2. Hereza
U 16. stoljecu bilo je opasno neslagati se sa
crkvom.
Talijanski svecenik Giordian Bruno je
zastupao niz ucenja koja su bila u neskladu
sa stavovima tadasnje crkve.
Zbog svojih je stavova bio osuden i spaljen na
lomaci.
Heretik-covjek koji siri hereze i lazne nauke
koje su suprotne nauku Isusa Krista.
3. Indulgencija
Jedan od najvaznijih nacina prikupljanja novca za
Crkvu u srednjem vijeku bila je prodaja oprosta.
Ţivot svecenstva u raskosi vodio je duhovnom i
moralnom raspadanju crkve.
Broj protivnika takvog stanja se povecao.
Indlugencija / Oprost.
4. Reformacija
Reformacija- vjerski i drustveni pokret koji je
nastao u europi tijekom 16. stoljeca.
Njemacki redovnikk Martin Luther je na vrata
svoje crkve u Wittenbergu 1514. godine istaknuo
proglas s 95 teza.
U njima je napao postupke Crkve te trazi javnu
raspravu o zloupotrebama unutar Crkve i zalagao
se za ravnopravnost svih vjernika.
Iznosenjem svojih teza Luther je zapoceo pokret
reformacije.
5. Počeci reformacije
Ona se je sučelila s etabliranim eklezijalnim
ustrojem Crkve te stavila pod upitnik primat Pape.
Zahtijevala smanjenje sekularnog i materijalnog
utjecaja Rimske kurije te povratak na ono što joj
je i bila svrha - naviještanje Kristovog
nauka, kojega je zapustila zbog svjetovnih briga.
Među prvima koji su počeli raspravu o
pravovaljanosti Rimske crkve bili su
valdeţani, lolardi i husiti.
Ono što nisu uspjeli konačno se je obistinilo po
njemačkom svećeniku Martinu Lutheru.
6. Drustveno okruzje i poticaj za
reformaciju
Europa 16. stoljeća imala je mnogo društvenih i
ne manji ekonomskih problema oni su doveli do
stvaranja klime nezadovoljstva, a nezadovoljnici
prije ili kasnije započinju promjene, teţnje za
promjenama dovele su i do reformacije. Manjina
je bila je bila bogata, oni su bili plemići i
institucionalna Crkva, a ni kleru nije bilo loše.
Većina, uglavnom kmeti, bili su siromašni a
prehranjivali su imenovane skupine.
Europa je bila ujedinjena oko religije i kontrolom
rimskog biskupa, od milja zvanog Papa. Bila je
ujedinjena oko jezika i pisma – latinskog, te
obrazovnog sustav koji je razvila Crkva.
7. Jean Calvin i kalvinizam
Tijek studija teologije i prava 1533. je doţivio
obraćenje odnosno duhovni susret s Kristom, a
onda igrom ţivotnih okolnosti susreće s naukom
reformacije koje prihvaća. No kako je u to vrijeme
bilo opasno slijediti taj nauk tako je i njegov ţivot
polako postajao pod pritiskom.
Kalvinizam- teološki sistem i pristup krscanskom
ţivotu koji naglašava vladavinu Boga nad svim
stvarima.
8. Martin Luther
Martin Luther je bio teoloski i vjerski
reformator,zacetnik protestantske reformacije.
Njegova vjerska reformacija duboko je utjecala na
političke, ekonomske, obrazovne i jezicne prilike u
svijetu što ga je ucinilo jednom od najvaţnijih
figura europske povijesti.
10. Papina bula
Papa gnjevan zbog Lutherove nauke izdao je
1520. bulu, kojom je osudio 41 navodnu
Lutherovu zabludu, naredio spaljivanje njegovih
knjiga, te mu dao 60 dana da mu se podčini.
Luther nimalo dirnut tom bulom, baca je u
oganj, odnosno spaljuje skupa sa spisima onih
koji su podrţavali papinu nadleţnost pred
skupinom profesora, studenata i građana
Wittneberga 10. prosinca te iste godine.
11. Daljnje djelovanje
Njegov vjerni pristaša bio je Philipp Melanchthon
koji je bio njegov zastupnik na saboru u
Augusburgu 1530. godine, a na koji Luther nije
mogao doći jer je prognan.
1529., Luther je objavio svoju najpopularniju
knjigu - Mali katekizam, u kojoj objašnjava
teologiju evangeličke reformacije jednostavnim i
slikovitim jezikom.
Godine 1532. Luther prevodi Stari zavjet s
originalnog hebrejskog na njemački.
Iste godine djelo je i objavljeno
Philipp Melachthon
12. Reformacija u Hrvatskoj
Širenje reformacije Europom tijekom 16. st. nije
mimoišlo ni Hrvatsku.
Reformacijske ideje u hrvatske krajeve došle su
preko susjednih
teritorija, Ugarske, Njemačke, Venecije, Kranjske i
Koruške, a posebnu ulogu u širenju reformacije
imalo je i njemačko plemstvo, činovnici i vojni
kadar, koji su na niţoj razini širili Reformacijske
ideje.
Kako je Hrvatska u 16. st. bila u vrlo teškom
poloţaju, sva snaga bila je usmjerena prema
obrani zemlje.