Prezentacija o Giacomi Colombis

1. BENEDIKTINCI
GIACOMA GIORGIA
COLOMBIS

2. Već od samih početaka u okviru kršćanske
Crkve postojale su zajednice redovnika.
Prvi redovnici bili su pustinjaci koji su
živjeli
na osamljenim mjestima i odvojeni od ljudi.

3. Poslije su se pustinjaci udružili u male zajednice koje
su živjele u samostanima.
Prva takva zajednica redovnika bili su :
BENEDIKTINCI
monaški red
monah
( „ jedan”, „sam” )

4. Nastanak reda:
Utemeljio ih je sveti Benedikt iz Nursije u južnoj Italiji u 6. st.
Montecassino

6. Život u zajednici : molitva
rad
poniznost
Ideal redovničkog života iznosi u Pravilima
(Regule)
Osnovno pravilo : MOLI I RADI
( ORA ET LABORA )

7. Sveti Benedikt piše Regule.

8. grb benediktinaca:

9. Iz Italije su se brzo proširili cijelom Europom.
Najveći i najutjecajniji benediktinski samostan
osnovan je u Francuskoj u Clunyju početkom 10. st.

10. Samostanske pisarnice -
skriptoriji

11. U njima su prepisivali ne samo crkvene knjige
nego i djela raznih antičkih autora koja su tako
sačuvana od zaborava.

12. pismenost
znanost
kultura

13. liječnika
knjižničara
sudaca
misionari
obrti

15. Benediktinsko zapadno monaštvo –
Papa Pavao VI.
SVETI BENEDIKT Z AŠTITNIK EUROPE

16. Benediktinci su bili iznimno aktivni i na
hrvatskom tlu.
Samostane su osnivali uglavnom
uz jadransku obalu i na otocima.
Najviše ih nastaje u periodu od 11. do 13. st.

17. knez TRPIMIR – prvi benediktinski
samostan u Rižinicama

18. - savjetnici knezova i kraljeva
- vodili dvorske kancelarije
- sudjelovali na saborima s vladarima i u državnoj
organizaciji
- promicali narodni jezik
- u samostanskim arhivima i knjižnicama sačuvali
najstarije dokumente naše povijesti
- bogate riznice ( posebno samostana sv.Marije u
Zadru )

19. Romanički stil u umjetnosti i graditeljstvu

20. Osim muškog
benediktinsko
g reda
osnovan je i
ženski.
sveta Skolastika

21. Osorski evanđelistar - 11.st
Beneventana
Vatikanski arhivi

22. Sv.Gaudencije
benediktinac
osorski biskup , 11.st
osnovao muški samostan sv. Petra
i najstariji ženski samostan u
Primorju – sv. Marije od Milosti

23. Početci:
- nema puno podataka
- požari ( tri puta)
- nastaje između 1000. i
1200.g.

24. Svoj procvat doživljava u 17. i 18. st. kada je bio brojn
od svih ženskih benediktinskih samostana u Hrvatsko
Osorski biskup Ivan de Rubeis donosi odluku da u
creskom samostanu ne smije biti više od 30 koludrica

25. Koludrice – odgoj i obrazovanje ženske djece i
mladeži
Maria Elisabetta Innocentina( Nedužna ) – 5.godina
- čitati
- pisati
- nauk vjere
- usvojiti kulturu lijepog ponašanja

26. grb obitelji Colombis
- plemićka obitelj
- Biaggio ( Blaž) Golubich
- Colombis – mletačka vlast
- majka iz plemićke obitelji
Petris
kuća obitelji Colombis

27. Odrastajući uz koludrice od najranije dobi pokazuje
sklonost prema molitvi i duhovnom zvanju.
Odlučuje postati koludrica ne obazirući se
na savjete svoje rodbine i prijatelja, posebno oca koji
se tome protivio. Bila je odlučna!
Sluša Božji glas koji joj je progovorio u srcu.
Odriče se raskoši i udobnosti obiteljskog doma i
odlazi u samostan sv.Petra izvan gradskih zidina.

28. Samostan sv.Petra u Cresu
u 19.st. i danas

29. Zaređena je 17. studenog 1755. te dobiva novo,
redovničko ime:
GIACOMA GIORGIA

30. kao koludrica:
- živi ponizno i skromno
- neprestano moli , radi i posti
- dragocjenosti poklanja siromašnima
- razumije slabe,malene,siromašne
- u teškim situacijama otkriva volju
Božju: On će uvijek sve okrenuti
na dobro.

31. Napredujući u kreposnom životu postaje
opaticom
samostana.
Čini mnogobrojne pokore kako bi nasljedovala
Isusa Krista u njegovoj muci :
- gotovo uvijek nosi pokornički pojas oko bokova
- bičuje se
- noću spava samo 2 do 3 sata
- moli ležeći na hladnom podu
- prema sebi zahtjevna, a prema sestrama
strpljiva i blaga

32. predviđanja
događaja
razmatranja i
Božjeg nadahnuća
( posebno u snovima)
molitve
unutarnjeg govora i
viđenja muke i
umiranja Isusa Krista
stigme
( krvarenje iz ranice
u
predjelu srca )

33. Na poticaj svog ispovjednika u kreposti
svete
poslušnosti zapisuje sve što prolazi
njezinom
nutrinom.
- pisan talijanskim jezikom venecijanskog
narječja
stranica iz Dnevnika

34. Iz zapisanog moguće nam je upoznati njezinu
molitvu, meditaciju, pokoru, nadahnuća,
razne izvanrednosti u njoj i sve milosti kojima
ju je Bog obdario.
časoslo
v iz
kojeg je
molila

35. Posebno su dojmljive njezine misli i molitve
koje je pisala perom umočenim u vlastitu krv
koja joj je prskala iz ranice oko srca.

36. Nasljeduje Krista toliko da fizički osjeća njegovu
muku na križu.

37. Njezino iscrpljeno tijelo bilo je sve slabije.
Okružena svojim sestrama i ispovjednikom
umire u svojoj ćeliji.
28. lipnja (nedjelja) 1801.

38. Tijelo Giacome Colombis položeno je u
grobnicu u kapeli sv. Benedikta.

39. Neposredno nakon pokopa počela su se događati
čudesa i ozdravljenja po njezinom zagovoru.
Svega 20 dana nakon smrti pokrenut je
postupak za kanonizaciju.
Svi dokumenti, spisi i predmeti poslani su u
biskupiju u Osor u jednom kovčežiću.

40. Nažalost, kanonski proces obustavljen je kada
je uslijed povijesnih zbivanja ukinuta Osorska
biskupija i proces nije stigao do Rima.
Dokumentacija je ostala u prašini, a kanonski
postupak dugo vremena zaboravljen.

41. Nasreću, 1936. dokumentaciju je pronašao
i preuredio tadašnji upravitelj Cresa
Marco de Petris.
Izručio ju je tadašnjoj opatici creskih koludrica.

42. „ Kome god došlo ovo na čuvanje...
molim da ostavi kovčeg sa svime
što on sadrži netaknutim kako bi
sačuvani dokumenti poslužili kao
siguran temelj za otkrivanje istine
kada
ova djevica s Kvarnera bude od crkve
ubrojana među blažene”

43. Biskup ANTONIO VITALE BOMMARCO

44. projekt „Creski sveci”
GIACOMA GIORGIA COLOMBIS
… život sestre Giacome
obilježila je velikodušna ljubav prema Kristu
i svakom čovjeku.

45. Hvala na pozornosti!