2. Pustinje
• Područje koje zbog velike oskudice vlage nama razvijenog
vegetacijskog pokrova
• Suha mjesta sa jako malo kiše ili snijega
• U nekim padne manje od 25 mm oborina godišnje, u ostalima do
250 mm
• 1/3 površine kontinenata (uz polupustinje)
• Nalaze se u otprilike 60 država
• Prisutna je suha klima
• Flora: kaktusi, bodljikavo grmlje i višegodišnje trave
3. • Pustinje čine aridne (do 250 mm padalina godišnje) i
ekstremno aridne zemlje (12 mjeseci bez padalina).
• Pheonix u Arizona - grad usred 3 pustinje primi ispod 250
mm padalina godišnje, no također Gorje Brooks na
Aljasci primi ispod 250 mm padalina godišnje.
• U Tusconu – grad u Arizoni, može da ispari 8 puta
više vode nego što zapravo padne.
4. Tipovi pustinja –
prema području postanka
HLADNE – KOLIČINA OBORINA ŠTO
PADNE OSTAJE SMRZNUTA U SNJEŽNOM
POKRIVAČU. NALAZE SE NA VIŠIM GEOGRAFSKIM
ŠIRINAMA.
VRUĆA PODRUČJA - ČINE VEĆINA NEPOLARNIH
PUSTINJA. VELIKA UDALJENOST OD NAJBLIŽIH
DOSTUPNIH IZVORA VLAGE. OKO EKVATORA.
5. Tipovi pustinja – prema području
postanka
EFEKAT KIŠNE SJENE - ZRAČNE MASE GUBE
VEĆINU SVOJE VLAGE DOK SE KREĆU PREKO
PLANINSKOG LANCA.
IZMEĐU OCEANA I PLANINE – DVIJE ZRAČNE
MASE KOJE SE SREĆU NOSE MALO ILI NIMALO
VLAGE I TVORE STABILNE SUHE UVJETE.
6. • Temperaturne razlike danju i noću dostižu 50°C.
• Zbog takve svakodnevne razlike u temperaturi stijene u pustinjama jako se troše. Danju
se jako zagriju, a noću ohlade pa pucaju.
• Na taj se način stijene raspadaju u manje komade i pretvaraju u pijesak. Zbog toga
pustinje se dijele na kamene, pješčane i šljunčane.
• Sisavci poput pustinjske lisice, koja je pronađena u Sahari, evoluirali su da bi mogli
iskoristiti uvjete hladnih noći u pustinjama
• Pustinje se također svrstavaju po svojem geografskom položaju i prevladavajućem
vremenskom podneblju na
1. pustinje pasatnih vjetrova,
2. pustinje umjerenih širina,
3. pustinje kišne sjene,
4. obalne,
5. monsunske i
6. polarne pustinje.
8. Pustinje oblikuju eolski procesi koji stvaraju:
• Riplove – Niski grebeni pijeska.
• Dine ili pješčane sipine
• Mogu narasti do 400m.
• Južno od pustinje Gobi nalazi se dina visoka 520m.
9. Postoje pustinje koje gotovo
nemaju pijeska. Kamenje I šljunak
koji su preteški zaostaju. Na
površini ostane samo sloj stijene ->
HAMADA ili pustinjski pločnik.
Vjetar odnoseći prašinu I
pijesak polira stijenu, postaje
glatka I sjajna te nastane kora
koja se zove pustinjski lak.
10. Vjetar noseći pijesak oblikuje glatke
površine. Oblici na stijeni se formiraju
ovisno o smjeru kojim ih vjetar nosi.
Tkavi oblici stijena se
nazivaji VENTIFAKTI.
Pustinjske gljive –
reljefni oblik koji nastaje
utjecajem vjetra.
Stijene se više troše pri
podnožju.
11. Visoke akumulacije pijeska u obliku
polumjeseca su BARHANE.
Ispučena strana im je okrenuta u
smjeru puhanja vjetra, te je blago
nagnuta, dok je zavjetrena strana
strma.
Barhane podsjećaju na morske
talase.
Prostrane pustinje sa dinama I
barhanima se nazivaju Erg (sj.
Afrika), Kum (srednja Azija). Šamo
(Mongolija), Nefud (Arabisjki
poluotok).
12. Vadi – povremeni tokovi
vode koji se javljaju u
pustinjama.
Oaza – mala područja u
pustinjama u kojima je
vegetacija bujna
