2. Uvod
• Prigodni cerebralni napadi se
najčešće javljaju u obliku
konvulzija.
• Najčešće su to generalizirane
toničko-kloničke konvulzije.
• Uzrokovani su nekim akutnim
poremećajem u osoba koje ne
boluju od epilepsije, a prestaju
uklanjanjem akutnog poremećaja.
• Katkad se jave više puta.
4. Klinička slika
• Vrlo je dramatična.
• Najčešće je riječ o generaliziranim toničko-kloničkim
konvulzijama s gubitkom svijesti (veliki napad).
• Česte su duge apnoične pauze.
• U male dojenčadi češća je slika fragmentarnih
konvulzija.
• Obično nastaju u prvom porastu temperature.
• 2-4% sve djece doživi napad febrilnih konvulzija,
najčešće u dobi između 6 mjeseci i kraja 3. g.
• Recidivi se viđaju u oko 25% djece u prvoj godini i u
35% djece u trogodišnjem razdoblju od prve konvulzije.
5. Uzrok, patogeneza
• Po nekim mišljenjima konvulzije se
nasljeđuju AD s vrlo varijabilnom
penetrantnošću u pojedinim obiteljima i
ekspresijom u pojedinaca.
• Po drugim se mišljenjima nasljeđuju
poligenski.
• Napadi febrilnih konvulzija su pravi epi
napadi.
• Malo su češći u dječaka i uz virusne
infekcije, posebice uz roseolu infantum.
6. Važnost febrilnih konvulzija u pedijatriji
• velika učestalost
• dramatična klinička slika
• diferencijalna dijagnoza prema
meningoencefalitisu
• veća učestalost kasnijeg javljanja
epilepsije u usporedbi s drugom
djecom
7. Febrilne konvulzije
U velike većine djece poslije
napada febrilnih konvulzija, EEG
je normalan.
Febrilne konvulzije nisu sinonim
za svaku pojavu konvulzija uz
povišenu temperaturu.
8. U konvulzije uz povišenu temperaturu
spadaju:
• febrilne konvulzije
• hipokalcemičke (metaboličke)
konvulzije
• konvulzije uz meningoencefalitis
• početak (prvi napad) epilepsije
• febrilne sinkope
• afektivni napadi
• jaka tresavica
9. Indikacije za LP (oko 30% djece s febrilnim
konvulzijama se u praksi punktira):
• djeca koja nisu prethodno primila AB
• dojenčad zbog netipične kliničke
slike meningitisa u toj dobi
• dodatna klinička sumnja na
meningitis
Ostalu djecu je potrebno pažljivo
klinički promatrati.
AB: antibiotik
10. Podjela febrilnih konvulzija
• jednostavne (tipične)
• složene (atipične)
O složenim konvulzijama govorimo ako
postoje dodatne osobitosti za koje se
drži da sa sobom donose veći rizik za
razvoj epilepsije u kasnijoj dobi.
11. Podjela febrilnih konvulzija
Jednostavne (svi nabrojeni kriteriji): Složene (barem jedno od
sljedećih obilježja):
T> 38,5° C T< 38,5° C
od 1. do 5. g. života jave se prije prve i poslije 5. g.
generalizirane fokalne, žarišne
traju do 15 min traju duže od 15 min
neurološki status (NS) uredan prisutni neurološki ispadi
obično jednom u kraćem periodu više od jedan put u kraćem
periodu
EEG normalan EEG promijenjen
negativna OA za epilepsiju pozitivna OA za epilepsiju
NS prije i poslije napada normalan NS prije i poslije napada
promijenjen
pozitivna OA za febrilne konvulzije ozbiljni rizični faktori u OA
OA: obiteljska anamneza
12. Terapija (prekidanje) febrilnih konvulzija
• diazepam iv. 0,2 do 0,3 mg/kg (PRVI IZBOR)
• diazepam rektalno u obliku mikroklizme u
dozi od 0,5 do 0,8 mg/kg (ne može se
primjeniti ako dijete ima proljev)
• fenobarbiton im. 10 mg/kg
• Diazepam iv. djeluje ODMAH, rektalno djeluje unutar
10 min od primjene, dok fenobarbiton djeluje tek 20
do 30 min od primjene.
• Djelovanje fenobarbitona je puno duže.
13. DIAZEPAM NA TERENU: BROJ GODINA + 1.
Npr. dijete od 5 godina: doza je 6 mg.
Ako je ampula od 10 mg/1 mL: doza je 0,6 mL.
Ako je ampula od 10 mg/2 mL: doza je 1,2 mL.
14. Profilaksa febrilnih konvulzija
• Akutna profilaksa se provodi kada dijete
dođe liječniku, a napad je već prošao.
• Cilj je spriječiti vrlo česte ponovne napade u
dolazećim satima.
• Potrebno je primijeniti akutnu profilaksu prije
transporta djeteta u bolnicu.
• Daje se fenobarbiton im. u dozi od 10 mg/kg.
• Na taj se način koristi njegovo produženo
profilaktično djelovanje.
15. Profilaksa febrilnih konvulzija
• Kronična intermitentna profilaksa se provodi samo u
času pojave nove epizode vrućice u djeteta koje je
prije u anamnezi imalo 1 ili više napada jednostavnih
febrilnih konvulzija.
• Roditelji trebaju dati mikroklizmu diazepama od 5 mg
za dojenčad, odn. od 10 mg za predškolsku djecu u
času prvog pojavljivanja nove epizode povišene
temperature.
• Ako intermitentnu profilaksu provodi liječnik, bolje je
dati fenobarbiton im. 10 mg/kg.
16. Profilaksa febrilnih konvulzija
• Kronična kontinuirana profilaksa se provodi
trajno, iz dana u dan u djeteta koje je imalo
složene febrilne konvulzije, obično do kraja
4. g. života.
• Daje se fenobarbiton svakodnevno per os u
dozi od 5 mg/kg u jednoj dozi.
• Ako dijete dobije osip od fenobarbitona,
uspješna je i profilaksa valproatom u dozi od
20 do 30 mg/kg podijeljeno u dvije doze.
18. Prognoza febrilnih konvulzija
• Dobra.
• Samo u oko 5% djece, koja su imala
jednostavne febrilne konvulzije, se javlja
kasnije epilepsija.
• Složene febrilne konvulzije su opasnije u
akutnoj fazi, a približavaju se epilepsiji u
kasnijoj prognozi.
• Kod njih je vjerojatnost kasnijeg javljanja
epilepsije puno veća (20 do 30%).
19. Ostali prigodni cerebralni napadi su:
vazomotorička sinkopa
afektivni respiratorni
cerebralni napadi (afektivne
respiratorne krize)
