2. Uvod
• Epilepsija je neurološka bolest koju karakteriziraju epizodni
napadaji gubljenja svijesti i poremećaja motorike i ostalih funkcija
SŽS
• Oko 50 mil. ljudi u svijetu ima epilepsiju, to je
najčešća ozbiljna neurološka bolest sa incidencom
u razvijenim zemljama 50 do 70 slučajeva na 100
000 hiljada
• Incidenca varira obzirom na dob sa visokim
javljanjem u ranom djetinstvu, niže u srednjem
dobu ali sa drugim pikom u dobi preko 65 god.
5. Internacionalna klasifikacija epileptičkih napada
Parcijalni napadi (lokalni početak)
• Jednostavni parcijalni napadi ( bez poremećaja svjesti)
-Sa motornim simptomima
- Sa somatosenzornim ili senzoričkim simptomima
- Sa autonomnim simptomima
- Sa psihološkim simptomima
• Kompleksi parcijalni napadi (sa poremećajem svjesti)
• Jednostavni parcijalni praćeni poremećajem svjesti
• S poremećajem svjesti na početku
• Parcijalni kompleksni napadi sa sekundarnom
generalizacijom
Generalizirani napadi (konvulzivni ili nekonvulzivni)
- Absansi
- Miokloni napadi
- Klonički napadi
- Tonični napadi
- Tonično klonični napadi
- Atonični
- Neklasificirani napadi
Tipovi napada
6. • Za uspjeh liječenja pacijent mora razumjeti razloge za
uzimanje AET
• Pacijent mora biti uvjeren u benefit kontinuiranog
uzimanja nekoliko godina
• Ukoliko postoje sumnje za dijagnozu - pravilo
wait and see
7. Zajednički
• deprivacija spavanja
• alchocol withdrawal
• TV
• epileptogeni lijekovi
• sistemske infekcije
• trauma glave
• nepridržavanje
uzimanje AET
• menstruacija
Povremeni
• dehidracija
• prekid uzimanja barbiturata
• benzodiazepina
• hiperventilacija
• bljeskajuća svijetla
• dijeta i preskakanje obroka
• stres
• intenzivno vježbanje
Faktori koji mogu izazvati napad snižavajući prag
8. Farmakološki tretman
• Početni tretman
• Dogovor o planu tretmana
• Pacijenti sa neprovociranim napadima imaju šansu 30-70 %
da se napad ponovi u sljedećih 5 god.
• Oni koji imaju i cerebralnu leziju i abnormalni
EEG imaju najveću vjerovatnoću za novi napad i
trebaju biti liječeni poslije prvog napada
• Cilj je održavanje normalnog života preko
kompletne kontrole napada bez nusefekata
• Treba početi s malim dozama i postepeno
povećavati, izbjegavati ideosinkretske reakcije
kao što je osip, hepatotoksičnost i krvne
diskrazije
13. Novi antiepileptici
Devedesetih godina 9 novih AET i vagus nervus
stimulator su dobili licencu za tretman refraktorne
epilepsije
• Felbamat
• Gabapentin
• Lamotrigin
• Levetiracetan
• Oxcarbazepin
• Tiagabin
• Topiramat
• Vigabatrin
• Zonisamid
• Tretman refraktorne epilepsije
• korištenje kao monoterapija
17. triciklični antidepresivi ( prati njihovu koncentraciju u sertriciklič
Režim liječenja Sedmica
1 + 2
Sedmica
3 + 4
Sedmica 5 Doza
održavanja
Maksimalna
dnevna
doza
Dodatna terapija
sa inhibitorima
enzima npr.
valproat
12,5 mg
dnevno ili
25 mg
svaki drugi
dan
25 mg
jednom
dnevno
50 mg
jednom dnevno
ili podijeljeno u
dvije doze
100 mg
jednom
dnevno ili
podijeljeno u
dvije doze
200 mg
podijeljeno u
dvije doze
Dodatna terapija
sa induktorima
npr. fenitoin,
karbamazepin
50 mg
jednom
dnevno
100 mg
Podijeljeno
u dvije
doze
200 mg
podijeljeno u
dvije doze
300 mg u 6.
sedmici
povećati na
400 mg na
dan u 7.
sedmici
podijeljeno u
dvije doze
400 mg
podijeljeno u
dvije doze
Monoterapija
25 mg
Jednom
dnevno
50 mg
jednom
dnevno ili
podijeljeno
u dvije
doze
100 mg
jednom dnevno
ili podijeljeno u
dvije doze
200 mg
jednom
dnevno ili
podijeljeno u
dvije doze
400 mg
podijeljeno u
dvije doze
18. • Monoterapija: 60% napada ce biti kontrolisano prvim ili drugim
izborom AET, većina ostalih ce zahtjevati kombinovanu terapiju
• Monoterapija je bolja zbog bolje komplianse i manje nuspojava kao
iz zbog manje cijene
• Doze se moraju tretirati sporo do njihove maksimalne
tolerancije
• Veličina doze održavanja zavisi od kliničkog odgovora
pacijenta
• Mjeriti koncentraciju lijeka
Izbor tretmana
19.
20. Mogući razlozi za neodgovaranje na monoterapiju
Pogrešna dijagnoza
• sinkope, kardijalna aritmija itd.
• preudonapadi
Pogrešan lijek
• Neodgovarajući lijek za tip napada
• Interakcije lijekova
Pogrešna doza
• Premala doza
• Nusefekti koji sprječavaju povećavanje doze
Pacijent
• Slaba kompliansa sa lijekom
• Neprikladan životni stil (alkohol ili droga)
21. Kombinacije lijekova koje mogu biti
korisne u refraktornoj epilepsiji
Kombinacije
Sodium valproat i
ethosuximid
Carbamozepin i Na valproat
Na valproat i lamotrigin
Vigabatrin i lamotrigin
Vigabatrin i tiagabin
Topiramat i lamotrigin
Indikacije
Generalizirani absansi
Kompleksni parcijalni napadi
Parcijalni – generalizirali napadi
Parcijalni
Parcijalni
Refraktorna epilepsija
22. Preporuke u farmakološkom tretmanu
epilepsije
• Izabrati adekvatan lijek za tip napada ili epileptični sindrom
• Početi s malom dozom i postepeno povećavati
• Titrirati sporo
• Jednostavno doziranje jednom dva puta dnevno
• Mjeriti koncentraciju lijeka
• Savjetovati pacijenta o implikacijama dijaznoze i profilaksi
terapije
• Pokušati sve opcije monoterapije prije dodavanja novog lijeka
• Ukoliko napadi traju kombinovati najbolje toleriran lijek sa
jednim novim lijekom ovisno o tipu napada i mehanizmu
aktivnosti
• Jednostavno doziranje kod pacijenata sa polifarmacijom
• Cilj je najbolja kontrola napada sa optimalnim kvalitetom života
kod pacijenata sa refraktornom epilepsijom
23. Posebne populacije
• Tinejdžeri
• Najčešće juvenilna mioklona epi i generalizirani tonično
klonični napadi nakon buđenja
• Trigeri su deprivacija spavanja,
fotosenzitivnost i stres
• LTG je dobar izbor jer ima širok spektar
djelovanja, dobro se podnosi, nema interakcije
s kontraceptivnim pilulama i nije teratogen
24. Vagus nerve stimulacija
• Novi nefarmaceutski pristup liječenju epilepsija
• Sistem se sastoji od generator signala koji je ugrađen u lijevi dio grudi
• Bipolarni lead koji povezuje generator s lijevim vagus nervom u vratu
• “Štapić” koji koristi signale radiofrekvencije
• Magnet za uključavanje/isključivanje stimulatora kojim
upravlja pacijent
• 50% redukcija napada
• Način rada nepoznat, nema efekata na hepatic metabolic
proces koncentracije AED ili lab vrijednosti
• Procedura implatacije traje jedan sat pod opštom
anestezijom
• Nuspojave su blage (kašalj, bol u grlu, parestezije)
26. • Kada napadi ozbiljno utiču na životni stil
kod pacijenata sa refraktornom
epilepsijom
• Evaluacija uključuje historiju napada,
pokušaj AET liječenja, EEG, MRI,
funkcionalni imidžing za otkrivanje
fokalnih strukturalnih lezija i
neuropsihološko testiranje
• Nema univerzalnog dogovora prema
identifikaciji potencijalnih kandidata
za hirurški tretman
27. Tipovi hirurškog liječenja epilesija
• FOKALNA RESEKCIJA – parcijalni napadi
• KALOZOTOMIJA - tonički,atonički ili t-k
napadi sa padovima i povredama ,velika
neresektibilna lezija.
• HEMISFEREKTOMIJA - Rasmussen sindrom
ili druga unilateralna patologija
• SUBPIALNA TRANSEKCIJA - parcijalni
napadi
Trendovi u budućnosti:
• Razumijevanje epileptičnog procesa
• Razvoj genske terapije
