & Productivity - Best PracticesTime Management & Productivity - Best Practices
Time Management & Productivity - Best PracticesVit Horky
 
The six step guide to practical project management
The six step guide to practical project managementThe six step guide to practical project management
The six step guide to practical project managementMindGenius
 
Beginners Guide to TikTok for Search - Rachel Pearson - We are Tilt __ Bright...
Beginners Guide to TikTok for Search - Rachel Pearson - We are Tilt __ Bright...Beginners Guide to TikTok for Search - Rachel Pearson - We are Tilt __ Bright...
Beginners Guide to TikTok for Search - Rachel Pearson - We are Tilt __ Bright...RachelPearson36
 
Unlocking the Power of ChatGPT and AI in Testing - A Real-World Look, present...
Unlocking the Power of ChatGPT and AI in Testing - A Real-World Look, present...Unlocking the Power of ChatGPT and AI in Testing - A Real-World Look, present...
Unlocking the Power of ChatGPT and AI in Testing - A Real-World Look, present...Applitools
 

Featured (20)

Everything You Need To Know About ChatGPT
Everything You Need To Know About ChatGPTEverything You Need To Know About ChatGPT
Everything You Need To Know About ChatGPT
 
Product Design Trends in 2024 | Teenage Engineerings
Product Design Trends in 2024 | Teenage EngineeringsProduct Design Trends in 2024 | Teenage Engineerings
Product Design Trends in 2024 | Teenage Engineerings
 
How Race, Age and Gender Shape Attitudes Towards Mental Health
How Race, Age and Gender Shape Attitudes Towards Mental HealthHow Race, Age and Gender Shape Attitudes Towards Mental Health
How Race, Age and Gender Shape Attitudes Towards Mental Health
 
AI Trends in Creative Operations 2024 by Artwork Flow.pdf
AI Trends in Creative Operations 2024 by Artwork Flow.pdfAI Trends in Creative Operations 2024 by Artwork Flow.pdf
AI Trends in Creative Operations 2024 by Artwork Flow.pdf
 
Skeleton Culture Code
Skeleton Culture CodeSkeleton Culture Code
Skeleton Culture Code
 
PEPSICO Presentation to CAGNY Conference Feb 2024
PEPSICO Presentation to CAGNY Conference Feb 2024PEPSICO Presentation to CAGNY Conference Feb 2024
PEPSICO Presentation to CAGNY Conference Feb 2024
 
Content Methodology: A Best Practices Report (Webinar)
Content Methodology: A Best Practices Report (Webinar)Content Methodology: A Best Practices Report (Webinar)
Content Methodology: A Best Practices Report (Webinar)
 
How to Prepare For a Successful Job Search for 2024
How to Prepare For a Successful Job Search for 2024How to Prepare For a Successful Job Search for 2024
How to Prepare For a Successful Job Search for 2024
 
Social Media Marketing Trends 2024 // The Global Indie Insights
Social Media Marketing Trends 2024 // The Global Indie InsightsSocial Media Marketing Trends 2024 // The Global Indie Insights
Social Media Marketing Trends 2024 // The Global Indie Insights
 
Trends In Paid Search: Navigating The Digital Landscape In 2024
Trends In Paid Search: Navigating The Digital Landscape In 2024Trends In Paid Search: Navigating The Digital Landscape In 2024
Trends In Paid Search: Navigating The Digital Landscape In 2024
 
5 Public speaking tips from TED - Visualized summary
5 Public speaking tips from TED - Visualized summary5 Public speaking tips from TED - Visualized summary
5 Public speaking tips from TED - Visualized summary
 
ChatGPT and the Future of Work - Clark Boyd
ChatGPT and the Future of Work - Clark Boyd ChatGPT and the Future of Work - Clark Boyd
ChatGPT and the Future of Work - Clark Boyd
 
Getting into the tech field. what next
Getting into the tech field. what next Getting into the tech field. what next
Getting into the tech field. what next
 
Google's Just Not That Into You: Understanding Core Updates & Search Intent
Google's Just Not That Into You: Understanding Core Updates & Search IntentGoogle's Just Not That Into You: Understanding Core Updates & Search Intent
Google's Just Not That Into You: Understanding Core Updates & Search Intent
 
How to have difficult conversations
How to have difficult conversations How to have difficult conversations
How to have difficult conversations
 
Introduction to Data Science
Introduction to Data ScienceIntroduction to Data Science
Introduction to Data Science
 
Time Management & Productivity - Best Practices
Time Management & Productivity - Best PracticesTime Management & Productivity - Best Practices
Time Management & Productivity - Best Practices
 
The six step guide to practical project management
The six step guide to practical project managementThe six step guide to practical project management
The six step guide to practical project management
 
Beginners Guide to TikTok for Search - Rachel Pearson - We are Tilt __ Bright...
Beginners Guide to TikTok for Search - Rachel Pearson - We are Tilt __ Bright...Beginners Guide to TikTok for Search - Rachel Pearson - We are Tilt __ Bright...
Beginners Guide to TikTok for Search - Rachel Pearson - We are Tilt __ Bright...
 
Unlocking the Power of ChatGPT and AI in Testing - A Real-World Look, present...
Unlocking the Power of ChatGPT and AI in Testing - A Real-World Look, present...Unlocking the Power of ChatGPT and AI in Testing - A Real-World Look, present...
Unlocking the Power of ChatGPT and AI in Testing - A Real-World Look, present...
 

RiK.pptx

  • 2. 2  POJAM  OBILJEŽJA  ZADACI  STRUKTURA
  • 3. 3 B. Kotruljević: Della mercatura et mercante perfeto, Dubrovnik 1458. “Vođenje urednog knjigovodstva treba povjeriti mladom i vještom knjigovođi, jer ćeš u protivnom imati nered (kaos) u poslovanju. Onaj koji ne cijeni pero i uredne zapise poslovnih događaja i stanja, nije dobar trgovac”
  • 4. 4 Sustav računovodstva “ne može sam po sebi osigurati tvrtki uspjeh, ali će joj neprimjeren, irelevantan i nestručno koncipiran svakako onemogućiti da taj uspjeh postigne, ili još gore, može biti uzrokom njene propasti” Neka razmišljanja
  • 5. 5 Istraživanje među 1000 studenata na pet uglednih sveučilišta • 70-te: računovođa okarakteriziran kao konformist, posesivan, slab, povučen, hladan, anti-heroj • 90-te: računovođa poprima epitete dinamične, profinjene, profesionalne osobe
  • 6. 6 Mjesto računovodstva u poduzeću PODUZEĆE Izvođački podsustav - Osnovne poslovne funkcije Informacijski podsustav - Računovodstveni - Neračunovodstveni Upravljački podsustav - Planiranje - Odlučivanje - Kadrovsko popunjavanje - Rukovođenje - Kontrola
  • 7. 7 Računovodstvo • Zaokruženi sustav evidencije u kojem se na poseban način planiraju, evidentiraju, kontroliraju i analiziraju stanja i kretanja sredstava i poslova u poduzećima i s tim u vezi sastavljaju računovodstvene informacije. • Računovodstvo je vještina popisivanja, mjerenja i tumačenja ekonomskih aktivnosti. • Računovodstvo ≠ knjigovodstvo
  • 8. 8 Podjela računovodstva s aspekta poslovanja Financijsko računovodstvo Upravljačko računovodstvo Računovodstvo troškova
  • 9. 9 Podjela prema razini obuhvata • Mikro-računovodstvo • Makro-računovodstvo (nacionalno)
  • 10. 10 Knjigovodstvo • Knjigovodstvo je posebna vrsta gospodarske evidencije, gdje se obuhvaćaju sredstva, izvori sredstava, prihodi, rashodi i poslovni rezultat. • Registrira već nastale poslovne promjene. • Obilježja: sustavna cjelovitost, kvantitativni vrijednosni izraz, skraćeni način bilježenja nastalih poslovnih promjena, visok stupanj pouzdanosti.
  • 11. 11 Zadaci knjigovodstva • Evidentiranje stanja i kretanja imovine, dugova, kapitala • Praćenje rashoda i prihoda • Obračun rezultata poslovanja i njegove raspodjele • Sastavljanje temeljnih financijskih izvještaja: bilanca, račun dobiti i gubitka (izvještaj o dobiti), izvještaj o novčanim tokovima, izvještaj o promjenama glavnice, računovodstvene politike i bilješke uz financijske izvještaje
  • 12. 12 Organizacijska struktura knjigovodstva Sintetičko knjigovodstvo Analitičko knjigovodstvo dugotrajne imovine Analitičko knjigovodstvo sirovina i materijala Analitičko knjigovodstvo proizvodnje Analitičko knjigovodstvo gotovih proizvoda Analitičko knjigovodstvo robe Analitičko knjigovodstvo sitnog inventara Analitičko knjigovodstvo plaća Analitičko knjigovodstvo kupaca Analitičko knjigovodstvo dobavljača KNJIGOVODSTVO
  • 13. 13 Računovodstvena profesija • “tek je u posljednjoj polovici stoljeća računovodstvo dobilo status profesije, kao što su npr. medicina ili pravo.” • stručnost, etička načela (kodeks profesionalne etike) • institucionalno povezivanje, stručne udruge • “ovlašteni računovođa” • javni računovođe i privatni računovođe
  • 14. Primjer organizacijskog ustroja računovodstvene službe 14 VODITELJ RAČUNOVODSTVA Pomoćnik voditelja za planiranje i kontrolu Manager za budget i kontrolu Manager za posebna izviješća Manager za informatiku Manager za računovodstveni sustav Manager za objekte i opremu Manager uredskog poslovanja Manager glavne knjige Manager plaća Manager potraživanja i obveza Suprevizor računa potraživanja Suprevizor računa obveza Pomoćnik voditelja za poreze Pomoćnik voditelja za računovodstveni sustav i kompjutere
  • 15. Podjela računovodstva sa stajališta poslovanja • Prema tome obuhvaća li svu imovinu i procese poduzeća ili samo jedan njihov dio, ili pak pojedine dijelove poduzeća sa stajališta poslovanja, razlikujemo: - financijsko računovodstvo, - računovodstvo troškova i - upravljačko računovodstvo. • U okviru svakog od ovih dijelova računovodstva obavljaju se posve određeni zadaci u obujmu i na način kojim se pokriva ukupno poslovanje poduzeća. 15
  • 16. Financijsko računovodstvo • Sustavom računa obuhvaća svu imovinu, obveze (dugove) i kapital poduzeća, financijske rezultate cjelokupnog poslovnog procesa i financijske odnose s drugim poduzećima. • Obuhvaća: knjigovodstvo, računovodstveno planiranje, nadzor i analizu imovine, obveza, kapitala i rezultata poslovanja. • Rezultat su sintetizirani podaci iskazani u financijskim izvještajima, i to: - bilanci, - računu dobiti i gubitka (izvještaj o dobiti), - izvještaju o novčanom toku, - izvještaju o promjeni vlasničke glavnice i - bilješkama uz financijske izvještaje. 16
  • 17. Financijsko računovodstvo • BILANCA: sustavni pregled stanja imovine, obveza (dugova) i kapitala u određenom trenutku. Najznačajniji je financijski izvještaj. 17 Aktiva Bilanca Pasiva Imovina Obveze (dugovi) i Kapital (glavnica)
  • 18. Financijsko računovodstvo • RAČUN DOBITI I GUBITKA: financijski izvještaj u kojemu su prikazani prihodi, rashodi i rezultat poslovanja. 18 Račun dobiti i gubitka Rashodi Pozitivni financijski rezultat Prihodi Negativni financijski rezultat
  • 19. Financijsko računovodstvo • IZVJEŠTAJ O NOVČANOM TOKU: financijski izvještaj koji prikazuje kretanje novčanih sredstava tj. njihovo povećanje u obliku priljeva i njihovo smanjenje u obliku odljeva. 19 Izvještaj o novčanom toku Priljev (naplata) novca Odljev (isplata) novca
  • 20. Financijsko računovodstvo • IZVJEŠTAJ O PROMJENI VLASNIČKE GLAVNICE: pokazuje promjene na svim pozicijama kapitala unutar određenog vremenskog razdoblja. • Razlikujemo: - uloženi kapital i - zarađeni kapital. 20
  • 21. Računovodstvo troškova • Obuhvaća formiranje informacija o elementima koji sudjeluju u poslovnom procesu već od trenutka kada su na raspolaganju, iako se još ne troše; zatim o troškovima ugrađenim u učinke poslovnog procesa i financijskom rezultatu pojedinih organizacijskih jedinica. • Analitički obrađuje, klasificira, evidentira i raspoređuje troškove, zbraja troškove te izvještava o tekućim i planiranim troškovima i njihovim relativnim odnosima. • Obuhvaća troškove po vrstama, mjestima, nositeljima troškova, po elementima strukture cijene i prema reagiranju na stupanj zaposlenosti. • Ono mora osigurati informacije po centrima odgovornosti i to po: troškovnim, prihodnim, profitnim i investicijskim centrima. • Služi računovodstvenom nadzoru i analizi. 21
  • 22. Upravljačko računovodstvo • Suvremeni oblik računovodstva usmjeren na poslovno odlučivanje i upravljanje. • Njegova zadaća sastoji se u obradi i prezentaciji računovodstvenih informacija na način i u obliku prikladnom da pomogne managerima u donošenju poslovnih odluka (operativnih i strateških). • Uključuje planiranje, kontrolu i analizu računovodstvenih informacija. • Predstavlja kombinaciju dijelova financijskog računovodstva i računovodstva troškova. 22
  • 23. Usporedni prikaz obilježja financijskog, upravljačkog i računovodstva troškova Obilježje Financijsko računovodstvo Računovodstvo troškova Upravljačko računovodstvo Akti kojima je regulirano Računovodstvenim standardima, Zakonom o računovodstvu Internim pravilnikom o računovodstvu Ekonomskom teorijom, Računovodstvenim standardima Namjena Prikupljanje, bilježenje, klasifikacija, interpretacija podataka o poslovnim promjenama, Sastavljanje fin. izvještaja Kontrola efikasnosti upravljanja pojedinim dijelovima proizvodnje i aktivnostima Prijedlog plana, praćenje rezultata te kontrola poslovanja, prijedlog odluka Metoda osiguranja podataka Ažurnim bilježenjem svih nastalih poslovnih promjena u glavnu knjigu i ostale račune Detaljnim praćenjem troškova pojedinih poslovnih aktivnosti i njihovo sučeljavanje s učincima Planski podaci, podaci prethodnih razdoblja, financijsko računovodstvo Vremensko izvještavanje Godišnje, kvartalno, mjesečno Godišnje, kvartalno, mjesečno, tjedno ili dnevno Za bilo koje razdoblje po potrebi Oblik izvještaja Bilanca, račun dobiti i gubitka, izvještaj o novčanom toku i izvještaj o promjenama glavnice Izvještaj o tokovima pojedinih poslovnih aktivnosti Prijedlog plana, izvještaj o troškovima, izvj. o ekonomskom položaju Korisnik izvještaja Primarno – vanjski korisnici Primarno – unutarnji korisnici Manageri određenih hijerarhijskih razina 23
  • 24. Podjela računovodstva sa stajališta računovodstvene djelatnosti • S obzirom na složenost i vrstu zadataka koje obavlja računovodstvo se dijeli na : - knjigovodstvo, - računovodstveno planiranje, - računovodstveni nadzor, - računovodstvenu analizu i - računovodstveno informiranje. • Prva dva dijela odnose se na računovodstveno praćenje poslovanja, dok se druga dva dijela bave računovodstvenim proučavanjem poslovanja. • Računovodstveno informiranje rezultate prethodnih funkcija stavlja na raspolaganje zainteresiranim subjektima. 24
  • 25. Knjigovodstvo • Obilježja: - sustavna cjelovitost - kvantitativni vrijednosni izraz - skraćeni način bilježenja nastalih poslovnih promjena - visok stupanj pouzdanosti. • Zadaci: - Evidentiranje stanja i kretanja imovine, dugova, kapitala - Praćenje rashoda i prihoda - Obračun rezultata poslovanja i njegove raspodjele - Sastavljanje temeljnih financijskih izvještaja: bilanca, račun dobiti i gubitka, izvještaj o novčanim tokovima, izvještaj o promjenama glavnice, računovodstvene politike i bilješke uz financijske izvještaje 25
  • 26. Računovodstveno planiranje • Predstavlja skupljanje, sređivanje, početno obrađivanje i prikazivanje podataka o budućem poslovanju. • Rezultat računovodstvenog planiranja su razni predračuni koji prikazuju projicirana buduća stanja imovine, dugova i kapitala ili buduće prihode i rashode, odnosno rezultat poslovanja. • Predračuni su izvještaji koji sadrže informacije o očekivanim poslovnim promjenama u budućnosti, izraženim vrijednosno. 26
  • 27. Računovodstveni nadzor • Posebna je vrsta proučavanja i ocjenjivanja samog tijeka obrade knjigovodstvenih podataka i njihovih iskaza, odnosno dokumenata, kao i tekuća kontrola poslovanja u svim dijelovima računovodstva. • Predmet nadzora jest kontrola ulazne dokumentacije, računska kontrola izvršenih knjiženja i obračuna, izlaznih računovodstvenih dokumenata, izvještaja i sl. • Rezultat su računovodstvenog nadzora točnija računovodstvena izvješća, veća usklađenost poslovanja s propisima i ostalim aktima i sl. 27
  • 28. Računovodstvena analiza • Proučava podatke iz računovodstvenih obračuna i predračuna, ocjenjuje, odnosno utvrđuje bonitet, otkriva uzroke odstupanja ostvarenog od planiranog i daje prijedloge za poboljšanje poslovnih procesa i stanja. • Rezultat računovodstvene analize jesu potpuniji računovodstveni izvještaji koji povezuju predračune s obračunima i tumače razlike između njih. 28
  • 29. Računovodstveno informiranje • Stavlja korisnicima informacija na raspolaganje računovodstvene informacije sadržane u obračunima i predračunima. • Korisnici računovodstvenih informacija: - interni (unutarnji) i - eksterni (vanjski) korisnici. • Interni korisnici su manageri različitih razina. • Eksterni korisnici su: dioničari, dobavljači, kupci, država. 29
  • 31. Računovodstvena načela, standardi i politike • Računovodstvena načela određuju koncepciju računovodstva i razrađuju njegove osnovne karakteristike te formuliraju osnovicu za računovodstvenu politiku. • Računovodstveni standardi predstavljaju razradu računovodstvenih načela u pogledu metoda obuhvaćanja i obrade računovodstvenih podataka, formiranja računovodstvenih informacija, prezentiranja i čuvanja računovodstvenih podataka i informacija. 31
  • 32. Računovodstvena načela, standardi i politike • Računovodstvena politika odnosi se na računovodstveni sadržaj ekonomskih kategorija i na njihovo iskazivanje i interpretiranje. Obuhvaća načela, konvencije, metode, pravila i postupke prilikom izrade i prezentiranja računovodstvenih izvještaja. 32
  • 33. Računovodstvena načela • Temeljna računovodstvena načela - načelo kontinuiranosti - načelo dosljednosti - načelo razgraničenja ili priznavanja ekonomskih promjena u trenutku nastanka • Načela računovodstvenih politika - načelo opreznosti - načelo prevage suštine nad formom - materijalnosti 33
  • 34. Ostala (značajnija) računovodstvena načela - načelo izražavanja u novcu - načelo stabilnosti novčane jedinice - načelo vrijednosnog i vremenskog utvrđivanja promjena - načelo različitih razina računovodstvenog izvještavanja - načelo relativnosti izvještajnih kategorija 34
  • 35. Međunarodni računovodstveni standardi MRS/MSFI • MRS 1 Prezentiranje financijskih izvještaja • MRS 2 Zalihe ( HSFI 10 ) • MRS 7 Izvještaji o novčanom toku • MRS 8 Neto dobit ili gubitak razdoblja, temeljne pogreške i promjene računovodstvenih politika • MRS 10 Događaji nakon datuma bilance • MRS 11 Ugovori o izgradnji • MRS 12 Porez na dobit • MRS 14 Izvještavanje o dijelovima poduzeća 35
  • 36. • MRS 15 Informacije koje pokazuju učinke mijenjanja cijena • MRS 16 Nekretnine, postrojenja i oprema • MRS 17 Najmovi • MRS 18 Prihodi • MRS 19 Primanja zaposlenih • MRS 20 Računovodstvo državnih potpora i državne pomoći • MRS 21 Učinci promjena tečajeva stranih valuta • MRS 22 Poslovna spajanja • MRS 23 Troškovi posudbe 36
  • 37. • MRS 24 Objavljivanje povezanih stranaka • MRS 26 Računovodstvo i izvještavanje o mirovinskim planovima • MRS 27 Konsolidacija financijskih izvještaja • MRS 28 Računovodstvo ulaganja u ovisna društva • MRS 29 Financijsko izvještavanje u hiperinflacijskim privredama • MRS 30 Objavljivanja u financijskim izvještajima banaka i sličnih financijskih institucija • MRS 31 Financijsko izvještavanje o udjelima u zajedničkim poduhvatima • MRS 32 Financijski instrumenti: Objavljivanje i prezentiranje 37
  • 38. • MRS 33 Zarade po dionici • MRS 34 Financijsko izvještavanje za razdoblja u toku godine • MRS 35 Prestanak poslovanja • MRS 36 Umanjenje imovine • MRS 37 Rezerviranja, nepredviđene obveze i nepredviđena imovina • MRS 38 Nematerijalna imovina • MRS 39 Financijski instrumenti: priznavanje i mjerenje • MRS 40 Ulaganje u nekretnine • MRS 41 Poljoprivreda 38
  • 39. 39 HSFI 1 Financijski izvještaji HSFI 2 Konsolidirani financijski izvještaji HSFI 3 Računovodstvene politike, promjene računovodstvenih procjena, pogreške HSFI 4 Događaji nakon datuma bilance HSFI 5 Dugotrajna nematerijalna imovina HSFI 6 Dugotrajna materijalna imovina HSFI 7 Ulaganja u nekretnine HSFI 8 Dugotrajna imovina namijenjena prodaji i prestanak poslovanja HSFI 9 Financijska imovina HSFI 10 Zalihe HSFI 11 Potraživanja HSFI 12 Kapital HSFI 13 Obveze HSFI 14 Vremenska razgraničenja HSFI 15 Prihodi HSFI 16 Rashodi HSFI 17 Poljoprivreda Hrvatski standardi financijskog izvještavanja
  • 40. Međunarodni standardi financijskog izvještavanja Direktive: • Četvrta direktiva EU – za godišnje račune d.d. i d.o.o. (opće odredbe vezane za bilancu i račun dobiti i gubitka, odredbe o sastavu bilance i računa dobiti i gubitka i posebne odredbe za neke pozicije, pravila procjene i upute o sadržaju bilježaka i izvještaja o poslovanju, odredbe o objavljivanju i kontroli računovodstvenog izvještavanja) • Sedma direktiva EU – za složena poduzeća (konsolidirani financijski izvještaji) • Harmonizacija računovodstva: usklađivanje sa MRS- ovima 40
  • 41. Računovodstvene politike - izbor 41 Temeljne računovodstvene pretpostavke Kriteriji izbora i primjene računovodstvenih politika Računovodstveni standardi, zakonski propisi Odabrane računovodstvene politike Ostala račun. načela Opće Imovina Obveze i rezerviranja Dobitak i gubitak
  • 42. Značajke računovodstvenih politika • Izbor uz punu odgovornost obavlja management poduzeća na prijedlog računovodstvenih stručnjaka uz odgovornost računovodstvenog managera. • Temeljni računovodstveni izvještaji moraju se zasnivati na izabranim računovodstvenim politikama. • Računovodstvene politike moraju se objavljivati. 42
  • 43. Značajke računovodstvenih politika • Ne smiju se mijenjati iz razdoblja u razdoblje, osim pri izmjeni zakonskih propisa, nacionalnih ili međunarodnih standarda te ukoliko bi promjena značajnije djelovala na poboljšanje kvalitete financijskih izvještaja. • Primjena je obvezujuća i za ostale politike pojedinih funkcija poduzeća. • Na izbor računovodstvenih politika utječu interni i eksterni čimbenici. 43
  • 45. SUSTAVI KNJIGOVODSTVA • Jednostavno knjigovodstvo • Dvojno knjigovodstvo • METODE DVOJNOG KNJIGOVODSTVA: - Prijepisne (prijenosne) metode - Kopirne metode - Strojne metode - Elektronske metode • Načela dvojnog knjigovodstva 45
  • 46. SUSTAVI I METODE KNJIGOVODSTVA • Razvoju računovodstva prethodio je razvoj knjigovodstva koje se razvijalo usporedo s ekonomskim razvojem društva. • Od prvotne uloge da zaštiti privredne subjekte od zaborava knjigovodstvo se razvilo u složenu evidencijsko - informativnu aktivnost koja pruža podlogu za donošenje poslovnih odluka. • Razvoj gospodarskih odnosa u društvu doveo je do razvoja knjigovodstva što će biti prikazano u nastavku i što se mora imati na umu prilikom razmatranja sustava i metoda računovodstva. 46
  • 47. SUSTAVI KNJIGOVODSTVA • Ovisno o načinu knjiženja poslovnih promjena, načelima na kojima se knjiženja temelje, cilju koji se želi ostvariti i poslovnim knjigama koje se vode razlikujemo: - Jednostavno knjigovodstvo i - Dvojno knjigovodstvo. • Uz ova dva osnovna sustava knjigovodstva razvila su se još dva i to: – kameralno knjigovodstvo kao varijanta jednostavnog i – konstantno knjigovodstvo kao varijanta dvojnog knjigovodstva. 47
  • 49. Jednostavno knjigovodstvo • Promjene stanja nekog dijela imovine ili obveza evidentiraju se izolirano tj. u odvojenim knjigama koje međusobno nisu povezane. • Uloženi kapital u poduzeće (vlasnički kapital ili glavnica) ne evidentira se. • Ne vodi se evidencija o ukupnoj imovini i rashodima i prihodima. • Redovito se vode slijedeće knjige: - knjiga blagajne, - knjiga dužnika i vjerovnika i - dnevnik. 49
  • 50. Jednostavno knjigovodstvo • Rezultat poslovanja ne može se utvrditi temeljem knjiženja, već se utvrđuje usporedbom vrijednosti čiste imovine s kraja razdoblja s onom s početka razdoblja, a do koje se dolazi njezinim popisom. 50
  • 51. Kameralno knjigovodstvo • Temelji se na sustavu jednostavnog knjigovodstva, a razvio se u 17. st. za potrebe praćenja državnih rashoda i prihoda. • Karakterizira ga činjenica da uz evidenciju nastalih rashoda i prihoda vodi i evidenciju ostvarenja plana svih rashoda i prihoda. • Njihovim uspoređivanjem utvrđuje se višak ili manjak u proračunu. 51
  • 52. Konstantno knjigovodstvo • Temelji se na načelima dvojnog knjigovodstva. • U okviru ovog sustava vodi se evidencija o svim dijelovima imovine i evidencija o rashodima i prihodima. • Da bi se uspoređivali ostvareni s planiranim rashodima i prihodima konta u glavnoj knjizi svrstana su u tri grupe: - upravni računi, - blagajnički računi i - računi za obračun koji su veza između prethodno navedenih. 52
  • 53. Dvojno knjigovodstvo • Razvio se uslijed snažnog razvoja trgovine i kreditnih odnosa u Italiji tijekom 15. i 16. stoljeća. • Predstavlja cjeloviti sustav evidentiranja poslovnih promjena u okviru kojega se uz cjelokupnu imovinu bilježe svi dugovi i kapital, rashodi i prihodi i iz kojeg je na temelju knjiženja moguće utvrditi rezultat poslovanja. • Osnovno obilježje – svaka se poslovna promjena bilježi usporedno na dva različita konta s time što uzrokuje različite promjene suprotne prirode, na jednom je kontu pozitivna, dok je na drugom negativna. • knjige dvojnog knjigovodstva: - dnevnik, - glavna knjiga i - pomoćne knjige. 53
  • 54. METODE DVOJNOG KNJIGOVODSTVA • Načini bilježenja podataka o poslovnim promjenama. • Neovisno o korištenoj metodi, knjigovodstveni postupak obuhvaća pripremu dokumenata (knjigovodstvenih isprava) kao i postupak s podacima sadržanim u tim ispravama i to njihovo bilježenje, klasificiranje i sumiranje rezultata poslovanja. • Svaka metoda mora omogućiti obuhvaćanje svih podataka o poslovnim transakcijama te, sumiranjem određenih podataka, sastavljanje financijskih, upravljačkih i poreznih izvještaja. 54
  • 56. RUČNE METODE Prijepisne metode • Sve poslovne promjene bilježe se u određene evidencije po nekom redu. U svaku iduću evidenciju prepisuju se podaci iz prethodne. • Postoji pet vrsta prijepisnih metoda: - Starotalijanska metoda, - Novotalijanska metoda, - Njemačka metoda, - Francuska metoda i - Tablična ili američka metoda. 56
  • 57. RUČNE METODE Prijepisne metode • Starotalijanska metoda 57 MEMORIJAL DNEVNIK GLAVNA KNJIGA
  • 58. RUČNE METODE Prijepisne metode • Novotalijanska metoda 58 MEMORIJAL BLAGAJNIČKI DNEVNIK PRIMANOTA GLAVNA KNJIGA
  • 59. RUČNE METODE Prijepisne metode • Njemačka metoda 59 BLAGAJNIČKI DNEVNIK DNEVNIK KUPNJE DNEVNIK PRODAJE DNEVNIK PRIMANOTA ZBIRNI DNEVNIK GLAVNA KNJIGA
  • 60. RUČNE METODE Prijepisne metode • Francuska metoda 60 BLAGAJNIČKI DNEVNIK SPECIJALIZIRANI DNEVNICI ZBROJNI DNEVNIK GLAVNA KNJIGA
  • 61. RUČNE METODE Prijepisne metode • Tablična ili američka metoda Redni broj Datum Opis Kontrolna kolona Rn _________ Rn __________ Rn __________ D P D P D P 61
  • 62. RUČNE METODE Kopirne metode • Sastoji se u istodobnom knjiženju poslovnih promjena u dvije ili više poslovnih knjiga od kojih je jedna izvornik, a ostale su kopije. • Dva su načina upisivanja poslovnih promjena kopirnom metodom: - izvorno knjiženje bilježi se u dnevnik, a kopija u glavnu knjigu (Hintzova metoda); - izvorno knjiženje bilježi se u glavnu knjigu, a kopija u dnevnik (Ruffova metoda). • U praksi se uglavnom primjenjuje Ruffova metoda. 62
  • 63. STROJNE METODE • Radi se o korištenju strojeva za evidenciju poslovnih promjena te za izradu određenih izvješća, listi i sl. • Imaju mogućnost izvršavanja jednostavnijih računskih operacija. • Podaci o poslovnim promjenama bilježe se na medij (bušena kartica npr.) koji služi za njihov prijenos. 63
  • 64. ELEKTRONSKA METODA • Odnosi se na korištenje računala za evidentiranje poslovnih promjena i obradu računovodstvenih informacija. • Temeljne komponente takvog računovodstvenog sustava jesu: – izvorni dokumenti (uvijek su u papirnatom obliku bez obzira na korištenu metodu), – ulazna jedinica, – procesor, – pohranjivanje podataka i – izlazna jedinica. 64
  • 65. Načela dvojnog knjigovodstva • Dvojno knjigovodstvo temelji se na slijedećim načelima: – načelo bilančne ravnoteže i permanentnog bilanciranja, – načelo raščlanjivanja ili individualiziranja promjena, – načelo grupiranja ili sistematiziranja promjena, – načelo kronološke i sustavne evidencije, – načelo dokumentiranosti i – načelo formalnosti i urednosti. 65
  • 67. • KNJIGOVODSTVENE ISPRAVE – Sastavljanje i razvrstavanje knjigovodstvenih isprava – Tokovi kretanja knjigovodstvenih isprava – Sadržaj knjigovodstvenih isprava – Odgovornost za sastavljanje i kontrola knjigovodstvenih isprava – Nalog za knjiženje – Čuvanje knjigovodstvenih isprava • POSLOVNE KNJIGE – Temeljne knjige – Pomoćne knjige 67
  • 68. KNJIGOVODSTVENE ISPRAVE • Predstavljaju pisani dokaz o nastaloj poslovnoj promjeni te odražavaju njezinu istinitost. • Služe kao podloga za unošenje podataka u poslovne knjige i za nadzor nad obavljanjem poslovnog zahvata. • One su nositelji informacija o nastalim poslovnim promjenama koje su predmet knjigovodstvene obrade, a odraz su promjena elemenata financijskih izvještaja tj. imovine, obveza, kapitala, rashoda, prihoda i rezultata poslovanja. 68
  • 69. Sastavljanje i razvrstavanje knjigovodstvenih isprava • Sastavljaju se na mjestu i u vremenu nastanka poslovne promjene, osim onih isprava koje se sastavljaju u računovodstvu. • Razlikujemo slijedeće kriterije razvrstavanja knjigovodstvenih isprava: - mjesto nastanka; - namjena isprava; - obuhvatnost poslovnih promjena; - računalna obrada isprava; - ostali kriteriji. 69
  • 70. Sastavljanje i razvrstavanje knjigovodstvenih isprava • Prema mjestu nastanka razlikujemo: - unutrašnje (interne) i - vanjske (eksterne) isprave. • Unutrašnje knjigovodstvene isprave - sastavljaju se u poduzeću i to u funkcijskom ustrojstvu i u računovodstvu. - dokazuju kretanje imovine unutar poduzeća i njezino pretvaranje u učinke. - služe za pravilan obračun cjelokupnog procesa reprodukcije koji se odvija u okviru poduzeća te kao sredstvo kontrole. - izdatnice, fakture kupcima, uplatnice, isplatnice, isplatne liste… 70
  • 71. Sastavljanje i razvrstavanje knjigovodstvenih isprava • Vanjske knjigovodstvene isprave - nastaju izvan poduzeća, a opisuju poslovne promjene koje uzrokuju promjenu stavki imovine, obveza i glavnice poduzeća. • Prema namjeni razlikujemo: - naredbodavne isprave i - isprave dokazivanja poslovnog događaja. • Naredbodavne isprave - Nazivaju se još i nalozi za izvršenje poslovnih promjena. - Prethode nastajanju poslovnih promjena te ne mogu služiti kao temelj za knjiženje budući da poslovne promjene još nisu nastale. 71
  • 72. Sastavljanje i razvrstavanje knjigovodstvenih isprava - Tek po izvršenju naloga izdaje se isprava o izvršenju koja predstavlja temelj za knjiženje. - Uobičajeno je da je naredbodavna isprava istodobno i opravdavajuća i dokaziva isprava. • Isprave dokazivanja poslovnog događaja - Predstavljaju temelj za knjiženje, a često su sastavni dio naredbodavnih isprava. • Prema kriteriju obuhvatnosti poslovnih promjena: - pojedinačne (izvorne, osnovne, originalne) i - zbirne (izvedene) isprave. 72
  • 73. Sastavljanje i razvrstavanje knjigovodstvenih isprava • Pojedinačne isprave - Sadrže podatke o jednoj poslovnoj promjeni te se mogu neposredno koristiti kao temelj za knjiženje. - Dokazuju one poslovne promjene zbog kojih su i sastavljene • Zbirne isprave - Nastaju iz većeg broja pojedinačnih isprava - Koriste se radi racionalizacije rada u knjigovodstvu. • Prema kriteriju kompjutorske obrade isprava razlikujemo: - primarni ulaz izvornih knjigovodstvenih isprava i - izvedene isprave na temelju programa unosa knjigovodstvenih podataka 73
  • 74. Tokovi kretanja knjigovodstvenih isprava • Tok kretanja knjigovodstvenih isprava je slijedeći: - sakupljanje podataka odnosno knjigovodstvenih isprava po mjestima njihova nastanka, - kontrola prikupljenih isprava, - knjiženje poslovnih promjena na osnovi isprava i - pohrana knjigovodstvenih isprava. 74
  • 75. Sadržaj knjigovodstvene isprave • knjigovodstvena isprava mora sadržavati bitne sastojke koji je čine vjerodostojnom. • Sadržaj mora biti takav da nedvojbeno i istinito predstavlja poslovnu promjenu i da obuhvaća sve podatke potrebne za unos u poslovne knjige. 75
  • 76. Sadržaj knjigovodstvene isprave • Bitni sastojci isprave jesu: – naziv i adresa izdavatelja isprave, – naziv funkcijskog dijela izdavatelja, – naziv isprave, – datum izdavanja isprave, – imena osoba koje sudjeluju u izvršavanju poslovnih promjena za koje je isprava sastavljena, – osnova za izvršenje poslovne promjene, – količine, – svote izražene u kunama i – potpisi osoba koje su ovlaštene za potpisivanje konkretne isprave. 76
  • 77. Odgovornost za sastavljanje i kontrola knjigovodstvenih isprava • Za sastavljanje knjigovodstvenih isprava odgovorno je poduzeće. • Za istinitost i realnost nastale poslovne promjene koju dokumentira knjigovodstvena isprava jamči odgovorna osoba svojim potpisom što je u skladu s činjenicom da za svaku knjigovodstvenu ispravu sastavljenu u poduzeću mora postojati pojedinačna odgovornost. • Prije unosa u poslovne knjige svaka primljena ili izdana isprava mora se kontrolirati (likvidirati). • Kontrola se provodi u posebnom funkcijskom dijelu poduzeća. 77
  • 78. Odgovornost za sastavljanje i kontrola knjigovodstvenih isprava • Razlikujemo slijedeće vrste kontrole: - kontrola formalne ispravnosti, - kontrola bitne ispravnosti i - kontrola računske ispravnosti. • Cilj kontrole knjigovodstvenih isprava je pouzdanost računovodstvenih informacija. • Na temelju kontroliranih knjigovodstvenih isprava ovlaštena osoba (konter) izdaje pismeni nalog za knjiženje isprave u kojem su određeni računi na kojima treba knjižiti poslovnu promjenu. 78
  • 79. Nalog za knjiženje • Pismeni je zahtjev voditelja računovodstva ili od njega ovlaštene osobe da se knjiženje podataka iz određene kontrolirane isprave mora obaviti u odgovarajuće poslovne knjige. • Najvažniji dio naloga je označavanje računa tj. kontiranje iz kontnog plana poduzeća na koji treba knjižiti podatke iz knjigovodstvenih isprava. • Mogu postojati različiti nalozi za knjiženje što ovisi o ustrojstvu knjigovodstva poduzeća. 79
  • 80. Čuvanje knjigovodstvenih isprava • Nakon obavljenih knjiženja knjigovodstvene isprave se odlažu na čuvanje. • Isprave se mogu čuvati: - u obliku izvornika - ili na određenom mediju. • Ovisno o vrsti knjigovodstvene isprave različit je i vremenski rok njezinog čuvanja. 80
  • 81. POSLOVNE KNJIGE • Predstavljaju evidencije u kojima se kronološki i na sustavan način obuhvaćaju nastale poslovne promjene utemeljene na vjerodostojnim knjigovodstvenim ispravama, a koje se odnose na promjene imovine, glavnice, dugova, rashoda i prihoda. • S obzirom na njihov sadržaj i način knjiženja poslovnih promjena razlikujemo: - Temeljne knjige: a) dnevnik b) glavna knjiga - Pomoćne knjige: a) analitičke knjige b) druge pomoćne knjige 81
  • 83. Temeljne knjige • Dnevnik - Poslovna knjiga u koju se unose poslovne promjene kronološkim redom njihova nastanka. - Može se voditi kao jedinstvena knjiga (opći dnevnik) ili kao više specijaliziranih knjiga (analitički dnevnici) za bilježenje poslovnih promjena. - Promet dugovnih i potražnih strana dnevnika i glavne knjige mora bit jednak jer se bilježe jednake poslovne promjene samo na različit način. 83
  • 84. Temeljne knjige • Glavna knjiga - Sustavna knjigovodstvena evidencija u koju se unose iste poslovne promjene koje su zabilježene i u dnevniku, razvrstane po određenim segmentima koji se grupiraju : - s aspekta bilance na: a) imovinu, b) glavnicu i c) obveze (dugove). - s aspekta računa dobiti i gubitka na: a) rashode, b) prihode i c) rezultat poslovanja. 84
  • 85. Temeljne knjige - Glavna knjiga sadrži račune, i to onoliko njih koliko je potrebno da se udovolji zahtjevima iz propisane sheme financijskih izvještaja kao i zahtjevima vlasnika glavnice za računovodstvenim informacijama. 85
  • 86. Pomoćne knjige • Za razliku od temeljnih poslovnih knjiga u kojima se bilježe skupni podaci o poslovnim promjenama izraženi vrijednosno, u pomoćnim se knjigama bilježe podrobniji podaci izraženi vrijednosno i naturalno kako bi se dobio dublji uvid u stanje i kretanje imovine, dugova, kapitala, rashoda, prihoda i u konačnici rezultata poslovanja. • Analitičke evidencije - Pomoćne knjige u kojima su raščlanjeni sintetički računi sadržani u glavnoj knjizi kako bi se lakše došlo do potrebnih podataka. 86
  • 87. Pomoćne knjige - U poduzećima postoje slijedeće analitičke evidencije: - stalne imovine, - kupaca, - dobavljača, - sirovina i materijala, - sitnog inventara, - gotovih proizvoda, - trgovinske robe itd. - Poduzeće može samo odlučiti koliko će analitičkih evidencija voditi. 87
  • 88. Pomoćne knjige • Druge pomoćne knjige - Mogu se voditi kako bi poduzeće raspolagalo dodatnim podacima o određenim stavkama. - U ovu grupu spadaju: - knjiga inventara, - knjiga ulaznih faktura, - knjiga izlaznih faktura, - knjiga blagajne, - knjiga dioničara itd. 88
  • 90. ŠTO SU KONTA? • Konta su sredstvo, a ne svrha računovodstvenog obuhvaćanja. • Konta su raščlanjeni dijelovi bilance te računa dobitka i gubitka koji služe za skraćeno bilježenje i sustavno obuhvaćanje ekonomskih promjena koje nastaju u poslovnim procesima, a mogu se vrijednosno izraziti. • Konto mora sadržavati: naziv imovine, obveza ili procesa koji se na kontu evidentira, broj konta prema kontnom planu, datum nastanka poslovne promjene, naznaku dokumenta temeljem kojeg se evidentira poslovna promjena, kratak opis poslovne promjene i njen vrijednosni izraz u jedinici nacionalne valute 90
  • 91. • Oznake “duguje” i “potražuje” – tradicija iz vremena kada su konta predstavljala osobe. Razlika dugovne i potražne strane predstavlja saldo kao razliku početnog stanja uvećanog za sva povećanja i svih smanjenja određene kategorije u obračunskom razdoblju. 91 D P
  • 92. VRSTE KONTA • Konta po sadržaju • Konta prema karakteru i funkciji salda • Konta prema stupnju samostalnosti • Konta prema složenosti poslovnih promjena • Konta prema položaju u bilanci • Konta po obliku 92
  • 93. KONTA PO SADRŽAJU • U okviru konta po sadržaju razlikujemo slijedeća konta: - konta prema karakteru i funkciji salda - konta prema samostalnosti - konta prema složenosti - konta prema položaju u bilanci 93
  • 94. Konta prema karakteru i funkciji salda 94 KONTA AKTIVE KONTA STANJA PASIVNO AKTIVNA AKTIVNO PASIVNA KONTA PASIVE MJEŠOVITA KONTA KONTA RASHODA KONTA USPJEHA KONTA PRIHODA
  • 95. Konta prema karakteru i funkciji salda Konto aktive: D Blagajna P 95 Početni saldo Povećanje Smanjenje Zaključni saldo D Kapital P Smanjenje Zaključni saldo Početni saldo Povećanje Konto pasive:
  • 96. Aktivno-pasivni konto Pasivno-aktivni konto 96 D Kupci P Početni saldo Zaključni saldo Smanjenje Primljene akontacije D Dobavljači P Smanjenje Dane akontacije Početni saldo Zaključni saldo Konta prema karakteru i funkciji salda
  • 97. Konta prema karakteru i funkciji salda 97 Povećanje Smanjenje Obračun rashoda Konto prihoda D Prihodi prodaje P Konto rashoda D Rashodi prodaje P Smanjenje Obračun prihoda Povećanje
  • 98. Konta prema karakteru i funkciji salda Mješovita konta (nisu u upotrebi) 98 D Gotovi proizvodi P Početni saldo po proizvodnim troškovima Ulaz po proizvodnim troškovima Pozitivan rezultat poslovanja Izlaz po prodajnoj cijeni Zaključni saldo po proizvodnim troškovima Negativan rezultat poslovanja
  • 99. Konta prema stupnju samostalnosti • Samostalna ili potpuna konta • Konta korekcije (konta ispravka vrijednosti i konta odstupanja) • Ostali oblici vezanih konta (prijelazna konta, konta vremenskih razgraničenja) 99
  • 100. Konta prema složenosti poslovnih promjena • Sintetička • Analitička 100 Glavna knjiga Analitičke evidencije, pomoćne knjige
  • 101. Konta prema položaju u bilanci • Konta bilančne evidencije • Konta izvanbilančne evidencije 101
  • 102. KONTA PO OBLIKU • Konta po foliju • Konta po pagini • Stupnjeviti ili stepenasti oblik konta • Tabelarni (američki) oblik konta • Kombinirani oblik konta • Laičko prikazivanje poslovnih promjena kao neformalni oblik konta • Ostali oblici u uvjetima kompjuterske obrade 102
  • 104. Tok knjigovodstvenog procesa 104 Glavna knjiga Sintetička konta i dnevnik gl.knjige Inventar Početna bilanca Analitičko knjigovodstvo Zaključni list knjigovodstveni dokumenti Analitčka konta i dnevnici Originalne i izvedene temeljnice Količinski i vrijednosni iskaz Vrijednosni iskaz 1 2 3 4 5 6 7 8
  • 105. Legenda • prijenos podataka iz inventara u početnu bilancu • unos početnih stanja na račune glavne knjige uz istodobno knjiženje i u dnevniku glavne knjige • otvaranje analitičkih konta na temelju podataka iz inventara uz istodobno knjiženje početnih stanja u pripadajućem dnevniku analitičkog knjigovodstva • knjiženje poslovnih promjena u analitičkim knjigovodstvima na temelju knjigovodstvenih dokumenata 105
  • 106. Legenda • knjiženje na računima glavne knjige na osnovi izvedenih knjigovodstvenih dokumenata • knjiženja u glavnoj knjizi na osnovi podataka analitičkih knjigovodstava • sastavljanje zaključnog lista na temelju podataka glavne knjige i po potrebi podataka iz analitičkih evidencija 106
  • 107. Zaključni list 107 Zaključni list Konta Bruto bilanca Konačna bilanca Prometna Saldo Bilanca Račun dobiti i gubitka D P D P Aktiva Pasiva Rashodi Prihodi
  • 108. • Bruto bilanca – njome se provjerava usklađenost ukupnog prometa i salda konta glavne knjige i dnevnika za određeno poslovno razdoblje. Zbrojevi dugovnog i potražnog prometa moraju biti isti, kao i dugovnog i potražnog salda. • Zaključni list – sastavlja se nakon provedenih zaključnih knjiženja i u njemu se rezultat iz računa dobiti i gubitka unosi u imovinsku bilancu čime se zaključuje knjigovodstveni proces. 108 Zaključni list
  • 109. Zaključni list • U uvjetima kompjuterske obrade provodi se automatsko knjiženje zaključka dnevnika, glavne knjige i analitičkih evidencija. • Napomena: u današnjoj praksi pojedine se faze knjigovodstvenog procesa mogu i drukčije obavljati, posebice s obzirom na uvjete EOP-a, ali je poznavanje klasične metodologije bitno radi razumijevanja njihove suštine. 109
  • 111. PREDZAKLJUČNI RADOVI • Ispravci netočnih knjiženja • Obračun prihoda i rashoda u alikvotnom dijelu obračunskog razdoblja (vremenska razgraničenja) • Usklađivanje knjigovodstvenog sa stvarnim stanjem imovine i obveza • Konačni obračun amortizacije • Konačni obračun revalorizacije • Sastavljanje probnog računa dobiti i gubitka • ZAKLJUČNI RADOVI 111
  • 112. PREDZAKLJUČNI RADOVI • Predzaključni radovi odnose se na radove koje se moraju poduzeti kako bi se obračuni pojedinih razdoblja mogli pravilno i točno iskazati. • Najčešće se vrše slijedeći predzaključni radovi: – Ispravci netočnih knjiženja – Obračun prihoda i rashoda u alikvotnom dijelu obračunskog razdoblja (vremenska razgraničenja) – Usklađivanje knjigovodstvenog sa stvarnim stanjem imovine i obveza – Konačni obračun amortizacije – Konačni obračun revalorizacije – Sastavljanje probnog računa dobiti i gubitka 112
  • 113. Ispravci netočnih knjiženja (knjigovodstvene pogreške) • U knjigovodstvenim poslovima često mogu nastati pogreške koje je potrebno u što kraćem roku, a najkasnije krajem obračunskog razdoblja ispraviti. • Nepravodobno otklanjanje knjigovodstvenih pogrešaka rezultira netočnim stanjem imovine, dugova, kapitala, prihoda i rashoda. • Sve se pogreške mogu svrstati u dvije osnovne skupine: - formalne i - materijalne pogreške. 113
  • 114. Ispravci netočnih knjiženja (knjigovodstvene pogreške) • Pogreške formalne prirode vidljive su iz neravnoteže dugovne i potražne strane u poslovnim knjigama, a najčešće nastaju zbog zamjena brojki, krivog zbrajanja ili zamjene knjiženja između dugovne i potražne strane. • Ovu vrstu pogreška moguće je riješiti: - metodom najkraće linije i - metodom sužavanja polja pogreška. 114
  • 115. Ispravci netočnih knjiženja (knjigovodstvene pogreške) • Materijalne pogreške vidljive su iz netočnih stanja na računima imovine, dugova, kapitala, rashoda i prihoda, a nastaju u slučajevima: – kada poslovni događaj, iskazan u knjigovodstvenoj ispravi nije knjižen u cijelosti već djelomično, – kada proknjižena vrijednost ne odgovara vrijednosti u ispravi, – kada je knjig. isprava knjižena na krivoj strani, – kada je knjig. isprava knjižena na krivom računu, – kada je knjig. isprava različito knjižena u različitim poslovnim knjigama i dr. 115
  • 116. Ispravci netočnih knjiženja (knjigovodstvene pogreške) • Najsigurniji način, uz usporedbu dugovnih i potražnih prometa kojom se mogu pronaći samo neke pogreške, pronalaska materijalnih pogrešaka jest provođenje inventure i sravnjivanje prometa pomoćnih knjiga i analitičkih evidencija. • Sve pronađene pogreške moraju se ispraviti, a u tu svrhu koriste se slijedeće metode: - storno, - precrtavanje i - dopunsko evidentiranje. • Storniranje se koristi kako bi se ispravila nastala knjigovodstvena pogreška pri čemu je ona i dalje vidljiva. Pogrešno knjiženje ispravlja se na temelju izdanog naloga za ispravljanje. Ono može biti potpuno i djelomično. 116
  • 117. Ispravci netočnih knjiženja (knjigovodstvene pogreške) – Primjer: Sa žiro računa isplaćena je obveza za otplatu kratkoročnog zajma u iznosu od 5.000,00 €. Poslovni događaj je pogrešno evidentiran kao plaćanje obveze prema dobavljaču. D Žiro račun P D Dobavljač P D Kratk. zajam P X 5.000,00 (1) (1) 5.000,00 X (2) 5.000,00 (2) 5.000,00 (1) Pogrešno knjiženje poslovne promjene (2) Ispravak pogrešnog knjiženja metodom crvenog storna 117
  • 118. Ispravci netočnih knjiženja (knjigovodstvene pogreške) • Precrtavanjem se ispravljaju iznosi u trenutku njihova upisivanja u dnevnik ili glavnu knjigu. Za ovu metodu nije potrebno ispostaviti posebnu knjigovodstvenu ispravu. • Primjer: Od dobavljača je primljen račun za nabavu sitnog inventara u vrijednosti od 54.000,00 €. Knjigovodstvo je evidentiralo sitan inventar na zalihama u vrijednosti od 45.000,00 €. D Dobavljač P D Zalihe sitnog invent. P 54.000,00 54.000,00 45.000,00 (1) (1) 45.000,00 (1) Pogrešno knjiženje i njegov ispravak metodom precrtavanja 118
  • 119. Ispravci netočnih knjiženja (knjigovodstvene pogreške) • Dopunsko evidentiranje koristi se kad je na računu jednom ili više puta upisan veći ili manji iznos od stvarnog na ispravi. Ispravak se provodi na način da se dopisuje razlika do stvarnog iznosa na temelju interne knjigovodstvene isprave. • Primjer: Kupac je doznačio na žiro račun iznos od 50.000,00 €. €jigovodstvo je evidentiralo 5.000,00 €. D Žiro račun P D Kupci P (1) 5.000,00 X 5.000,00 (1) (2) 45.000,00 45.000,00 (2) (1) Pogrešno upisana poslovna promjena (2) Dopunsko knjiženje 119
  • 120. Vremenska razgraničenja • Kvalitetni računovodstveni sustav mora pružati korisnicima računovodstvenih informacija što realniji rezultat poslovanja u obračunskom razdoblju tj. vremenskom razdoblju za koje se sastavljaju izvješća. • Prihodi i rashodi često se odnose na jedno obračunsko razdoblje, budući su poslovne transakcije iz kojih su oni proizašli započele i završile u istom razdoblju. • Postoje, međutim, i transakcije koje započnu u jednom, a završe u nekom kasnijem razdoblju te se kod njih nastali prihodi i rashodi tretiraju na poseban način. 120
  • 121. Vremenska razgraničenja • Različite vrste transakcija koje zahtijevaju usklađivanje pojedinih pozicija na kraju određenog razdoblja, mogu se svrstati u slijedeće grupe: – knjiženi troškovi koji moraju biti jednako podijeljeni između dva ili više obračunskih razdoblja, – knjiženi prihodi koji moraju biti jednako podijeljeni na dva ili više obračunskih razdoblja, te odgođeno priznavanje prihoda za koje je u vrijeme prodaje ili obavljanja usluge neizvjesna konačna naplata, – Neuknjiženi troškovi (npr. kamate, zarade djelatnika nakon njihove zadnje isplate u obračunskom razdoblju…) 121
  • 122. Vremenska razgraničenja • Neuknjiženi prihodi (npr. oni koji su ostvareni, ali još nefakturirani kupcima). • knjiženi troškovi koji moraju biti jednako podijeljeni između dva ili više obračunskih razdoblja javljaju se kada izdatak poduzeća postaje trošak kroz više obračunskih razdoblja pri čemu se koriste konta vremenskih razgraničenja kako bi se uskladila vremenska razlika između nastanka i obračunavanja alikvotnog dijela troška, odnosno prihoda koji tom razdoblju pripada. 122
  • 123. Vremenska razgraničenja • Vremenska razgraničenja: - Aktivna vremenska razgraničenja (plaćeni troškovi budućeg razdoblja i nedospjela naplata prihoda) i - Pasivna vremenska razgraničenja (odgođeno plaćanje troškova i prihod budućeg razdoblja). - Predzaključnim radovima obračunava se odgovarajući dio troškova ili prihoda koji tereti obračunsko razdoblje. • knjiženi prihodi koji moraju biti jednako podijeljeni na dva ili više obračunskih razdoblja odnose se na primitke koji obvezuju poduzeće na određenu protučinidbu u budućnosti nakon koje se mogu tretirati kao prihodi. 123
  • 124. Vremenska razgraničenja • Neuknjiženi troškovi odnose se na troškove koji su u obračunskom razdoblju nastali, ali nisu evidentirani (akumuliraju se npr. dan za danom kao plaće djelatnika) te ih je stoga potrebno evidentirati u odgovarajuće razdoblje. • Neuknjiženi prihodi odnose se na prihode koji su u obračunskom razdoblju nastali, ali nisu evidentirani te ih je stoga potrebno evidentirati u odgovarajuće razdoblje. 124
  • 125. Usklađivanje knjigovodstvenog sa stvarnim stanjem imovine i obveza • Postupak usklađivanja knjigovodstvenog sa stvarnim stanjem provodi se temeljem podataka iz inventara. • Inventar je rezultat dobiven postupkom popisa imovine i obveza (inventarizacije). • Imovina i obveze dobivene inventarizacijom smatraju se realnim pa se podaci iz poslovnih knjiga moraju svesti na stvarno stanje. • Inventarizacija ima slijedeće faze: - prethodni radovi, - utvrđivanje stvarnog stanja, - procjena pojedinih oblika imovine, - utvrđivanje inventarskih razlika i - sastav i razmatranje elaborata o popisu. 125
  • 126. Usklađivanje knjigovodstvenog sa stvarnim stanjem imovine i obveza • Prethodni radovi obuhvaćaju: – osnivanje popisnih komisija, – izradu plana popisa, – sistematizacija imovine, obveza i kapitala – ažuriranje operativne i knjigovodstvene evidencije i – pripremu popisnih tiskanica i dr. • Utvrđivanje stvarnog stanja postiže se brojenjem, mjerenjem, vaganjem i drugim potrebnim postupcima na predmetima popisa. • Procjena pojedinih oblika imovine odnosi se na utvrđivanje realnosti iskazanih stanja u inventaru kako bi se obavile odgovarajuće korekcije. 126
  • 127. Usklađivanje knjigovodstvenog sa stvarnim stanjem imovine i obveza • Utvrđivanje inventarskih razlika provodi se nakon obavljenog popisa te se ispituju uzroci odstupanja stvarnih od knjigovodstvenih veličina. Na temelju utvrđenih razlika provode se usklađivanja knjigovodstvenih evidencija sa stvarnim veličinama. • Središnja komisija za popis po njegovom završetku sastavlja elaborat o obavljenom popisu te ga, zajedno sa svojim mišljenjem, dostavlja poslovodstvu na razmatranje. • Razlikujemo: - potpuni popis, - djelomični popis i - popis u tijeku godine. 127
  • 128. Inventar i njegova struktura • Sastavlja se povremeno na temelju popisa stvarnog stanja imovine i obveza. • Struktura inventara: - aktiva, - pasiva (dugovi), - usporedba aktive i pasive i - financijski rezultat. • Aktiva prikazuje svu imovinu poduzeća razvrstanu po pojavnim oblicima izraženu vrijednosno i količinski. • Pasiva prikazuje sve dugove poduzeća razvrstane po pojavnim oblicima. 128
  • 129. Inventar i njegova struktura • Usporedbom aktive i pasive utvrđujemo vrijednost neto imovine što je jednako vrijednosti vlasničke glavnice (kapitala). 129
  • 130. Konačni obračun amortizacije • Sastavlja se krajem obračunskog razdoblja te se njime utvrđuje vrijednost troška amortizacije za poslovnu godinu i provode knjiženja u financijskom računovodstvu. • Da bi se mogao sastaviti konačni obračun potrebno je za svaku godinu sastaviti proračun amortizacije koji sadrži vrstu imovine, njezinu vrijednost na koju se primjenjuje stopa amortizacije. 130
  • 131. Konačni obračun revalorizacije • Revalorizacija je ponovno procjenjivanje, odnosno utvrđivanje vrijednosti imovine, obveza i kapitala. • Budući da vrijednost imovine, obveza i kapitala nije fiksna već protekom se vremena mijenja potrebno je provesti revalorizaciju. Posebice je to izraženo u uvjetima hiperinflacije. • Tijekom godine poduzeća primjenjuju privremeni obračun revalorizacije, dok se njezin konačni obračun provodi na kraju poslovne godine, budući se njezini efekti odražavaju na rezultat poslovanja. 131
  • 132. Sastavljanje probnog računa dobiti i gubitka • Probni račun dobiti i gubitka dinamički je interni izvještaj koji se sastavlja potkraj obračunskog razdoblja radi izvještavanja o poslovanju tijekom godine. • Veličine iz ovog izvještaja uspoređuju se s planiranim računom dobiti i gubitka te služi za analizu strukture rashoda i prihoda te za usporedbu planiranih i ostvarenih veličina. • Važan je kako bi se utvrdio rezultat pojedinih djelatnosti unutar poduzeća te omogućuje vođenje optimalne računovodstvene politike. 132
  • 133. ZAKLJUČNI RADOVI • Temeljni financijski izvještaji su: - bilanca, - računa dobiti i gubitka (izvještaj o dobiti), - izvještaj o novčanom toku, - izvještaj o promjeni glavnice i - bilješke uz financijske izvještaje. • Krajem poslovne godine vrši se zaključivanje poslovnih knjiga. Prometi na dugovnim i potražnim stranama se zbrajaju. • Promet u dnevniku i glavnoj knjizi mora biti isti. • Temeljne poslovne knjige čuvaju se 10 godina. 133
  • 134. ZAKLJUČNI RADOVI • Primjer: Stanje na računu zaliha sitnog inventara na dugovnoj strani na kraju godine iznosilo je 150.000,00 €, a na potražnoj strani 120.000,00 €. Provodi se godišnji zaključak računa. D Zalihe sitnog inventara P Promet 150.000,00 120.000,00 Promet 30.000,00 Zaključni saldo Ukupno 150.000,00 150.000,00 Ukupno 134
  • 136. Institucionalni okvir • I skupina zemalja – postoji zakonski okvir za sastavljanje financijskih izvještaja • II skupina zemalja - financijsko izvještavanje ne određuje se zakonom - kompanije koje se javno listaju na fin. tržištima: financijsko izvještavanje treba biti u skladu s računovodstvenim standardima - kompanije koje se javno ne listaju na fin. tržištima: financijsko izvještavanje provode prema: - odredbama poreznih propisa - odredbama zakona o trgovačkim društvima - zakonima državnih statistika - općeprihvaćenim načelima računovodstvene profesije 136
  • 137. Zakon o računovodstvu (NN 78/15, 134/15, 120/16, 116/18, 42/20, 47/20, 114/22, 82/23) • Obveznici vođenja poslovnih knjiga i sastavljanja financijskih izvještaja su trgovačka društva i fizičke osobe koji imaju status obveznika poreza na dobit. • Poslovne knjige – dnevnik, glavna knjiga i pomoćne knjige • Inventura (na početku poslovanja i na kraju svake godine) • Kontni plan nije propisan (mora osigurati minimalne pozicije iz temeljnih izvještaja) • Temeljni financijski izvještaji: bilanca, račun dobiti i gubitka (izvještaj o dobiti ili gubitku), izvještaj o novčanom toku, izvještaj o promjeni glavnice, bilješke uz financijske izvještaje • Sadržaj temeljnih financijskih izvještaja trgovačkih društava (minimalne pozicije) i financijskih institucija 137
  • 138. Zakon o računovodstvu (NN 78/15, 134/15, 120/16, 116/18, 42/20, 47/20, 114/22, 82/23) • Godišnje izvješće (velike pravne osobe): informacije o značajnim poslovnim događajima u poslovnoj godini, vjerodostojnom i vjerojatnom pregledu razvoja poslovanja, aktivnostima na području istraživanja i razvoja, stjecanju vlastitih dionica • Konsolidacija financijskih izvještaja • Revizija financijskih izvještaja velikih i srednje velikih trgovačkih društava – d.d. – jednom godišnje, odnosno svake treće godine za mala društva – skraćena revizija – uvid u poslovanje. • Sva velika i srednja d.d. jednom godišnje – javna objava financijskih izvještaja prema sadržaju koji vrijedi za male poduzetnike uz mišljenje revizora. Financijski izvještaji - predočenje vlasnicima – članovima društva u roku od 4 mjeseca (mala i srednja društva), 6 mjeseci (velika),9 mjeseci (grupe- konsolidirani financijski izvještaji). 138
  • 139. Zakon o računovodstvu (NN 78/15, 134/15, 120/16, 116/18, 42/20, 47/20, 114/22, 82/23) • Primjenjuju se MRS-ovi pri financijskom izvještavanju vanjskih korisnika. (HORRS) ZOR postavlja zahtjev da temeljni financijski izvještaji moraju pružiti istinit, fer, pouzdan i nepristran pregled imovine, obveza, kapitala, promjene financijskog položaja te dobiti ili gubitka. • Financijske izvještaje (bilancu, izvještaj o dobiti ili gubitku i dodatni podaci) uz ostalu dokumentaciju propisanu Pravilnikom o registru godišnjih financijskih izvještaja, svi obveznici poreza na dobit predaju Registru godišnjih financijskih izvještaja do 31.03. tekuće godine za prethodnu godinu. Registar prikuplja, obrađuje i evidentira izvještaje, pohranjuje podatke, upravlja bazom podataka te osigurava zaštitu baze podataka i dokumenata koji su pohranjeni u arhivu. Registar je javan. 139
  • 140. Zakon o računovodstvu (NN 78/15, 134/15, 120/16, 116/18, 42/20, 47/20, 114/22, 82/23) • Dualni sustav financijskog izvještavanja: – za vanjske korisnike: ZOR i MRS-ovi – za poreznu upravu: porezni zakoni, Zakon o porezu na dobit • Ostala regulativa relevantna za financijsko izvještavanje: – Zakon o trgovačkim društvima (posebno raspodjela dobiti), – Zakon o izdavanju i prometu vrijednosnih papira, – Pravilnik o tromjesečnim financijskim i poslovnim izvješćima – Zakon i Pravilnik o registru godišnjih financijskih izvještaja. Napomena: kriteriji za razvrstavanje malih, srednjih i velikih trgovačkih društava – v. čl. 16 ZOR-a 140
  • 141. IMOVINA • Pojam i obilježja imovine • Imovina prema pojavnom obliku • Imovina sa stajališta funkcioniranja u poslovnom procesu: - Dugotrajna (stalna) imovina - Kratkotrajna (tekuća) imovina 141
  • 142. Pojam i obilježja imovine Aktiva BILANCA Pasiva IMOVINA KAPITAL OBVEZE (DUGOVI) 142
  • 143. Pojam i obilježja imovine • Aktiva prikazuje način na koji poduzeće koristi imovinu. • Pasiva prikazuje izvore imovine, odnosno tko je poduzeće opskrbio imovinom koju ono koristi. • Izvori imovine tako mogu biti: - vlastiti (kapital) i - tuđi (obveze tj. dugovi). • “Imovina obuhvaća resurse ili prava kojima poduzeće raspolaže ili su pod njegovom nepobitnom kontrolom kao rezultat prethodnih transakcija ili događaja, a s kojima će ostvariti poslovni poduhvat od kojeg se očekuje da će u budućnosti poduzeću priskrbiti ekonomsku korist.” 143
  • 144. Pojam i obilježja imovine • Temeljni uvjet da bi određeni resurs ili pravo uključili u imovinu poduzeća jest procjena da će se u budućnosti, uporabom dotičnog resursa ili prava, ostvariti ekonomske koristi koje će pripasti poduzeću. • Konačno ostvarenje ekonomskih koristi ostvariti će se priljevom gotovine u poduzeće. • Imovina koju poduzeće koristi najčešće je u njegovom vlasništvu, ali može biti i u tuđem s tim što poduzeće, temeljem ugovora, ima pravo njezinog korištenja. • Imovina je u računovodstvu iskazana u novčanim vrijednostima. 144
  • 145. Pojam i obilježja imovine • Vrijednost najvećeg dijela imovine (osim novca i potraživanja) uglavnom je iskazana troškovima nabave imovine tj. iznosu gotovine koji je bio uložen u njezinu nabavu. • Struktura i ukupna vrijednost imovine ovise o: - djelatnosti kojom se poduzeće bavi, - veličini i organizaciji poduzeća, - organizaciji proizvodnje i dostignutom stupnju tehničkog i tehnološkog razvoja, - stanju na tržištu i dr. 145
  • 146. Imovina prema pojavnom obliku • Prema obliku u kojem se pojavljuje razlikujemo: - novac, - materijalne stvari, - prava i - aktivna vremenska razgraničenja. • Novac obuhvaća gotovinu i depozite s rokom dospijeća do godine dana. • Uz novac često se javljaju novčani ekvivalenti koji predstavljaju uloge novca koji se mogu brzo i lako pretvoriti u novac bez gubitka vrijednosti. 146
  • 147. Imovina prema pojavnom obliku • Materijalne stvari odnose se na svu imovinu koja ima opipljiv, fizički oblik. • Prava su pravno priznata mogućnost postupanja u odnosu na druge te predstavljaju dio imovine poduzeća ukoliko ih je moguće iskazati u novcu, ako se može očekivati da će u određenom roku biti unovčiva ili ako poduzeće ostvaruje ekonomsku korist njihovom uporabom. • Aktivna vremenska razgraničenja (plaćeni troškovi budućeg razdoblja i nedospjele naplate prihoda) obuhvaćaju neukalkulirane troškove (izdatak postoji, ali ne i trošak) i nefakturirane prihode (prihod postoji, ali ne i primitak). 147
  • 148. Imovina sa stajališta funkcioniranja u poslovnom procesu • Sa stajališta funkcioniranja imovine u poslovnom procesu i načina njezina uključivanja u poslovni proces razlikujemo: - dugotrajnu ili stalnu imovinu i - kratkotrajnu ili tekuću imovinu. • Svrha je ovakvog razvrstavanja imovine određivanje sposobnosti poduzeća da izvodi sve poslovne aktivnosti bez vanjske financijske pomoći te da se utvrdi ročna usklađenost imovine i pasive tj. obveza i kapitala. • Kriteriji za razgraničenje imovine su: - vremenski kriterij i - funkcionalni kriterij. 148
  • 149. Imovina sa stajališta funkcioniranja u poslovnom procesu • Vremenski kriterij odnosi se na vrijeme u kojemu imovina prelazi iz jednog oblika u drugi. • Funkcionalni kriterij odnosi se na činjenicu da li je imovina utrošena u jednom proizvodnom ciklusu ili nije pri čemu se pod proizvodnim ciklusom podrazumijeva prosječno vrijeme što protekne od trenutka nabave materijala koji ulazi u proizvodnju do trenutka naplate prodanih proizvoda ili usluga. • Dugotrajna imovina je “dio imovine koji će ostati nepromijenjen u vremenskom roku duljem od godine dana i koji neće biti utrošen u jednom normalnom proizvodnom ciklusu”. 149
  • 150. Imovina sa stajališta funkcioniranja u poslovnom procesu • Kratkotrajna imovina “je onaj dio ukupne imovine poduzeća za koji se očekuje da će biti prodan u roku od godine dana ili utrošen u normalnom proizvodnom ciklusu, ako ciklus traje dulje od godine dana”. 150
  • 151. Dugotrajna imovina • Nabavlja se uglavnom u svrhu korištenja u vlastitom poslovnom procesu na duži rok. • Javlja se u slijedećim oblicima: - materijalna imovina, - nematerijalna imovina, - financijska imovina i - potraživanja. 151
  • 152. Dugotrajna imovina Dugotrajna imovina Materijalna imovina Zemljišta i šume Građevinski objekti Postrojenja i oprema Alati, transportna sredstva Nematerijalna imovina Franšize Izdaci za istraživanje i razvoj Patenti, licencije, koncesije Goodwill Financijska imovina Udjeli i zajmovi Povezanim društvima Ulaganja u vrijednosne papire Dani krediti, depoziti i kaucije Otkupljene vlastite dionice Potraživanja 152
  • 153. Dugotrajna materijalna imovina • Ima fizički oblik • Obuhvaća imovinu poduzeća u obliku stvari nabavljenu zbog uporabe u proizvodnji ili nabavi roba i usluga, za iznajmljivanje ili uporabu u administrativne svrhe. • Vodi se u knjigovodstvu po troškovima nabave tj. troškovima koji su nastali nabavom ove imovine. • Tu spadaju: zemljišta, građevinski objekti, transportna sredstva i sl. 153
  • 154. Dugotrajna nematerijalna imovina • Nema fizičkom oblik • Javlja se u obliku zakonskih prava ili unaprijed plaćenih troškova na temelju kojih će poduzeće ostvarivati buduće ekonomske koristi. • Vodi se po trošku nabave tj. iznosu plaćenom za njezinu nabavu. • Tu spadaju: troškovi razvoja, koncesije, patenti, licencije, franšize, goodwill i sl. 154
  • 155. Dugotrajna financijska imovina • Sva dugoročna ulaganja novca poduzeća izvan vlastita poslovnog procesa radi ostvarivanja ekonomskih koristi. • Novac se ulaže u različite dugoročne financijske oblike tj. oblike čije je dospijeće duže od godine dana. • Krediti, dionice, obveznice, depoziti i sl. 155
  • 156. Kratkotrajna imovina • Razlikujemo slijedeće oblike kratkotrajne imovine: - gotovina i bankarski depoziti, - vrijednosni papiri, - potraživanja, - dani predujmovi, - zalihe, - aktivna vremenska razgraničenja (plaćeni troškovi budućeg razdoblja i nedospjela naplata prihoda). 156
  • 157. Kratkotrajna imovina • Gotovina i bankarski depoziti: - žiro računi - tekući računi - posebni računi - gotovina u blagajni - devizni računi - oročeni depoziti 157
  • 158. Kratkotrajna imovina • Vrijednosni papiri: - čekovi - mjenice - kratkoročne obveznice - trezorski zapisi - blagajnički zapisi - ostale vrijednosnice 158
  • 159. Kratkotrajna imovina • Potraživanja: - od kupaca - za dane depozite i kaucije - od povezanih poduzeća - za dane kratkoročne kredite - od državnih organa - od zaposlenih - ostala potraživanja 159
  • 160. Kratkotrajna imovina • Dani predujmovi za nabavu kratkotrajne imovine poput zaliha. • Zalihe: - sirovina i materijala - poluproizvoda - gotovih proizvoda - trgovačke robe - sitnog inventara - ostalo 160
  • 161. Kratkotrajna imovina • Plaćeni troškovi budućeg razdoblja i nedospjela naplata prihoda: - troškovi održavanja - troškovi zakupnine - troškovi leasinga - premije osiguranja - pretplate na časopise - obračunati prihodi koji nisu fakturirani 161
  • 162. Kratkotrajna imovina Kretanje tekuće imovine u poslovnom ciklusu 162 GOTOVINA GOTOVINA PLAĆENA ZA NABAVU MATERIJALA KOJI SE NALAZI NA ZALIHAMA GOTOVI PROIZVODI PRODANI KUPCIMA I PRETVORENI U POTRAŽIVANJA POTRAŽIVANJA PRETVORENA U GOTOVINU PO NAPLATI OD KUPACA
  • 163. AKTIVA DUGOTRAJNA IMOVINA KRATKOTRAJNA IMOVINA Materijalna imovina Gotovina i depoziti Nematerijalna imovina Potraživanja i ostala prava Financijska imovina Materijalna imovina Potraživanja Plaćeni troškovi budućeg razdoblja i nedospjela naplata prihoda 163
  • 164. OBVEZE I KAPITAL • Pojam i obilježja obveza (dugova) • Klasifikacija obveza • Kapital (vlasnička glavnica) 164
  • 165. Obveze ili dugovi • Obveze ili dugovi čine bilančnu kategoriju pasive. • Prikazuju podrijetlo, odnosno izvore financiranja imovine koju poduzeće koristi u svom poslovanju. • Daju informaciju odakle poduzeće crpi gotovinu za financiranje svojih aktivnosti. • Obveze (dugovi) predstavljaju tuđe izvore sredstava, dok kapital (vlasnička glavnica) predstavlja vlastite izvore. 165
  • 166. Pojam i obilježja obveza (dugova) • Obveze predstavljaju “pravni (dužničko-vjerovnički ) odnos u kojemu je jedna osoba, dužnik, dužna postupiti ili nešto izvršiti na određeni način u korist druge osobe, vjerovnika”. • Obveze predstavljaju tuđe izvore financiranja imovine te se najčešće podmiruju novčanom isplatom, a ponekad i ustupanjem imovine, cesijom, kompenzacijom i sl. • U slučaju likvidacije poduzeća prodajom imovine najprije se podmiruju obveze poduzeća. • Obveze se u knjigovodstvu vode prema ugovorenim iznosima. 166
  • 167. Klasifikacija obveza • Obveze prema kriteriju njihova dospijeća dijelimo na: - dugoročne obveze, - kratkoročne (tekuće) obveze i - pasivna vremenska razgraničenja (odgođeno plaćanje troškova i naplaćeni prihodi budućih razdoblja). • Dugoročne obveze odnose se na obveze koje dospijevaju na naplatu u vremenskom roku koji prelazi razdoblje od godine dana. Uglavnom se odnose na dugoročne kredite kojima se financiraju ulaganja u dugotrajnu imovinu. 167
  • 168. Klasifikacija obveza • Kratkoročne obveze predstavljaju obveze koje dospijevaju na naplatu u roku kraćem od godine dana, a uglavnom se odnose na obveze za nabavljene elemente proizvodnje, uzete kratkoročne kredite, obveze po izdanim kratkoročnim vrijednosnim papirima i sl. • Pasivna vremenska razgraničenja obuhvaćaju odgođena plaćanja troškova (troškovi za koje još nije nastao izdatak) i naplaćene prihode budućeg razdoblja (primitke za koje još nije nastao prihod). 168
  • 169. Kapital (vlasnička glavnica) • Kapital poduzeća predstavlja vlastite izvore financiranja poduzeća, odnosno vrijednost koja pripada vlasnicima poduzeća, a jednaka je ukupnoj imovini poduzeća (aktivi) umanjenoj za ukupne obveze poduzeća. • Kapital se povećava: - dodatnim ulaganjem vlasnika i - ostvarenom dobiti poduzeća. • Kapital se smanjuje: - povlačenjem vlasničkog udjela i - ostvarenim gubitkom poduzeća. 169
  • 170. Kapital (vlasnička glavnica) Povećanje kapitala Smanjenje kapitala 170 KAPITAL DODATNO VLASNIČKO ULAGANJE OSTVARENA DOBIT POVLAČENJE VLASNIČKOG ULOGA OSTVARENI GUBITAK
  • 171. Kapital (vlasnička glavnica) • Vrijednost kapitala obuhvaća: – vrijednost uloga ulagača (upisani kapital), – zakonske, statutarne, revalorizacijske i ostale rezerve, – zadržanu dobit, – preneseni gubitak te – rezultat poslovanja tekuće godine. 171
  • 173. BILANCA 173 • Pojam bilance • Forma iskazivanja bilance • Vrste bilance • Bilančne promjene
  • 174. Pojam bilance • tal. BILANCIA = vaga • Prva sačuvana bilanca potječe iz Italije iz 1389. godine od tvrtke “Datini” iz Firenze • Bilanca je statički financijski izvještaj koji prikazuje stanje imovine, obveza i kapitala na dan bilanciranja. • Sastoji se iz AKTIVE i PASIVE. • Bilanca daje informacije o financijskom položaju društva. 174
  • 175. Pojam bilance • Bilančna ravnoteža ogleda se u ravnoteži aktive i pasive što zapravo znači da imovina mora biti jednaka izvorima iz kojih se financira. • Prilikom osnivanja društva na temelju inventara sastavlja se početna bilanca iz koje se koriste podaci za otvaranje poslovnih knjiga. • Na kraju poslovne godine sastavlja se zaključna bilanca koja ujedno predstavlja početnu bilancu u idućoj poslovnoj godini. 175
  • 176. Forma iskazivanja bilance • Bilanca se može sastaviti u obliku: – dvostranog računa i – jednostranog (stupnjevitog) računa. 176
  • 177. Forma iskazivanja bilance • Oblik dvostranog računa AKTIVA Bilanca na dan 31. 12. 2001. PASIVA Red. br. Kto Pozicija Iznos Red. br. Kto Pozicija Iznos A Potr. za upisani a neuplaćeni kapital 2.000 A Kapital i rezerve 65.000 B Dugotrajna imovina 87.000 B Dugoročne obveze 35.000 C Kratkotrajna imovina 53.000 C Kratkoročne obveze 42.000 UKUPNAAKTIVA 142.000 UKUPNA PASIVA 142.000 177
  • 178. Forma iskazivanja bilance • Oblik jednostranog računa Bilanca na dan 31. 12. 2001. Red. br. Konto Pozicija Iznos A Potr. za upisani a neuplaćeni kapital 2.000 B Dugotrajna imovina 87.000 C Kratkotrajna imovina 53.000 UKUPNAAKTIVA 142.000 A Kapital i rezerve 65.000 B Dugoročne obveze 35.000 C Kratkoročne obveze 42.000 UKUPNA PASIVA 142.000 178
  • 179. Zadatak • U siječnju 2000. godine osnovali ste trgovačko društvo koje se bavi trgovinom namještaja. Do ožujka iste godine kupili ste građevinsko zemljište, izgradili i opremili skladište i salon potrebnom opremom i inventarom te ste započeli s poslovanjem. • Za potrebe dopreme i otpreme robe kupili ste dostavno vozilo. • Poslovni pothvat financirali ste ulaganjem vlastitih sredstava. 179
  • 180. Zadatak • Nakon obavljenih radnji koje su prethodile redovitom poslovanju društva izvršili ste popis imovine i obveza te ste sastavili inventar temeljem kojeg trebate sastaviti početnu bilancu i otvoriti račune glavne knjige. • Vrijednosti pojedinih stavki imovine i obveza slobodno su procijenjene. 180
  • 181. A Početna bilanca društva “Interijer” d.o.o. 01. 03. 2001. P R. br. Kto Pozicija Iznos R. br. Kto Pozicija Iznos A DUGOTRAJNA IMOVINA 600000 A KAPITAL 900000 1. Zemljište 200000 7. Kapital 900000 2. Zgrada 350000 B DUGOROČNE OBVEZE 3. Oprema 50000 - - - - B KRATKOTR. IMOVINA 300000 C KRATKOROČ. OBVEZE 4. Zalihe 210000 - - - - 6. Žiro račun 90000 - - - - UKUPNAAKTIVA 900000 UKUPNA PASIVA 900000 181
  • 182. 182 D Zemljište P 200 000 D Zgrada P 350 000 D Oprema P 50 000 D Zalihe P 210 000 D Žiro račun P 90 000
  • 184. Forma iskazivanja bilance • Struktura bilance ovisi o kriteriju razvrstavanja bilančnih pozicija. • U okviru razvrstavanja pozicija aktive razlikujemo: - kriterij funkcionalnosti i - kriterij likvidnosti. • Kriterij funkcionalnosti nalaže da se imovina iskaže po istim funkcionalnim skupinama (stalna imovina, tekuća imovina) 184
  • 185. Forma iskazivanja bilance • Kriterij likvidnosti nalaže da se imovina u bilanci iskaže po grupama poštujući slijedeća načela: - načelo rastuće likvidnosti i - načelo opadajuće likvidnosti. • Načelo rastuće likvidnosti odnosi se na prikazivanje stavki imovine počevši od manje likvidnih (npr. dugotrajna imovina) prema likvidnijim (kratkotrajna imovina), dok je kod načela opadajuće likvidnosti situacija obrnuta. 185
  • 186. Forma iskazivanja bilance • U okviru razvrstavanja pozicija pasive razlikujemo: - kriterij namjene i - kriterij ročnosti ili dospijeća. • Kriterij namjene nalaže da funkcija imovine odgovara karakteru dugova i kapitala. • Kriterij ročnosti nalaže da se pozicije pasive u bilanci iskažu po grupama poštujući slijedeća načela: - načelo rastuće ročnosti i - načelo opadajuće ročnosti. 186
  • 187. Forma iskazivanja bilance • Načelo rastuće ročnosti nalaže da se pozicije pasive iskažu u bilanci počevši od stavki koje dospijevaju u kraćem roku (kratkoročne obveze) prema stavkama čije je dospijeće duže (dugoročne obveze i kapital) dok je kod načela opadajuće ročnosti situacija obrnuta. • U praksi su zastupljeni kriteriji likvidnosti za aktivu i kriterij ročnosti ili dospijeća za pasivu. 187
  • 188. Forma iskazivanja bilance • Prema propisanoj shemi bilance u Zakonu o računovodstvu čl. 17. stavke aktive poredane su prema kriteriju rastuće likvidnosti, dok su stavke pasive poredane po kriteriju opadajuće ročnosti. 188
  • 189. Vrste bilance • Ovisno o potrebama i svrhama zbog kojih se sastavljaju razlikuju se različite vrste bilance. • Razlikujemo slijedeće vrste bilanci: - Prema vremenu sastavljanja: – proračunske (planske) i – obračunske (stvarne) bilance. - Prema razlogu i cilju sastavljanja: – početna, – zaključna, – probna, – podbilanca, – skraćena bilanca, – inventurna, – primopredajna, – likvidacijska, – fuzijska, – diobena, – stečajna, – konsolidirana i zbrojna bilanca. 189
  • 190. Vrste bilance • Bruto bilanca iskaz je knjiženja svih računa glavne knjige te služi za utvrđivanje formalne točnosti izvršenih knjiženja. 190
  • 191. Vrste bilance Bruto bilanca može biti sintetička i analitička, a sastoji se od: - prometne bilance i - saldo bilance. Bruto bilanca Konto Naziv konta Promet od 01. 02. do 28. 02. 2001. Saldo na dan 28.02. 2001. Duguje Potražuje Duguje Potražuje 310 Zalihe materijala 53000 27000 26000 … … … … … … Ukupno X X Y Y 191
  • 192. Bilančna načela • Osim općih računovodstvenih načela postoje i načela koja se moraju uzeti u obzir prilikom sastavljanja bilance kao temeljnog financijskog izvještaja: 1. Načelo tvrtke 2. Vremensko razdoblje 3. Načelo izjašnjavanja u novčanim vrijednostima 4. Rezultati poslovanja za relativno kratka vremenska razdoblja pokusni su kadgod se tiče alokacije između prošlog, sadašnjeg i budućeg vremena. 192
  • 193. Bilančna načela 5. Stabilna novčana jedinica 6. Objektivnost 7. Načelo bilančne jasnoće i istine 8. Načelo bilančnog spajanja 9. Načelo zaštite vjerovnika 193
  • 194. Opća politika procjene • Odnosi se na primjenu pojedinih cijena prilikom vrednovanja stavki aktive, pasive, prihoda i rashoda. • Ekonomske kategorije u okviru knjigovodstva mogu se voditi po: - nabavnim cijenama, - dnevnim ili tržišnim cijenama, - funkcionalnim cijenama, - likvidacijskim cijenama i - reprodukcijskim cijenama. 194
  • 195. Bilančne promjene • Poslovanje društva obilježeno je kretanjem imovine unutar društva, između društva i okoline i kretanjem imovine u okruženju s jednog mjesta na drugo. 195
  • 196. Bilančne promjene • Sve poslovne promjene mogu se tako razvrstati u 4 grupe: 1. Centripetalne promjene (povećanje aktive i pasive) 2. Centrifugalne promjene (smanjenje aktive i pasive) 3. Koncentrične promjene (promjene unutar aktive) 4. Periferijske promjene (promjene unutar pasive) 196
  • 197. Bilančne promjene Centripetalne promjene • Odnose se na one promjene u kojima je sadržana nabava određene imovine iz okruženja, dakle, prikazuju ulaz imovine iz okruženja u društvo. AKTIVA PASIVA X X 197
  • 198. Bilančne promjene Centrifugalne promjene • Označuju kretanja imovine iz društva u okruženje tj. smanjenje imovine i smanjenje izvora imovine društva. AKTIVA PASIVA X X 198
  • 199. Bilančne promjene Koncentrične promjene • Prikazuju kretanje imovine unutar društva pri čemu, za razliku od prethodnih promjena, ukupan zbroj bilance ostaje nepromijenjen. AKTIVA AKTIVA X X 199
  • 200. Bilančne promjene Periferijske promjene • Odnose se na one poslovne promjene kojima se mijenja struktura izvora sredstava tj. pasive. PASIVA PASIVA X X 200
  • 202. AKTIVA A. POTRAŽIVANJA ZA UPISANI A NEUPLAĆENI KAPITAL B. DUGOTRAJNA IMOVINA (STALNA SREDSTVA) I. NEMATERIJALNA IMOVINA I. osnivački izdaci II. izdaci za istraživanje i razvoj III. patenti, licencije, koncesije, zaštitni znaci i ostala slična prava IV. Goodwill V. predujmovi za nematerijalna sredstva 202
  • 203. II. MATERIJALNA IMOVINA 1. zemljište i šume 2. građevinski objekti 3. postrojenja i oprema (strojevi) 4. alati, pogonski i uredski inventar, namještaj i transportni uređaji (sredstva) 5. predujmovi za materijalna sredstva 6. materijalna sredstva u pripremi 7. stambene zgrade i stanovi 8. ostala materijalna imovina 203
  • 204. III. FINANCIJSKA IMOVINA 1. udjeli (dionice) u povezanim poduzećima 2. zajmovi povezanim poduzećima 3. sudjelujući interesi (participacije) 4. ulaganja u vrijednosne papire 5. dani krediti, depoziti i kaucije 6. obvezna dugoročna ulaganja 7. otkup vlastitih dionica 8. ostala dugoročna ulaganja IV. POTRAŽIVANJA 1. potraživanja od povezanih poduzeća 2. potraživanja po osnovi prodaje na kredit 3. ostala potraživanja 204
  • 205. C. KRATKOTRAJNA IMOVINA (obrtna sredstva) I. ZALIHE 1. sirovine i materijal 2. proizvodnja u tijeku (nedovršena proizvodnja i poluproizvodi) 3. trgovačka roba 4. gotovi proizvodi 5. predujmovi II. POTRAŽIVANJA 1. potraživanja od povezanih poduzeća 2. potraživanja od kupaca 3. potraživanja za više plaćene svote po osnovi dobiti 4. potraživanja od zaposlenih 5. potraživanja od države i drugih institucija 6. ostala potraživanja 205
  • 206. III. FINANCIJSKA IMOVINA 1. udjeli (dionice) u povezanim poduzećima 2. zajmovi povezanim poduzećima 3. vrijednosni papiri 4. dani krediti, depoziti i kaucije 5. otkup vlastitih dionica 6. ostala kratkoročna ulaganja IV. NOVAC U BANCI I BLAGAJNI 206
  • 207. D. PLAĆENI TROŠKOVI BUDUĆEG RAZDOBLJA I NEDOSPJELA NAPLATA PRIHODA E.GUBITAK IZNAD VISINE KAPITALA F. UKUPNA AKTIVA G. IZVANBILANČNI ZAPISI 207
  • 208. PASIVA A. KAPITAL I REZERVE I. UPISANI KAPITAL II. PREMIJE ZA EMITIRANE DIONICE (kapitalni dobitak) III. REVALORIZACIJSKA REZERVA 208
  • 209. IV. REZERVE 1. zakonske rezerve 2. rezerve za vlastite dionice 3. statutarne rezerve 4. ostale rezerve V.ZADRŽANA DOBIT ILI PRENESENI GUBITAK VI. DOBIT ILI GUBITAK TEKUĆE GODINE 209
  • 210. B.DUGOROČNA REZERVIRANJA ZA RIZIKE I TROŠKOVE 1. rezerviranja za mirovine i slične troškove (obveze) 2. rezerviranja za poreze i doprinose 3. ostala rezerviranja 210
  • 211. C. DUGOROČNE OBVEZE 1. obveze prema povezanim poduzećima 2. obveze po osnovi zajmova 3. obveze prema kreditnim institucijama 4. obveze za predujmove 5. obveze prema dobavljačima (vjerovnici s osnove poslovanja) 6. obveze po vrijednosnim papirima 7. ostale dugoročne obveze, uključivši porez i socijalno osiguranje 211
  • 212. D. KRATKOROČNE OBVEZE 1. obveze prema povezanim poduzećima 2. obveze po osnovi zajmova 3. obveze prema kreditnim institucijama 4. obveze za predujmove, depozite i jamstva 5. obveze prema dobavljačima 6. obveze prema mjenicama i čekovima 7. obveze prema zaposlenima 8. obveze za poreze, doprinose i druge pristojbe 9. obveze po osnovi udjela u rezultatu 10. ostale kratkoročne obveze 212
  • 213. E.ODGOĐENO PLAĆANJE TROŠKOVA I PRIHOD BUDUĆIH RAZDOBLJA F. UKUPNO PASIVA G. IZVANBILANČNI ZAPISI Pozicije bilance iz stavka (1) ovoga članka odnose se na velike i srednje velike poduzetnike. Mali poduzetnici sastavljaju skraćenu bilancu tako da popunjavaju pozicije označene slovima i rimskim brojevima. 213
  • 215. Pravila knjiženja 215 AKTIVA PASIVA Duguje za povećanje Potražuje za smanjenje Duguje za smanjenje Potražuje za povećanje IMOVINA = DUGOVI + VL. KAPITAL
  • 216. Primjer Primljen je kratkoročni kredit od banke 20 000,00 €. 216 Žiro-račun Obveze po kreditima 20000,00 20000,00
  • 217. POJMOVNO RAZGRANIČENJE RASHODA, IZDATAKA, UTROŠAKA I TROŠKOVA • Rashodi • Utrošci • Izdaci • Troškovi 217
  • 218. Rashodi • Prema MRS – ima rashodi su: “Smanjenje ekonomskih koristi kroz obračunsko razdoblje u obliku odljeva ili iscrpljenja imovine, odnosno stvaranja obveza što za posljedicu ima smanjenje glavnice, ali ne ono u svezi s raspodjelom glavnice sudionicima”. 218
  • 219. Rashodi • Rashodi su iznosi koji se nadoknađuju iz prihoda. • “Pod rashodima se podrazumijevaju ulaganja u poslovni proces koja predstavljaju potrošnju dobara u stvaranju učinka, ali i neutralnu potrošnju dobara u poduzeću povezanu s nastankom izdatka”. • Razlikujemo: – rashode poslovanja, – rashode financiranja i – izvanredne rashode 219
  • 220. Rashodi • Rashodi poslovanja odnose se na rashode koji nastaju u obavljanju osnovne djelatnosti poduzeća. Obuhvaćaju troškove proizvodnje, nabave trgovačke robe, administrativne rashode i ostale rashode nužne za obavljanje poslovnih procesa. • Rashodi financiranja nastaju prilikom pribavljanja, korištenja i vraćanja financijskih sredstava, a vezuju se za osnovnu djelatnost poduzeća. • Izvanredni rashodi odnose se na rashode koji nastaju uslijed neplaniranog smanjenja imovine ili povećanja obveza, te su nepredvidivi. 220
  • 221. Utrošci • Utrošci predstavljaju fizičko ulaganje materijalnih vrijednosti, odnosno čimbenika proizvodnje u poslovni proces koji rezultira stvaranjem učinaka. • Oni nisu klasična računovodstvena kategorija, ali imaju izuzetnu važnost u računovodstvenom nadzoru i analizi. 221
  • 222. Izdaci • Izdaci predstavljaju izlaz novca iz poduzeća tj. odnose se na smanjenje gotovine ili novčanih ekvivalenata u obliku gotovinskih ili obračunskih isplata, ovisno o načinu plaćanja koji se u pojedinoj transakciji koristi. • Oni mogu, ali i ne moraju imati karakter troška što ovisi o tome da li su nastali u svezi stvaranja učinaka ili nisu. 222
  • 223. Troškovi • Troškovi predstavljaju vrijednosno izražene utroške čimbenika proizvodnje u poslovnom procesu koji nastaju isključivo zbog stvaranja učinaka. • Obuhvaćaju najveći dio rashoda budući je veći dio rashoda u poslovanju poduzeća izravno vezan za stvaranje učinaka. • Svi rashodi, izdaci i utrošci koji su nastali zbog stvaranja učinaka imaju karakter troškova. • S obzirom na način nadoknađivanja iz prihoda razlikujemo: - troškove proizvoda i - troškove razdoblja. 223
  • 224. Troškovi • Troškovi proizvoda svi su oni troškovi koji se uključuju odnosno obračunavaju u vrijednost zaliha proizvodnje i gotovih proizvoda. Ovi troškovi postaju rashodi u razdoblju kada su proizvodi prodani. • Troškovi razdoblja obuhvaćaju sve one troškove koji se ne uključuju u troškove proizvoda te se nadoknađuju u ukupnim iznosima iz ukupnog prihoda obračunskog razdoblja u kojem su nastali. 224
  • 225. Odnos rashoda i troškova • Rashodi koji su nastali neposredno zbog stvaranja učinaka odgovaraju troškovima poslovanja. • S obzirom na podjelu računovodstva prema razini obuhvata na financijsko i računovodstvo troškova možemo zaključiti da su rashodi kategorija financijskog računovodstva, dok su troškovi kategorija računovodstva troškova tj. internog obračuna. 225
  • 226. Odnos rashoda i troškova • U poslovanju poduzeća najveći dio troškova ima karakter rashoda, ali postoje i određene razlike među njima: – vremenski nesklad rashoda i troškova, – rashodi koji nemaju karakter troškova, – troškovi koji nemaju karakter rashoda i – vrijednosno nepodudaranje pojedinih vrsta rashoda i troškova. 226
  • 227. POJMOVNO RAZGRANIČENJE PRIHODA, PRIMITAKA I UČINAKA • Prihodi • Primici • Učinci 227
  • 228. Prihodi • Prihodi su “povećanje ekonomskih koristi tijekom obračunskog razdoblja u obliku priljeva ili povećanja imovine odnosno smanjenja obveza, što za posljedicu ima povećanje glavnice, ali ne ono u svezi s uplatama od strane sudionika u glavnici”. • Prihodi predstavljaju povećanje dobara u poduzeću tako dugo dok to predstavlja i ostvarenje primitaka. 228
  • 229. Prihodi • Razlikujemo: - prihode poslovanja, - prihode financiranja i - izvanredne prihode • Prihodi poslovanja nastaju iz osnovne djelatnosti poduzeća kao rezultat aktivnosti stvaranja i plasmana učinaka na tržištu. • Najveći udio u prihodima poslovanja ima prodajna vrijednost poslovnih učinaka. 229
  • 230. Prihodi • Prihodi od prodaje učinaka priznaju se kao prihod kada se ispune slijedeći uvjeti: – prodavatelj je prenio na kupca sve ili najveći dio rizika i koristi povezanih s učinkom, kao posljedicu prijenosa vlasništva, – ne postoji velika neizvjesnost u pogledu naplate i drugih činitelja kojima se označava dovršenost posla, – poslovni subjekt nije zadržao stalno sudjelovanje u upravljanju, do stupnja koji se obično povezuje s vlasništvom, niti učinkovito kontrolira prodani proizvod, odnosno robu, – iznos prihoda može se pouzdano izmjeriti i – troškovi koji su nastali ili će nastati zbog transakcije mogu se pouzdano izmjeriti. 230
  • 231. Prihodi • Prihodi financiranja ostvaruju se temeljem plasmana slobodnih financijskih sredstava na tržištu. • Izvanredni prihodi obuhvaćaju prihode koji su nastali temeljem neplaniranog smanjenja obveza ili povećanja imovine te ih nije moguće predvidjeti. 231
  • 232. Primici • Primici predstavljaju ulazak novca u poduzeće, odnosno povećanja stanja novca koje nastaje kao rezultat gotovinskih ili obračunskih uplata. • Najveći dio primitaka povezan je s učincima, ali postoje i primici koji nisu povezani s učincima već ih poduzeće ostvaruje po nekoj drugoj osnovi. • Najčešće se primici koji su nastali u svezi s učincima poistovjećuju s prihodima. 232
  • 233. Učinci • Učinci predstavljaju sve na odgovarajući način procijenjene rezultate poslovne aktivnosti poduzeća koji imaju karakter proizvoda ili usluga. • Učinak se, poput troškova, vezuje uz računovodstvo troškova odnosno interni obračun poslovanja, dok se prihod vezuje uz obračun rezultata u financijskom računovodstvu. • Učinci se u internom obračunu vrednuju po troškovima proizvodnje 233
  • 234. Učinci • Učinci su jednaki prihodima u dijelu koji se odnosi na tržišno valorizirane (prodane) učinke koji rezultiraju odgovarajućim primicima. • Razlike između učinaka i prihoda javljaju se u slučajevima kada stvaranje učinaka nije jednako njihovoj realizaciji na tržištu i u slučajevima kada se javljaju prihodi koji nisu vezani za proizvodnju i prodaju učinaka (neutralni prihodi). 234
  • 235. RAČUN DOBITI I GUBITKA (IZVJEŠTAJ O DOBITI) 235
  • 236. - Račun dobitka i gubitka je dinamički, zbirni računovodstveni izvještaj prihoda i rashoda društva u izvještajnom razdoblju koji korisnicima osigurava informaciju o uspjehu, odnosno rezultatu poslovanja za određeno obračunsko razdoblje. - Veza računa dobitka i gubitka i bilance (promjene na imovini, dugovima i kapitalu između dva datuma bilanci rezultiraju nastankom prihoda i rashoda u računu dobiti i gubitka) - Aktiva = dugovi + vlasnički kapital + prihodi - rashodi Prihodi – povećanje imovine, smanjenje obaveza Rashodi – smanjenje imovine, povećanje obaveza 236
  • 237. Podjela prihoda i rashoda • Prihodi - redovni (prihodi od prodaje proizvoda, pružanja usluga i financijski prihodi) - izvanredni ili prihodi koji ne nastaju od redovne djelatnosti (inventurni viškovi, naplata potraživanja iz proteklih godina i sl.) • Rashodi - redovni (troškovi sadržani u prodanim proizvodima i uslugama, troškovi prodaje i administrativni troškovi, financijski rashodi) - izvanredni rashodi (rashodi pri obavljanju neredovitih aktivnosti, inventurni manjkovi, elementarne nepogode, ratna djelovanja). Načelo sučeljavanja prihoda i rashoda (rashodi – dospjeli troškovi) 237
  • 238. Vrste računa dobiti i gubitka - Prema obliku: dvostrani ili jednostrani račun - Prema vremenu sastavljanja: proračunski (planski) i obračunski (stvarni, na€adni) - Prema cilju i razlogu sastavljanja: zaključni, probni, skraćeni, primopredajni, sanacijski, stečajni, likvidacijski, fuzijski, konsolidirani, zbrojni, - porezni račun dobiti i gubitka (računovodstveni rezultat poslovanja korigira se stavkama uvećanja i umanjenja u skladu s poreznim zakonodavstvom da bi se utvrdila porezna osnovica, odnosno porezni rezultat poslovanja). 238
  • 239. Metode sastavljanja računa dobiti i gubitka • Izvještaj o dobiti po metodi razvrstavanja rashoda po prirodnim vrstama (metoda prirodnih vrsta rashoda) a) Promjenom zaliha proizvodnje i gotovih proizvoda korigiraju se troškovi poslovanja nastali u obračunskom razdoblju. b) Promjenom zaliha proizvodnje i gotovih proizvoda korigiraju se poslovni prihodi. • Izvještaj o dobiti po metodi razvrstavanja rashoda prema funkciji (funkcionalna metoda ili metoda prodanih učinaka) 239
  • 240. Metoda razvrstavanja rashoda po prirodnim vrstama uz korekciju troškova za promjenu zaliha Prihodi +Ostali poslovni prihodi =Ukupno poslovni prihodi (A) Troškovi po prirodnim vrstama (materijalni, troškovi usluga, bruto plaće, amortizacija, vrijednosno usklađivanje kratkoročne imovine, rezerviranja troškova, ostali troškovi) -/+povećanje/smanjenje zaliha =Ukupno poslovni rashodi (B) 240
  • 241. Metoda razvrstavanja rashoda po prirodnim vrstama uz korekciju troškova za promjenu zaliha Dobit/gubitak od poslovnih aktivnosti (A-B) + Prihodi od financiranja - Rashodi od financiranja Dobit/gubitak od redovnih aktivnosti prije poreza - porez na dobit/gubitak od redovnog poslovanja Dobit/gubitak poslije poreza od redovnih aktivnosti (C) Izvanredni prihodi -Izvanredni rashodi Dobit/gubitak od izvanrednih aktivnosti -Porez na dobit od izvanrednih aktivnosti Dobit/gubitak poslije poreza od izvanrednih aktivnosti (D) = Dobit/gubitak poslije poreza obračunskog razdoblja (C+D) 241
  • 242. Metoda razvrstavanja rashoda po prirodnim vrstama uz korekciju prihoda za promjenu zaliha Prihodi + Ostali poslovni prihodi +/- povećanje/smanjenje zaliha = Ukupno poslovni prihodi (A) Troškovi po prirodnim vrstama (materijalni, troškovi usluga, bruto plaće, amortizacija, vrijednosno usklađivanje kratkoročne imovine, rezerviranja troškova, ostali troškovi) Ukupno poslovni rashodi (B) 242
  • 243. Metoda razvrstavanja rashoda po prirodnim vrstama uz korekciju prihoda za promjenu zaliha Dobit/gubitak od poslovnih aktivnosti (A-B) + Prihodi od financiranja - Rashodi od financiranja Dobit/gubitak od redovnih aktivnosti prije poreza - porez na dobit/gubitak od redovnog poslovanja Dobit/gubitak poslije poreza od redovnih aktivnosti (C) Izvanredni prihodi - Izvanredni rashodi Dobit/gubitak od izvanrednih aktivnosti - Porez na dobit od izvanrednih aktivnosti Dobit/gubitak poslije poreza od izvanrednih aktivnosti (D) = Dobit/gubitak poslije poreza obračunskog razdoblja (C+D) 243
  • 244. Metoda razvrstavanja rashoda prema funkciji (metoda prodanih učinaka) Prihodi od prodaje - Troškovi prodanih proizvoda (trošak početnih zaliha + troškovi proizvodnje–trošak konačnih zaliha) = Bruto dobit/gubitak (bruto marža) (A) Troškovi razdoblja (troškovi prodaje, troškovi uprave) Ukupno troškovi razdoblja (B) 244
  • 245. Metoda razvrstavanja rashoda prema funkciji (metoda prodanih učinaka) Dobit/gubitak od poslovnih aktivnosti (A-B) + Financijski prihodi - Financijski rashodi Dobit/gubitak od redovnih aktivnosti prije poreza - porez na dobit/gubitak od redovnog poslovanja Dobit/gubitak poslije poreza od redovnih aktivnosti (C) 245
  • 246. Metoda razvrstavanja rashoda prema funkciji (metoda prodanih učinaka) Izvanredni prihodi - Izvanredni rashodi Dobit/gubitak od izvanrednih aktivnosti - Porez na dobit od izvanrednih aktivnosti Dobit/gubitak poslije poreza od izvanrednih aktivnosti (D) = Dobit/gubitak poslije poreza obračunskog razdoblja (C+D) 246
  • 247. Financijski prihodi 11.a) prihodi od sudjelujućih interesa s povezanim poduzećima b) prihodi od sudjelujućih interesa s nepovezanim poduzećima 12.a) prihodi od ostalih ulaganja i zajmova iz okvira stalne imovine s povezanim poduzećima b) prihodi od ostalih ulaganja i zajmova iz okvira stalne imovine s nepovezanim poduzećima 13.a) prihodi od ostalih interesa i slični prihodi s povezanim poduzećima b) prihodi od ostalih interesa i slični prihodi s nepovezanim poduzećima 247
  • 248. Financijski rashodi 14. a) kamate, tečajne razlike i slični troškovi iz odnosa s povezanim poduzećima b) kamate, tečajne razlike i slični troškovi iz odnosa s nepovezanim poduzećima 15. Dobit ili gubitak iz redovnog poslovanja prije oporezivanja 16. Porez na dobit ili gubitak iz redovnog poslovanja 17. Dobit ili gubitak iz redovnog poslovanja poslije oporezivanja 248
  • 249. 18. Izvanredni prihodi 19. Izvanredni rashodi 20. Dobit ili gubitak iz izvanrednih aktivnosti 21. Porez na izvanrednu dobit ili gubitak 22. Ostali porezi koji nisu iskazani u prethodnim pozicijama 23. Dobit ili gubitak financijske godine 249
  • 250. Za male poduzetnike 1. Prihodi iz osnovne djelatnosti 2. Rashodi osnovne djelatnosti 3. Prihodi iz drugih aktivnosti 4. Rashodi drugih aktivnosti 5. Izvanredni prihodi 6. Izvanredni rashodi 7. Dobit ili gubitak prije oporezivanja 8. Porez na dobit ili gubitak 9. Dobit ili gubitak financijske godine 250
  • 251. IZVJEŠTAJ O PROMJENI GLAVNICE 251
  • 252. • Izvještaj o promjeni glavnice prikazuje povećanje ili smanjenje neto imovine za razdoblje između dva datuma bilance. • Sadrži promjene koje proizlaze iz transakcija s dioničarima (emisija, otkup dionica, isplate dividendi) i promjene koje proizlaze iz aktivnosti društva (dobit, gubitak). • Varijanta sastavljanja: a) obuhvaća sve promjene u glavnici b) obuhvaća djelomične promjene – osim promjena koje proizlaze iz transakcija s vlasnicima (emisija i otkup dionica) i raspodjele vlasnicima (isplate dividendi). 252
  • 253. Izvještaj o promjeni glavnice “XY” d.d. (sve promjene) za razdoblje 1.1 – 31.12.200x Upisani kapital 31.12. tekuće g. 31.12. prethodne g. Premije na emitirane dionice Rezerve Zadržana dobit ili preneseni gubitak Dobit ili gubitak tekuće godine Dividende Ukupno uloženi i zarađeni kapital 253
  • 254. Izvještaj o promjeni glavnice “XY” d.d. (sve promjene) za razdoblje 1.1 – 31.12.200x Revalorizacijske rezerve Revalorizacija nekretnina, postrojenja i opreme Revalorizacija ulaganja Ostala revalorizacija Tečajne razlike s naslova neto ulaganja u inozemne subjekte Ukupno izravno povećanje kapitala Promjene računovodstvenih politika Ispravak temeljnih pogrešaka Ukupno izravno povećanje zadržane dobiti Sveukupno kapital 254
  • 255. Izvještaj o promjeni zadržane dobiti “XY” d.d. (djelomične promjene) za razdoblje od 1.1. do 31.12.200x Saldo zadržane dobiti 1.1.200x + Neto dobit za 200x - izglasane i isplaćene dividende = zadržana dobit 31.12.200x • Djelomični izvještaji (b) često se svode na izvještaj o promjeni zadržane dobiti ili izvještaj o promjeni rezervi, revalorizacijskih rezervi i sl., s obzirom na važnost tih informacija s aspekta vlasnika dionica (investitora). 255
  • 257. Izvještaj o novčanom toku utemeljen je na novcu i novčanim ekvivalentima • Novac: gotovina u blagajni, novac na žiro-računu i drugim bankovnim računima uključujući prekoračenja • Novčani ekvivalenti: likvidna, lako i brzo unovčiva kratkoročna ulaganja koja nisu pod utjecajem značajnog rizika promjena vrijednosti s rokom dospjeća do 3 mjeseca. 257
  • 258. Izvještaj o novčanom toku utemeljen je na novcu i novčanim ekvivalentima • Svrha i koristi: a) Procjena sposobnosti društva za ostvarenje budućeg čistog novčanog toka b) Ocjena sposobnosti društva za ispunjenje obveza vjerovnicima, plaćanje dividendi te ocjena potreba za vanjskim financiranjem c) Ocjena uzroka razlika neto dobiti i čistog novčanog toka, povezivanje novčanih primitaka i izdataka d) Procjena učinaka novčanog toka te nenovčanih investicijskih i financijskih aktivnosti tijekom razdoblja na financijski položaj društva e) Mogućnost usporedbe sadašnje vrijednosti budućih novčanih tokova različitih društava f) Eliminacija učinaka različitih računovodstvenih postupaka pri istim transakcijama i događajima 258
  • 259. • Sastavlja se temeljem: poslovne, investicijske (ulagateljske) i financijske aktivnosti • Poslovne aktivnosti: aktivnosti primarno usmjerene na proizvodnju i prodaju proizvoda i roba te pružanje usluga. • Investicijske aktivnosti: aktivnosti stjecanja i otuđivanja dugotrajne imovine i drugih ulaganja, koja nisu novčani ekvivalenti (ulaganja u dužničke i vlasničke vrijednosne papire te ostalu dugotrajnu imovinu, odobravanje kredita kao i povrat ulaganja te povrat glavnice odobrenih kredita). • Financijske aktivnosti: aktivnosti koje rezultiraju promjenama veličine i sastava glavnice i dugova društva (emisija dionica, zaduživanje, otkup dionica, isplata dividendi, povrat dugova). 259