2. Istorijat
600. godina p.n.e. grčki filozof Tales iz Mileta
primetio je da ćilibar, protrljan vunenom tkaninom
privlači sitne komadiće: vlakna, slamu, perje itd.
3. Istorijat
Krajem XVI veka Engleski
lekar William Gilbert
primetio je da i druga tela
imaju ova svojstva
Ovu pojavu je nazvao
ELEKTRICITET po grčkoj
reči elektron što znači
ćilibar
4. Istorijat
1838. Richard Laming – hemijska svojstva atoma
opisao pomoću hipoteze “nedeljiva količina
elektriciteta”
1891. George Johnstone Stoney - prvi je najmanjem
električnom naboju dao naziv “Elektron” smatrajući ga
neodvojivim delom atoma
Herman fon Helmholtz – “atomi elektriciteta”
5. Joseph John Thomson
Mančester, Engleska
(18. Decembar 1856. –
30. Avgust 1940.)
Profesor na Kembridžu
Predsednik “Kraljevske
akademije nauke”
1906. – Nobelova
nagrada za fiziku
7. Svojstva katodnih zraka
Sastoje se od snopova nekih
sićušnih čestica
Čestice se kreću pravolinijski
Odnos naelektrisanja i mase
katodnih čestica nezavisan je od
karakteristika katode
Masa katodne čestice je oko 2000
puta manja od mase najlakšeg
atoma u kosmosu
8. Razvoj teorije...
Radioaktivni, zagrejani ili osvetljeni
materijali emituju slične čestice
Irski fizičar George Ficgerald predložio
je da Tomsonove čestice dobiju naziv
elektroni (po ideji Stoney-a)
Radovi američkih fizičara Milkena i
Flečera (naelektrisana kapljica ulja)
Kvantna mehanika će kasnije pružiti
suštinsko objašnjenje odlika elektrona
Otkriće elektrona bilo je prvo otkriće
jedne elementarne čestice u istoriji