Benediktinci i stvaranje kulture

1. Benediktinci
i stvaranje
europske
kulture

3. sv.
S
K
O
L
A
S
T
I
K
A
sv.
B
E
N
E
D
I
K
T

4. Papa Grgur Veliki, njegov životopisac i duhovni
sin o njemu piše:”Bio je muž čestita života
imenom Benedikt, a to znači blagoslovljen
imenom i milošću. U sebi je već od mladosti
nosio ozbiljnost starca. Prije je dozreo po
karakteru nego po godinama, a svojoj duši nije
pružao nikakve užitke. Boraveći na ovoj zemlji,
prezreo je ovaj svijet sa svim njegovim čarima
kao ocvao, premda ga je mogao slobodno
uživati.”

5. Po tradiciji smatra se kako je sv. Benedikt rođen
480. u Nursiji u plemićkoj obitelji.
Kasnije je poslan na studij prava i književnosti u
Rim gdje uviđa gospodarsko i socijalno
propadanje Grada kojega napušta i odlazi u
skrivenu špilju kraj Subiaca gdje je proveo 3
godine.
Nakon toga neko je vrijeme boravio u samostanu
Vicovaro, no vratio se u špilju Subiaca. Tu
spoznaje svoj poziv , napušta asketski život kako
bi se posvetio naučavanju.

6. Subiaco

7. Prvi učenici bili su
Mauro i Pacido. Od
novopridošlih učenika
ustrojio je 12 zajednica
s po 12 redovnika koje
su imale svaka svog
starješinu, a sam je
preuzeo upravu i duhovno vodstvo. Na Monte-
cassino stigao je između 525. i 529.

8. Montecassino

10. U gradnji Montecassina Benedikt je sudjelovao
kao arhitekt, inženjer i organizator novog
samostana u kojem će zauvijek ostati, odan
svome Pravilu. Tradicija govori da je sv.
Benedikt umro 21. ožujka 547.

11. Poslije apostola nijedan se svetac ne može
dičiti tako dugotrajnim potomstvom sinova
i kćeri.
Najveće je čudo širenje njegovog Pravila
zajedno s ostalim plodovima značajnima za
našu civilizaciju.
Ubrzo nakon smrti, papa Grgur Veliki šalje
40 monaha da obrate Englesku (Augustin bio
vođa); Bonifacije sa skupinom monaha
evangelizirao Njemačku;
Vilibrord Nizozemsku; Oskar Skandinaviju,
Vojtjeh Češku; Pirmin Ugarsku i Austriju,
casinski monasi Hrvatsku.

12. Crkvi su benediktinci dali
23 papa, 5 svetih
naučitelja (sv. Grgur, sv.
Beda Časni, sv. Petar
Damjani, sv. Anzelmo i
sv. Bernard). Također na
tisuće kardinala i
biskupa, nebrojenih
sijača istine i kršćanske
ljubavi, a nadasve
nepreglednu vojsku
svetaca.

13. Sv. Benedikt daje monasima Pravilo

14. Benedikt ne prenosi govor ili teoriju, već ono što
je naučio iz vlastitog iskustva. Kroz očinski odnos
privlači drugoga da sudjeluje u njegovu iskustvu
i korača zajedno s njime. On u samostanu ne
pravi razliku među osobama jer svi smo jedno u
Kristu. Ipak, prilagođava se značaju i inteligenciji
svakoga posebno, postupajući s jednim nježno
dok drugoga kori, a trećega uvjerava. Milosrđe
mu je uvijek važnije od pravde. U ispravljanju
braće stalno ima na umu vlastitu slabost. Važnije
mu je da ga ljube, nego da ga se boje. Svime
upravlja diskretno tako da jaki požele da dalje
napreduju, a slabi da se ne uplaše. (RB 2 i 64)

15. sv. Benedikt drži križ u desnoj
ruci i “Sveto pravilo” u lijevoj
ruci. Uz njega se na jednoj
strani nalazi razbijena čaša iz
koje izlazi zmija otrovnica, a
na drugoj strani gavran.
Iznad čaše i gavrana utisnute
su riječi: “Crux Sancti Patris
Benedicti” (Križ svetog oca
Benedikta). Na rubu
medaljice stoji zapisano:
“Eius in obitu nostro
praesentia muniamus”
(Neka nas u času smrti naše
zaštiti njegova prisutnost).
Prednja strana:

16. Stražnja strana: Vidimo 4 veća početna slova
ovih riječi: “Crux Sacra Sit Mihi Lux”
(Neka mi križ bude svjetlo) i početna
slova riječi: “Non Draco Sit Mihi Dux”
(Neka mi zmaj ne bude vođa).
Oko samog križa nalazimo početna
slova riječi “Crux Sancti Patris Benedicti”
(Križ svetog oca Benedikta). Na obodu
su utisnuta početna slova dvostiha:
“Vade Retro Satana, Nunquam Suade
Mihi Vana- Sunt Mala Quae Libas, Ipse
Venena Bibas” (Odlazi Sotono, ne
savjetuj me ispraznostima – zlo je to što
nudiš, sam pij svoj otrov). Na vrhu križa
utisnute su riječi Pax ili monogram I H S.

17. BENEDIKTINSKA ODJEĆA:
MUŠKA: ŽENSKA:
- habit - habit
- kožni remen - kufija (kapica)
- škapular - bendela
- kukuljica - vel ili veo ili šlajer
Vrhovna uprava Reda je u Rimu (opat
primas), svaka je opatija samostalna, ali
može imati podružnice, tzv. priorate ili
manje hospicije. Opatijom upravlja opat.
Redovnici mogu biti svećenici i laici.

18. Svjetovni oblati
Od samih su početaka postojale osobe koje je
privlačio „duh benediktinstva” (obični ljudi,
plemići, pučani, klerici, laici) te su bili povezani s
nekom benediktinskom zajednicom. Cilj svoj
kršć. život uskladiti s duhom sv. Benedikta i tako
se osjećaju jačima u svom životu i staležu.
Za razliku od „trećoredaca”koji su uključeni u
neki red, oblati su pripojeni pojedinoj opatiji –
po svojoj se oblaciji (prikazanju) spajaju u
zajedništvu duhovnih dobara i u svezi svete
ljubavi

19. Ora et labora

21. ORA ET LABORA: SPOMEN KRISTA U RADU
U odnosu s Kristom nijedan čin nije
bezvrijedan, sve dobiva beskonačnu vrijednost.
Ora et labora  povezanost svakodnevne
stvarnosti i odnosa s Kristom. “Kad tijelo radi,
duh mora misliti na razlog zbog kojega radi.
S tom mišlju smo ponizniji u Božjim rukama
i poput prosjaka pred njegovom prisutnošću.”
sv. Bernard
“Zaista su tada monasi, kad žive od rada svojih
ruku, poput naših otaca i apostola.” RB 48,8

22. Ukratko: to načelo (ora et labora) govori o
podudarnosti između svakodnevne
stvarnosti – prije svega rada – i odnosa s
Kristom.
Današnji čovjek ponosan na vlastite
sposobnosti napretka, postaje slijep za
budućnost, a usamljen u sadašnjosti.
Jer čovjek rad prisvaja sebi, ne shvaća sebe
kao oruđe, nego kao tvorca.

23. Samo ako je ljudsko djelovanje odraz Božjeg
djelovanja, u stanju je odraziti Ljepotu u svakom
radu i svakoj okolnosti.
Ako je prožet ljubavlju prema Kristu, svaki, pa i
najmanji ljudski čin, preobražava se i spašava, ne
gubi se, nego postaje dio Božje povijesti u svijetu.
“Našim rukama, ali Tvojom snagom.”
Sv. Benedikt je nada Zapada – uporište u
borbi za Europu.

24. I neznanje je vrsta bolesti i siromaštva zato se u
samostanima osnivaju škole u kojima se
produbljuju najrazličitija područja znanja.
Česti čvrsti odnosi između međusobno
udaljenih samostana pridonijeli su rađanju
jedinstva među narodima. Samostan je djelo
Božje, “škola službe Gospodnje.”
Samostanske su zajednice pridonijele da oko
njih nastanu gradovi. Tako su sazrijevala i
društva i povezivali se narodi i kulture Europe.
Monaški rukopisi putuju jer i monasi putuju.

26. Uređujući život nakon barbarskih provala,
benediktinci su postali začetnici novih
metoda i tehnika rada na svim područjima
gospodarstva: od poljodjelstva do uzgoja
stoke, od pčelarstva do obrtništva, od
reguliranja voda do isušivanja zemljišta.
Unaprijedili su i trgovinu otvarajući u blizini
samostana sajmove i tržnice.

27. Od kud sva ta plodnost?
Sva velika Božja djela počinju u tišini, skrovito.
I sv. Benedikt je započeo djelovanje u špilji, u
stijenama Subiaca.
U podrijetlu djela je stvaralačka Božja snaga. On
je tvorac svega što postoji; sve je stvorio za
čovjekovu sreću, tražeći njegovu suradnju.
Nakon istočnoga grijeha Bog nije dopustio da se
čovjek izgubi: utjelovio se da bi ga spasio.

28. Ukidanje samostana htjelo je uništiti narod
i kulturu rođenu iz vjere. Ali Božja vjernost
Njegovoj Crkvi uvijek je omogućila
čudesno ponovno podizanje potičući nove
utemeljitelje i reforme.

30. U 1. pol. 11. st. za vrijeme
teške krize, sv. Odilon, opat
Clunya, neumorno je
pozivao na djela milosrđa,
čak je rastopio dragocjene
samostanske predmete da nabavi hranu i tako
tisuće ljudi spasi od bijede i gladi. U doba najvećeg
sjaja Cluny je pomagao do 17000 siromašnih
godišnje. U Normandiji se također u 11. st. opat
Vilim sažalio nad svjetovnjacima koji nisu znali ni
čitati ni pisati te su “učena braća besplatno
poučavala sve koji su dolazili.”

31. Herman iz Reichenaua bio je “čudo svoga
vremena”. Oduzet od djetinjstva, gotovo nijem,
zadivio je suvremenike svojim znanjem. Napisao
raspravu o astrolabima, zanimao se za aritmetiku,
razradio priručnik De Musica za početnike. Po
predaji on je skladao himan Salve Regina.
Opat Abon iz Fleurya bio je ugledan učitelj,
zanimao se za sva područja: poezija, gramatika,
astronomija, glazba, kanonsko pravo…
“Jedini cilj poučavanja slobodnih umjetnosti jest
dublje razumijevanje Božje riječi.” (sv. Grgur
Veliki).

33. Između mnogih monaha
glazbenika na povijest
zapadne glazbe najviše
je utjecao Guido iz Arezza
(+1050.). Od njega potječe
metoda pisanja glazbe
raspoređivanjem nota u
sustav redova i razmaka,
čak s nekim prilagodbama
od njega potječu i nazivi
nota koje koristimo
i danas.

34. “Nije nam važno da naše crkve
streme u nebo, da su kapiteli
njihovih stupova izrezbareni i
pozlaćeni…ako se ne brinemo
za Kristove udove, ako sam
Krist umire gol pred našim
vratima…”
U Montecassinu i Salernu
te mnogim samostanima
osim brige za bolesnike
razvijalo se i medicinsko i
terapeutsko znanje.

35. Monasima koji su odlazili da bi
utemeljili novi samostan sveti je
Benedikt davao obećanje: ”Pođite,
a taj ću dan doći i pokazati vam
mjesto gdje da izgradite oratorij,
gdje blagovaonu, a gdje prihva-
tilište i ostale potrebne prostorije.”
Oratorij, Bominaco, Italija

36. Kloster Sanct Gallen

37. Notre-Dame de Sénanque

38. Cluny

40. Pontigny, Francuska

41. Monreale

42. Klaustar, Fontenay, 12. st.

43. Alcobaça, Portugal, 13. st.

44. “Monasi su, premda nesvjesno i
nenamjerno, na izvoru gospodarskog
i socijalnog razvitka koji je tako
raznolik i opsežan da bi se razvoj
srednjeg vijeka teško mogao
protumačiti bez njihove prisutnosti i
njihovih djela.”
(L. Moulin)

45. Obrađivanje polja
U svijetu opustošenom barbarskim provalama
polja se više nisu obrađivala. Monasi su nabavili
stare rimske priručnike o ratarstvu, uvodeći nove
metode poput trogodišnje rotacije kultura, plug
za duboko oranje, uspostavili kalendare koji su
pokazivali što raditi u kojem mjesecu…

46. Zbog obveze služenja sv. misa uzgajali su
vinograde gdje god je podneblje to dopuštalo.
Usavršavali su vinarstvo, također, proširili su pivo
u svim zemljama sj. Europe.
Saint Emilion,
Francuska

47. Poglavito cistercitske opatije osnovale su
posjede gdje su monasi počeli koristiti pomoć
slobodnih seljaka. Opatije poput Saint Denis i
Corbie (Francuska), Fulda (Njemačka),
Montecassino, Bobbio, Farfa i Morimondo
(Italija) uspijevale su obrađivati od 10.000 do
40.000 ha zemljišta.
U Doberanu (Austrija)
već je 1273. postojao
pokusni staklenik
za ispitivanje kultura
i selekciju biljaka.

48. Osim poljoprivrede, gl. aktivnost monaha bila je
uzgoj stoke. Recimo, samostan Winchester
posjedovao je čak 20000 ovaca. Benediktinski je
proizvod i sir parmezan (13. st.).
Veliki napredak poljoprivrede zahtijevao je
razvoj obrtništva. Također za scriptoriume
moralo se obrađivati kožu i uvezivati knjige. Već
je Pravilo predviđalo postojanje obrtničkih
radionica unutar samostana:”Ako u samostanu
ima obrtnika, svoj zanat neka obavljaju sa svom
poniznošću…”

49. Bile su potrebne radionice za tkanje odjeće,
zlatarske i kiparske radionice za potrebe
liturgije, kovačnice za obradu željeza. Npr. u
Bèzeu u Burgundiji monasi su stvorili pravo
ind. Središte sa štavionicama, valjaonicama
sukna, talionicama i staklarijama.
Monasi su razvijali i rudarstvo. Opatija
Newbattle u Škotskoj 1140. otvorila je jedan
od prvih rudnika u tom kraju, dok je vađenje
željeza u 13. st. postalo gl. aktivnost opatije
Flaxey.

50. Reguliranje voda
 Opatija Obazine u Limousineu morala je
izdupsti kanale u stijenama 2 km daleko od
samostana.
 Jedna od najvećih novina srednjovjekovnog
gospodarstva jesu mlinovi na vodu.
 Prvi lombardijski dokument o navodnjenim
livadama potječe iz 1188. iz opatije Morimondo.
 Opatija Walkenried (Turingija) okolne je
močvare pretvorila u plodna zemljišta, slavne
“Goldene Aue” (zlatne livade)
 Monasi opatije Meaux zaustavili su rušilačke
poplave na ušću rijeke Humber…

51. Oko godine 1000. opatija Hohorst na sj.
Nizozemske i opatija Egmont su u suradnji s
lokalnim pučanstvom započele izgradnju
morskih brana i napravili prve “poldere”.
Najpoznatiji primjer je opatija Les Dunes;
utemeljena usred strahovitih pješčanih dina
Flandrije polovicom 13. st. pretvorila je 25.000
ha vrlo neplodnog zemljišta u obradivu zemlju.

52. Trgovina: sajmovi i tržnice
“…Neka se uvijek proda nešto jeftinije nego mogu
dati svjetovnjaci da se u svemu proslavi Bog.”
Opatija Clairvaux obrađivala je zemlje udaljene
150 km od samostana. Obrađivanje velikih
imanja na često raštrkanim i udaljenim
područjima potaknuo je značajan razvoj
trgovine. Bobbio je već u 11. st. imao 66 tržnica,
među kojima 42 u okolnim područjima gdje je
osim tržnica posjedovao i riječne luke za
prodaju svojih proizvoda, osim solana na
ligurskoj obali.

53. Opatije su od vladara dobivale pravo organizirati
sajmove i tržnice. Najpoznatiji i najstariji je sajam
u Saint-Denisu – trajao je nekoliko tjedana i bio je
središte međunarodne trgovine gdje su se nalazili
Lombardijci, Španjolci, Provansalci i Sasi.

54. Od samostana prema gradu:
POPULUS ABBATIAE
“Tek što je Benedikt stigao
u Cassino, na mjestu gdje
je bio podignut poganski
hram podigao je oratorij u
čast sv. Martina i … kapelu
sv. Ivanu Krstitelju. Potom
se obratio ljudima koji su tu
živjeli i ustrajnim ih
propovijedanjem pozivao
da vjeruju.”
(Dijalozi, II,8)
“Dajte monasima gole
pustare ili divlje šume,
vratite se za nekoliko
godina i naći ćete, ne
samo prekrasne crkve,
već izgrađena naselja
oko njih.”
(Gerald iz Walesa)

56. Zahvaljujući načinu života i rada monaha, oko
opatija počeli su nicati ljudi – populus abbatiae
(narod opatije). Upravo je to pučanstvo odigralo
presudnu ulogu u preobrazbi i oblikovanju lica i
društvenog života cijelih pokrajina.
U Clunyju je pojas opatije sadržavao cijeli svijet
dvorišta, vrtova i radionica. No izvan nje, obitelji
su u malim skupinama kuća živjele u simbiozi s
monasima, sa svojim radionicama za: vunu, kožu,
konoplju, drvo… Na sličan su način nastali gradovi
kao Vézelay, Clairvaux, Conques, Aurillac.

57. DRUŠTVENI i POLITIČKI UTJECAJ
Tragovi ovog utjecaja mogu se naći u
ustanovama srednjovjekovnih općina i
parlamenata, kao npr. u početnom
parlamentarnom upravljanju opisanom u
Magna Charta libertatum (1215.).
Engl. svetac Stjepan Harding već je jedno
stoljeće prije, 1115. utemeljio prvu
europsku nadnacionalnu skupštinu:
vrhovni kapitul cistercitskog reda,
nazvan također Parliamentum.

58. “U samostanu treba
izbjegavati svaku
mogućnost
samovoljnog postupka.
Zato određujemo da
nikome nije dopušteno
bilo koga od svoje
braće izopćiti ili
udarati, osim ako ga je
opat za to ovlastio.”
(RB 70,1-2)
“Nijedan slobodan čovjek
ne može se uhititi, zatočiti,
osuditi na globu, staviti
izvan zakona, prognati ili
mučiti na bilo koji način, niti
ćemo mi ili ostali u naše
ime primijeniti silu prema
njemu osim preko zakonitog
suda onih koji su mu ravni i
zakona kraljevstva.”
(Magna Charta libertatum, 39)

59. “Izborna praksa i pravo odlučivanja modernog
svijeta ne vuku podrijetlo, kao što se dugo
vjerovalo, od staroga grčkog i rimskog svijeta, čija
je praksa s barbarskim najezdama pala u
zaborav, već isključivo od institucija kao Crkve u
cjelini i osobito crkvenih redova koji su stoljećima
pribjegavali sustavu izbora htijući da izbori budu
redoviti, slobodni od svake sile i svake prijevare…
Upravo benediktincima pripisujemo pojavu
razboritog uistinu demokratskog poretka.”
(L. Moulin)

60. JEDINSTVO NARODA i KULTURA
Snaga i trajnost benediktinskih samostana
nisu rezultat ljudske sposobnosti ili
plemenitosti, već su plod pripadnosti
crkvenom zajedništvu, vjernosti apostolskom
nasljedstvu i osobito povezanosti s papom.
Zajedništvo monaha je, pokazujući ljepotu
kršćanstva, postalo znak Kristove prisutnosti u
svijetu i vremenu i omogućilo jedinstvo naroda
i kultura.

61. ČUDO BOŽJE LJUBAVI NA DJELU

62. Nemojmo misliti da Europu možemo izgraditi
umjetno, ne priznavajući korijene iz kojih je
rođena. Potrebno je vratiti se vlastitom
identitetu ponovno otkrivajući izvornu metodu
kršćanstva – kroz zajednice koje nisu savršene, ali
su stvarne.

63. Potrebni su nam ljudi poput sv. Benedikta iz
Nursije koji se u vrijeme rasapa i dekadencije
udubio u krajnju samoću, uspjevši nakon svih
čišćenja koje je morao proći izići na svjetlo,
vratiti se i utemeljiti Montecassino, grad na
brdu koji je, uz mnoge ruševine, ujedinio
snage od kojih se oblikovao jedan novi svijet.
Tako je Benedikt, poput Abrahama, postao
ocem mnogih naroda. Preporuke njegovim
monasima, zabilježene na kraju pravila,
naputci su koji i nama pokazuju put koji vodi u
vis, izvan kriza i ruševina.

64. Benedikt XVI.: „Potrebni
su nam ljudi čiji će
intelekt biti prosvijetljen
Božjim svjetlom i kojima
će Bog otvoriti srce
kako bi njihov intelekt
mogao progovoriti
intelektima drugih ljudi, a njihovo srce
moglo otvarati srcima drugih. Samo po
ljudima koji su u dodiru s Bogom Bog se
može vratiti među ljude….“

65. Benediktinsko zapadno monaštvo bilo je klica
zapadne civilizacije i uspostave europske
kulture. Rješenje izlaza iz današnje krize:
prigrliti vjeru u Krista, na njemu utemeljiti život
i novu civilizaciju ljubavi.
Kršćanska djela rađaju se na pravi način jedino
ako se poštuje metoda vjere i njezina bitna
obilježja: zadivljenost susretom, neizbježna
žrtva, “raditi sa”, obratiti pozornost na znakove
vremena i opraštanje kao čudo novoga
početka.

66. Izvori:
- Benediktinci i stvaranje europske kulture,
“Našim rukama, ali Tvojom snagom”,
Verbum, Split, 2015.
- Anzelmo Lentini, Život svetog Benedikta
zaštitnika Evrope, Rijeka, 1980.
- Sv. Benedikt iz Nursije, Naklada sv. Antuna,
Zagreb, 2007.